12

Zamislimo na trenutak da zelena trænica ne postoji.VoÊe i povrÊe kupovali bismo npr. u supermarketu -uz pritajeni osjeÊaj sumnje u kvalitetu ili svjeæinurobe. Moæda bi na preporuku prijatelja ili rodbineodlazili uzgajivaËima voÊa i povrÊa i izravno od njihkupovali ono πto nam treba. Pritom bismo oËekivali

da je roba svjeæa, ali koliko bismo samo vremena izgubili utakvim obilascima?! Osim toga, i uzgajivaËi bi podjednako bilipogoeni nepostojanjem trænice. Poljoprivrednici bi relativnoteπko πirili broj zainteresiranih kupaca i vjerojatno bi za svojeproizvode traæili viπe cijene jer ih nigdje javno ne biprodavali. Moæda bi poljoprivrednici poput trgovaËkihputnika obilazili potencijalne kupce, kako ne bi samo uskikrug ljudi znao za njih? U svakom sluËaju, teπko bi itkomogao biti zadovoljan u takvim (ne)prilikama. SreÊom, trænicaje magiËan prostor koji problem kupaca i prodavatelja voÊa ipovrÊa rjeπava na vrlo jednostavan naËin - dovodi ih sve naisto mjesto. Koncentrirani na jednoj lokaciji, ponuda i

2. Institucijetræiπta kapitala

13potraænja imaju obiljeæje brzog dogovora o koliËini i cijeni,odnosno o zadovoljavajuÊim uvjetima za obje strane.

Ljudi koji ne poznaju financijska træiπta Ëesto ih zamiπljajukao krajnje struËna i komplicirana mjesta na kojima se kreÊusamo odabrani matematiËko-menedæerski talenti. Uz joπponeko svjeæe sjeÊanje na ameriËki film sliËne tematike,kovËeg predrasuda je zapeËaÊen: sve je to toliko apsurdno inerazumljivo da od toga boli glava. Meutim, istina je sasvimdrukËija: financijska træiπta ne pokreÊu sloæeni, jednadæbamanakrcani izraËuni, veÊ isti zakoni i naËela koji vrijede i naobliænjoj trænici. Ako jabuka ima mnogo, vrijedit Êe manje;ako mandarina ima malo, cijena Êe im narasti. Razlika postojiutoliko πto se umjesto voÊa i povrÊa na financijskom træiπtukupuju i prodaju vrijednosni papiri i πto mjesta na kojima setrguje nisu trænice nego burze i ureena javna træiπta.

Dakle, kada æelimo kupiti ili prodati vrijednosni papir,odlazimo na burzu ili na ureeno javno træiπte. Doduπe,uvijek postoji moguÊnost izravnog pronalaæenjazainteresiranih prodavatelja ili kupaca vrijednosnih papira.Meutim, Ëovjek se brzo otarasi takvih misli ako se prisjetipriËe s voÊem i povrÊem te utroπka vremena, energije i novca,zar ne? U biti, burze i ureena javna træiπta postoje zbogistog razloga zbog kojega postoje trænice.

2.1. ©to je burzaBurza se moæe definirati kao organizirano træiπte na

kojemu, u skladu sa strogo propisanim pravilima, kupcii prodavatelji trguju vrijednosnim papirima. Joπ od 15.stoljeÊa i nastanka prvih burzi u kontinentalnoj Europi, oneobavljaju zadaÊu spajanja ponude i potraænje vrijednosnicana jednome mjestu. Mjesta trgovanja razvijala su se imijenjala tijekom vremena, doæivljavajuÊi preobrazbu izzadimljenih krËmi u zgrade neospornoga arhitektonskogznaËenja.

Burza je u najveÊem dijelu svog postojanja bila mjesto satmosferom i duhom trænice, gdje je mnoπtvo nervoznihsudionika u æamoru i stresu sklapalo kupoprodajnetransakcije. Iako se burzu i danas poistovjeÊuje s raskoπnodizajniranom i opremljenom zgradom, fiziËko postojanjeponude i potraænje na parketu burze sve viπe blijedi. Naime, uposljednja dva desetljeÊa Ëak i najpoznatije burze (New York,Tokio, London, Frankfurt, Pariz itd.) sve veÊi dio trgovinevrijednosnicama prebacuju s burzovnog parketa nakompjutorske monitore.

