Godina XLIBroj 1629 Petak 18. listopada 2002.

ISSN 1330 - 5204

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

www.podravka.com

ΩΩjeπtine, znanja i iskustva skupljaniΩΩΩu proteklih osam desetljeÊa danasse u Sani uspjeπno isprepliÊu sa suvre-menim trendovima, primjenom svjet-skih standarda kvalitete i Podravki-nom strategijom. Viπe, naravno, nemaruËnog rada u proizvodnji vafli kao ugodinama nastajanja Sane, ali joπ uvi-jek ima za ovu sredinu tipiËne velike

predanosti poslu i æelje da proizvodikoji izlaze s proizvodnih linija buduvrhunski. Zaposlenici, njih 116, Ëinesve kako bi ostvarili ambiciozni biznisplan i tako doprinijeli dobrim rezulta-tima SPJ Lino, Dolcela, Kviki u Ëijemsastavu djeluje Sana.Na takvom odnosu na prigodnoj

sveËanosti odræanoj 11. listopada uHoËama Ëestitala im je izvrπna direk-torica Jadranka IvankoviÊ. Osim tre-nutno zaposlenima Jadranka Ivanko-

viÊ izrazila je zahvalnost i umirovljeni-cima Sane, okupljenima prvi put, po-dvukavπi da danaπnje generacije ima-ju obvezu nadograivanja svega do-brog πto su iza sebe ostavili bivπiradnici.- Obiljeæavanje 80. godiπnjice posto-

janja Sane, 35. obljetnice udruæivanjas Podravkom, kao i 55. djelovanjaPodravke dogaaji su koje smo æeljelipodijeliti s vama, umirovljenicima Sa-ne, jer ste vi ovoj tvornici izgradili

U Tvornici Sana HoËe obiljeæena 80. godiπnjica postojanjai 35. obljetnica djelovanja u sastavu Podravke

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Sana dobro spaja tradicijui suvremenost

S ovih Êe linija - koje su razgledali sudionici sveËanosti - uskoro krenuti novi okusi vafli

tako tvrde temelje da je danas nanjima lako nadograivati dobre rezul-tate - naglasila je direktorica SaneTanja Steblovnik.Osim susreta umirovljenika, punog

emocija i srdaËnosti, obiljeæavanju ju-bileja bila je posveÊena i sveËanasjednica kolegija SPJ Lino, Dolcela,Kviki na kojoj je pored ostalog na-javljen skori izlazak na træiπte novihproizvoda.

(Nastavak na 2. str.)

Piπe: Hrvoje ©labek

Aktualno

Pregovori Podravkine Uprave itriju sindikata o zahtjevima zaizmjenom Kolektivnog ugovora,koji su poËeli poËetkom rujna,nastavit Êe se za desetak dana,dogovorili su se pregovaraËkitimovi dviju strana u srijedu. Uprvom planu trebali bi biti za-htjevi sindikata za poveÊanjemosnovne plaÊe, plaÊanjem do-punskog zdravstvenog osigura-nja za sve radnike te poveÊa-njem prigodnog dodatka za bo-æiÊne blagdane.Prema rijeËima voditelja prego-

varaËkog tima Uprave BrankaKuËana, Uprava Êe u ËetvrtakiziÊi s oËitovanjem o sindikalnimzahtjevima, a kako doznajemo,ponudit Êe da se u iduÊoj godinisredi tarifni dio Kolektivnog ugo-vora.- Dosad smo uskladili koefici-

jente u 11 Podravkinih proizvo-dnih cjelina te bismo taj posao uiduÊoj godini nastavili u preo-stalim familijama poslova - ka-zao je Branko KuËan.Voditeljica sindikalnog prego-

varaËkog tima Ksenija Horvat,pak, kazala je kako nisu dobilipravu analizu kriterija prema ko-jima su usklaivani koeficijentiu proizvodnji, pa bez nje nemogu prihvatiti da se radi o po-veÊanju mase plaÊa od 2,5 mili-juna kuna godiπnje, kako tvrdiUprava.- O tarifnom dijelu Kolektivnog

ugovora zato u ovom trenutkune æelimo pregovarati, veÊ inzi-stiramo na poveÊanju osnovneplaÊe - izjavila je Ksenija Horvat.Ipak, obje su strane, kako do-

znajemo, ostavile dovoljno ma-nevarskog prostora za moguÊidogovor.

