POSLOVNO TEHNIČKA ŠKOLA DOBOJ

DOBOJ

INŽENJERSKA GRAFIKA

1. PITANJA IZ NACRTNE GEOMETRIJE

01. Koje tačke pravca zovemo 1. 2. i 3. probodište pravca?

Probodište pravca nazivamo tačku u kojoj pravac probada ravninu

- PRVO PROBODIŠTE pravca je tačka u kojoj pravac probada horizontalnu ravninu π1

- DRUGO PROBODIŠTE pravca je tačka u kojoj pravac probada vertikalnu ravninu π2

- TRECE PROBODIŠTE pravca je tačka u kojoj pravac probada vertikalnu ravninu π3

02. Koji ugao zovemo 1. 2. i 3. prikloni ugao pravca?

PRVI PRIKLONI UGAO PRAVCA (α1) je ugao između pravca i ravni π1, odnosno to je ugao između pravca i

njegovog tlocrta

DRUGI PRIKLONI UGAO PRAVCA (α2) je ugao između pravca i ravni π2, odnosno to je ugao između pravca i

njegovog nacrta

TRECI PRIKLONI UGAO PRAVCA (α3) je ugao između pravca i ravni π3, odnosno to je ugao između pravca i

njegovog bokocrta

03. Koje pravce ravni nazivamo tragovi ravni i koliko ih ima?

Trag je pravac u kojem ravnina sječe horizontalni ili vertikalnu ravninu (π1, π2 ili π3) postoje tri traga ravni.

04. Koju ravninu nazivamo 1. projicirajuća? Gdje se elementi te ravni (tačke, pravci, dužine, likovi…) projiciraju

u tlocrtu?

PRVA PROJICIRAJUĆA RAVNINA je ona okomita na π1 i sve što leži u njoj, ima svoj tlocrt u prvom tragu

05. Koju ravninu nazivamo 2. projicirajuća? Gdje se elementi te ravni (tačke, pravci, dužine, likovi…) projiciraju

u nacrtu?

DRUGA PROJICIRAJUĆA RAVNINA je ona okomita na π2 i sve što leži u njoj, ima nacrt u drugom tragu

06. Koju ravninu nazivamo 3. projicirajuća? Gdje se elementi te ravni (tačke, pravci, dužine, likovi…) projiciraju

u bokocrtu?

TREĆA PROJICIRAJUĆA RAVNINA je ona okomita na π3 i sve što leži u njoj, ima bokocrt u trećem tragu

07. Koje pravce ravni nazivamo sutražnice 1. skupine?

Prvi glavni pravci ravni, ili sutražnice 1. skupine su pravci paralelni s π1, tj. paralelni s 1. tragom ravni, koji

probadaju π2

08. Koje pravce ravni nazivamo sutražnice 2. skupine?

Drugi glavni pravci ravni, ili sutražnice 2. skupine su pravci paralelni s π2, tj. paralelni s 2. tragom ravni, koji

probadaju π1

09. Koje pravce ravni nazivamo sutražnice 3. skupine?

Treći glavni pravci ravni, ili sutražnice 3. skupine su pravci ravni paralelni s trećim tragom te ravni

10. Čime je određena ravnina?

Ravnina je određena svojim tragovima

11. Kako se zove pravac duž kojeg se sijeku dvije ravni? Koji je to pravac ako su ravni paralelne?

Pravac duž kojeg se sijeku dvije ravni zove se presječnica. Ako su ravni paralelne, presječnice nema jer se ne

ravni ne sijeku

12. Koje pravce ravni zovemo priklonice 1. skupine?

Priklonica 1. skupine je svaki pravac ravni, koji s 1. tragom zatvara pravi ugao

13. Koje pravce ravni zovemo priklonice 2. skupine?

Priklonica 2. skupine je svaki pravac ravni, koji s 2. tragom zatvara pravi ugao

14. Koje pravce ravni zovemo priklonice 3. skupine?

Priklonice 3 skupine je svaki pravac ravni okomiti na 3. trag te ravni

15. Kada pravac leži u ravnini?

Pravac leži u ravnini kada su mu minimalno dvije tačke elementi te ravni

16. Šta mora biti ispunjeno ako pravac leži u ravnini?