Jednostavnim unosom naloga za kupnju ili prodaju uosobno raËunalo elektronski sustavi trgovanja omoguÊujutræiπnim sudionicima zakljuËivanje burzovnih transakcija izmatiËnog ureda. Nalozi se prenose u glavni kompjutor naburzi koji usporeuje i izvrπava naloge ako postoji

14podudarnost kupnje i prodaje. Burzovna je trgovinavrijednosnicama, dakle, usred relativno novog trendaudaljavanja od fiziËkog mjesta na kojemu se susreÊu ponuda ipotraænja. Vjerojatno Êe naposljetku potpuno prevladatitrgovanje preko kompjutorskih sustava; fiziËka nazoËnostsudionika neÊe uopÊe viπe biti potrebna. Razlika u odnosuprema dobroj staroj trænici znatno Êe se poveÊati, iako viπe nitrænica na Internetu nije nezamisliva.

Sve πto je vezano za organizaciju burze i poslovanje naburzi detaljno je regulirano posebnim pravilima i zakonima.Zaπto? Vrlo jednostavno: zato πto meu sudionicima utrgovini ne smije biti povlaπtenih, pravila osiguravaju jednakeuvjete za sve. To je i razumljivo jer npr. mali ulagaË snekoliko tisuÊa kuna uloæenih u poduzeÊe (druπtvo) kojim setrguje na burzi æeli imati jednak pristup svim vaæniminformacijama o tom druπtvu kao i npr. mirovinski fond kojise na træiπtu pojavljuje s milijunskim iznosima. Mali ulagaËtakoer æeli da se njegov nalog za kupnju ili prodaju izvrπi uznajbolje moguÊe uvjete, a ne da trpi πtetu ili bude zaobienzbog milijunskih naloga velikih financijskih kuÊa. Iakoburzovna pravila postavljaju sasvim jasne odrednice svimtræiπnim sudionicima, nepravilnosti se katkad dogaaju Ëak ina najrazvijenijim træiπtima. Meutim, takve su situacijeiznimno rijetke jer krivci moraju raËunati s nenadoknadivimgubitkom ugleda te iznimno visokim novËanim inezaobilaznim zatvorskim kaznama.

VeÊ smo rekli da odlazimo na burzu kada æelimo kupiti iliprodati vrijednosne papire. Meutim, to ne treba shvatiti baπtako doslovno: ne moæemo jednostavno pokucati na vrataburze i zamoliti najbliæeg sluæbenika da nam ispuni nalog.Burza kao institucija samo osigurava infrastrukturu zaobavljanje trgovinskih transakcija. Stvarne kupoprodaje moguraditi samo Ëlanovi burze i nitko drugi. »lanovi imajuzakupljeno mjesto na burzi za trgovanje i posrednici su kojispajaju naloge: npr. vaπ nalog za kupnju i nalog neke drugestrane za prodaju. Prema tome, kada æelimo obaviti nekutransakciju, ne idemo izravno na burzu nego otvaramo nalogkod posrednika. Posrednici u trgovini vrijednosnim papirimanazivaju se brokeri. O njima i o praktiËnoj provedbikupoprodaje vrijednosnih papira neπto Êemo viπe reÊi kasnije.

Nakon πto smo saznali da sa svojim nalogom ne moæemotek tako uπetati na burzu, upoznajmo joπ jedno ograniËenje:na burzi se ne trguje svim vrijednosnim papirima kojipostoje, veÊ samo s uvrπtenim vrijednosnim papirima. ©to toznaËi? Ako neko druπtvo æeli da se s njegovimvrijednosnicama trguje na burzi, najprije mora podnijetizahtjev za uvrπtenjem. Burza Êe odobriti zahtjev nakon πtodruπtvo ispuni odreene uvjete. Najvaæniji uvjet jest detaljnoizlaganje brojnih pokazatelja bivπega i sadaπnjeg poslovanjadruπtva najπiroj javnosti, s obvezom zadræavanja iste razine

15izvjeπtavanja i u buduÊnosti. Na taj se naËin svim ulagaËimaomoguÊuje stalni uvid u poslovanje na burzu uvrπtenihdruπtava, pa se mogu donositi realnije i bolje investicijskeodluke. Meutim, nije oduvijek bilo tako.

