47 - 49 MAG 6. 11. I. - Lingnan University · svih doktrina u posljednjih dvije tisuÊe godina....

2
MAGAZIN CMYK 47 Subota 6. 11. 1999. Jutarnji LIST O najveȰim filozofima ovog milenija i u povijesti piƅe... NEVEN SESARDIƘ MILLENIUM FILOZOFI KOJE SE ISPLATI PROUȀAVATI [kako rangirati filozofe] S vake godine u stude- nome ili prosincu na- vikli smo na progla- πenje "Ëovjeka godi- ne". Ali sada, na iste- ku tisuÊljeÊa, stojimo pred uistinu grandio- znim pitanjem: Tko je bio Ëovjek milenija? Shakespeare, Freud, Einstein, Michelangelo ili moæda Davor ©uker? No, na to pitanje ni- kada neÊete doznati moj odgovor jer je ovaj tekst ograniËen na po- druËje filozofije. Ugledni britanski filozof Anthony Kenny smatra da bi se veÊina filozofa lako sloæila da me- u πest najveÊih filozofa u povije- sti sigurno spadaju Platon, Aristo- tel, Descartes i Kant, ali takoer tvrdi da za preostala dva mjesta vlada æestoka konkurencija i da se u vezi s tim ne moæe oËekivati konsenzus. Kenny ipak dodaje da bi on osobno u taj filozofski all stars tim uvrstio joπ i Tomu Akvinskoga i Wittgensteina. Da sam ja selektor, ozbiljno bih ra- zmiπljao o nekoj zamjeni za Wittgensteina, ali bih prije svega i bez ikakva dvoumljenja u mom- Ëad ubacio Davida Humea, i to, neka mi Bog oprosti, umjesto To- me Akvinskoga. TVRD ORAH KANT Da bismo rangirali filozofe i odluËili tko od njih zasluæuje mjesto u panteonu tisuÊljeÊa, najprije, naravno, mo- ramo razumjeti njihove doktri- ne. A kao πto je dobro poznato, to nije uvijek lako. Ima filozofa Ëiji je stil pisanja toliko neproziran i odbojan da bi mnogi potencijalni Ëitalac radije kopao po vrtu nego po njihovim tekstovima. Uzmimo dva filozofa iz naπega milenija koje je Kenny stavio meu Ëetiri neupitna velikana - Descartesa i Kanta. Descartesa Êe bez veÊih teπkoÊa Ëitati i razumjeti i netko tko nikad prije nije uzeo u ruke nijednu knjigu iz filozofije. Kant, naprotiv, predstavlja tvrd orah i za iskusne filozofske vukove. De- scartesov primjer pokazuje neπto πto vrijedi zapamtiti: da bi Ëovjek bio veliki filozof, nije nu- æno da njegovi spisi budu teπko razumljivi. Kantov je sluËaj sloæeniji. Premda su njegove ideje bile izu- zetno kompleksne, pa ih je zbog toga doista bilo teπko saopÊiti u nekoj baπ posve jednostavnoj for- mi, mnogi ipak vjeruju da je Kan- tov nezgrapan i loπ naËin pisanja znatno pridonio glavoboljama in- terpretatora. Zapravo, Ëak je i sam Kant priznao da su prigovori zbog nerazumljivosti "Kritike Ëi- stog uma" bili donekle opravdani i da je cijela knjiga mogla (i treba- la) biti razgovjetnije napisana. To je bio i glavni razlog zaπto je te iste ideje pokuπao naknadno pri- kazati na pristupaËniji naËin u knjiæici "Prolegomena za svaku buduÊu metafiziku". Meutim, u uvodu je sljedeÊim rijeËima jasno stavio do znanja da je to njegov posljednji ustupak Ëitaocima: "Ako netko nalazi da je ovaj spis takoer nerazumljiv, neka shvati da nije nuæno da svatko studira metafiziku. Neka se takvi ljudi on- da bave drugim podruËjima". Ma- lo grublje reËeno, poruka je bila: onaj tko ne razumije ono πto ja piπem, samo pokazuje svoju ne- sposobnost da se bavi filozofijom. TAJNA HRVATSKE FILOZOFIJE Mnogi su kasniji filozofi naslijedi- li tu Kantovu aroganciju, no na nesreÊu to je bilo i jedino πto su od njega preuzeli. Za razliku od Kan- ta, oni Ëesto nisu imali filozofski zanimljive ideje, ali je to duhovno siromaπtvo bilo skriveno iza pre- tenciozne, afektirane i opsku- rantske retorike. Kao πto kaæe Roger Scruton, nakon Kanta se proπirila praksa da se umjesto fi- lozofskih teza i argumenata nudi samo nekontrolirana eksplozija æargona. BuduÊi da sam na sigurnoj udaljenosti od Zagreba (oko 2000 kilometara), mogu si dopustiti in- diskreciju i nekaænjeno vam ot- kriti obiteljsku tajnu hrvatske fi- lozofije. Ni ona nije ostala imuna na tu opaku bolest: upotrebe pse- udo-struËne frazeologije koja bi