Pravac leži u ravnini kada su mu minimalno dvije tačke elementi te ravni

17. Kada je ravnina paralelna s nekim pravcem u prostoru?

Ravnina je paralelna s nekim pravcem u prostoru kada je projekcija tog pravca na tu ravninu, prava veličina

18. Kada je pravac okomit na ravninu?

Pravac je okomit na ravninu kada je njegova projekcija na tu ravninu tačka

19. Ako je pravac okomit na ravninu, kako se to odražava u projekcijama?

U jednoj i drugoj projekciji pravac je okomit na trag

20. Kada je ravnina okomita na ravninu?

Ravnina je okomita na ravninu ako sadrži barem jedan pravac okomit na tu ravninu

21. Da li se čuva okomitost pravca kod ortogonalnog projiciranja?

Da, ako je pravac okomit na ravninu, njegov tlocrt je okomit na 1.trag,a njegov nacrt na 2.trag te ravni

22. Kada tačka leži u ravnini?

Tačka leži u kada lezi na sutražnici te ravni

23. Koji ugao zovemo 1. prikloni ugao ravni?

1. prikloni ugao ravni jednak je prvom priklonom uglu priklonice 1. skupine

24. Koji ugao zovemo 2. prikloni ugao ravni?

2. prikloni ugao ravni jednak je drugom priklonom uglu priklonice 2. skupine

1.2. ZADACI IZ NACRTNE GEOMETRIJE

1. Odredite pravu veličinu dužine AB[A(1,2,2),B(4,3,-1)].

RJEŠENJE

2. Zadan je pravac p=MN[M(2,4,1),N(6,-1,-3)].

a) Odredite projekcije prvog i drugog probodišta pravca p.

b) Odredite drugi prikloni ugao pravca p.

c) Na pravac p od tačke M nanesite dužinu duži d=3.

RJEŠENJE

3. Odredite tlocrt tačke B(2,-,3), ako ona leži u ravni P(5,3,∞). Kako nazivamo ravan P? Zašto?

RJEŠENJE

4. Odredite nacrt tačke A(2,3,-), ako ona leži u ravni P(4,∞,2).

Kako nazivamo ravan P? Zašto?

RJEŠENJE

5. Tačka M leži u ravni Σ kojoj je pravac s1 prvi trag. Konstruišite drugi trag ravni Σ.

RJEŠENJE

6. Tačka M leži u ravni Ρ kojoj je pravac r2 drugi trag. Konstruišite prvi trag ravni P.

RJEŠENJE

7. Pomoću sutražnice 2. skupine odredite nacrt tačke A ako ona leži u ravni P.

RJEŠENJE

8. Konstruišite tragove ravni Σ koja sadrži tačku T, a paralelna je s ravni P.

RJEŠENJE

9. Tačka T(2,1,-) leži u ravni Σ(5,3,5). Konstruišite nacrt tačke T pomoću njezine priklonice 1. skupine.

RJEŠENJE

10. Odredite 1. i 2. prikloni ugao ravni Σ(-3,2,-5).

RJEŠENJE

11. Pravac p=P1P2[P1(0,-2,0),P2(3,0,2)] je priklonica 2. skupine ravni P. Konstruišite tragove ravni P.

RJEŠENJE

12. Konstruišite tragove ravni B koja sadrži pravac p i tačku T.

RJEŠENJE

13. Konstruišite tragove ravni koja sadrži trougao ABC[A(-1,1,2),B(3,4,2),C(1,0,5)].

RJEŠENJE

17. Nacrtati projekcije prave a u kosoj i ortogonalnoj projekciji. Nadi tragove i odrediti vidljivost prave. a{A (40,50,20) i B (-40,20,60)} O1K[120; 90], O2K[120; 90], X – osa: od -70 do +70, Y – osa: od 0 do + 50, n=1, =300 Z – osa: od 0 do + 70.

(Ovdje se daje samo kosa projekcija prave).

