NAUKA O BOJI Pitanja Za Pismeni II Deo

10
NAUKA O BOJI Pitanja za pismeni II DEO 1. Sta je osnovni nedostatak prakticne primene kod hromatskog dijagrama? - Osnovni nedostatak praktične primene hromatskog dijagrama je taj što nije perceptualno uniforman, odnosno razlike u boji predstavljene na hromatskom dijagramu nisu iste. 2. Weberov zakon? ΔI/I=const. - Ovaj zakon je poznat kao Weber‐ov zakon - Tek primetna razlika između dva stimulusa je proporcionalna intenzitetu stimulus. 3. Razlika u boji, LUV prostoru boja? - Razlika u boji između dva posmatrana stimulusa (obojena objekta) L1*u1*v1* i L2*u2*v2* predstavljena je sledećom relacijom: ΔE * = { (ΔL*) 2 + (Δu*) 2 + (Δν*) 2 } ½ ΔL* = L 1 * - L 2 * Δu* = u 1 * - u 2 * Δν* = ν 1 * - ν 2 * 4. Sta je sjaj? - Sjaj je geometrijska osobina površine koja je čini sjajnom ili reflektujućom slično ogledalu. Spekularna refleksija koja izaziva osećaj sjaja. 5. Blistavost, po Hunteru? - G =Sh/I - Sjaj u niskim uglovima upada i posmatranja 6. Cime se kalibrise uredjaj za merenje spekularnog sjaja? - Uređaj za merenje spekularnog sjaja se kalibriše pomoću crne pločice za standardna merenja do 100 jedinica sjaja. 7. Ukoliko je vrednost sjaja viša od 85 SGU meri se sa uglom od 20 o - > 70 SGU - meri se sa uglom od 20 o < 10 SGU - meri se sa uglom od 85 o

description

nauka o boji

Transcript of NAUKA O BOJI Pitanja Za Pismeni II Deo

  • NAUKA O BOJI

    Pitanja za pismeni II DEO

    1. Sta je osnovni nedostatak prakticne primene kod hromatskog dijagrama?

    - Osnovni nedostatak praktine primene hromatskog dijagrama je taj to nije perceptualno uniforman,

    odnosno razlike u boji predstavljene na hromatskom dijagramu nisu iste.

    2. Weberov zakon?

    I/I=const.

    - Ovaj zakon je poznat kao Weberov zakon

    - Tek primetna razlika izmeu dva stimulusa je proporcionalna intenzitetu stimulus.

    3. Razlika u boji, LUV prostoru boja?

    - Razlika u boji izmeu dva posmatrana stimulusa (obojena objekta) L1*u1*v1* i L2*u2*v2* predstavljena je

    sledeom relacijom:

    Eu* = { (L*)2 + (u*)2 + (*)2 }

    L* = L1* - L2* u* = u1* - u2*

    * = 1* - 2*

    4. Sta je sjaj?

    - Sjaj je geometrijska osobina povrine koja je ini sjajnom ili reflektujuom slino ogledalu. Spekularna

    refleksija koja izaziva oseaj sjaja.

    5. Blistavost, po Hunteru?

    - G =Sh/I

    - Sjaj u niskim uglovima upada i posmatranja

    6. Cime se kalibrise uredjaj za merenje spekularnog sjaja?

    - Ureaj za merenje spekularnog sjaja se kalibrie pomou crne ploice za standardna merenja do 100 jedinica

    sjaja.

    7. Ukoliko je vrednost sjaja via od 85 SGU meri se sa uglom od

    20o - > 70 SGU - meri se sa uglom od 20o

    < 10 SGU - meri se sa uglom od 85o

  • 8. Napisati formula za transparentnu zamagljenost?