trebala impresionirati, a zapravo ne sadræi nijedan jedini bit infor- macije. Primjeri su praktiËno ne- prebrojivi, ali u malignije sluËaje- ve spada sljedeÊi podnaslov koji je svojoj knjizi dao jedan domaÊi fi- lozofski pisac: "Introspekcijske primjedbe o proizvodnoj ovisnosti pogona druπtvene opÊenitosti". Ne, avaj, ovo nije πala, takva knji- ga doista postoji! I, vjerojatno veÊ pogaate, nigdje u knjizi neÊete naÊi objaπnjenje te monstruozne i beznadno neprobavljive jeziËne konstrukcije. U samoobrani je moæda najuputnije takvim autori- ma citirati savjet Marka Twaina: "Intelektualna hrana je kao i sva- ka druga hrana: ugodnije ju je i zdravije uzimati ælicom nego lo- patom". Koje je razdoblje u mileniju πto zavrπava bilo najvaænije i naj- plodnije? Kako naπe stoljeÊe ko- tira u tom pogledu? U kojim su se krajevima dogodile najznaËanije filozofske vibracije? U vezi s ovim posljednjim zanimljivo je da se u nas prije 25-30 godina naveliko priËalo da je svjetski duh ljeti re- dovito posjeÊivao otok KorËulu. Premda sam osobno bio tamo dvaput, meni se taj duh nije uka- zao, ali dopuπtam da sam moæda u kljuËnom trenutku bio na plaæi ili za πankom izvan konferencij- ske dvorane. UobiËajeno je ipak da se "najfi- lozofskija" povijesna epoha smjeπta u proπlost, i to, govoreÊi o naπem mileniju, negdje upravo u Kantovo vrijeme. No, osnovni je spor u vezi s tim gdje povuÊi crtu: je li to zvjezdano razdoblje poËelo ili pak zavrπilo s Kantom? DVIJE FILOZOFSKE STRUJE U odgovoru na to pitanje razilaze se dvije osnovne struje u suvremenoj filozofiji - analitiËka (uglavnom anglo-ameriËka) i kontinentalna (preteæno njemaËka). Recimo, da biste diplomirali filozofiju u Veli- koj Britaniji ili Sjedinjenim Dræa- vama, u pravilu obavezno morate odsluπati predmet "Rana moder- na filozofija" koji pokriva mislioce od Descartesa do Kanta, a hoÊete li se pak detaljnije upoznati s onim πto dolazi neposredno na- kon Kanta vaπ je slobodni izbor. Mnogi bi se kontinentalno orijen- tirani filozofi zgrozili nad takvom organizacijom studija gdje se stu- dentima dopuπta da izbjegnu bli- ski susret s Kantovim izravnim (ili neπto daljim) sukcesorima. Filo- zofska situacija svake sredine bi- tno ovisi o tome kojem je od ta dva utjecaja bila viπe izloæena. Tako i u sluËaju Hrvatske, ako æelite znati Ëemu moæemo zahva- liti πto danas imamo filozofiju ka- kvu imamo, kratak bi odgovor bio: "Danke, Deutschland!" Da se pozovem na vlastito iskustvo, ka- da sam ja studirao filozofiju poËe- tkom sedamdesetih godina, nje- maËki klasiËni idealizam (Kant plus tri spekulativca teπke kate- gorije Fichte-Hegel-Schelling) bio je, izuzmemo li Marxa, skoro uni- verzalno smatran najbitnijim izvorom filozofske inspiracije od svih doktrina u posljednjih dvije tisuÊe godina. Kultna je knjiga bi- la "Fenomenologija duha" i bilo je vrlo raπireno uvjerenje da je ra- zumijevanje toga djela najbolji test filozofske sposobnosti i kom- petencije. Neki su, naravno, tvrdi- li da su nakon viπemjeseËnoga Neven SesardiȰ roɀen je 1949. godine u Beogradu. Studij filozofije zavrƅio je 1974. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktori- rao 1983. godine. Predavao je spoznajnu teoriju, metodologiju znanosti i filozofiju psihologije na SveuȲiliƅtu u Zagrebu (1975. -1994.). Bavio se istraƐivaȲkim radom i predavao na sveuȲiliƅtima u NjemaȲkoj, SAD-u, Japanu i Velikoj Britaniji. TrenutaȲno predaje na Odsjeku za filozofiju King's Collegea u Londonu i radi na istraƐivaȲkom projektu "Evolucija i emocije". PLATON Britanski filozof Anthony Kenny smatra da je Platon jedan od ƅest najve- Ȱih filozofa u povijesti ARISTOTEL Na listi ƅestorice najveȰih filozofa u povijesti nalazi se joƅ jedan starogrȲki filozof KANT Veliki je filozof priznao da su prigovori zbog nera- zumljivosti ȒKritike Ȳis- tog umaȓ donekle bili opravdani HEGEL NjemaȲki filozof bio je spekulant teƅke kategorije