2. PITANJA I ODGOVORI IZ TEHNIČKOG CRTANJA

1. Navedite vrste crteža i njihove namjene.

ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu

radionički crtež - crtež prema kojem se izrađuje objekt sklopni crtež- prikazuje pojedine sklopove koji sačinjavaju funkcionalnu cjelinu instalacioni crtež - prikazuje razvod električnih ili cijevnih vodova sastavni ili montažni crtež - prikazuje način sastavljanja cjelovitog uređaja situacioni crtež - prikazuje položaj objekta u određenom prostoru šematski crtež - pojednostavljani crtež izrađen upotrebom simbola i oznaka dijagram - grafički prikaz funkcionalnih veza različitih veličina

2. Zašto je važna standardizacija veličine crteža?

Standardne veličine i oblici crteža propisane su da bi se poboljšala preglednost te pojednostavilo čuvanje i rukovanje crtežima. Skup propisanih veličina i oblika za tehničke crteže naziva se format (reda) A.

3. Navedite osnovne karakteristike formata reda A.

Karakteristike formata (reda) A su sljedeća:

svaki format ima oblik pravougaonika s omjerom stranica je 1 : 2, osnovni format je A0 površine 1m2, manji format se dobije raspolavljanjem duže stranice većeg formata.

4. Šta je sadržaj zaglavlja?

Zaglavlje je tabela u koju se upisuju osnovni podaci o crtežu potrebni za njegovu ispravnu upotrebu. Oblik i sadržaj zaglavlja nisu jednoznačno određeni. U pravilu sadrži podatke potrebne za identifikaciju i razumijevanje sadržaja crteža uključujući:

naziv crteža (ili predmeta), broj crteža, naziv firme ili ustanove u kojoj je crtež izrađen, imena i potpise osoba odgovornih za izradu crteža.

5. Šta je sadržaj sastavnice?

Sastavnica je dio tehničke dokumentacije crteža. Ima oblik tabele s podacima potrebnim za ispravnu upotrebu crteža koji nisu navedeni u zaglavlju. Sadržaj i oblik joj nisu jednoznačno određeni.

6. Gdje se smještaju zaglavlje i sastavnica?

Zaglavlje se ucrtava u donjem desnom uglu formata koji se postavljaju dužom stranicom vodoravno, a čitavom širinom pri dnu formata koji se postavljaju dužom stranicom uspravno.

Sastavnica se može smjestiti na samom crtežu ili odvojeno. Ako se smješta na crtežu crta se iznad zaglavlja i povezuje s njim. Sastavnica se ispunjava se odozdo prema gore.

7. Navedite namjenu i pravila primjene pozicionih brojeva.

Pozicioni brojevi povezuju dijelove prikazane na crtežu sa sadržajem sastavnice. Oni se upisuju u sastavnici u za to predviđeni stupac, a na crtežu se upisuju pored dijela koji označavaju. Pozicioni brojevi se na crtežu upisuju dvostruko veći od kotnih brojeva i potcrtavaju se kratkom debelom crtom koja se povezuje tankom crtom s odgovarajućim dijelom crteža. Linija koja povezuje pozicioni broj s dijelom na crtežu naziva se pokazna linija i na samom dijelu završava tačkom. Pokazne linije se ne smiju sjeći međusobno, a samo izuzetno mogu se sjeći s mjernim linijama.

8. Koja su pravila za primjenu mjerila.

Primjenjuje se ono mjerilo koje daje jasan crtež prikladan za upotrebu. U pravilu se sve veličine s predmeta prenose u istom mjerilu na crtež. Sve projekcije istog predmeta koje čine cjelinu crtaju se u istom mjerilu. Izuzetno, ako postoji veći broj dijelova i detalja na istom crtežu mogu se primijeniti različita mjerila.

9. Navedite po dva primjera standardnih mjerila za uvećanje i umanjenje.

mjerila za uvećanje: 2:1; 5:1; 10:1; 20:1; 50:1; 100:1 mjerila za umanjenje: 1:2; 1:5; 1:10; 1:20; 1:50; 1:100

10. Navedite 5 vrsta linija i njihove namjene.

Puna linija: vidljive ivice predmeta, ograničenje navoja, simboli, okviri tabela,mjernice i pomoćne mjerne linije, šrafura, pokazne linije, linije navoja, dijagonale, mjesta previjanja;

Isprekidana linija: zaklonjene ivice tijela, Crta-tačka crta: oznake obrade površine, središnjice, oznake presjeka; Prostoručna linija: linije preloma i prekida; Cik-cak linija: linije preloma i prekida; Crta-dvotačka crta: granični dijelovi, granični položaji pokretnih djelova.