Prije najpoznatijega burzovnog sloma u povijesti (1929.godine, New York), poduzeÊa su bila minimalnotransparentna, odnosno otvorena prema javnosti. Uvid uposlovanje druπtava imale su malobrojne velike i moÊnefinancijske institucije koje su s poduzeÊima bile povezane navlasniËkoj ili kreditnoj osnovi. Velika veÊina ulagaËa napametje trgovala vrijednosnim papirima, bez znanja o uspjeπnostidruπtva ili o tome Ëime se druπtvo zapravo bavi. Zbogburzovnoga i gospodarskog kraha koji je uslijedio 1929.godine zakonodavne institucije postroæile su pravilatrgovanja vrijednosnicama. Od tada se na burzama po pravilutrguje samo najveÊim i najkvalitetnijim poduzeÊima -druπtvima s poslovnim interesom i sposobnoπÊuzadovoljavanja uvjeta uvrπtenja.

Na burzu uvrπteni vrijednosni papiri obiËno su podijeljeni unekoliko razreda (segmenata). To su tzv. burzovne kotacije,koje se razlikuju prema strogoÊi kriterija za uvrπtenje i vrstivrijednosnog papira. »esto postoji prva kotacija, za koju suuvjeti uvrπtenja najstroæi, i podreena kotacija sfleksibilnijim kriterijima uvrπtenja. Prema vrsti uvrπtenihvrijednosnih papira kotacije se dijele npr. na dioniËkekotacije, kotacije za obveznice, kotacije kratkoroËnihvrijednosnica, financijskih derivata itd.

2.2. ZagrebaËka burzaU razvijenim træiπnim gospodarstvima sasvim je uobiËajeno

postojanje viπe regionalnih i jedne srediπnje, nacionalneburze. U Hrvatskoj postoji samo ZagrebaËka burza (ZagrebStock Exchange - ZSE).

ZagrebaËka burza osnovana je joπ 1918. godine, nakonraspada Austro-Ugarske Monarhije. Sve do velike gospodarskekrize u tridesetim godinama ZagrebaËka je burza poslovalarelativno uspjeπno, no tada se zbog pomanjkanja potraænjeukida trgovina vrijednosnim papirima. Trgovina devizama,sirovinama i zlatom ipak se odræala sve do kraja Drugogasvjetskog rata. Promjenom druπtvenog ureenja burza jeukinuta; na ponovno osnivanje trebalo je Ëekati sve do 1991.godine. Tada je, zahvaljujuÊi angaæmanu domaÊih banaka iosiguravajuÊih druπtava, ZagrebaËka burza zauzela svojeinstitucionalno mjesto u novostvorenoj strukturi træiπnogagospodarstva.

PoËetkom devedesetih godina trgovina vrijednosnicama bilaje centralizirana, odnosno obavljala se u dvoranamaZagrebaËke burze. Nije bilo nimalo sliËnosti s razvijenimtræiπtima s kojih se povremeno mogao vidjeti izvjeπtaj na TV-

16u. ©toviπe, razoËaranje je bilo priliËno veliko kada su prvesnimke domaÊih burzovnih sjednica pokazale dvoranu u kojojje desetak brokera sjedilo za dugaËkim stolom i naizgledravnoduπno naizmjeniËno podizalo i spuπtalo drvene palice.©to oni zapravo rade s tim “lizalicama”? Gdje je burzovnaarena, buka, trka, mahanje rukama i nogama, leteÊi papiri?Zapravo, bitne razlike nije bilo jer je i na ZagrebaËkoj burzi(kao i na veÊini drugih) trgovina bila organizirana na naËelimadraæbe, a zbunjujuÊe mahanje “lizalicama” bilo je brokerskonadmetanje za izloæenu robu. Rudimentarni izgled prvihburzovnih sastanaka rezultat je Ëinjenice da je (u odnosuprema stotinama tisuÊa sudionika na stranim træiπtima) nadomaÊem træiπtu tada postojala tek mala skupina nadahnutihpojedinaca koji su odnekud uspjeli “skrpati” nekakvu mrπavuponudu i potraænju vrijednosnica. Podatak da je u prvihnekoliko godina na ZagrebaËkoj burzi bilo manje prometanego u jednoj prosjeËnoj kupoprodajnoj transakciji na burzi uNew Yorku dovoljno govori o tim vremenima.