Transcript of 47 - 49 MAG 6. 11. I. - Lingnan University · svih doktrina u posljednjih dvije tisuÊe godina....

Page 1: 47 - 49 MAG 6. 11. I. - Lingnan University · svih doktrina u posljednjih dvije tisuÊe godina. Kultna je knjiga bi-la "Fenomenologija duha" i bilo je vrlo raπireno uvjerenje da

MAGAZINCMYK

47Subota 6. 11. 1999. Jutarnji LIST

O najve�im filozofima ovog milenija i u povijesti pi�e... NEVEN SESARDI�

MILLENIUMFILOZOFI KOJESE ISPLATIPROU�AVATI

[kako rangirati filozofe]

Svake godine u stude-nome ili prosincu na-vikli smo na progla-πenje "Ëovjeka godi-ne". Ali sada, na iste-ku tisuÊljeÊa, stojimopred uistinu grandio-

znim pitanjem: Tko je bio Ëovjekmilenija? Shakespeare, Freud,Einstein, Michelangelo ili moædaDavor ©uker? No, na to pitanje ni-kada neÊete doznati moj odgovorjer je ovaj tekst ograniËen na po-druËje filozofije.

Ugledni britanski filozofAnthony Kenny smatra da bi seveÊina filozofa lako sloæila da me-u πest najveÊih filozofa u povije-sti sigurno spadaju Platon, Aristo-tel, Descartes i Kant, ali takoertvrdi da za preostala dva mjestavlada æestoka konkurencija i dase u vezi s tim ne moæe oËekivatikonsenzus. Kenny ipak dodaje dabi on osobno u taj filozofski allstars tim uvrstio joπ i TomuAkvinskoga i Wittgensteina. Dasam ja selektor, ozbiljno bih ra-zmiπljao o nekoj zamjeni zaWittgensteina, ali bih prije svega ibez ikakva dvoumljenja u mom-Ëad ubacio Davida Humea, i to,neka mi Bog oprosti, umjesto To-me Akvinskoga.TVRD ORAH KANT Da bismorangirali filozofe i odluËili tko odnjih zasluæuje mjesto u panteonutisuÊljeÊa, najprije, naravno, mo-ramo razumjeti njihove doktri-ne. A kao πto je dobro poznato, tonije uvijek lako. Ima filozofa Ëijije stil pisanja toliko neproziran iodbojan da bi mnogi potencijalniËitalac radije kopao po vrtu negopo njihovim tekstovima. Uzmimodva filozofa iz naπega milenijakoje je Kenny stavio meu Ëetirineupitna velikana - Descartesa iKanta. Descartesa Êe bez veÊihteπkoÊa Ëitati i razumjeti i netkotko nikad prije nije uzeo u ruke

nijednu knjigu iz filozofije. Kant,naprotiv, predstavlja tvrd orah iza iskusne filozofske vukove. De-scartesov primjer pokazujeneπto πto vrijedi zapamtiti: da biËovjek bio veliki filozof, nije nu-æno da njegovi spisi budu teπkorazumljivi.