11. Koje su najčešće korištene širine linija?

Najčešće korištene linije su linije reda 1.

Za stepen širine 1 koriste se širine linija: 1; 0,7; 0,5; 0,35. Za stepen širine 2 koriste se širine linija: 0,5; 0,35; 0,25; 0,18.

12. Koje su karakteristike tehničkog pisma propisana standardom?

Znakovi tehničkog pisma mogu se ispisivati pod uglom od 75% ili uspravno. Standardom se propisuje:

nazivna visina H pisma, širina linije, širina znakova.

Nazivna visina H je visina velikih slova i brojeva. Veličinom H određene su i sve druge dimenzije slova i brojeva.

13. Navedite karakteristike ortogonalne projekcije.

Osnovne karakteristike ortogonalne projekcije su:

ivice koje su paralelne i jednake u prostoru zadržavaju te karakteristike i u projekciji, uglovi koji su jednaki u prostoru zadržavaju isti odnos i u projekciji.

14. Navedite vrste aksonometrijskih projekcija.

Po smještaju glavnih osa i prikrati u smjeru pojedinih osa razlikuju se sljedeće vrste aksonometrijskih projekcija:

Izometrija – ose su ravnomjerno razmještene pod uglovima od 120º, nema prikrate u smjeru osa, Dimetrija - dvije oe i su pod uglovima od 7º i 90º bez prikrate, a jedna pod uglom od 42º s prikratom 1:2, Trimetrija - svaka osa ima drugačiji nagib i prikratu, Kosa projekcija - dvije ose su pod uglom od 90º i bez prikrate, a treća je pod uglom od 30º, 45º ili 60º s

proizvoljnom prikratom.

15. Skicirajte izometrijsku projekciju kocke.

16. Skicirajte dimetrijsku projekciju kocke.

17. Navedite namjenu i dijelove kota.

Kote su djelovi crteža koji sadrže informacije o mjerama predmeta. Kota se sastoji od:

mjerne linije ili mjernice, pomoćne mjerne linije, strelica, kotnog broja.

18. Koje su karakteristike i pravila crtanja mjernih linija?

Mjerna linija ili mjernica je linija paralelna s dužinom čiju mjeru pokazuje. Mjernicu ne može zamijeniti neka druga linija. Razmak između mjernica i ivica ne smije biti premalen. Razmak između paralelnih mjernica mora biti ravnomjeran i dovoljan za upis brojeva. Ukrštanje mjernica s drugim mjernicama i pomoćnim mjernim linijama treba izbjegavati crtanjem užih kota bliže, a širih dalje od ivica predmeta. Mjernice se nikada ne smiju crtati u smjeru šrafure, nego okomito na šrafuru.

19. Koje su karakteristike i pravila crtanja pomoćnih mjernih linija?

Pomoćnim mjernim linijama izvlači se mjera predmeta izvan crteža predmeta. Pomoćna mjerna linija mora prelaziti mjernicu za 1-3 mm. Kad je to prikladnije rješenje može se zamijeniti ivicom predmeta. Mogu se ukrštati sa svim drugim vrstama linija osim s mjernicama. Kod malo nagnutih ivica, ako se time poboljšava vidljivost mogu se izvlačiti i ukoso.

20. Skicirajte tlocrt uspravno postavljenog valjka promjera baze 5 mm i visine 10 mm i kotirajte ga.

21. Skicirajte nacrt horizontalno položenog valjka promjera baze 5 mm i visine 10 mm i kotirajte ga.

22. Koja su pravila unošenja kotnih brojeva?

Kotni brojevi određuju mjere predmeta. Upisuju se tehničkim pismom iznad mjernica približno po sredini tako da se mogu čitati odozdo i s desna. Svi kotni brojevi na jednom crtežu moraju biti iste veličine. Veličina kotnih brojeva ovisi o nazivnoj širini linije d i iznosi 4-5 d, ali najmanje 2,5 mm. Kotni broj ne smije ukrštati niti jedna druga linija.

23. Koje su karakteristike i pravila crtanja strelica u kotama?

Strelice određuju odakle dokle se prostire mjernica. One ne smiju prelaziti pomoćne mjerne linije ili ivice. Uobičajeno se crtaju unutar pomoćnih mjernih linija ili ivica, a izuzetno, ako nema dovoljno mjesta za njihov smještaj, crtaju se izvana. U slučaju uzastopnog nanošenja kota, kad nema dovoljno mjesta, unutarnje strelice zamjenjuju se tačkom. Dimenzije strelice ovise o nazivnoj širini linije d.

