HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje...

12
DO MINE SPERAVI IN TE HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE broj 42 16. listopada 2011. stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville DVADESET I DEVETA NEDJELJA KROZ GODINU – 2011 A On ih upita: »◊ija je ovo slika i natpis?« Odgovore: »Carev.« KaΩe im: »Podajte dakle caru carevo, a Bogu BoΩje.«

Transcript of HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje...

Page 1: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 4216. listopada 2011.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Oakville

DVADESET I DEVETA NEDJELJA KROZ GODINU – 2011 A

On ih upita: »◊ija je ovo slika i natpis?«Odgovore: »Carev.« KaΩe im:

»Podajte dakle caru carevo, a Bogu BoΩje.«

Page 2: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

ULAZNA PJESMA: Zazivam te, BoΩe, ti ≈eß meuslißiti: prikloni mi uho i √uj rije√i moje. ◊uvaj me kozjenicu oka, sakrij me u sjenu krila svojih.

ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe,daj da ti uvijek budemo odani i tvome Veli√anstvu sluΩimoiskrena srca. Po Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE PROROKA IZAIJE (Iz 45,1. 4-6): Ovo govori Gospodin o Kiru, pomazaniku svome:»Primih ga za desnicu da pred njim oborim narode i ras-paßem bokove kraljevima, da rastvorim pred njim vratnice,da mu nijedna vrata ne budu zatvorena. Radi sluge svogaJakova i Izraela, svog izabranika, po imenu ja te pozvah,imenovah te premda me znao nisi. Ja sam Gospodin i nemadrugoga; osim mene Boga nema. Iako me ne poznaß,naoruΩah te: nek se znade od istoka do zapada da izvanmene sve je nißtavilo: ja sam Gospodin i nema drugoga!«

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 96 (95) 1 i 3. 4-5. 7-8. 9-10a i c

Dajte Gospodinu slavu i silu!...............................................................................................

Pjevajte Gospodinu pjesmu novu! Pjevaj Gospodinu, sva zemljo! Kazujte poganima njegovu slavu, svim narodima √udesa njegova.

...............................................................................................

Velik je Gospodin, hvale predostojan, straßniji od svih bogova! Nißtavni su svi bozi naroda, a Gospodin stvori nebesa.

...............................................................................................

Dajte Gospodinu, narodna plemena, dajte Gospodinu slavu i silu! Dajte Gospodinu slavu imena njegova! Prinosite Ωrtvu i u∂ite u dvorove njegove!

...............................................................................................

Poklonite se Gospodinu u sjaju svetosti njegove! Strepi pred njim, sva zemljo! Nek se govori me∂u poganima: »Gospodin kraljuje, narodima pravednoupravlja!«

...............................................................................................

PO◊ETAK PRVE POSLANICE SVETOGAPAVLA APOSTOLA SOLUNJANIMA (1 Sol 1, 1-5b):Pavao, Silvan i Timotej Crkvi Solunjana u Bogu Ocu iGospodinu Isusu Kristu. Milost vam i mir! Zahvaljujemouvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sje≈amo usvojim molitvama spominju≈i se vaße djelotvorne vjere,zauzete ljubavi i postojane nade u Gospodinu naßem IsusuKristu, pred Bogom i Ocem naßim. Svjesni smo, bra≈o odBoga ljubljena, vaßeg izabranja, jer Evan∂elje naße nije kvama doßlo samo u rije√i nego i u snazi, u Duhu Svetome imnogostrukoj punini.

Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Svijetlite kaosvjetlila u svijetu drΩe≈i rije√ ¸ivota. Aleluja!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO MATE-JU (Mt 22, 15-21): U ono vrijeme: Odoße farizeji i odrΩaßevije≈e kako da Isusa uhvate u rije√i. Poßalju k njemu svojeu√enike s herodovcima da ga upitaju: »U√itelju! Znamo dasi istinit te po istini putu BoΩjem u√iß i ne mariß tko je tkojer nisi pristran. Reci nam, dakle, ßto ti se √ini: je li dop-ußteno dati porez caru ili nije?«

Znaju≈i njihovu opakost, re√e Isus: »Zaßto meiskußavate, licemjeri? PokaΩite mi porezni novac!« PruΩißemu denar. On ih upita: »◊ija je ovo slika i natpis?« Odgov-ore: »Carev.« KaΩe im: »Podajte dakle caru carevo, a BoguBoΩje.«

Rije√ Gospodnja – Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine, obdari nasmiloß≈u i o√isti od grijeha, da tvojim otajstvima sluΩimo uslobodi srca. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Oko je Gospodnje nadonima koji ga se boje, nad onima koji se uzdaju u milostnjegovu, da im od smrti Ωivot spasi, da ih nahrani u vrijemegladi.

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine, i ovomnas sluΩbom pribliΩi nebeskoj Crkvi. Prati nas vremenitompomo≈i i u√i vje√noj mudrosti. Po Kristu.

DVADESET I DEVETA NEDJELJA KROZ GODINU

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADASTRANA 2

Page 3: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADA STRANA 3

nom je dao izvjes-nu autonomiju.Politika, ekonomi-ja, drußtveniΩivot… imaju svojezakonitosti po koji-ma izvrßavajusvoje poslanje.Radi se znanosti –kao ßto je znanostmedicina ili elek-tronika. Za bavitise tim podru√jimanije dovoljno bitipoboΩan, ve≈ trebaimati znanje, ali iposlanje za takvopodru√je.Duhovna vlast,odnosno svaki

krß≈anin, ima tek paziti da svjetovna vlast svoju sluΩbu vrßiunutar zdravih eti√kih normi; da bezo√no ne krßi principepravednosti i istine. Tek ukoliko se to dogodi, duhovniautoriteti smiju i moraju glasno progovoriti, pa √ak iuskratiti poslußnost svjetovnoj vlasti.Stvar je to sloΩenija ßto se nitko ne ra∂a samo kao politi√ar,niti samo kao vjernik. ◊ovjek je istovremeno «homo politi-cus» i «homo religiosus». Jedno i drugo se morajuproΩimati. Istina, vjera je privatna stvar pojedinca, no onase mora o√itovati na van ukoliko Ωeli biti autenti√na.Vjernik crpe≈i nadahnu≈e iz svoje duhovne inspiracijemora proΩimati kulturu, ekonomiju i politiku drußtva. Prak-ti√ni vjernik je svjetlo svijeta koje se s mrakom neobra√unava konfrontacijom – ve≈ svojim egzistiranjem.Pitanje je to vrlo vru≈e i aktualno. Smije li se jedan Tomph-son mijeßati u religiju? Smije li se jedan Zlatko Sudacmijeßati u politiku? Mißljenja su podijeljena. Smiju, ali navlastitu odgovornost. Brzo ≈e se pokazati da li su dovoljnostru√ni za podru√ja u koja se mijeßaju. Osobno se ne bihzalijetao. Radije bi pustio materi dijete.«Caru carevo - Bogu BoΩje» – svakome ono ßto mu pripa-da. Íto komu pripada? Nedavno prolaze≈i Markovim trgomvidio sam kako pred uredima drΩavne vlasti otpußteni poli-cajci traΩe svoja prava. Upao mi je u o√i plakat na kojem suispisali zakletvu njema√kih templara vitezova iz 13. Sto-lje≈a: «Moja dußa pripada Bogu, moj Ωivot domovini, mojesrce ljubljenoj, moja √ast meni!» Shvatio sam: svakomenjegovo – ali i svatko nama naße.