Kantov je sluËaj sloæeniji.Premda su njegove ideje bile izu-zetno kompleksne, pa ih je zbogtoga doista bilo teπko saopÊiti unekoj baπ posve jednostavnoj for-mi, mnogi ipak vjeruju da je Kan-tov nezgrapan i loπ naËin pisanjaznatno pridonio glavoboljama in-terpretatora. Zapravo, Ëak je isam Kant priznao da su prigovorizbog nerazumljivosti "Kritike Ëi-stog uma" bili donekle opravdanii da je cijela knjiga mogla (i treba-la) biti razgovjetnije napisana. Toje bio i glavni razlog zaπto je teiste ideje pokuπao naknadno pri-kazati na pristupaËniji naËin uknjiæici "Prolegomena za svakubuduÊu metafiziku". Meutim, uuvodu je sljedeÊim rijeËima jasnostavio do znanja da je to njegovposljednji ustupak Ëitaocima:"Ako netko nalazi da je ovaj spistakoer nerazumljiv, neka shvatida nije nuæno da svatko studirametafiziku. Neka se takvi ljudi on-da bave drugim podruËjima". Ma-lo grublje reËeno, poruka je bila:onaj tko ne razumije ono πto japiπem, samo pokazuje svoju ne-sposobnost da se bavi filozofijom.TAJNA HRVATSKE FILOZOFIJEMnogi su kasniji filozofi naslijedi-li tu Kantovu aroganciju, no nanesreÊu to je bilo i jedino πto su odnjega preuzeli. Za razliku od Kan-ta, oni Ëesto nisu imali filozofskizanimljive ideje, ali je to duhovnosiromaπtvo bilo skriveno iza pre-tenciozne, afektirane i opsku-rantske retorike. Kao πto kaæeRoger Scruton, nakon Kanta seproπirila praksa da se umjesto fi-

lozofskih teza i argumenata nudisamo nekontrolirana eksplozijaæargona.

BuduÊi da sam na sigurnojudaljenosti od Zagreba (oko 2000kilometara), mogu si dopustiti in-diskreciju i nekaænjeno vam ot-kriti obiteljsku tajnu hrvatske fi-lozofije. Ni ona nije ostala imunana tu opaku bolest: upotrebe pse-udo-struËne frazeologije koja bitrebala impresionirati, a zapravone sadræi nijedan jedini bit infor-macije. Primjeri su praktiËno ne-prebrojivi, ali u malignije sluËaje-ve spada sljedeÊi podnaslov koji jesvojoj knjizi dao jedan domaÊi fi-lozofski pisac: "Introspekcijskeprimjedbe o proizvodnoj ovisnostipogona druπtvene opÊenitosti".Ne, avaj, ovo nije πala, takva knji-ga doista postoji! I, vjerojatno veÊpogaate, nigdje u knjizi neÊetenaÊi objaπnjenje te monstruozne ibeznadno neprobavljive jeziËnekonstrukcije. U samoobrani jemoæda najuputnije takvim autori-ma citirati savjet Marka Twaina:"Intelektualna hrana je kao i sva-ka druga hrana: ugodnije ju je izdravije uzimati ælicom nego lo-patom".

Koje je razdoblje u milenijuπto zavrπava bilo najvaænije i naj-plodnije? Kako naπe stoljeÊe ko-tira u tom pogledu? U kojim su sekrajevima dogodile najznaËanijefilozofske vibracije? U vezi s ovimposljednjim zanimljivo je da se unas prije 25-30 godina navelikopriËalo da je svjetski duh ljeti re-dovito posjeÊivao otok KorËulu.Premda sam osobno bio tamodvaput, meni se taj duh nije uka-zao, ali dopuπtam da sam moædau kljuËnom trenutku bio na plaæiili za πankom izvan konferencij-ske dvorane.