Pregovori oizmjenamaKolektivnogugovora

Podravka naPetomobrtniËkom igospodarskomsajmu uKriæevcima4. str.

RukometaπicePodravkeponovnoizborile nastup uLigi prvakinja7. str.

V

2 Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

PovjesniËari koji Êe jednog danasabirati sve podatke bitne za razvojHoËa, naselja nastalog na rubu Drav-skog polja, podno istoËnog Pohorja,svega sedam kilometara udaljenog odMaribora (crkvene knjige prvi putanaselje spominju 1146. godine) zasi-

Blaæ Spevan prava je æivuÊa enci-klopedija Sane. Iako je veÊ 22 godineu mirovini, ovaj vrlo vitalni 81-godiπ-njak, koji joπ svakodnevno vozi bicikl,pomno prati sve πto se zbiva u i okotvornice. Jer, kao prvi susjed svakomalo virne u dvoriπte, razgovara sazaposlenima, a o proπlosti zna tolikoda ni jedne cijele novine ne bi biledovoljne za biljeπke. U Sanu je doπao1941. godine u vrijeme kada su segotovo svi poslovi obavljali ruËno.- Najprije sam pekao oblatne na

maloj peÊi. Imali smo neki «strojËekflza mijeπanje mase, «πefljomfl smo jevadili van i lopaticom premazivalioblatne. Kekse, one prave, domaÊe,izraivali smo na takozvanu «flajπma-πinufl. Bilo nas je 40, uËili smo jedni oddrugih. Godinu dana kasnije dobilismo parnu peÊ u kojoj smo peklirazliËite kekse poput Ëajnih kolutiÊa,domaÊice, albert, πport, Ëak i Ëokola-dirane medenjake. Pekli smo i nekekolaËe, lebkuhen smo ih zvali, a ka-snije smo poËeli proizvoditi i bombo-ne. SjeÊam se posebno onih ukrasnihbombona za novogodiπnje jelke kojisu bili jako traæeni, zatim æele bombo-na, bombonijera, kokos ploËica. Imalismo vrsne konditorske majstore, kojisu se stalno usavrπavali, pa sam takoi ja viπe puta odlazio u Kraπ i tamouËio - prisjeÊa se Blaæ.Osim na radnom mjestu Blaæ je bio

vrlo aktivan i u druπtvenom æivotu.Izmeu ostalog nekoliko godina bioje potpredsjednik RadniËkog savjetaPodravke i iz tog vremena najviπepamti reËenicu tadaπnjeg generalnogdirektora Pavla Gaæija: ”Samo ti Blaægovori slovenski, dobro se mi razumi-jemo”. Punih je 50 godina pjevao uzboru, godinama je sudjelovao u radudobrovoljnog vatrogasnog druπtva panije Ëudo da ga u HoËama i Sani radosusreÊu.- Mislim da kao rukovodilac keksare

nisam bio strog, s radnicima, meukojima su uglavnom bile æene, dobrosam suraivao i zato sam se sada jakorazveselio ponovnom susretu s kole-gama. Zajedno smo razgledali proi-zvodne pogone, danas je tu sve mo-dernizirano, nije kao nekada kadasmo mi radili, dopalo nam se πto je svelijepo ureeno i πto se i dalje proizvo-de kvalitetni proizvodi. Moæda ne bibilo loπe sadaπnjim proizvodima do-dati i neke koje smo mi prije radili,vjerujem da recepture joπ negdje po-stoje - istakao je Blaæ Spevan.