Sustav fiziËke trgovine u dvorani na ZagrebaËkoj jenapuπten burzi 1994. godine. Uveden je tzv. TEST(telekomunikacijski sustav trgovine), Ëime je radikalnoosuvremenjen domaÊi burzovni pejsaæ. Brokeri viπe nisutrebali dolaziti na burzu, veÊ su svoje naloge mogli izvrπavatiiz svog ureda: Hrvatska se ukljuËila u globalni trendelektronskog trgovanja.

Burzovne transakcije i danas se obavljaju putemkompjutorskoga trgovinskog sustava. Brokeri sada spajajunaloge uz pomoÊ TEST-ova udaljenog potomka, tzv.multioperativnog sustava trgovine (MOST-a). NaËelokupoprodaje je isto: broker iz svog ureda moæe unijeti svojnalog za kupnju ili prodaju u sustav ili moæe zatvoriti nekinalog koji je otprije izloæen na ekranu. Naravno, sve jepostalo mnogo bræe i zbiva se u stvarnom vremenu.TrenutaËno, ZagrebaËka burza ima Ëetrdesetak Ëlanova (Ëitaj:brokerskih kuÊa koje su zakupile svoje mjesto na burzi i kojese mogu prikljuËiti na MOST i trgovati na njemu).

Od prvih burzovnih dana do danas znatno se poveÊao i brojvrijednosnih papira kojima se moæe trgovati. Dok su npr.1992. godine na burzi bile uvrπtene tek dionice nacionalnezrakoplovne kompanije Croatia airlinesa i dvije serijeobveznica hrvatskih turistiËkih poduzeÊa (Arenaturista iJadranke), danas je u nekoliko kotacija rasporeenoπezdesetak vrijednosnih papira.

U prvoj i najviπoj kotaciji ZagrebaËke burze uvrπteno jesedam vrijednosnica: Ëetiri dionice (Pliva, ZagrebaËka banka,Podravka i “Viktor Lenac”) i tri obveznice (Hrvatski zavod zazdravstveno osiguranje - HZZO, trogodiπnje i petogodiπnjeobveznice Dræavne agencije za osiguranje πtednih uloga isanaciju banaka - DAB-03 i DAB-05). Napomenimo da su uvjetiza uvrπtenje u prvu kotaciju ZagrebaËke burze usklaeni sa

17smjernicama Europske unije i podudaraju se s kriterijimauvrπtenja Londonske burze. Drugim rijeËima, to znaËi dasvako hrvatsko druπtvo koje zadovoljava uvjete uvrπtenjaZagrebaËke burze moæe svoje vrijednosne papire uvrstiti i naLondonsku burzu. Do danas su to uËinile Pliva i ZagrebaËkabanka.

Druπtva Ëije su vrijednosnice u prvoj kotaciji pruæajuulagaËima najveÊi stupanj uvida u svoje poslovanje. Drugekotacije traæe labavije uvjete za uvrπtenje, i sukladno tome,ne mogu se (iz perspektive investitora) po transparentnostiusporediti s prvom kotacijom. Najviπe je vrijednosnicauvrπteno u tzv. TN kotaciju, gdje se trguje dionicama mnogihpoznatih domaÊih poduzeÊa (Kraπ, KonËar, Riviera-holding,Jadranski naftovod, Privredna banka, RijeËka banka, Splitskabanka, ZagrebaËka pivovara, KarlovaËka pivovara itd.). Uvjetiuvrπtenja u TN kotaciju vrlo su blagi. Dovoljno je dostavitiosnovne podatke o izdavatelju, koji nije obvezankontinuirano izvjeπtavati javnost o svom poslovanju.

U kotaciji kratkoroËnih vrijednosnih papira (vrijednosnipapiri koji dospijevaju u rokovima kraÊim od jedne godine)trenutaËno nije uvrπtena ni jedna vrijednosnica. Nekada su seu toj kotaciji nalazili komercijalni zapisi Plive i Plave lagune,ali nakon njihova dospijeÊa viπe nije bilo zahtjeva za novimuvrπtenjima. PIF kotacija je segment u kojemu se odnedavnotrguje sa πest privatizacijskih investicijskih fondova (PIF-ova).Promet je vrlo slab jer se PIF-ovima najveÊim dijelom trgujena Varaædinskom træiπtu vrijednosnica.