24. Koja pravila određuju raspored kota na tehničkom crtežu?

Osnovna pravila za razmještaj kota su:

Svaka kota se unosi samo jednom i to u onom pogledu ili presjeku koji daje najjasniju sliku pojedinog dijela prikazanog predmeta.

Kote moraju biti raspoređene po svim projekcijama jer svaka prikazuje nešto novo što se mora i kotirati. Kote se ucrtavaju na mjestima gdje su najuočljivije. Vezane kote, koje se koriste zajedno pri izradbi predmeta, moraju se zajedno i ucrtavati na tehničkom

crtežu. Kote vanjskog i unutarnjeg oblika predmeta smještaju se na različite strane.

25. Šta se kotira, a šta se ne kotira na tehničkom crtežu?

Kotama se moraju označiti sve mjere potrebne za tačnu i jednoznačnu izradbu prikazanog predmeta. U pravilu se kotiraju samo vidljive ivice predmeta. Izuzetno, u slučaju da se određene ivice prikazuju samo

kao zaklonjeni mogu se kao takvi i kotirati. Crteži standardnih dijelova (koji se ne izrađuju s predmetom nego se nabavljaju kao gotovi dijelovi) ne

kotiraju se nego se osnovni podaci o njima upisuju u sastavnicu.

26. Šta je pregledna šema?

Pregledne šeme predstavljaju pojednostavljene prikaze uređaja ili sistema koje omogućavaju jednostavno razumijevanje djelovanja. Dijelovi uređaja ili postrojenja prikazuju se simbolima.

27. Šta je strujna šema?

Strujne šeme predstavljaju detaljan prikaz djelova uređaja ili sistema. Elementi i dijelovi uređaja ili sistema prikazuju se simbolima. Strujna šema pruža podatke potrebne za održavanje, ispitivanje, te pronalaženje kvara.

28. Šta su šeme u elektrotehnici?

Šeme predstavljaju pojednostavljene prikaze strujnih krugova koje pružaju podatke na osnovu kojih se može provoditi analiza. Pojedini elementi i veličine predstavljaju se simbolima.

29. Šta predstavljaju grafički simboli u elektrotehnici?

Grafički simbol predstavlja standardni oblik koji zamjenjuje skupinu istovrsnih elemenata. Pored simbola upisuje se oznaka koja označava i identifikuje pojedini element. Podaci o različitim ososbinama pojedinih elemenata upisuju se u popise elemenata.

30. Koja je namjena položajnog nacrta?

Položajni nacrt prikazuje razmještaj dijelova uređaja ili sistema na mjestu ugradnje. Primjeri položajnih nacrta uključuju: smještaj komponenata na štampanoj pločici, nacrt štampanih veza, smještaj opreme unutar ormara, smještaj ormara u prostoriji i drugo.

3. PITANJA I ODGOVORI IZ RAČUNARSKE GRAFIKE

1. Šta obuhvaća područje računarske grafike?

Računarska grafika (computer graphics) obuhvaća stvaranje, čuvanje i upotrebu modela i slika objekata. Modeli i objekti računarske grafike potiču iz različitih područja: prirode, nauke, inženjerstva, apstraktnih koncepata. Predmet računarske grafike je sinteza slika na osnovu računarskih modela stvarnih ili imaginarnih objekata

2. Koja su područja srodna računarskoj grafici?

Procesi analize scene i rekonstrukcije modela objekata predmet su discipline koja se naziva obrada slike (image processing). Obrada slike obuhvaća podpodručja: poboljšanje slike (image enhancement) - razvoj i primjena tehnika poboljšanja kvaliteta slike i povećanja kontrasta, detekcije i prepoznavanja uzoraka (pattern detection and recognition) - otkrivanje standardnih uzoraka na slici uključujući npr. optičko prepoznavanje alfanumeričkih znakova (optical character recognition), analizu scene i rčunarski oblik (scene analysis and computer vision) - prepoznavanje i rekonstrukcija 3D modela scene na osnovu više 2D slika.