UobiËajeno je ipak da se "najfi-lozofskija" povijesna epohasmjeπta u proπlost, i to, govoreÊi o

naπem mileniju, negdje upravo uKantovo vrijeme. No, osnovni jespor u vezi s tim gdje povuÊi crtu:je li to zvjezdano razdoblje poËeloili pak zavrπilo s Kantom? DVIJE FILOZOFSKE STRUJE Uodgovoru na to pitanje razilaze sedvije osnovne struje u suvremenojfilozofiji - analitiËka (uglavnomanglo-ameriËka) i kontinentalna(preteæno njemaËka). Recimo, dabiste diplomirali filozofiju u Veli-koj Britaniji ili Sjedinjenim Dræa-vama, u pravilu obavezno morateodsluπati predmet "Rana moder-na filozofija" koji pokriva mislioceod Descartesa do Kanta, a hoÊeteli se pak detaljnije upoznati sonim πto dolazi neposredno na-kon Kanta vaπ je slobodni izbor.Mnogi bi se kontinentalno orijen-tirani filozofi zgrozili nad takvomorganizacijom studija gdje se stu-dentima dopuπta da izbjegnu bli-ski susret s Kantovim izravnim (ilineπto daljim) sukcesorima. Filo-zofska situacija svake sredine bi-tno ovisi o tome kojem je od ta dvautjecaja bila viπe izloæena.

Tako i u sluËaju Hrvatske, akoæelite znati Ëemu moæemo zahva-liti πto danas imamo filozofiju ka-kvu imamo, kratak bi odgovorbio: "Danke, Deutschland!" Da sepozovem na vlastito iskustvo, ka-da sam ja studirao filozofiju poËe-tkom sedamdesetih godina, nje-maËki klasiËni idealizam (Kantplus tri spekulativca teπke kate-gorije Fichte-Hegel-Schelling) bioje, izuzmemo li Marxa, skoro uni-verzalno smatran najbitnijimizvorom filozofske inspiracije odsvih doktrina u posljednjih dvijetisuÊe godina. Kultna je knjiga bi-la "Fenomenologija duha" i bilo jevrlo raπireno uvjerenje da je ra-zumijevanje toga djela najboljitest filozofske sposobnosti i kom-petencije. Neki su, naravno, tvrdi-li da su nakon viπemjeseËnoga

Neven Sesardi� ro�en je 1949. godine u Beogradu. Studij filozofije zavr�io je 1974. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktori-rao 1983. godine. Predavao je spoznajnu teoriju, metodologiju znanosti i filozofiju psihologije na Sveu�ili�tu u Zagrebu (1975. -1994.).Bavio se istra�iva�kim radom i predavao na sveu�ili�tima u Njema�koj, SAD-u, Japanu i Velikoj Britaniji. Trenuta�no predaje na Odsjekuza filozofiju King's Collegea u Londonu i radi na istra�iva�kom projektu "Evolucija i emocije".

PLATONBritanskifilozofAnthonyKennysmatra daje Platonjedan od�est najve-�ih filozofau povijesti

ARISTOTELNa listi�estoricenajve�ihfilozofa upovijestinalazi sejo� jedanstarogr�kifilozof

KANTVeliki jefilozofpriznao dasu prigovorizbog nera-zumljivosti�Kritike �is-tog uma�donekle biliopravdani

HEGEL Njema�ki filozof bio jespekulant te�ke kategorije

Page 2: 47 - 49 MAG 6. 11. I. - Lingnan University · svih doktrina u posljednjih dvije tisuÊe godina. Kultna je knjiga bi-la "Fenomenologija duha" i bilo je vrlo raπireno uvjerenje da

Prvi put u povijesti Ëo-vjeËanstvo Êe moÊistvoriti na Zemlji svijetkakav mu odgovara, anajbolje πto smo, uzznanstveno-tehnoloπkirazvoj, naslijedili iz 20.

stoljeÊa su naËela poput demo-kracije i tolerancije - tvrdi u tali-janskom znanstveno-popularnomËasopisu Focus (izdavaË Grunerund Jahr-Mondadori SpA.) PeterSchwartz, jedan od najpoznatijihsvjetskih futurologa. On je samojedan od stotinjak uglednih znan-stvenika iz cijeloga svijeta koji suse odazvali pozivu redakcije Focu-sa da u posebnom "milenijskomizdanju" iznesu svoje vienje zna-nosti u 21. stoljeÊu.