    - % Zamagljenosti = T difuzna/ T ukupna x 100

    - Gde je T transmisija/proputeno svetlo

    9. Merenje stimulusa na monitoru (mane i prednosti)?

    Prednosti:

    - jeftinije reenje

    - manje kompleksne optike

    - vee polje merenja

    - manje problema sa umom signala

    Mane:

    - najvei problem tani filteri (XYZ)

    10. Nacrtati i oznaciti usmerenu geometriju 45o/0o i 0o/45o ?

    11. Koji uredjaj meri refleksnu krivu?

    - Spektrofotometar

    12. Spektrofotometar sa mehanickim skeniranjem (prenosti i mane)?

    Prednosti:

    - redukovanje zalutalog svetla

    - tacnije merenje

    Mane:

    - spor rad

    13. 3 dominantne boje kod gledanja goniohromatskih materijala?

    - Boje blizu spekularne

    - eona boja

    - Pozadinska (flop) boja

    14. Vei prenik __?__ spekularna goniofotometrina distribucija?

    - Vei prenik ua spekularna goniofotometrina distribucija.

  • 15. Pozdaniska FLOP boja?

    - Indeks pozadinske boje (Flop indeks) je mera promene reflektanse metalne boje kroz rotarianje kroz niz

    uglova posmatranja.

    - Vrednost indeksa od 0 oznaava pun ton, dok vii brojevi metalne ili biserne (perlascentne boje). Sa

    vrednostima od 15 do 17.

    16. Za sta se koristi - indeks zutoce?

    - Indeks zutoce se koristi kod vizuelnog posmatranja absorpcija u plavom delu spektra. Povezana sa starenjem.

    17. Uzorci merne nesigurnosti?

    - Merna nesigurnost je sumnja koja postoji u rezultatu merenja.

    Uzroci:

    - Merni instrument (iztroenost, um),

    - Uzorak i njegova nestabilnost,

    - Postupak merenja

    - Uveene nesigurnosti

    - Sposobnost operatora

    - Problemi sa uzorkovanjem

    - Okolina i atmosferski uticaji

    18. Trans ugao?

    - Ukoliko je ugao posmatranja na suprotnoj strani od osvetljenja se zove trans ugao.

    19. Sta je kalibracija i nivo kalibracije?

    - Proces kalibracije je podeavanje instrumenta da bi oitavanja bila tana i ponovljiva.

    - 3 nivoa:

    - Korisnika sa isporuenim referentnim uzorkom

    - Fabrika rekalibarcija

    - Rekalibracija prema nacionalnom ili meunarodnom standardu standardu.

    20. Ponovljivost merenja je?

    - Ponovljivost je usaglaenost izmeu dva instrumenta ili laboratorije.

    - Blizina dogovora izmeu rezultata niza merenja istog testnog uzorka, ili uzoraka uzetih nasumino iz

    homogene celine, ali sa promenjivim uslovima kao to je rukovalac instrumenta, laboratorija, merni

    instrument.

    21. McAdamove elipse?

    - MacAdamove elipse predstavljaju kolebanje male (tek primetne) razlike u boji u funkciji poloaja na

    hromatskom dijagramu.

  • 22. Uredjaj za merenje sjaja - spekularni sjaj ?

    - GLOSIMETAR meri intenzitet spekularne refleksije uzorka (Iuzorak) u odnosu na neki gladak referentni

    standard (Ireferentni) za odreeni ugao merenja.

    - Srednja vrednost sjaja Gs se moe definisati :

    Gs = 100 x Iuzorak / Ireferentni

    23. Klasican nacin odredjivanja razdvojivosti slike?

    Rs = Rs sam / Rs std ; gde je Rs upadna svetlost u spekularnom uglu

    - Razdvoljivost slike DOI je merenje raspona spekularne refleksije:

    DOI = 100 x (Rs - R0.3 / Rs)

    24. Razlika izmedju radiometrijskog i fotometrijskog uredjaja?

    - Radiometrijski uredjaji mere apsolutne vrednosti fluksa (protoka) .

    - Fotometrijski ureaji mere relative vrednosti svetlosnog fluksa (ogranieni na vidljivi deo spektra).

    25. Goniohormatski materijali, uglovi?

    - 0o, 15o, 25o, 45o, 75o, 110o

    26. Sta je boja?

    - Boja je optiki fenomen, ulni utisak saopten mozgu od strane oka.