15. Koje su funkcije i sadržaj aplikacijskog modela?

Funkcije aplikacijskog modela su sljedeće:

aplikacijski model sadrži sve podatke, objekte i odnose među njima koje koriste prikazni i interakcijski dio aplikacijskog programa ili negrafički moduli za obradu podataka;

aplikacijski model predstavlja objekte kombinacijom podataka i proceduralnih opisa neovisnih o prikaznom uređaju.

Aplikacijski model sadrži sljedeće:

primitivne oblike (tačka, linija, višeugaoni likovi u 2D ili 3D, različitih prostornih ploha u 3D...) od kojih je sastavljen model objekta,

atribute objekata (vrsta linije, boja, struktura površine...), odnose među objektima i dijelovima objekata (povezivanje, spajanje...), podatke o položaju objekata i dijelova objekata.

16. Koje su funkcije aplikacijskog programa?

Aplikacijski program pretvara opis dijela modela koji treba prikazati u pozive procedura ili naredaba grafičkog sistema koji se koristi za stvaranje slikovnog prikaza u dva koraka:

pretraživanje aplikacijske baze podataka i izlučivanje podataka potrebnih za prikaz odabranog dijela modela,

pretvorba podataka u format prikladan za ulaz u grafički sistem.

17. Zadaci grafičkog sistema?

Grafički sistem posreduje između aplikacijskog programa i prikaznog uređaja. Zadatak grafičkog sistema je:

izlazna transformacija (transformira objekt u aplikacijskom modelu u slikovni prikaz modela); ulazna transformacija (transformira korisničko djelovanje u ulaznu informaciju za aplikacijski program na

osnovu kojih aplikacijski program djeluje na promjenu modela i/ili slike).

18. Od čega se sastoji grafički sistem?

Grafički sistem sastoji se od skupa izlaznih podprograma koji odgovaraju različitim primitivnim oblicima, atributima i drugim elementima. Ovi podprogrami čine biblioteku grafičkih podprograma ili grafički paket i mogu se pozivati iz programskih jezika visokog nivoa (C, Pascal, LISP). Podprogrami pokreću prikazne uređaje i na taj način generišu slikovni prikaz geometrijskih primitivnih oblika i atributa specificiranih aplikacijskim programom. Pri tome se koriste logički prikazni uređaji koji razdvajaju nivo aplikacijskog programa od sklopovskog nivoa i nivoa upravljačkih programa pojedinih uređaja.

19.Objasnite šta znači skraćenica CAD. (Computer Aided Design).

Tehnologija orijentirana upotrebi računara pri kreiranju, promijeni, analizi i optimalizaciji konstrukcija. CAD

programske aplikacije variraju od onih koje su orijentirane manipulaciji geometrijom do aplikacija prilagođenih

rješavanju specifičnih konstrukcijskih problema.

20.Objasnite šta znači skraćenica CAM. (Computer Aided Manufacturing).

Tehnologija orijentirana upotrebi računara u planiranju, upravljanju i kontroli operacija za izradu proizvoda

(direktno (DNC) ili indirektno (CNC)), te u području upravljanja robotima.

21.Objasnite šta znači skraćenica CAPP. (Computer Aided Process Planning).

Tehnologija orijentirana upotrebi računara u planiranju proizvodnje i proizvodnih procesa.

22.Objasnite šta znači skraćenica CAE. (Computer Aided Engineering).

Područje primjene ove tehnologije je u analizi CAD geometrije (kinematika, dinamika, statika (FEM), analize raznih

strujanja (CFD - Computational Fluid Dynamics), …).

23.Objasnite šta znači skraćenica CIM. (Computer Integrated Manufacturing).

Pokušaj “objedinjavanja” različitih tehnologija (CAD, CAM, CAPP, …) uz uključivanje “neinženjerskih” područja

(računovodstvo, skladište, …). Nove tehnologije: RPT – Rapid prototyping (Brza izrada prototipova), VRT – Virtual

prototyping (Izrada virtualnih prototipova).

24.Objasnite šta znači skraćenica FEM. (Finite Element Analysis).

Razvoj metoda analize konačnih elemenata.