p. Luka Ra∂a, SI

Nißta nova podsuncem. Kako prijedvije tisu≈e godina,tako i danas – istapitanja, iste rasprave:ßto je BoΩje, a ßtocarevo? Pitanjeodnosa crkve idrΩave, duhovnog imaterijalnog. Istina,ove koji su se okupilioko Isusa s pitanjemda li je caru dop-ußteno pla≈ati porez –to niti ne zanima, ve≈mu postavljaju poli-ti√ku zamku. Farizejisu nacionalisti,herodovci autono-maßi. Prvi su za slo-bodu Izraela od Rimljana, drugi su se priklanjali Rimljani-ma. Zamka je savrßena: ako kaΩe da treba pla≈ati porez –zna√i izdajica je vlastitog naroda, i treba ga uhititi. AkokaΩe suprotno – zna√i politi√ki je neprijatelj drΩavne vlasti,i tad ga treba uhititi. Isusov odgovor ih je bez tekstaostavio: «Podajte caru carevo, a Bogu BoΩje.»Enigmati√nim odgovorom je zbunio ne tek njih, ve≈zabuna traje do danas. Íto je to carevo, a ßto BoΩje? Kao prvo treba uo√iti da te dvije stvarnosti treba lu√iti.Postoji car, i on je uvijek samo car – a nikad Bog. A Bog jeBog – i nikad ga se ne moΩe u√initi obi√nim carem.Radi se o dvije naizgled antagonisti√ne vlasti. Premda se ubiti ne bi trebale dokidati, jedna su se drugoj kroz povijestpokußavale nametnuti. Jedna krajnost su totalitarni drΩavnireΩimi koji sebe name≈u kao vrhovnog poglavara na mater-ijalnom i duhovnom podru√ju. Uzimaju si za pravo daodre∂uju ßto je dobro a ßto zlo, ßto istina a ßto laΩ – i odnaroda o√ekuju da ga njihovi zakoni obavezuju i u savjesti.Crkva treba biti u sluΩbi politike, zbog toga nastoje da nabiskupska mjesta postave svoje ljude i sl. O takvoj, kao isvakoj drugoj vlasti, moΩemo re≈i: svaka vlast moΩe biti odBoga – ali ni jedna vlast nije Bog.Druga krajnost je pokußaj duhovne vlasti, Crkve – da senametne, osim na duhovnom, tako∂er i na svjetovnompodru√ju. Politika mora biti upregnuta u promicanje Kra-ljevstva nebeskog – na na√in kako to Crkva shva≈a uodre∂enoj povijesnoj epohi. Radi se o politi√kom mesi-janizmu. Veli√a se sveti narod, sveta zemlja… No, ni takvasimbioza nije donosila dobro crkvi a ni drΩavi. Sveta voda isveta zemlja uvijek su davali blato.Ispravan put jest poßtivanje principa supsidijarnosti. DragiBog, koji je gospodar duhovnog i materijalnog, materijal-

CARU CAREVO - BOGU BO¸JE

Page 4: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADASTRANA 4

Otac Ante, isusovac, koji jepedeset godina ißao "Odsela do sela, s Isusom zaIsusa, za neumrle duße" podalekoj Indiji, na osobit nasna√in poziva da se ne ßtedi-mo i ne bojimo Ωivjeti sIsusom i za Isusa.Dobro je da lik togauzornog sve≈enika imisionara stavimo preda seosobito u ovom mjeseculistopadu kada mu jeobljetnica smrti (preminuo20. listopada 1988.), kao igodißnjica odlaska u indi-jske misije (20. listopada1938.). Neka ovih nekoliko

redaka bude u znak radosna sje≈anja, iskrene zahvalnosti i Ωarkemolitve Bogu.

¸ivotni put. Ante je ro∂en 18. velja√e 1915. u Metkovi≈u, ukrß≈anskoj obitelji, kao deveto dijete u svojih roditelja Petra iKate. U isusova√ko sjemenißte u Travniku stupio je 1926., gdjeje maturirao 1933. Te iste godine primljen je u novicijat kodIsusovaca u Zagrebu gdje je poloΩio redovni√ke zavjete. Potomje otißao na studij filozofije u Italiju. Krajem 1938., to√nije 20.listopada, ukrcao se na brod „Viktorija" i otplovio u daleku Indi-ju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21.studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). Kao misionardjelovao je me∂u hindusima, muslimanima te malobrojnimkatolicima. To√no pedeset godina nakon svoga odlaska u misije,umro je u Kalkuti na glasu svetosti.

Misionarsko djelovanje. PomaΩe svima, bez obzira na vjeru ipripadnost. ◊ovjeka u potrebi nikada nije odbio. Da bi zaßtitiosiromahe od lihvara, organizirao je riΩinu banku. Za udovicehindusa, koje je drußtvo odbacilo, osnovao je dom, a njihovudjecu smjeßtao u sirotißta; podigao je bezbroj koliba; izgradiokilometre nasipa i putova; gradio je po selima osnovne izanatske ßkole, kapelice i bolnice. Osnivao bi nove Ωupe i udogovoru s biskupom povjeravao biskupijskim sve≈enicima.Osnovna ßkola u Kumrokhaliju nosi njegovo ime "Father AnteGabri≈". Brinuo se za prehranu ßkolske djece kao i za njihovodaljnje ßkolovanje. Misija „Maria Polli" u Boßontiju, gdjemu je i grob, stoji kao spomenik na toga misijskogvelikana. Koliko je bio omiljen od svih, pokazao je isprovod na koji je doßlo preko 20 tisu≈a ljudi: katolika,muslimana i hindusa.

Misionarski poziv i odaziv. Sve je zapo√elo uTravni√kom sjemenißtu. Iz Indije su stigla u posjet dvojicaIsusovaca. Ante nije skidao o√iju s te dvojice suncem

opaljenih bradatih sve≈enika u bijelim talarima. Jedan od njih jeu odre∂enom trenutku upitao okupljene sjemenißtarce: „Ho≈e linetko s nama u Indiju"? Pogled je „slu√ajno", bolje re≈i provid-nosno, pao na Antu: „Ho≈eß li ti?". Ante je spremno odgovorio:„Ho≈u". Ta se rije√ stalno vrtjela po glavi i srcu mladoga sje-menißtarca i pretvorila se u snagu vihora koji je, uz potporuBoΩje rije√i, valjao dobra djela uz obale rijeke Gangesa i nizobronke Himalaja. Isusova metoda primjera i poziva ne moΩepromaßiti. Pastoral zvanja i misionara samo tako donosiplodove.

Primjeran Ωivot. Otac je Ante bio svjestan da je po krßtenju biooslobo∂en iskonskoga grijeha i da je postao sluga BoΩji. Zato jekoristio primljene milosne darove za posve≈enje svoga vlastitogΩivota i potpuno se stavio na raspolaganje kako bi i drugi mogli,na svrßetku, zadobiti Ωivot vje√ni (usp. Rim 6,23).Me∂u zapisanim „Dobrim odlukama" u biljeΩnici o. Ante nalazese i sljede≈e:„Nikad slatkißa ni pudinga; Strpljivost do zadnje granice;Obzirnost i ljubaznost u malenkostima. Kad god moΩeß,razveseljuj druge. Spavati na tvrdom. Dvaput na tjedan post:utorak i petak. Ustati juna√ki i bez oklijevanja. Ljubi siromaßne ibolesne, najsiromaßnije, prezrene – Imaj posebnu ljubav zanjih."Ovo su samo neki znakovi njegove ljubavi prema Ωrtvi koja gaje neprestano vukla u blizinu BoΩju. Tu, baß tu, u blizini BoΩjoj,crpio je snagu za Ωivot. U razmißljanju o Bogu napisa: „ON imaza tebe:- svjetlo za svaku sjenu,- plan za svako sutra,- klju√ za svaki problem,- melem za svaku bolest."Otac je Ante ovo √vrsto vjerovao i Ωivio. Zato ga je Isus mogaoupotrijebiti ne samo kao svjetlo i plamen, nego i kao oganj kojipali staro i √ini novo, jednostavno pretvara mrak u svjetlost, tuguu radost, mrΩnju u praßtanje, siromaßtvo u bogatstvo, smrt uΩivot. Sve je to mogao jer je do kraja nastojao biti i ostatievan∂eoski jednostavno BoΩje dijete koje istinski voli svogaOca. Da je to tako, svjedo√i i njegova „definicija" svetosti: „Bitisvet je vrlo jednostavno, ali i vrlo komplicirano: kompliciranozato ßto ne znamo biti jednostavni".