    27. Opseg vidljivog dela svetlosti je?

    - 380 do 770 nm

    28. Kojim uredjajem se mogu dobiti vrednosti spektralne krive?

    - Spektrofotometrom

    29. Gde se NE koristi CIE za merenje?

    - Ne koristi se kod denzitometra.

    30. Jednica za sjajnost?

    - Cd/m ili nit(FL) Kandela

    31. Nabrojati tri karakteristicna materijala koja uticu na sjaj?

    - Tanki povrinski filmovi i sve druge potencialno neuniformne povrine.

    - Zakrivljenost povrine.

    - Neujednaenost premaznog

    - Polarizacija svetla

    - Usmerenost uzorka.

  • 32. Luterov uslov?

    - Lutherov uslov je situacija gde se proizvod spektralne osetljivosti fotoreceptora i spektralne transmitance

    korekcionih filtera proporcionalna nekoj od CIE funkcija usaglaenog stimulusa ili njihovoj linearnoj

    kombinaciji.

    33. Nacrtati i oznaciti dvozracni i jednozracni spektrofotometar?

    34. Opisati fluorescenciju materijala?

    - Odlika fluorescentnih materijala jeste da reemituju absorbovanu svetlost na veim talasnim duinama.

    - Pojam fosforescencija se vezuje za grupu materijala koji absorbovanu svetlost reemituju nakon odreenog

    vremena, fosfori u flourescentnim lampama i u CRT ekranima.

    - Koliina fluorescentnosti zavisi od rasporeda spektralne snage izvora svetla.

    - FIS absorbuju svetlost krae talasne duine i ponovo ih reflektuju na duoj talasnoj duini.

    - FIS najee ispod 380 nm i zrae u vidljivom delu EM spektra.

    35. Indeks metamerizma?

    - Indeks metamerizma je jednobrojani indeks koji oznaava koliko blizu dva materijala koji se podudaraju pod

    jednim svetlom e se podudarati (liiti) pod drugim iluminantom.

    36. Beli materijali imaju?

    - Beli materijali su materijali koji imaju visoke koeficijente rasipanja i niske koeficijente absorpcije.

    - U fizikom smislu bela povrina je ona koja reflektuje jako (preko 50%) preko celog vidljivog dela EM spektra.

    - Iz ugla geometrije, bela povrina je ona koja reflektuje svetlost difuzno u svim pravcima.

    - Beli uzorci imaju:

    - visoku vrednost luminance

    - nikakvo zasienje

    - bez tona su

  • 37. Uzroci nepravilnosti merenja kod spektrofotometra?

    - Greke u fotometrikoj skali

    - Greke u talasnim duinama

    -Zalutalo svetlo

    - Talasna duina

    - Polarizacija

    - Geometrijske greke.

    38. Goniohromatski materijali?

    - To su materijali koji imaju mnogo kompleksniju meuzavisnost i time izuskuju specijalne metode merenja i

    instrumenata. Fluorescentni materijali (beli i hromatini) Ljuspice pigmenata (perlascentih i interferentnih).

    40. Indeks prikaza boje?

    - Definie stepen poklapanja izgleda boja pod konkretnim izvorom svetla sa izgledom boja pod referentnim.

    - Ako je temperatura svetla koje se procenjuje manja od 5000 K kao referentni izvor se koristi crno telo iste

    temperature boje.

    - U suprotnom se koristi neki od CIE izvora serije D.

    41. Monohromatski I polihromatski spektrofotometri skica?

    42. Sta je kontrasni sjaj?

    - Ukazuje na injenicu da sa poveanjem osvetljenosti (sjaja), poveava se i kontrast izmeu boja posmatranih

    stimulusa, odnosno tamniji objekti postaju jo tamniji dok svetliji objekti pokazuju veu svetlinu.

    43. Uticaji na sjaj tamparske boje?

    - Preveliko emulgiranje

    - Previe sikativa

    - Mala viskoznost boje,

    - Previsoka temperatura suenja

    - Poveanje nanosa boje

  • 44. Indeks beline?