25. Razvoj kojih područja je utjecao na razvoj CAD-a?

- Razvoj numerički upravljanih mašina (1950 MIT)

- Razvoj na području modeliranja površinama (Bezier, Ferguson)

- Razvoj računarske grafike

- Razvoj metoda analize konačnim elementima (FEM).

26.Kada su se pojavili prvi CAD i CAM sistemi? kasne ‘50 i ’60tih.

28.Koje godine se pojavio interaktivni način kreiranja FEM mreže? 1970

29. Koje dvije grane u modeliranju krutim tijelima se izdvajaju 70-tih godina?

1. Boundary representation – Univeristy of Cambridge (modeli se sastoje od facet-a koje su podskup ravninskih,

kvadratnih i toroidonalnih površina),

2. CSG (Constructive Solid Geometry) – Univeristy of Rochester (konačan broj Boolean operacija nad

poluprostorima definisanim nejednakostima).

30.Kada se pojavila tehnologija modeliranja upotrebom karakteristika?

'80-tih razvoj FBD (Feature Base Desing) tehnologija, a krajem 80-tih pojava prvih FBD programskih aplikacija za

modeliranje.

31.Šta je jezgra CAD sistema i za šta se koristi?

CAD jezgra (kernel) osnova je svake CAD programske aplikacije. Koristi se za opis geometrijskih entiteta te

manipulaciju istima.

32.Koje su dvije jezgre CAD sistema danas u upotrebi?

ACIS (AutoDesk) i Parasolid (Unigraphics).

33.Koje funkcionalnosti omogućuje upotrteba CAD jezgre?

sweep, Boolean operacije, blend, chamfer, fillet, tapering, draft, nejednoliko skaliranje, offset solida,

zadebljevanje površina (thickening), izračunavanje mase, kreiranje ljuski, eksportiranje geometrije, undo, grafički

prikaz,…

34.Šta je računarska grafika i za šta se koristi?

Računarska grafika (Computer Graphics) obuhvaća stvaranje, čuvanje i upotrebu modela i slika objekata. Modeli i

objekti računarske grafike potiču iz različitih područja: prirode, nauke, inženjerstva, apstraktnih koncepata...

35.Koja je razlika između računarske grafike i obrade slike?

Dok je predmet računarske grafike sinteza slika na osnovu računarskih modela stvarnih ili imaginarnih objekata,

obrnuti procesi analize scene i rekonstrukcije modela objekata predmet su discipline koja se naziva obradba slike

(image processing).

36.Koja područja obuhvaća obrada slike?

- poboljšanje slike (image enhancement) - razvoj i primjena tehnika poboljšanja kvalitete slike i povećanja

kontrasta, detekcije

- prepoznavanja uzoraka (pattern detection and recognition) – otkrivanje standardnih uzoraka na slici uključujući

npr. optičko prepoznavanje alfanumeričkih znakova (optical character recognition)

- analizu scene i računarski vid (scene analysis and computer vision) - prepoznavanje i rekonstrukcija 3D modela

scene na osnovu više 2D slika.

40.Koji je osnovni element grafičkog prikaza?

Linija koja povezuje dvije (proizvoljno) odabrane tačke na displeju.

41.Koji su dijelovi vektorskog grafičkog prikaza?

prikazni procesor priključen kao U/I uređaj na glavni procesor (interpretira grafičke naredbe i prosljeđuje

koordinate tačaka vektorskom generatoru)

prikazna privremena memorije - sadrži prikaznu listu ili prikazni program

vektorski generator - pretvara digitalne koordinate u analogne vrijednosti napona za otklonski sistem

prikazni uređaj

42.Koji su nedostaci vektorskog grafičkog prikaza?

Nemaju mogućnost prikaza ispunjenih površina i ne mogu djelomično osvježavati prikaz.

43.Šta je pomoglo u širokoj dostupnosti računarske grafike u odnosu na vektorsku?

Relativno niska cijena rasterskih prikaznih uređaja u odnosu na dotada razvijenu vektorsku učinila je računarsku

grafiku široko dostupnom te omogućila njen nagli razvoj.

44.U kojem obliku rasterski prikazni uređaji pohranjuju primitivne oblike?

U obliku njihovih osnovnih sastavnih slikovnih elemenata – piksela.

45.Na koji se način slike prikazuju na površini displeja?