Don Ivan Ítironja

Pater Ante Gabri≈, misionar s Isusom i za Isusa 1915. - 1988.

SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU

NEDJELJA 16. listopada – 29. Ned. Hedviga, Marija MargaretaPONEDJELJA: 17. listopada – Ignacije AntiohijskiUTORAK: 18. listopada – sv. Luka ev., LukßaSRIJEDA: 19. listopada – Pavao od KriΩa, Ivan Breb. i Izak◊ETVRTAK: 20. listopada – Vendelin, Irena, Miroslava, SanjaPETAK: 21. listopada – Urßula, Hilarija SUBOTA: 22. listopada – Marija Saloma, DraΩen

Page 5: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADA STRANA 5

SV. MARIJA SALOMA 22. listopada

Marija Salomaje Ωivjela up a l e s t i n s k o jpokrajini Galile-ji. Ona je majkasvetih apostolaIvana i JakovaStarijega. Njenoime Salom nah e b r e j s k o mzna√i sre≈u imir. Saloma jev j e r o j a t n oG o s p i n aro∂akinja kojusv. Ivan,i s t o √ n j a √ k i m

na√inom govorenja, spominje kao sestru BlaΩene DjeviceMarije. Ona je u skupini poboΩnih Ωena pratila Isusovodjelovanje i propovijedanje. Saloma je bila uz Isusa nakriΩnome putu. Ona je stajala pod KriΩem na Kalvarijizajedno s Gospom, ßto je njezina najbolja odlika. MarijaSaloma je tako pokazala svoju ljubav prema Kristu. TakvupoΩrtvovnu ljubav, u uskrsno jutro, uskrsnuli Kristnagra∂uje ukazanjem Salomi i njezinim suputnicama naIsusov grob. Njih Isus ßalje kao glasnice radosne vijestituΩnim i uplaßenim apostolima. ◊injenica da se Isusukazao prije poboΩnim Ωenama nego apostolima jest poru-ka Isusovim u√enicima da ne omalovaΩavaju poboΩne vjer-nice. Ove svetice su pokazale ve≈u hrabrost od apostola.One su htjele pomazati Krista u grobu, pa su prve otkrileprazan grob Isusov. Stoga su one prve vjesnice uskrsnu≈aKristova. Njih je Isus prvo pripremio na ukazanje prekosvojih an∂ela. Sv. Marko evan∂elist, pißu≈i o Ωenama kojesu ißle u uskrsno jutro na grob Kristov, naziva ju Salo-mom, Sv. Matej evan∂elist spominje ju kao majku sinovaZebedejevih, koja moli Isusa za po√asna mjesta svojimsinovima u Kristovu kraljevstvu. U zamolbi Marije Salomeza svoje sinove teolozi vide sliku Crkve koja moli za svojudjecu. Isus Krist nije izravno odgovorio na tu zamolbu.Stru√njaci nam pojaßnjavaju kako Krist kaΩe da tu nemapovlastica nego ≈e zauzeti ta mjesta u Njegovu kraljevstvuoni koji to zasluΩe svojim Ωivotom i smr≈u. Svetu MarijuSalomu ßtuju naro√ito u Palestini, u Carigradu, u fran-cuskom Ariesu, u belgijskom Tournaiu i u talijanskimbiskupijama; Veroli, Castelliri i Sora-i. U sveta√koj ikono-grafiji veliki umjetnici, kao ßto su Albreht Diirer i BeatoAngelico, prikazuju Mariju Salomu u skupini Ωenamironosica s posudom mirisne i dragocjene pomasti.

Preuzeto s web stranice: Katolici

Vjera svetaca obnavlja svijet!

Papin nagovor uz molitvu An∂eo Gospodnji u nedjelju 9.listopada 2011.

Draga bra≈o i sestre, dok se pribliΩavamo kraju naßeg slavlja,obratimo se sa sinovskom odanoß≈u Djevici Mariji, koju uovome mjesecu listopadu √astimo osobito s naslovom Kraljicasvete krunice. Znam da u ovim vaßim krajevima postoji vißemarijanskih svetißta i raduje me znati da je ovdje u Kalabriji Ωivapu√ka poboΩnost. Poti√em vas da je neprestano prakticirate usvjetlu u√enja Drugoga vatikanskog koncila, Apostolske Stolice ivaßih pastira. S ljubavlju povjeravam Mariji vaßu dijecezanskuzajednicu, da kro√i ujedinjena u vjeri, nadi i ljubavi. Neka vamMajka Crkve pomogne da uvijek imate na srcu crkveno zajed-nißtvo i misijsku zauzetost. Neka podupire sve≈enike u njihovojsluΩbi, pomaΩe roditelje i nastavnike u odgojnoj zada≈i, tjeßibolesne i one koji trpe, sa√uva u mladima √isto i velikodußnosrce. Zazovimo Marijin zagovor tako∂er za najteΩe drußtveneprobleme ovoga kraja i √itave Kalabrije, osobito one vezane uzrad, mladeΩ i skrb za invalide, koji zahtijevaju sve ve≈u paΩnjusvih, a na osobit na√in institucija. U zajednißtvu s vaßim biskupi-ma, pozivam na osobit na√in vas, vjernici laici, da pruΩite svojdoprinos u znala√kom i odgovornom izgra∂ivanju zajedni√kogdobra. Kao ßto znate, danas popodne po≈i ≈u u Serra San Brunu da pos-jetim Certosu. Sveti je Bruno doßao u te krajeve prije devet stol-je≈a i ostavio duboki znak snagom svoje vjere. Vjera svetacaobnavlja svijet! S istom vjerom i vi danas obnavljajte svoju, naßuljubljenu Kalabriju!

09.10.2011 - IKA

Znakovi na putu

(Usp. Iv 15, 9-17)Put ostajanja u Isusovoj Ljubavi √uvanje je BoΩjih Zapovijedi –Rije√i ¸ivota. Zapovijedi su znakovi na putu. ◊uvaju nas odzalutalosti.Brane od iskustva provalija i rupa, rana i muka. Otrov grijehauvodi u razorenost i unißtenost.Kako se ljubi pokazao je Isus na KriΩu raßirenih ruku. Otvorenasrca.Prihva≈anjem poniΩenja. Ne opiranjem zlu.Spasonosnim trpljenjem.On koji nas naziva prijateljima uskrsnuo je u nedjeljno jutro! Snama je u svim situacijama naßeg hoda kroz prostor i vrijeme.Poznaje nas bolje od svih. Ljubi nas onakvima kakvi jesmo. Onnas je izabrao. Darovao nam poslanje. Ítiti nas svojom blizinom.Brani nas blagoslovom.Poziva nas da ljubimo jedni druge. Da dajemo svoj Ωivot onimakoji su nam darovani.Iskusili blagoslovljenost dara prijateljstva s Bogom i bliΩnjima!

fra Ljubomir Íimunovi≈

Page 6: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enik:

Rev. MLADEN HORVAT

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADASTRANA 6

E-mail: [email protected] www.torontozupa.com

U subotu, 08. listopada, 2011. ministranti Ωupe Naße GospeKraljice Hrvata, zajedno sa svojim roditeljima i vele√asnimMladenom uΩivali su u prirodi. Ujutro u 9:00 krenuli smo auto-busom u smjerunasada jabukaChudleigh’s. Ve≈ jemnoßtvo ljudi i parki-ranih automobila pre-plavilo ulaz, a smijehi veseli glasovi djecerazlijegali su serumenom dolinom,obasjanom toplimjesenskim suncem.Tek ßto smo dobilicrvene narukvice,koje su nam otvorilepristup nasadu, min-istranti su odmahuo√ili slamnatilabirint i veliki tobo-gan, koji su i ostaludjecu privla√ili poput magneta. Ubrzo nakon igre i zajedni√kefotografije, vre≈ice su po√ele ßußkati u naßim rukama, a mi smoih paΩljivo odmjerili, da nam ne budu preteßke za nositi. I nismo√ekali traktore da nas razvoze do Ωeljenih jabuka, ve≈ smo ßetalii ubirali one jabuke koje su nam krale pogled i prisje≈ale nasizvrsnih pita, ßtrukli, gibanica i poga√a. Ubrzo su nam se vre≈icenapunile i prijevoz traktorom do ulaza u ovom je trenutkupostao poΩeljan. OdloΩili smo jabuke u naß Ωuti autobus i brzo sevratili u mali zooloßki vrt, u kojem su najmanji √lanovi najviße

uΩivali, grle≈i ovce i hrane≈i koze. Íumska stazica otkrila nam jetajnu indijanskog ßatora, a ni sam vele√asni se nije mogao otetizamamljivoj njihaljci koju smo svi iskußali. Sve su nas oveaktivnosti izgladnile, pa su nam roditelji kraj potoka u hladovinipripremili ru√ak. Brzo smo posjedali i po√astili se nakon zajed-ni√ke molitve onime ßto smo svi mi zajedno donijeli. Od pretek-lih ulomaka nije preostalo dvanaest koßara, kao u Isusovomslu√aju hranidbe gladnih, ali je ostalo dovoljno za ve√eru istogadana na Ωupnome dvoru. Nakon okrijepe u hladovini, lopta jebrzo po√ela skakati, a ostali ministranti uΩivali su u istraΩivanjupotoka i bi≈a koja u njemu Ωive. To je bio trenutak za nas starijebiti zajedno i razgovarati, uΩivati na poslijepodnevnom suncu iosjetiti da dijelimo sli√ne radosti i nade, poteßko≈e i probleme.Naß Ωuti autobus ve≈ je spremno √ekao odvesti nas u crkvuKraljice Mira u Hrvatskom Franjeva√kom sredißtu kod Norvala.Fra Tomislav i fra Marko veselo su nas do√ekali, a fra Markonam je protuma√io unutraßnjost crkve. Ostali smo zapanjeniveli√inom crkve i ljepotom vitraja, a zapamtili smo da je sv. Fran-jo okruΩen s √etiri Ωivotinje: vuk, ov√ica i dvije ptice. Izmolilismo dvije desetice krunice i otpjevali Gospine pjesme. Fra Markonas je nakon toga po√astio pi≈em. I opet je naß Ωuti autobus√ekao, a mi smo se veselo ukrcali, jer Ωeljeli smo sti≈i na ve√ernjumisu u 6:00 sati. Mi smo ministranti i pjeva√i na subotnjojve√ernjoj misi, te nismo mogli dopustiti da Isus bude sam teve√eri. Ovaj nas je susret sve zbliΩio i nau√io nas da ne trebamopuno troßiti da bi bili sretni. Puno je vaΩnije biti zajedno, nego litroßiti zajedno. Zato ≈emo i sljede≈i puta biti zajedno, a Ωuti auto-bus vozit ≈e nas onim putovima koje mu mi odredimo.

Ministranti, roditelji i vl√. Mladen

Ministranti i njihovi roditelji uΩivali su u prirodi i hodo√astili k Mariji

Page 7: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADA STRANA 7

dvadeset i deveta nedjelja kroz godinu,

16. listopada

ponedjeljak,17. listopada

utorak, 18. listopada

srijeda, 19. listopada

√etvrtak, 20. listopada

petak, 21. listopada

subota, 22. listopada

trideseta nedjelja kroz godinu,

23. listopad

misa u 9:30 AM:† Elizabeth HREN† pokojnici iz obitelji Nediljka ◊OTI˛

misa u 11:00 AM¸upna misa

misa u 6:30 PM† Stjepan i Agata OLETI˛† Veselka PAVLOVI˛

misa u 6:30 PM† Ankica DONATOV, godißnjica

misa u 6:30 PM† Mario godißnjica, Vasmeslav i Ana

MODRUÍANmisa u 6:30 PM

- duße u √istilißtu† Josip BOSNI˛

misa u 6:30 PM† Stjepan BARI◊EVI˛† Blanka RA◊I˛† iz obitelji LUKETI˛ i ÍKARI◊I˛- na nakanu- na √ast svetoj obitelji

misa u 6:00 PM† Katica ZOVI˛† Joca ÍAR◊EVI˛† Branko HALAR† Fedora ÍKARA† Stjepan MESARI˛† Terezija i Stjepan BOÍNJAK† Josip i Marija DUJAM† Magda i Josip PEREÍKO† Anica TOMAS (god.)† Janja CUKINA i RuΩa i Stanko

ÍILJEG† pokojni iz obitelji DRAGESI˛ i

JANOÍI˛† pokojni iz obitelji BUR◊UL i

BU◊I˛† Zlatko KARABAN (godißnjica) i

pokojni iz obitelji KARABAN i RE¸AN

- na nakanu† Agata WOZNY† Luca SKELJI˛ i pokojni iz obitelji† Marija MILKOVI˛ (god.)† Mara, Vida i Stanko MENALO i

pokojni iz obitelji† Luka PAVI◊I˛ i pokojni iz obitelji

PAVI◊I˛, JAVOROVI˛, ¸UPAN iMATI˛

† Marija MARKO◊misa u 9:30 AM:

† Elizabeth HREN† Îuro (god.), Manda i Grgo VOJNI˛

misa u 11:00 AM:¸upna misa

Iz matice krßtenih

U subotu 08. listopada, krßtena je EmmaMaria MILKOVICH, k≈i Frana iDanielle r. KATI˛. ◊estitamo roditeljimana otvorenosti daru Ωivota a novokrßteniciΩelimo sretan rast unutar obitelji i zajed-nice koje je postala √lan.

Iz matice umrlihU subotu 8. listopada, slavili smo sprovodnu misu za pokojnuΩupljanku Mandu BA◊I˛. Sprovod ≈e biti u domoviniHrvatskoj. Obitelji i prijateljima izraΩavamo iskrenu krß≈anskusu≈ut, a pokojnici molimo dar uskrsnu≈a na vje√ni Ωivot.

Proslava 60. godißnjice Ωupe Svetim Misama usubotu i nedjeljuOve godine naßa Ωupa slavi 60. obljetnicu svoga osnutka. Tuobljetnicu proslavit ≈emo 22. listopada sve√anom SvetomMisom u 6:00 PM koju predvodi vele√asni gospodin JosipGjuran i ve√erom u Ωupnoj dvorani. U nedjelju 23. listopadasve√anu Svetu Misu u 11:00 AM predvodi preuzvißenigospodin biskup, Msgr. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij uRepublici Hrvatskoj. Odazovimo se ovim doga∂ajima i poslußa-jmo pastire koji su sluΩili naßoj zajednici i hrabro je vodili uburnim vremenima.

Priprema kola√a za sve√anu ve√eru 60. obljetniceΩupeLijepo se mole gospo∂e naße Ωupe u Torontu pripremiti kola√eza sve√anu ve√eru 60. obljetnice Ωupe Naße Gospe KraljiceHrvata, 22. listopada 2011.

Sljede≈e nedjelje, 23. listopada 2011., misijska nedjelja, skup-ljanje materijalnih priloga za misije: "World Mission Sunday".