2.3. Ureeno javno træiπte: Varaædinsko træiπtevrijednosnica

Osim ZagrebaËke burze, u Hrvatskoj postoji joπ jednomjesto organizirane trgovine vrijednosnim papirima:Varaædinsko træiπte vrijednosnica (VTV). Za razliku od burze,VTV je tzv. ureeno javno træiπte.

Ureena javna træiπta su mjesta na kojima se trgujevrijednosnicama koje nisu uvrπtene u redoviteburzovne kotacije. Ta træiπta, poznata pod nazivom OTCtræiπta (Over-the-Counter markets) vrlo su rasprostranjenau svijetu - gotovo svaka zemlja koja ima burzu ima i svojeOTC træiπte. Nastala su iz jednostavne potrebe za trgovanjemvrijednosnim papirima druπtava koja ne ispunjavaju uvjeteuvrπtenja na burzu. Pravila uvrπtenja na OTC træiπta manje sustroga od burzovnih; stoga i manja, slabije poznata ili novapoduzeÊa mogu zadovoljiti uvjete uvrπtenja.

Varaædinsko træiπte vrijednosnica osnovano je 1993. godinekao prvo hrvatsko ureeno javno træiπte. Tada su jedva ipostojali vrijednosni papiri s kojima se moglo trgovati naZagrebaËkoj burzi; u ratnim uvjetima prve polovice

18devedesetih poduzeÊa su imala drugih briga. Pravi razlozi zauvrπtenje na burzu nisu postojali, pa ih taj dio poslovanjanije ni zanimao. U isto vrijeme, brokerima je dolazio sve veÊibroj klijenata koji su æeljeli kupiti ili prodati dionicepoduzeÊa koja nisu bila nigdje uvrπtena: VTV je pokrenutupravo s ciljem omoguÊivanja trgovine takvim dionicama.Zahtjev za uvrπtenje nije podnosio izdavatelj nego brokeri, auz dostavljanje nekoliko temeljnih podataka o izdavateljutrgovina je mogla poËeti i bez njegova pristanka. Takve papireVTV je stavljao na tzv. listu ponude i potraænje.

Nisu biljeæeni spektakularni prometi, ali je zahvaljujuÊipostojanju nesluæbenog træiπta trgovina vrijednosnimpapirima u Hrvatskoj polako uzimala maha. Ubrzo je reagiralai ZagrebaËka burza uspostavivπi TN kotaciju, πto u biti i nijekotacija u pravom smislu veÊ OTC træiπte u sklopu burze.Stoga moæemo reÊi da u Hrvatskoj praktiËki postoje dvanesluæbena træiπta koja se prema kriterijima uvrπtenjavrijednosnih papira meusobno ne razlikuju: TN kotacijaZagrebaËke burze i lista ponude i potraænje VTV-a.

Na VTV-u je tijekom vremena ipak formirano nekolikokotacija. Tako postoji tzv. kotacija træiπta, koja zahtijeva vrlovisok stupanj transparentnosti poslovnih podataka uvrπtenihdruπtava i Ëiji su kriteriji tek neπto blaæi od kriterijaZagrebaËke burze. U toj su kotaciji uvrπtene samo dvijevrijednosnice kojima se gotovo uopÊe ne trguje (Zatvoreniinvesticijski fond Breza i “–uro –akoviÊ” montaæa). Tozapravo i ne treba previπe Ëuditi jer bi po svojoj definicijiVTV trebao biti OTC træiπte: ne postoji pravi razlog zaπto bidruπtva ispunjavala oπtrije kriterije njegove sluæbenekotacije. PoduzeÊa koja imaju poslovni interes izaÊi u javnostneÊe to uËiniti preko VTV-a, veÊ Êe podnijeti zahtjev za ulazaku prvu kotaciju ZagrebaËke burze.