    - Bergerov indeks beline

    - Upotrebljivost prema zelenkastim belima

    45. Sta je statisticka obrada?

    - Statistika obrada je merenje niza obojenih keramikih ploica BCRA II.

    46. Sta je verifikacija/sertifikacija?

    - Sertifikacija/verifikacija je proces procene mogunosti instrumenta da precizno i tano reprodukuje

    nacionalni ili meunarodnu mernu skalu.

    47. Sta je Apsolutna verifikacija/sertifikacija?

    - Kod apsolutne svi ispektrofotometri istog tipa se kontroliu prema jednom apsolutnom standardu BCRANPL

    (keramika bela ploica).

    - Svi instrumenti moraju dati indentine rezultate merenja unutar neke tolerancije na primer E = 0.8.

    48. d/o skica?

  • 49. Tacnost merenja?

    - Bliskost slaganja rezultata merenja i prave vrednosti merene veliine.

    - Sposobnost merila da daje odzive bliske pravoj vrednosti.

    - Centar mete je prava vrednost merene veliine.

    50. U grafickoj industriji uredjaji mere?

    - Relativne vrednosti - RELATIVNO.

    51. Uredjaj za merenje spekularnog sjaja? Glosimetar

    52. Kojim uredjajem se moze dobiti vrednost spektralne krive?

    - Spektrofotometar

  • 53. Koriene metode merenje fluorescencije?

    - Najea standardizacija je D65 (ASTM E 991), mada CIE priznaje skoro sve iluminante.

    - 45/0, d/0 nije preporuljivo

    - Korienje spektrofluorimetar

    - Metoda sa dva monohromatora

    - Flurorimetra

    54. Sta definise indeks nepostojanosti boje?

    - Nepostojanost boje definise Euklidova razdaljina izmeu kolorimetrijskih koordinata uzorka pod testnim

    iluminantom koja se uporeuje sa njegovim koordinatama pod referentnim iluminantom.

    55. Spekularni sjaj, po Hunteru ? Sta je spekularni sjaj?

    G = S/I

    Spekularni sjaj je odnos intenziteta reflektovanog svetla sa povrine u odnosu na intenzitet upadnog svetla.

    56. 3. Kontrastni sjaj, po Hunteru?

    G= S/D

    Odnos spekularno reflektovane i difuzno reflektovane svetlosti upravne na ravan

    57. Sive skale promene?

    - Sive skale promene su test metode za praenje otpornosti tekstilnih materijala na izlaganje svetlosnoj

    energiji ili pranju.

    - Vano kod procene postojanosti digitalno ili sito tampanih tekstilnih materijala

    58. Kako se kalibrie ureaj za merenje sjaja?

    - Pomodu crne referentne ploice

    59. Razdvojivost slike, koliki je ugao u odnosu na spekularno svetlo? (Razdvoljivost slike DOI)

    - 0.3

    60. Fluorescentni materijali nesto je bilo gde emituju svetlost a odgovor sa slajdova je 380nm,ali to nije bilo

    tako ponudjeno nego crveni,zeleni ili plavi spektar i treba da zaokruzis plavi je tu spada 380

  • 61. CIS ugao?

    - "Cis" geometrije merenja su ona gde su uglovi osvetljenja i posmatranja na istoj strani u odnosu na odsjaj.

    - ASTM standard sadri dva tipa uglova:

    - sa dva osvetljenja i cis/trans posmatranje, sa vrednostima od 15.

    - I klasine uglove 15, 25, 45, 75 i 110 za ugao posmatranja.

    62. Indeks prikaza boje CRI?

    - Izraunavanje indeksa:

    CRI = 100 Ei

    - Gde je Ei prosek razlike boja 8 definisanih uzoraka pod konkretnim i referentnim izvorom svetla.

    CRI se kree od 0100.

    - Vei CRI, vea sposobnost izvora svetla da simulira zraenje referentnog.

    - Indeks prikaza boje CRI, tu je bilo ponudjeno 97,1,50 i treba da zaokruzis 97... to nema u slajdovima