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU

Za CrkvuKata Tomas- u spomen pokojne Anice Tomas . . . . . . . . . .$200Ana Gal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..$100Ante Brnadi≈ i obitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$450Daniella i Frank Milkovich . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$200

CaritasKatica Cicvari≈ - (Kruh sv. Ante) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$50

Ryan & Odette:U ime obitelji pokojne Mande Ba√i≈ . . . . . . . . . . . . . .$300

Danas skupljaju kolektu u 9:30: Josip Pava√i≈, Ivan Rotim i Ivan Mateßi≈u 11:00 sati: Dragan Radi≈, Denis ¸mak, BoΩo ¸upan, Marin Mandi≈ i An∂elko Vißi≈

Slijede≈e nedjelje kolektu skupljaju u 9:30: Janko Bertoßa,Janko Bradica, Josip Grbac i Slavko Augustinu 11:00 sati: ¸eljko Filipovi≈, Saßa Zori≈ i Robert Badurina

MISNE NAKANE od 16. listopada do 23. listopada:

Page 8: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

¸ U P A

HRVATSKIH MU◊ENIKA4605 Mississauga Rd., Mississauga, Ont. L5M 7C6 Tel. (905) 826-8844 Fax. (905) 826-4083

Sve≈eniciVl√. IVICA REPARINAC Vl√. JOSIP PRISELAC

Ωupnik Ωupni vikar

www.croatianmartyrs.cae-mail: [email protected]

STRANA 8 ¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADA

KLANJANJE PRED PRESVETIM OLTARSKIM SAKRAMENTOM

Svakog petka od 5:00 do 7:00 sati nave√er za duhovnu obnovuΩupne zajednice, za obitelj i duhovna zvanjaDOÎIMO PETKOM U NAÍU CRKVU I POKLONIMO SE PRED PRESVETIM

OLTARSKIM SAKRAMENTOM„Budite dakle nasljedovatelji BoΩji i hodite u ljubavi kao ßto je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i

Ωrtvu Bogu za ugodan miris". (Ef 5, 1-2).

VA¸NI DOGAÎAJI U ¸UPI U 2011 GODINIMOLITVA NA GROBLJU ZA POKOJNE:

30 LISTOPADA 2011.PROSLAVA SV. NIKOLE TAVELI˛A: 20. STUDENOGA 2011.¸UPNI BANKET: 26. STUDENOGA 2011.BO¸I˛NA ISPOVIJED: 11. PROSINCA 2011.

Proßle nedjelje, 9.listopada 2011. svetuMisu u 11.00 sati ucrkvi Hrvatskihmu√enika slavila subra≈a sve≈enici donTadija i don Ilija Ivoß.Don Tadija i don Ilijasve≈enici su SarajevskeNadbiskupije i kaosve≈enici zajedno sluΩeu Ωupi Srca Marijina-Skopaljska Gra√anica uBosni i Hercegovini. Don Ilija predvodio jeMisno slavlje, dok jedon Tadija propovi-jedao. Potaknut svetimevan∂eljem o Isusovom

pozivom na gozbu, izme∂u ostalog don Tadija je istaknuo: Isus nas poziva svake nedjelje, od naßeg ro∂enja pa sve do smrti, ukrß≈ansku zajednicu vjernika i na gozbu ljubavi ili svetu Misu, kojuza sve nas pripravlja sam Gospodin. Isus tako∂er ne poziva samoodre∂ene ljude na gozbu ljubavi ili svetu Misu, samo iz odre∂enihkrajeva Hrvatske ili Bosne i Hercegovine, ve≈ po krßtenju svi smopozvani. I ako smo pozvani na gozbu ljubavi, u drußtvo vjernika,onda smo i odgovorni za svoje krß≈anstvo. I Bog ≈e nas pitati zanaßu odgovornost. A mi se opravdavamo zbog nedolaska na svetuMisu svojim umorom i teßkim radom kroz tjedan. A Isus nas pozivada budemo s njim na gozbi ljubavi samo jedan sat u tjednu. I to namje teßko. Ali kad nas sna∂u problemi, kad se neßto dogodi, tada leti-mo na hodo√aß≈a, dajemo svete Mise i Bogu prigovaramo ßto namse to dogodilo i kaΩemo: BoΩe zaßto si me kaznio. A √im nam jebolje, opet brzo Boga zaboravljamo. Na kraju propovijedi don Tadija pozvao je roditelje da dovode svojudjecu na svetu Misu i da je svakom krß≈aninu nedjeljna sveta Misaobaveza i duΩnost. Te da danas prikazuje ovu svetu Misu i moli zasve nas, sve dobro√initelje i one koji rje∂e dolaze na svetu Misu.¸upa Srca Marijina-Skopaljska Gra√anica utemeljena je 31. sije√nja1911. godine, tako da ove godine ova Ωupa slavi 100-tu obljetnicusvog osnutka. Tijekom rata, 1993. godine muslimanski ekstremisti Ωupnu crkvu suoplja√kali, a zatim demolirali. A Ωupnu ku≈u i ku≈u √asnih sestaraprvo oplja√kali, a zatim zapalili, tako da su ostali samo zidovi. Iakoje u Ωupi manji broj katoli√kih obitelji, ali ova Ωupa duhovno je jaka

¸UPNE OBAVIJESTI

VJERONAUK ZA PRVOPRI◊ESNIKE I KRIZMANIKEU utorak, 18. listopada 2011. godine odrΩat ≈e sevjeronauk za naße prvopri√esnike i krizmanike.Za prvopri√esnike u 7.00 sati, a za krizmanike u8.00 nave√er u Ωupnim-ßkolski prostorijama. Molimo roditelje koji joß nisu upisali dijete zavjeronauk, mogu upisati dijete joß ovog utorka.

PJEVANJE: U utorak, 18. listopada 2011. godine odrΩat ≈e sepjeva√ka vjeΩba za ¸upni zbor u 7.30 sati.U √etvrtak, 20. listopada 2011. godine odrΩat ≈ese pjeva√ka vjeΩba za Dje√ji zbor u 7.00 sati.

i materijalno se obnavlja, za ßto su zasluΩni sadaßnji sve≈enici bra≈adon Tadija i don Ilija, koji neumorno rade na toj bosanskoj nato-pljenoj krvlju Gospodnjoj njivi. Na kraju svete Mise, Ωupljani Ωupe Hrvatskih mu√enika prikupili sunov√ani dar za obnovu crkve i Ωupe Srca Marijina: $ 1, 545.00CAN i 200 KN.U ime sve≈enika don Tadije i don Ilije svim darovateljima hvala, anaßim dragim gostima Ωelimo puno duhovne snage i radosti u nji-hovom sve≈eni√kom Ωivotu.

Pripremio: Fr Ivica, Ωupnik

BRA˛A DON TADIJA I DON ILIJA IVOÍ PREDSLAVILI MISNO SLAVLJE U CRKVI HRVATSKIH MU◊ENIKA U MISSISSAUGA-I.

Page 9: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADA STRANA 9

Ponedjeljak 17. listopada: † Ivan Pavlovi≈† Ivan ◊uljak, godißnjica

Utorak, 18. listopada: Sv.misa u 9:00 a.m.† Danica i Ivan Medi≈,

godißnjica† Kata Lemut

Srijeda, 19. listopada: † Ankica i Stjepan Íkrinjar† Mirko i Katarina Baji≈

◊etvrtak, 20. listopada:† Kata Brinjak

Petak, 21. listopada: † Mijo Jezerinac† Dragica Mrkonja, godißnjica i

sve pokojne iz obitelji Za sve pokojne iz obitelji PleßZa sve pokojne iz obitelji Petrinec

† Vinka Capan† Antica Mrakov√i≈, godißnjica

i Mate Mrakov√i≈† Branko Halar† Ana Modri√in

Subota 22. listopada: sv. Misa u6:00 p.m.† Dragica Jurini≈† Nikola Pupi≈† Drago i Marica Ofak, godißnjica† Grga i Katarina Laslavi≈† Janko Popovi≈† Draga Cindri≈† Jelka Bajs† Alojzija ◊a√i≈† Josip BlaΩina† Ivan Belavich† Kreßimir Roko ¸uvi≈, godißnjica

Za sve pokojne iz obitelji Kontrec† Anton Íimani≈† Nikola Pejak, i sve pokojne iz

obitelji† Vlado Mustapi≈† An∂elko Brki≈, godißnjica† Jelena Gr√i≈T Franjo Ivi√ek, godißnjica- Za sve pokojne iz obitelji

Pavlovi≈ i Oluji≈

Nedjelja 23. listopada: sv. Misa u9:00 a.m.† Dragica Benc, godißnjica† Anica, Vinko, Josip i Jaga

◊avlovi≈SV. MISA U 11:00 SATI ZA¸UPNU ZAJEDNICU

RASPORED SV. MISA U OVOM TJEDNUVe√ernje Sv. mise su u 7:00 osim ako je druga√ije nazna√eno