Investitorima je mnogo zanimljivija tzv. PIF kotacija, u kojuje uvrπteno sedam privatizacijskih fondova (PIF-ova), kojimase veÊ dvije i pol godine intenzivno trguje: dnevno se PIF-ovima prometuje u iznosu oko milijun kuna. Zanimljiva je ikotacija prava, unutar koje se trguje vrijednosnim papirimaπto ih je izdalo Ministarstvo graditeljstva i obnove. RijeË je ocertifikatima koji “pokrivaju” obveze Ministarstva premaizvoaËima radova u obnovi ratom uniπtene infrastrukture.Nazivaju se pravima jer su certifikati zamjenjivi za odreenedionice na draæbama koje organizira Hrvatski fond zaprivatizaciju (HFP). Na veÊ spomenutoj listi ponude ipotraænje VTV-a trenutaËno se nalazi viπe od 200 druπtava, alise samo s vrlo malim brojem doista i trguje.

Kao i u Zagrebu, na VTV-u ne postoji fiziËka lokacija gdje sesusreÊu brokeri s ponudom i potraænjom vrijednosnih papira.Transakcije se izvrπavaju elektronski, pomoÊu trgovinskogainformacijskog sustava u realnom vremenu OTIS (On-lineTrading Information System).

19

2.4. Komisija za vrijednosne papireIzdavanje i trgovanje vrijednosnim papirima na ZagrebaËkoj

burzi i Varaædinskom træiπtu vrijednosnica pod stalnim jenadzorom institucije koja se zove Komisija za vrijednosnepapire (Croatian Securities Exchange Commission -CROSEC). Nadgledanje izdavanja i trgovanja vrijednosnicamasamo su neki od zadataka Komisije. Prema sluæbenojdefiniciji, ona je osnovana radi ureenja, nadzora i razvojahrvatskog træiπta kapitala.

Negativna iskustva koja su imala træiπta kapitala u proπlostinametnula su nuænost uspostavljanja regulatornih institucija.Naime, nekada se vjerovalo u savrπenost træiπta te u to da setræiπne neravnoteæe same ispravljaju - smatralo se da træiπtane treba posebno ureivati i kontrolirati. Meutim, veliki slomburze u New Yorku 1929. godine i gospodarska depresija kojaje uslijedila uvjerili su ekonomiste, zakonodavce i træiπnesudionike u suprotno. Ubrzo je u SAD-u osnovano tijelo Ëija jeglavna zadaÊa bila regulacija i nadzor træiπta te zaπtitainvestitora - tzv. SEC (Securities and Exchange Commission) iliu prijevodu Komisija za vrijednosne papire i burze. PrimjerSAD-a slijedile su mnoge druge zemlje s razvijenim inerazvijenim træiπtima kapitala, pa je danas teπko i zamislitiorganizirano træiπte nad kojim ne bdije neka regulatornainstitucija.

Hrvatska Komisija za vrijednosne papire osnovana je 1996.godine. Moglo bi se reÊi u pravo vrijeme jer se trgovinavrijednosnim papirima nakon viπegodiπnje letargije poËelarazbuktavati, a uvelike je porastao i broj sudionika, Ëime sepotreba za neutralnim nadzorom træiπnih zbivanja samanametnula.

Komisija je samostalna i neovisna institucija odgovornasamo Hrvatskom saboru. Odgovornost Komisije Saboru (a nenpr. Vladi) osigurava potrebnu politiËku neutralnost Komisije.Sabor imenuje njezine Ëlanove, koji jedanput u godinipodnose izvjeπtaj o svom radu. U djelokrug Komisijepripadaju izrada prijedloga zakona vezanih za træiπtekapitala, odluke i rjeπenja o izdavanju dozvola brokerskimkuÊama i ovlaπtenim posrednicima pri trgovini vrijednosnimpapirima, briga o pravilnom i nesmetanom radu Srediπnjedepozitarne agencije, nadzor poslovanja burzi i ureenihjavnih træiπta te træiπnih sudionika (druπtava za poslovanjevrijednosnim papirima, investicijskih fondova i druπtava zaupravljanje investicijskim fondovima) itd. Drugim rijeËima,Komisija svakodnevno provjerava igraju li svi sudionici natræiπtima (kao i sama træiπta) prema propisanim pravilima.Njezino djelovanje prema buduÊnosti - na unapreenjehrvatskog træiπta kapitala, usmjereno je na predlaganjezakonskih promjena kojima Êe se nastojati poveÊati brojdruπtava uvrπtenih na domaÊe kotacije. Krajnji joj je cilj

20πirenje hrvatskog træiπta i poveÊanje njegove transparentnostii likvidnosti za ulagaËe.