U usporedbi s Blaæom koji je u miro-vini izbrojao viπe od dva desetljeÊaHermina ©uperger zapravo se tekprivikava na umirovljeniËke dane. «Upo-kojenafl je, kako kaæe, proπle godine ipokoji put navrati u poduzeÊe u kojemje provela svoj cijeli radni vijek, jer joπuvijek traæe se neki njeni savjeti ili pakdruπtvo za kavicu. Hermina je u SanipoËela raditi 1966. godine kao kemij-ski tehniËar, da bi zahvaljujuÊi marlji-vosti, znanju i odgovornom pristupuposlu napredovala do πefa kontrole.Ostala je zapamÊena i po tome πto jesudjelovala u projektu izdavanja prveknjige recepata «KolaËi vaπ ponosfl.- Kada je Podravka zapoËela u Sani

s licencnom proizvodnjom pod mar-kom Dr Oetker doπlo je i do ideje oizdavanju knjige recepata. U pomoÊsu nam doπli struËnjaci iz Austrije,pekli smo kolaËe, isprobavali recep-

gurno neÊe moÊi zaobiÊi ni Podravki-nu tvornicu Sana. Jer, ona je druga poredu tvornica iznikla u ovom lijepomkraju (prva je bila Impregnacija 1906.godine), a jedina koja se oËuvala krozosam desetljeÊa.Naravno, povjesniËari Êe se baviti

Ëinjenicama i vjerojatno im neÊe bitiinteresantan podatak da su se 11.listopada 2002. susreli Sanina proπlost

i sadaπnjost. Ali svi oni koji su svjedo-Ëili tom susretu zasigurno Êe ga dugopamtiti. Bivπi zaposlenici po tome dasu prvi put imali priliku naÊi se zajed-no nakon πto su svoja radna mjestazamijenili umirovljeniËkom svakodne-vicom, a sadaπnji po prilici da upo-znaju ljude koji su stvarali tvornicu iuvjere se u njihovu privræenost kolek-tivu koji ih je, kako kaæu, hranio. Bio

je to dirljiv dogaaj koji je u mnogoËemu podsjetio na tradicionalno dru-æenje Podravkinih umirovljenika uKoprivnici i koji je, iako skromnijegkaraktera, potvrdio da je Podravkadoista kompanija sa srcem. O tomesvjedoËe i rijeËi naπih sugovornika.

* * *

Obiljeæavanje jubileja Tvornice Sana u HoËama

ZajedniËka slika za uspomenu -po uzoru na veÊ poæutjele fotografije koje svjedoËe o bogatoj povijesti Sane

Posebnu Ëestitku za jubilej uputili su Podravkini gastropromotori Draæen –uriπeviÊ i Viljam Cvekpripremivπi u suradnji s Ines FranËiÊ izloæbu i degustaciju slastica

ture, davali svoja miπljenja i na kraju jenastala knjiga koju su potroπaËi upravorazgrabili. I inaËe smo u laboratorijupripremali degustacije novihproizvoda, dakle nismo se bavili samokontrolom kvalitete, nego i stvaralinovo. Za to razdoblje veæu me lijepeuspomene. Doduπe, znalo je biti iteπko, ali smo zajedniπtvom sve pre-vladali. Sada smo se na ovom susretupenzionera, koji nas je doista iznena-dio i razveselio, prisjetili tih zajedniË-kih dana. Svi smo dirnuti, a mene seposebno dojmila izloæba kolaËa kojusu priredili pravi majstori i jedva Ëe-kam da probam barem dio tih slastica.»ini mi se ljepπima i boljima od onihkoje smo mi nekada radili - rekla jeHermina ©uperger priznajuÊi da jojipak fale poslovi u Sani, ali da tunostalgiju lijeËi radeÊi u vrtu i u kuÊii brinuÊi se o svojoj obitelji.Hermina ©uperger