SKUPLJA◊I KOLEKTE: Danas: u 9.00 sati: Josip Capan, Janko Crni≈ i Tomo Jeli≈

u 11.00 sati: Jozo Lu√i≈, Josip Vrbos i Anton Mesi≈Slijede≈e nedjelje: u 9.00 sati: Drago Mrzljak, Jelenko Mißi≈ i

Mate RoΩmanu 11.00 sati: Kreßo Bußi≈, Ivica Íkacan i Tomi Íkara

BROJA◊I KOLEKTE:Danas: Ana Pavi√i≈, Barbara Popova√ki i Daniela LebecSlijede≈e nedjelje: Vinko Kozina, Jozo Lu√i≈, Maria i VeronikaOkrugi≈

DAROVATELJI:ZA CRKVU:Ivan i Josipa Brunski $ 40.00Mijo Draganjac $ 100.00Frank Jakßa $ 100.00Jozo i Stephanie Leko $ 100.00Janko i Danica Filip√i≈ $ 100.00Jelena Orßani≈ $ 100.00Karolina Peri≈ $ 100.00Francika Kupresak $ 200.00Marija Miheli≈ $ 5,000.00Nikola i SnjeΩana Jurkin $ 300.00Frank i Katica Herceg $ 100.00Zlata Gudelj $ 100.00ZA KARITAS:Stjepan Zagmaster $ 100.00ZA KIP SV. JOSIPA:Jelena Palisak $ 50.00Na svakom vaßem daru, HVALA!

SLIJEDE˛E NEDJELJE DRUGA KOLEKTA: „WORLDMISSION SUNDAY"Slijede≈e nedjelje 23. listopada 201. godine po odredbi TorontskeNadbiskupije imat ≈emo drugu kolektu: „World Mission Sunday".Svojim materijalnim darom pomognimo naße misionare!

LISTOPAD-MJESEC SVETE KRUNICENalazimo se u mjesecu listopadu koji je na poseban na√in posve≈enBlaΩenoj Djevici Mariji i krunici. Kroz mjesec listopad Crkva nasna poseban na√in poziva na molitvu krunice. Sv. Krunicu moΩemomoliti svakoga dana u naßoj crkvi kao zajednica pola sata prije sv.Mise ili kao obitelj u svojim domovima.

MOLITVA ZA POKOJNE NA GROBLJIMAU nedjelju 30. listopada 2011. godine bit ≈e molitva za naße dragepokojne na grobljima Assumption Cemerery u 3.00 p.m., CathraRoad u 4.00 p.m., St. Johns-Dixie u 4.30 p.m. Do∂imo na zajedni√ku molitvu za naße drage pokojne!

ZAHVALA H.¸.F.G. SLJEME¸upna folklorna grupa Sljeme Ωeli izraziti iskrenu zahvalnost svimΩupljanima koji su nam dali moralnu i materijalnu podrßku krozbake sale i druge aktivnosti i tako omogu≈ili gostovanje u hrvatskojΩupi sv. Nikole Taveli≈a u Montrealu.

Odbor H.¸.F. G. Sljeme

IZ MATICE KRÍTENIH:U nedjelju, 9. listopada 2011. godine sakrament svetog krßtenja unaßoj crkvi primio je: Kameron Caculovic Brown, sin RichardaBrown i Martine ro∂. Caculovic.Roditeljima i kumovima √estitamo i Ωelimo puno uspjeha u

krß≈anskom odgoju njihove djece.

◊ITA◊I: Danas: u 9.00 sati: Darlen i Adrijana Vißtica

u 11.00 sati: Kristina Mesi≈ i Kornelija PodstreleniSlijede≈e nedjelje: u 9.00 sati: Ivan i Rose Budißa

u 11.00 sati: Zdenko Badjari i Vißnja Sudeti≈

VE◊ER PJESME, VESELJA I UGODNOG DRU¸ENJA SASVE˛ENICIMA SUSJEDNIH HRVATSKIH ¸UPA

I SVE˛ENICIMA GOSTIMA IZ DOMOVINEU petak 21. listopada 2011. godine svetu Misu u 7.00 sati pred-vodit ≈e Fr Josip Gjuran, a poslije svete Mise ugostit ≈emo uΩupnoj dvorani Ωupnika iz Oakville-a don Iliju Petkovi≈a i njegovegoste iz domovine, koji ≈e izvesti zabavni program.Pozivamo sve Ωupljane iz Ωupe Mississauga-e da do∂u u naßuΩupnu dvoranu na zabavni program, a bit ≈e posluΩena i ribljave√era koju ≈e pripremiti gospodin Zdravko Borkovi≈. Po√etakve√ere u 8.00 sati nave√er. Ulaznica po osobi $ 20. UlaznicumoΩete uzeti u naßem Ωupnom uredu.Za zabavni program glavni i odgovorni bit ≈e don Ilija Petkovi≈!

GODIÍNJI ¸UPNI BANKET¸upa Hrvatskih mu√enika, 26. studenoga 2011. godine prire∂ujegodißnji Ωupni banket u dvorani Hrvatske Ωupe Presvetog Trojstvau Oakville na adresi 2110 Trafalgar Rd. Oakville. Nakon ukusne ve√ere koja po√inje u 7.00 sati pm, zabavljat ≈e vasgrupa „Slobodna krila". Osigurana bogata tombola. Cijenaulaznice: $ 35 za odraslu osobu, a za djecu do 12 godina: $ 15.Ulaznice za Ωupni banket moΩete uzeti svakoga dana u naßemΩupnom uredu ili nedjeljom nakon svetih Misa. Dragi Ωupljani, veselimo se Vaßem dolasku, pozovite i svoje pri-jatelje!

Page 10: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

¸ U P A

PRESVETOG TROJSTVA2110 Trafalgar Road, Oakville, Ontario L6H 7H2 Tel. (905) 842-2386 Fax. (905) 842-2916

Sve≈enici:Rev. ILIJA PETKOVI˛ Rev. IVAN VUKÍI˛

Pastoralne suradnice DruΩbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog: 845-5272

s.M. Smiljana Delonga s.M. Bernarda Mikuli≈ s.M. Bernadette Copak

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADASTRANA 10

holytrinitycroatian.org E-mail [email protected]

predstavnici civilnih vlasti i svi Vi draga hrvatska bra≈o i sestre iznaße i susjednih Ωupa!»

Don Iko

RASPORED SLU¸BI◊ITA◊ISUBOTA: 15. listopada: 5:00 – Zdenka Broz NEDJELJA: 16. listopada: 9:00 – Tomislav Reni≈

11:00 – Ante Paveli≈ i Rosemary LeeSUBOTA: 22. listopada: 5:00 – Renata Kuni≈ NEDJELJA: 23. listopada: 9:00 – DraΩana, Katarina i Tomas

Marek11:00 – Damir Posavec, Maja Bari√evi≈, Emily Radalj

REDARISUBOTA: 15. listopada: 5:00 – Zdenko Capan i Nick ParilacNEDJELJA: 16. listopada: 9:00 – Michael Ma√e√evi≈ i George

Maltar11:00 – Ivan Pejakovi≈ i Drago Zeki≈

SUBOTA: 22. listopada: 5:00 – Nikola Repar i ¸eljko Jerbi≈NEDJELJA: 23. listopada: 9:00 – Ivan Pocrni≈ i Mike

Ma√e√evi≈11:00 – Mile Jele√anin i Ljubo Nikoli≈

MINISTRANTISUBOTA: 1. listopada: 5:00 – Jurica i Adriana Parilac, Marko

Repar i Franka Íubi≈.NEDJELJA: 2. listopada: 9:00 – Katie i Neven Ivan√i≈, Marko

i Sarah Stajduhar, Vanessa i Matthew Hribljan11:00 – Filip Bori√evi≈, Karlo, Manda i Jelena Bobinac, Michelle Pejakovi≈, Lucija i Magdalena Pari≈, MichaelKreßi≈, Vanessa ¸iΩi≈, Martin Bari√evi≈.