Najviπe promjena u Ëovjekov æi-vot, tvrde znanstvenici, donijet Êebioloπko-medicinska revolucija ko-ja je poËela prije deset godina. Ta-

da je, naime, u Americi sluæbenooznaËen poËetak jednog od naj-grandioznijih pothvata u povijestiËovjeËanstva - Projekt ljudski ge-nom. Cilj tog projekta, Ëija je cije-na u predraËunima dosegla tri mi-lijarde ameriËkih dolara, jedeπifrirati Ëovjekov genetski zapisskriven u 70.000 gena. AmeriËkimznanstvenicima su se u meuvre-menu pridruæili biolozi iz 50 zema-lja, tako da na tom projektu sadaradi Ëak 50.000 istraæivaËa. ZA�ECI LIJE�ENJA GENIMAZahvaljujuÊi uznapredovaloj te-hnologiji istraæivanja, znanstvenicibrzo napreduju: umjesto 2005. go-dine, prvi operativni nacrt ljud-skog genoma bit Êe gotov veÊ uproljeÊe 2000. godine. Kad otkrije-mo tajnu naπih gena, otvorit Êe senovo poglavlje medicine: bit Êe po-znati uzroci odgovorni za oko pettisuÊa nasljednih bolesti koje po-gaaju ËovjeËanstvo. To Êe znaËitiveliki napredak u dijagnosticiranjubolesti i njihovu lijeËenju. UskoroÊe lijeËnici biti u stanju dijagnosti-cirati pogreπke u DNA prije negoπto se pokaæu. Primjerice, osobapredodreena za bolesti srca i kr-voæilnog sustava, moÊi Êe pravodo-bno primijeniti niskokaloriËnu di-jetu. Ako se ustanovi da pacijentumanjka neki vitalan protein jer jegen odgovoran za njegovu proi-zvodnju defektan, lijeËnici Êe mudati umjetnu verziju toga proteina.

Prenatalnim testovima danas semoæe utvrditi hoÊe li se roditi dje-

Ëak ili djevojËica, hoÊe li biti bo-galj, mentalno zaostalo dijete ilipak ærtva nekog fatalnog genet-skog poremeÊaja. Sutra Êe, meu-tim, veÊ biti moguÊe lijeËiti bolestiprije roenja. "BuduÊnost ovognaËina lijeËenja je, bez sumnje, ugenetskoj terapiji pomoÊu koje sebolesni geni mogu zamijeniti zdra-vima", predvia Alberto Ugazio,direktor Klinike za pedijatriju uBresciji.

Amerikanac French Anderson,otac genetske terapije koji je prijedevet godina djevojËici koja je bo-lovala od teπkog poremeÊaja imu-niteta umjesto defektinih genaugradio zdrave, veÊ je lansiraoideju genskog lijeËenja u materni-ci. "Fetus je pacijent kojeg se mo-æe lijeËiti s pomoÊu lijekova koji sedaju majci ili injekcijama kroz pu-pkovinu", objaπnjava Ugazio. Um-berto Nicolini, jedan od pionira fe-talne kirurgije pak tvrdi: "U ma-ternici su moguÊi Ëak i kirurπki za-hvati. No, to su joπ uvijek visokori-ziËni tretmani, kako za majku takoi za fetus. Danas se fetalna kirurgi-ja primjenjuje samo kad trebaspasiti æivot, no vrlo brzo koristitÊe se za korekciju razliËitih defor-macija ploda."PREDVIANJE KATASTROFA IEFEKT STAKLENIKA Potresi uTurskoj i na Tajvanu ove su godineodnijeli na tisuÊe ljudskih æivota iizazvali golema razaranja, a ura-gan Floyd nanio je veliku materi-jalnu πtetu Americi. Kako Êemo ubuduÊnosti predvidjeti prirodnekatastrofe poput potresa, uraganai vulkana? Da se vulkani uspjeπnomogu predviati, pokazale su dvi-je velike erupcije u posljednjemdesetljeÊu zabiljeæene na otocimaMontserrat i Piñatubo kada je, za-

hvaljujuÊi pravodobnoj intervenci-ji, stanovniπtvo na vrijeme evakui-rano. ZahvaljujuÊi praÊenju malihpotresa i deformacija tla blizu vul-kana, u buduÊnosti Êe biti moguÊepredvidjeti erupciju Ëak 15 do 20dana prije katastrofe.

"Predvidjeti intenzitet, smjer imjesta na koja Êe se obruπiti ura-gan zasad moæemo samo tri danaunaprijed. Naime, vjetrovi se mo-gu mijenjati takvom brzinom danijedan kompjutor na svijetu nemoæe predvidjeti uragan u duljemvremenskom razdoblju", tvrdi Ru-pert Burpee, direktor ameriËkogNacionalnog centra za uragane.Ipak, znanstvenici smatraju da Êeu sljedeÊem stoljeÊu moÊi predvi-

djeti pobjeπnjeli vjetar i pet danaprije njegova smrtonosna pohoda.