Podravkin periskop

Piπe: Vlado MarkotaSektor za razvoj poslovanja

Udjel troπkova direktnog marke-tinga u budæetima za komuniciranjeneprestano raste. Tako je na primjeru Poljskoj porastao sa 12% u 2000.godini na 18% u 2001. godini. UFrancuskoj i u Nizozemskoj udjelovih troπkova iznosi preko 50% odsvih sredstava utroπenih za oglaπa-vanje, uz naznaku da njihov udjel idalje raste. Direktni kontakt s potro-πaËem je postao jednim od najvaæni-jih alata za kreiranje imagea kompa-nije ili marke proizvoda. Meutim,sve donedavno, klasiËno oglaπava-nje u medijima, struËno nazvano“above the line” (ATL), smatralo seefikasnijim od komunikacijskihaktivnosti koje nose struËni naziv“below the line” (BTL). BTL je skuprazliËitih komplementarnih marke-tinπkih aktivnosti: unapreenja pro-daje, programa lojalnosti i motivira-nja potroπaËa, telemarketinga i drugo.BTL aktivnosti su donedavno bilesamo privremena i povremena in-formacijska podrπka tradicionalnimkampanjama. Nije poklanjano pre-viπe pozornosti informativnim novi-nama, lecima ili direktnoj poπti. Da-nas je situacija bitno drugaËija. BTLaktivnosti omoguÊuju precizno ci-ljanje na odabranu grupu potroπaËa,te komuniciranje do nje i sloæenijihporuka. Isto tako je lakπe procijenitiefikasnost djelovanja BTL aktivnostina potroπaËa u odnosu na tradicio-nalno ATL oglaπavanje. Potrebno jesamo prebrojati ljude koji su nazvalibesplatni telefonski broj, ispunili ku-pone ili odgovorili na direktnu pro-dajnu ponudu. Informacije ukljuËe-ne u kupone ili narudæbe omoguÊu-ju kompanijama i da kreiraju poseb-ne baze podataka o svojim potroπa-Ëima.Neke su pak kompanije prisiljene

koristiti BTL iz pravnih razloga, po-put ograniËenja povezanih s oglaπa-vanjem piva ili cigareta. Zakon za-branjuje proizvoaËima duhanskihproizvoda oglaπavanje njihovihproizvoda na bilo koji naËin ili javnoobjavljivanje bilo kakvih informacijao njima. Zato se te kompanije nuænookreÊu ka BTL promocijskim aktiv-nostima na prodajnim mjestima, ku-ponima i nagradnim natjeËajima teosnivanju klubova.Programi lojalnosti i stvaranje klu-

bova potroπaËa postaju sve popular-niji u zadnje vrijeme. Oni omoguÊu-ju kompanijama stvaranje i koriπte-nje baze podataka o potroπaËima, testalno praÊenje promjena u njiho-vim stavovima ili potrebama. Takoprikupljene informacije koriste se zarazvoj novih proizvoda ili dotjeriva-nje postojeÊih.I Podravka radi na tom planu,

koristeÊi za komunikaciju s potroπa-Ëima najrazliËitije medije, od oglasau novinama, na lecima i jumbo-plakatima, tiskanjem besplatnog te-lefonskog broja na samoj ambalaæi,pa sve do pozivanja na suradnju nasvojim internet stranicama. Upravozato svi automobili naπih terenskihoperativaca nose na sebi ono:www.podravka.com A kada jednomdou na naπu odliËnu internet stra-nicu, onda su naπi zauvijek!