NAÍI DAROVATELJI: buletin oct. 9, 2011

CRKVA: BoΩo Peri≈ $ 100.00Saßa Îakovi≈ $ 50.00Branko Hrenar $ 50.00Peter Ozimec Jr. $ 50.00Nediljko Sabljo $ 50.00John Delißimunovi≈ $ 100.00BoΩica Bubanovi≈ $ 50.00 Frank Îumlin $ 250.00 Ilija Pehar $100.00 prigodom obljetnice Ωupe Paula Íißko $ 60.00

U subotu 15. i nedjelju 16. listopada proslavit ≈emo dvije glavneobljetnice ove Ωupe: 35 godina od njezina osnutka i 20 godinaod blagoslova crkve. Ove godine je don Iliji 30 godinasve≈enißtva i 15 godina otkako je imenovan Ωupnikom ove Ωupe.Iz domovine su stigli nekadaßnji Ωupnik don Ivan Ítironja, koje-mu je ove godine tako∂er 25 godina sve≈enißtva i don GordanBoΩi≈ koji je u ve≈ nekoliko navrata bio me∂u nama. BiskupJuraj Jezerinac ≈e do≈i idu≈i tjedan i tako biti dionik ovogaslavlja. Budu≈i da je naß Ωupnik veoma glazben, on je izdao CDsvojih pjesama « Hvalospjev Ωivotu «koje je sam napisao, kom-ponirao i pojedine sam otpjevao. Neke ≈e se od njih u prigod-nom programu izvesti. CD ≈ete mo≈i sami nabaviti. Svoje molitve upu≈ujemo dragom Bogu da svi naßi gosti sretnostignu na ovu proslavu i svojom nazo√noß≈u uzveli√aju ovo naßeslavlje. I zato od svega srca kli√emo: « Dobro nam doßli donIvane i don Gordane, bra≈o sve≈enici iz susjednih Ωupa kao i svi

DOBRO DOÍLI DON IVANE I DON GORDANE

Page 11: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

¸UPNI VJESNIK HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADA STRANA 11

Prigodom krßtenja Anke Mesi≈: Roditelji: Tomislav i Manda Mesi≈ $ 300.00Kumovi: Tomislav i Nada Radman $ 200.00Baka i dida: Tomica i Katica Mesi≈ $ 100.00

SLIJEDE˛E NEDJELJE JE DUGA KOLEKTA ZA MISIJE

SVIM DAROVATELJIMA SRDA◊NO ZAHVALJUJEMO!

¸UPNE OBAVIJESTI

KRIZMA ≈e u naßoj Ωupi biti u nedjelju 19. velja√e 2012. VJERONAUK – srijedom od 7:30 – 9:00

PRVA PRI◊EST u naßoj Ωupi bit ≈e 29. travnja 2012.

Molimo roditelje prvopri√esnika i krizmanika da djecu upißuna vrijeme i da s njima redovito dolaze na nedjeljnu Svetumisu.

EUHARISTIJSKO KLANJANJE je svakog√etvrtka od 6:00 do 7:00 uve√er. Nakana: zasve≈eni√ka i redovni√ka zvanja i BoΩji blagoslov unaßim obiteljima. Nakon klanjanja slijedi sv. Misa u7:00.

LISTOPAD i svibanj su mjeseci posebnoposve≈eni nebeskoj Majci Mariji. ListopadskapoboΩnost ≈e biti kroz cijeli mjesec mole≈ikrunicu i litanije pola sata prije Mise, uzmogu≈nost za Sv. Ispovijed.

IZ MATICE KRÍTENIH U subotu 8. listopada krßtena je malaAnka Mesi≈, k≈erka Tomislava iMande r. Krpan.Roditeljima, kumovima i rodbini √esti-tamo i s njima se veselimo, a nanovokrßtenicu zazivamo obilje BoΩjegablagoslova i sre≈e za cijeli njezin Ωivot.

IZ MATICE UMRLIHOvih dana u Domovini je umrla je Danica Íari≈, mama naßegΩupljanina Vinka Íari≈a u 85-oj godini Ωivota. Vinku i njegovojobitelji kao i rodbini izraΩavamo iskrenu su≈ut i molimo Sve-mogu≈ega da pokojnicu primi kod sebe na vje√ni po√inak.

PARENTING TIP OF THE MONTH Parenting Tip #56 – Building a relationship with our children pro-vides life time benefits for everyone. One element involved withthis is teaching our children our family values; this means beingspecific about what is and what is not acceptable behavior. In fact, asurvey of 5,500 teenagers done by National Young Drivers Associ-ation showed that risky driving behavior, including not wearing aseat belt, drinking and driving and cell phone use while driving wasstrongly associated with the way teens and parents communicateand approach rules about safety. Being supportive of our children,setting clear rules and paying attention to where our children aregoing has measurable positive results in their behavior. (From:Teresa Hartnett, Family Ministry Office, 905-528-7988 ext. 2250)

RASPORED MISA KROZ OVAJ TJEDANMise kroz tjedan su u 7:00 uve√er, osim ako je druk√ije

nazna√eno.

PONEDELJAK: 17. listopada: Ignacije Antiohijski, Vatroslav† Ivan i Dinko Mandari≈ – ob. Josip Podnar † Dragica Vinski – ob. Vinko HadjurUTORAK: 18. listopada: Luka ev. Lukßa Misa u 8:00 ujutro† Janko i Zlata Milatovi≈ i svi iz ob. – Angela ¸ugaj† Ivan i Zlata Jurkovi≈ i svi iz ob. – Angela ¸ugajSRIJEDA: 19.listopada: Pavao od KriΩa, Ivan Brebef

◊ETVRTAK: 20. listopada: Vendelin, Irena, Miroslava† Ivan Kreßi≈ – supruga i djeca† Ana Gudelj – ob. Ivo ˛apinSvi † iz ob. Salapi≈ i Kasalo – ob. Mate Salapi≈PETAK: 21. listopada: Urßula, Hilarija † Livio Mateßi≈ – supruga i djeca† Ivan i Marija Beleti – Anita Mateßi≈SUBOTA: 22. listopada: Marija Saloma, Misa u 5:00 uve√er† Vißnja Furjani≈ – ob. Stipe Rudeli≈† Mirko Furjani≈ – ob. Pastuovi≈ † Stjepan i Marija Papaj – ob. P. Petranovi≈† Marija Íiki≈ – ob. Ivo Krpan† Stjepan Na∂en – ob. Josip Podnar† Zvonko Pavlovi≈ – supruga i djeca † Slavko Vrdoljak – ob. Mate Salapi≈† Franjo i Dora Katov√i≈ – Bara Samarin† Ivanka Mißi≈ – ob. Marini≈ † Jakov Samarin – supruga Bara† Stjepan Samarin – mama† Barbara Íoßtari≈ – teta BaraSvi † iz ob. Marini≈ – ob. Marini≈ Svi † iz ob. Brnadi≈ – ob. Brnadi≈ Svi † iz ob. Markußi≈ – ob. Brnadi≈Za duße u √istilißtu – ob. Brnadi≈ NEDJELJA: 23. listopada: 30. N.K.G. MISIJSKA NEDJELJA9:00 sati ujutro† RuΩa Skoko – ob. Dragan Ínjari≈ † Ante Íola – ob. Dragan Ínjari≈† Slavica Alilovi≈ – suprug i djeca† Davorka Mili≈ – ob. ˛urak † Slavko Vrdoljak – Kata Babi≈ † Mijo Jezerinac – ob. Jezerinac † Nikola Pejak – Kim i David Parisotto† Kate Lon√ar – ob. Doljac † Marica ¸iv√i≈ – ob. Mate Ítokan† Danica Íari≈ – ob. Niko Badrov† Stipe i Jozo Dronji≈ – ob. Niko Badrov† Anka He≈imovi≈ – ob. Josip Rup√i≈ † Ivica Íißko – Paula Íißko † Andrija Prka√in – ob. Martin Krmelj† Ante Jur√evi≈ – Paula Íißko 11:00 SATI – SV. MISA ZA SVE ¸UPLJANE

RASPORED ¸UPNIH SLAVLJA- Parish Events- u 2011• ¸UPNI BANKET – 19. studenoga• BO¸I˛NA ÎA◊KA PRIREDBA – 3. i 4. prosinca

Page 12: HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • · PDF fileju gdje je ostao sve do svoje smrti. Za sve≈enika je zare∂en 21. studenoga 1938. u misiji Boßonti (Boshonti). ... podigao

K O M E N T A R "GLAS KONCILA"16. listopada 2011.