Cjelovita slika prikazuje se na rasteru koji predstavlja niz paralelnih horizontalnih redova slikovnih elemenata, (ili

pravougaonu matricu slikovnih elemenata) koji prekrivaju čitavu površinu displeja.

46.Kakve zahtjeve na računarske sklopove postavlja povećanje rezolucije rasterske slike?

Veća količina memorije na grafičkoj kartici i veća brzina grafičkog procesora.

47.Koji su prednosti rasterskog prikaza?

jednostavni i jeftini otklonski sistemi (jednostavnije je realizovati otklonski sistem koji uvijek istom putanjom

prelazi sve aktivne tačke displeja nego sistem koji može precizno upravljati proizvoljnom putanjom zrake),

mogućnost prikaza površina ispunjenih bojom ili uzorkom (važno za 3D prikaze),

neovisnost postupka osvježavanja o složenosti slike.

48.Koji su nedostaci rasterskog prikaza?

računska složenost-zbog diskretizacije slikovnih prikaza objekata), diskretna narav slike-zbog zrnate strukture slike

kose i zakrivljene crte su nazubljene ili stepeničaste.

49. Šta je doprinijelo razvoju grafičkih standarda?

Trendovi razvoja otvorenih računarskih sistema i potreba za prenosivošću softvera.

50.Iz kojih svojstava proizlaze prednosti upotrebe grafičkih standarda?

- prenosivost aplikacija neovisno o sklopovlju i operacijskom sistemu

- prenosivost podataka između aplikacija

- prenosivost stručnih znanja i vještina

54.Koje su karakteristike pravougaonog koordinatnog sistema?

Sastoji se od koordinatnih osi koje su međusobno okomite. Položaj se određuje pomoću koordinata x i y (2D) ili

x,y, i z (3D).

55.Koje su karakteristike polarnog koordinatnog sistema?

Koordinate su udaljenost od ishodišta do mjerene tačke (radijus r) i ugao između pozitivne x-osi i linije od

ishodišta do promatrane tačke (azimut).

56.Koje su karakteristike cilindričnog koordinatnog sistema?

Koordinate su udaljenost od ishodišta do mjerene tačke (radijus r), ugao između pozitivne x-osi i linije od

ishodišta do promatrane tačke (azimut) te udaljenost promatrane tačke od XY ravni (visina h).

57.Koje su karakteristike sfernog koordinatnog sistema?

Koordinate su udaljenost od ishodišta do mjerene tačke (radijus r), ugao između pozitivne z-osi i linije od ishodišta

do promatrane tačke (zenit) te ugao između pozitivne z-osi i linije od ishodišta do promatrane tačke projicirane u

XY ravninu (azimut).

58.Objasnite razliku između 2D, 2.5D i 3D opisa geometrijskih objekata.

– 2D geometrijski objekti su opisani pomoću dvije koordinate.

– 2.5D geometrijski objekti opisuju se pomoću dvije koordinate i pomoću dodatnog atributa koji opisuje

visinu svake tačke.

– 3D geometrijski objekti se opisuju pomoću tri koordinate.

59.Navedite vrste kriva koje se kreiraju metodom aproksimacija. B-spline, NURBS i Bezierove krive.

60.Zbog čega se najčešće koriste polinomi trećeg reda za opisivanje kriva?

Koriste se jer polinomi nižeg reda ne daju dovoljno fleksibilnosti za oblikovanje različitih kriva, a polinomi višeg

reda su računski zahtjevniji i složeniji za primjenu.

61.Koje su karakteristike parametarskog prikaza krive?

Sve tri koordinate jednadžbe krive izražene su kao funkcije parametra t [x=x(t); y=y(t); z=z(t)], pa zato nema

nedostatke eksplicitnog i implicitnog oblika.

62.Nabrojite osnovne vrste kriva.

86.Objasnite šta je tolerancija.

Odstupanje od nominalnog oblika, veličine ili položaja.

87.Objasnite karakteristike sklopa.

Grupisanje različitih karakteristika u svrhu definisanja relacija u sklopu, kao što su uslovi sklapanja, relativan

položaj ili orijentacija dijela, različiti oblici spojeva, kinematičke relacije.

88.Objasnite osobine materijala.

Sastav materijala, tretman, uslovi, itd.

Predmetni nastavnik,

Dr Zdravko Božičković, doc.