2.5. Srediπnja depozitarna agencijaZa sigurno i uËinkovito funkcioniranje træiπta kapitala

nuæno je postojanje joπ jedne institucije - tzv. srediπnjegdepozitorija. To je institucija koja Ëuva vrijednosnepapire u obliku elektronskih zapisa te omoguÊujeobavljanje poslova prijeboja (usporedbe obavljenihtransakcija, utvrivanje rokova podmirenja transakcijai izraËun obveza za podmirenje) i namire (naplate iprijenosa vlasniπtva nad vrijednosnim papirima). Nahrvatskom træiπtu kapitala to je funkcija Srediπnjedepozitarne agencije (SDA).

Najvaæniji zadaci SDA obuhvaÊaju prijenos dioniËkih knjigau srediπnji depozitorij (sva dioniËka druπtva privatiziranajavnom ponudom ili prema Zakonu o privatizaciji obveznasu prenijeti podatke iz svojih dioniËkih knjiga u SDA),voenje podataka o vlasnicima vrijednosnih papira,realizaciju odreenih prava koja proizlaze iz vlasniπtva nadvrijednosnim papirima (npr. raspodjela dividendi i kamata),te prijeboj i namiru nakon trgovanja na ZagrebaËkoj burzi iVTV-u.

Svaki ulagaË koji obavlja transakcije s vrijednosnimpapirima prenesenim u srediπnji depozitorij ima svoj raËunpri SDA. Na tom se raËunu nalaze sve vrijednosnice kojeinvestitor posjeduje. Stanje na raËunu povjerljiva jeinformacija koja je poznata samo investitoru i SDA.

SDA dostavlja ulagaËima obavijesti o stanju i promjenamana raËunu. Neke se obavijesti primaju samo pri otvaranjuraËuna, neke periodiËno (mjeseËno, godiπnje), a neke samokada promjena na raËunu zahtijeva i pristanak investitora.

Obavijest o opÊim podacima investitora i PIN brojuinvestitor dobiva prilikom prvog otvaranja raËuna. Akoupisani podaci ne odgovaraju stvarnom stanju, potrebno jekontaktirati SDA i traæiti ispravak. PIN treba paæljivo Ëuvatijer (teoretski) svatko tko zna PIN moæe raspolagativrijednosnicama na raËunu.

Obavijest o stanju na raËunu investitoru se πalje mjeseËno,uz uvjet da je u prethodnome mjesecu ostvarena bilo kakvapromjena na raËunu. UlagaËi tu obavijest obvezatno dobivajujedanput u godini (poËetkom godine).

Obavijest o zahtjevu za prijenosom vrijednosnica navlasniËku poziciju registriranu s brokerskom tvrtkom zapravoje potvrda o izvrπenoj registraciji vlasniËke pozicije sbrokerskom kuÊom. Naime, na hrvatskom træiπtu kapitalainvestitor svoje vrijednosne papire moæe prodati samo akokoliËinu koju æeli prodati (svoju vlasniËku poziciju)prethodno registrira s nekom brokerskom kuÊom. Broker kod

21kojeg investitor otvara nalog za prodaju vrijednosnih papiraispunjava zahtjev za registraciju, πalje ga u SDA i brojzahtjeva priopÊuje ulagaËu. Telefonskim pozivom odjelu zainvestitore u SDA ulagaË potvruje zahtjev navodeÊi brojzahtjeva, broj svog raËuna, PIN, naziv brokerske kuÊe te nazivvrijednosnice i koliËinu koja se prodaje. Prije nego πto ulagaËpotvrdi zahtjev kod SDA broker ne moæe krenuti u realizacijunaloga za prodaju.

Obavijest o obavljenom trgovanju ulagaË dobiva kadabrokerska tvrtka prijavi SDA da je za njega obavila odreenekupoprodajne transakcije. Zapravo, ta obavijest sluæiinvestitoru kao provjera podataka o trgovanju.