"Predvidjeli smo mnoge potreseËak 48 sati ranije", tvrde grËki ge-olozi Varotsos, Alexopoulos i No-mikos, koji su izmislili kontrover-znu metodu predvianja potresaVan, mjereÊi anomalne elektriËnestruje koje se nastaju prije potre-sa. Znanstvena zajednica je, me-utim, skeptiËna: veÊina geologatvrdi da nikada neÊe biti moguÊe

predvidjeti toËno vrijeme kada Êese dogoditi neki veliki potres,odnosno, da Êe to biti moguÊe sa-mo pet sekundi prije fatalnog po-drhtavanja tla.EKOLOKI IZVORI ENERGIJEKakva je ekoloπka buduÊnostnaπeg planeta? Prema svemu su-deÊi, efekt staklenika naπa je su-dbina. Za sto godina temperaturazraka, tvrdi se u izvjeπtaju UNEP-a(Program Ujedinjenih naroda zaokoliπ), u prosjeku bi mogla pora-sti za πest stupnjeva Celzijevih. Utom sluËaju na Zemlji Êe postojatiiskljuËivo polarne i tropske zone, atopljenje leda na Antarktici izazvatÊe porast razine mora. UNEP pre-dvia da Êe se do 2025. godine ra-

zina svjetskih mora podiÊi za de-vet, do 2050. za 21, a do 2100. go-dine za 55 centimetara πto Êeugroziti æivote sto milijuna ljudikoji æive u priobalnom podruËju.

"Za buduÊnost ËovjeËanstva nu-æni su novi energetski izvori, tzv.energija iznenaenja", tvrdi tali-janski nobelovac Carlo Rubbia, je-dan od najpoznatijih fiziËara da-naπnjice. Ako se nafta nastavitroπiti dosadaπnjim tempom, veÊ

2030. presahnut Êe svi njeziniizvori. Oko 2050. godine moglo binestati urana i zemnog plina. Jedi-no su zalihe ugljena dostatne zasljedeÊih dvjesto godina, ali jezbog prijetnje globalnog zatoplje-nja ekoloπka cijena tog energet-skog izvora previsoka. "Ne vjeru-jem da Êe u buduÊnosti neki oblikenergije dominirati. Postojat Êe nizmoguÊih alternativa. Govori se obiomasi, vjetru, Suncu, novim obli-cima nuklearne energije. I nara-vno, nuæna nam je "energija izne-naenja": znaËajna koliËina ener-gije Ëiji nam je izvor zasad nepo-znat. Stoga moramo raditi, istraæi-vati u svim pravcima, odmah iozbiljno", upozorava Rubbia, koji

MAGAZINCMYK

Subota 6. 11. 1999. Jutarnji LIST 48

STVORIT�EMOPLANETPO MJERI�OVJEKA

prouËavanja od jutra do veËeri kona-Ëno u sumrak uspjeli ugledati Miner-vinu sovu i nudili su nam svoju inter-pretaciju koja je trebala u potpunostiosmisliti veliËanstveno putovanjeapsolutne ideje kroz pustinju ap-straktnih pojmova i praπumu kontra-diktornih stavova. Nama, ostalimsmrtnicima, to nije previπe pomaga-lo jer smo te tumaËe obiËno joπ slabi-je razumjeli nego velikoga dijalekti-Ëara samog. A i kada se pojavila ne-ka suvislija interpretacija, rijetko jekome padalo na pamet da je navodni"uspjeh" u deπifriranju i onih seman-tiËki najopskurnijih filozofskih pasu-