STRANA 28 ¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 42/2011, NEDJELJA 16. LISTOPADA

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uju i odgovaraju Ωupnici hrvatskih Ωupa

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • e-mail: [email protected]

Mediji su uglavnom preßutjeli da je u utorak 4. listopadaotkriveno spomen-obiljeΩje na ˛urinki - Oßtrom Vrßku u Ωupisv. Ilije Sinac u Lici na mjestu gdje su na∂ena mrtva tijela ßes-tero pripadnika obitelji ◊orak (Martin, Mato, Kata, Stjepan,Vladimir i Slavko), odvedenih 4. listopada 1991. u »miliciju«pobunjenih Srba, a potom ubijenih ßto noΩem ßto vatrenimoruΩjem. Hrvatska javnost uglavnom ne zna za stradanje tehrvatske obitelji iz Vrhovina (nikada tom stradanju nijeposve≈ena ni jedna jedina stranicu u kojem dnevnom listu ilitjedniku, niti je ikoja TV-ekipa istraΩila taj slu√aj), a za ßto je naßest godina zatvora 2009. u Karlovcu osu∂en jedan pripadniksrpske »milicije« - i kao da je time pravda zadovoljena pahrvatsku javnost viße ne treba uznemirivati.

No, slu√aj obitelji ◊orak tipi√an je primjer odnosa medija,pravosu∂a i politike prema hrvatskim Ωrtvama u velikosrpskojagresiji i vrlo je rje√it baß nakon podizanja optuΩnice protiv 44hrvatska gra∂ana koje je joß 1992. pripremila okupacijska JNA,i nakon ßto Vlada pokußava zakonom na hrvatskom teritorijuzaßtititi hrvatske gra∂ane od takvih optuΩnica, a ljevica uHrvatskoj, uklju√uju≈i i drΩavnog odvjetnika i Predsjednika,verbalno je zabrinuta da koji zlo√in ne bi ostao nekaΩnjen.Naime, te optuΩnice, koje se, vrlo je izvjesno, zlorabe i za ci-ljeve predizborne kampanje, ne otvaraju toliko pitanje eventu-alnog (ne)kaΩnjavanja ratnih zlo√ina, koliko sluΩe srbijanskojtezi, koju podupire i dio me∂unarodne zajednice, da je mladadrΩava Hrvatska po√inila genocid nad pripadnicima srpskenacionalnosti te da se ne moΩe odgovornost za ratove i zlo√inedevedesetih godina pripisivati u prvom redu Srbima i Srbiji. TeoptuΩnice tako∂er potvr∂uju da je na snazi srbijanski »Zakon oorganizaciji i nadleΩnosti u postupku za ratne zlo√ine«, kojisrbijanskim pravosudnim vlastima daje ovlast za progon kaz-nenih djela »koja su izvrßena na teritoriju bivße SFRJ, bez obzi-ra na drΩavljanstvo u√inioca ili Ωrtve«, a ßto zna√i pravnonepriznavanje suvereniteta Republike Hrvatske, odnosnopravno oΩivljavanje jedinstvenoga »jugoslavenskog« prostora,odnosno modernim rje√nikom »regije« u kojoj Srbija imaglavnu rije√.

Budu≈i da je taj srbijanski zakon donesen joß 2004. godine,a sluΩbena hrvatska politika na njega nije uop≈e reagirala, ibudu≈i da se me∂u prvim srbijanskim i hrvatskim politi√arima,usprkos postojanju takvoga agresivnog i apsolutno neprih-vatljivog zakona, u me∂uvremenu rodila nevjerojatna bliskost,logi√no je zaklju√iti da ta problematika zapravo sluΩi ne√emudrugome ßto se ne Ωeli javno artikulirati. Naime, progon ratnihzlo√ina, eti√ki i pravno neupitan, davno je i u Hrvatskoj i u Srbi-ji, pa i u svijetu - ßto je najo√itije na Haßkome sudu - instrumen-

taliziran u korist odre∂enih politi√kih interesa, kako unutarHrvatske i Srbije, tako i u me∂unarodnim razmjerima.

Kad bi postojala stvarna politi√ka i eti√ka volja na global-noj razini da se procesuiraju svi zlo√ini po√injeni u agresijama,vojnim intervencijama ili oruΩanim sukobima, onda bi i SADpristao da se njegovim odgovornima za eventualne zlo√ine sudina me∂unarodnom sudu, no √injenica je da SAD to odbija, pa jesasvim jasno da ne postoji niti mogu≈nost da se svi eventualnizlo√ini sude po istim kriterijima. Kad bi u Hrvatskoj postojalastvarna politi√ka i eti√ka volja da se osude svi ratni zlo√ini, bezobzira na to tko ih po√inio, onda se Hrvatska ne bi bila obvezalana zakon o amnestiji srpskih pobunjenika s tajnim »dogov-orom« da npr. u cijeloj isto√noj Hrvatskoj za ratni zlo√in smijebiti procesuiran to√no odre∂eni broj, i to smijeßno mali broj urazmjeru na brojne po√injene zlo√ine. Nije li upravo taj svo-jevrsni »numerus clausus« razlog ßto ispostave drΩavnog odv-jetnißtva ni u viße od 15 godina »ne uspijevaju« podi≈ioptuΩnice? Nije li danaßnja hrvatska sluΩbena politika zadovolj-na ako se u pojedinom zlo√inu nanesenom pripadnicimahrvatskoga naroda osudi makar na minimalnu kaznu i makarmarginalni sudionik zlo√ina? Ne baca li se tako praßina u o√ihrvatske javnosti? Nisu li pojedini hrvatski branitelji poßto-potomorali biti osu∂eni a da cjelovita istina o tim slu√ajevima nika-da nije javnosti predstavljena? Nisu li se istodobno u Hrvatskojpojavile organizacije civilnoga drußtva koje potenciraju samozlo√ine po√injene na hrvatskoj strani, ßute o hrvatskim Ωrtvama,a hrvatska ih drΩava subvencionira?

Istodobno, predizborna zloporaba tematike progona ratnihzlo√ina ne doga∂a se samo na strani joß uvijek vladaju≈e strankenego i na strani ljevice. Nije li svjesna i smißljena konstrukcijada postoji opasnost da ne≈e biti procesuirani svi zlo√ini, jer jepotpuno jasno da to spomenuti »numerus clausus« u progonuosumnji√enih Srba onemogu≈uje? Nije li istodobno na djelupriΩeljkivanje i nastojanje onih u Hrvatskoj koji tek trpe ili mrzesve ßto je hrvatsko da se progonom zlo√ina na hrvatskoj stranidiskvalificiraju, uklone ili ßto viße marginaliziraju iz politi√kog ijavnog Ωivota pojedinci i skupine koji su ili zasluΩni za obranuHrvatske ili su samo njihovi ideoloßko-politi√ki protivnici? Zarto ne potvr∂uje i √injenica da su na Haßkom sudu baß onihrvatski generali koji jesu? Nije li najdublje eti√ko srozavanjezloporaba i instrumentaliziranje progona ratnih zlo√ina (koji posebi zasluΩuju i eti√ku i pravnu osudu) za skrivene politi√keinterese koji su naj√eß≈e u izravnom sukobu sa stvarnim legal-nim i legitimnim hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima,tj. s op≈im dobrom? .

Zloporaba progona zlo√ina