sa mogao biti naprosto rezultat tzv."gladi za informacijom". Naime, upsihologiji je ustanovljeno da ljudisuoËeni sa stimulusom koji ima slo-æenu ali posve kaotiËnu strukturuimaju nesvjesnu potrebu sami "uvo-diti red" i u taj predmet izvana uËita-vati neki smisao. Izgleda da nam jesvima mentalno nepodnoπljivo dabudemo duæe vrijeme izloæeni kom-pleksnom podraæaju koji nudi samoinformacijski πum, pa mi onda tajproblem Ëesto rjeπavamo tako daobjektu pridajemo neko znaËenje ko-je je u stvari Ëisti proizvod naπe ima-ginacije.ANGLO-AMERI�KI SMJER Zarazliku od kontinentalne filozofije,analitiËka (anglo-ameriËka) filozofijakrenula je nakon Kanta drugim pu-tem. Ima dosta simbolike u tome daje kljuËna historijska figura u toj tra-diciji mislilac koji je po obrazovanjubio matematiËar, a ne filozof - Got-tlob Frege. Doista, analitiËka je filo-zofija i kasnije, razvijajuÊi se prekoBertranda Russella i logiËkih poziti-vista do danaπnjih dana, zadræalakao svoje karakteristiËno obiljeæjevezu s logikom i znanoπÊu te vrlo na-glaπen zahtjev za jasnoÊom i preci-znom argumentacijom. Danas meuanalitiËkim filozofima ima toliko ne-slaganja o svim pitanjima da gotovonitko viπe ne smatra da ta orijentaci-ja predstavlja filozofsku πkolu ili pra-vac u klasiËnom smislu. Jedino πto tefilozofe labavo povezuje (i razlikujeod mnogih drugih) jest ono πto jeBernard Williams jednom pribliænoopisao kao "svojevrstan pristup kojiukljuËuje argumente, distinkcije i re-lativno jasan naËin govora". TakoshvaÊena, analitiËka filozofija nasta-vlja se na onu dugu i bogatu tradici-ju u povijesti filozofije u kojoj je osno-vno sredstvo uvjeravanja bio pojmo-vno izoπtren i maksimalno razgovje-tan argument, a ne retorika ili misti-fikacija.

Stoga, ako ste imali neki poËetniinteres za filozofiju, ali ste izgubilimotivaciju za Ëitanje filozofskih djelanakon neugodnih sudara s tekstovi-ma koji su vam izgledali kao da dola-ze s oπteÊenog hard diska, nemojteprenagljeno reagirati. Prije nego stoodluËite tu Ëitavu disciplinu poslatidovraga, imajte u vidu da to nije je-dina vrsta filozofije πto postoji. Malopotraæite okolo i uvjeravam vas daÊete naÊi filozofske knjige koje Êete suæivanjem Ëitati i koje Êe biti poveza-ne s mnogim stvarima o kojima stesami Ëesto razmiπljali. PoËnite s Da-vidom Humeom.

KAKVUBUDU�NOSTPREDVI�AZNANOST MILLENIUM

RA�ALOSTI SE POPUT DJE-TETA AKO SE NETKO NEBRINE ZA NJU. DOSA�UJESE AKO JOJ SE STALNOPREDLA�U ISTE IGRE. ZOVESE KISMET I IMA SAMOGLAVU, ZA RAZLIKU OD STA-RIJEG BRATA, DVA METRAVISOKOG COGA KOJI IMAGOTOVO CIJELO TIJELO,OSIM NOGU. [O robotima]

ZA RAZLIKU OD KONTINEN-TALNE FILOZOFIJE, ANA-LITI�KA (ANGLO-AMERI�-KA) KRENULA JE NAKONKANTA DRUGIM PUTEM.IMA DOSTA SIMBOLIKE UTOME �TO JE KLJU�NAFILOZOFSKA FIGURA U TOJTRADICIJI MATEMATI�AR,A NE FILOZOF - GOTLOBFREGE [O analitiËkoj filozofiji]

Kuhinja budu�nostibit �e krajnjefunkcionalna, asadr�avat �e, me�uostalim, EKRAN ZA OBAVLJANJEKUPOVINE putemInterneta i hladnjakkoji �e kad pone-stane namirnicaslati narud�be usupermarket.

Natje�aj za gradbudu�nosti ve� je otvoren.Novi URBANISTI�KI IDEALIuvelike se razlikuju odsvega onoga �to su ljudidosad projektirali.

U 21. stolje�u najvi�e promjenau �ovjekov ivot unijet �erevolucija u biologiji i medicini.Zahvaljuju�i poznavanjuna�ega genetskog koda, mo�i�emo predvidjeti i lije�itimnoge bolesti ve� u fetusu

Znanstvena predvianja Pripremila Tanja Rude�

STANOVANJE

Automobilna vodikovpogon -veliki je ciljautomobil-ske indus-trije jerminimalnozaga�ujeokoli�

Eolskacentralazamisao jeHerbertaBeurman-na, a tre-bala biproizvoditienergiju izvjetra

ZA�TITA �OVJEKOVA OKOLI�A: KAKV