Rasteulogadirektnogmarketinga

Blaæ Spevan

3Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Zavrπetkom ureivanja prostorija Ra-zvoja ekologije i pripadajuÊeg labora-torija adaptacija drugog kata zgradePodravkina Istraæivanja i razvoja pri-bliæila se kraju. Nakon πto se do koncagodine joπ urede prostori RazvojapiÊa, drugi Êe kat u potpunosti bitizavrπen, kao i tri Ëetvrtine investicije uobnovu Instituta.Prema rijeËima direktora Razvoja

tehnologije i kontrole Ivana ©imuno-viÊa, do kraja godine veliËina investi-cije popet Êe se na 6,2 milijuna kuna,a u iduÊoj godini predviena je adap-

tacija i prvoga kata Instituta za trimilijuna kuna. Sve je poËelo prijegodinu i pol dana ureenjem po-drumskih prostorija, nastavljeno obno-vom prizemlja zgrade, a meu osta-lim, potpuno su ureeni centralnimikrobioloπki te fizikalno-kemijski la-boratoriji. Najvaænije je πto se izmije-nila kompletna elektriËna, plinska ivodovodna instalacija, a postavljen jei moderan vatrodojavni sustav.- Dinamika adaptacije nije onakva

kakva bismo æeljeli da bude, no za topostoje opravdani razlozi. Podravki-no Odræavanje, koje izvodi radove - arijeË je o veoma struËnim ljudima kojikvalitetno rade svoj posao - simultanoje angaæirano na nekoliko gradiliπta

unutar tvrtke, pa naprosto ne stignu,zbog ograniËenih kadrovskih resursa,sve ‘pokriti’ - kazao je ©imunoviÊ.Prema njegovim rijeËima, u iduÊoj

godini zgrada Instituta, koja je starijaod 30 godina, u potpunosti Êe bitiobnovljena, ali to ne znaËi da surijeπeni svi problemi Podravkinih la-boratorija.- I nakon rekonstrukcije trebat Êe

razmiπljati o daljnjim ulaganjima, prijesvega u laboratorijsku opremu - upo-zorio je ©imunoviÊ. Iako je, uz zamje-nu instalacija, soboslikarske radove ikupnju dijela namjeπtaja, pribavljenoneπto opreme, to ni iz daleka nijedovoljno kako bi sve potrebe Podrav-kina Instituta bile zadovoljene.

Pratimo ureivanje Istraæivanja i razvoja

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Za preureenje ostaje joπ prvi kat

Radovi u Razvoju piÊa

Upoznavanje Podravkinihmladih struËnjaka saStrateπkim savezomPodravke i Nestlea

”Podravkaπ sa srcem«”

ZajedniËki tim Razvoja poslova-nja i Ljudskih potencijala u pone-djeljak 14. listopada s Podravki-nim je mladim struËnjacima u fl©ta-glju« odræao novi, sedmi po redususret na projektu ”Podravkaπ sasrcem”. Srediπnja je tema radioni-ce bila Strateπki savez Podravke iNestlea, a glavni gost susreta Da-mir PolanËec, Ëlan PodravkineUprave i najzasluænija osoba uPodravki za sklapanje strateπkogpartnerstva upravo s najveÊom inajboljom svjetskom prehrambe-nom kompanijom. Ovaj Êe strate-πki savez s najpoæeljnijim partne-rom iz prehrambene branπe, pre-ma svim do sada uraenim istraæi-vanjima i analizama naπih struË-njaka, Podravki donijeti mnogo-brojne koristi u narednom raz-doblju kako u pogledu daljnjegrasta i razvoja tako i u pogleduiznadprosjeËne profitabilnosti.Nakon uvodnih rijeËi uslijedila

je vrlo iscrpna prezentacija Stra-teπkog saveza Podravke i Nestlea.Svaki korak poduzet u razvojuovog zahtjevnog partnerstva odstrane predstavnika Podravke pot-krijepljen je mnogobrojnim anali-zama sadaπnje i buduÊe træiπnesituacije te oËekivanih trendova uprehrambenoj industriji. Da ne bisve ostalo samo na rijeËima, pre-zentirani su i konkretni brojËani

pokazatelji profitabilnosti sklop-ljenog ugovora s najboljom svjet-skom prehrambenom kompani-jom.Potom su Podravkini mladi struË-

njaci podijeljeni u nekoliko multi-disclipinarnih grupa. Glavni im jezadatak bio timski rad na temuprije prezentiranog Strateπkog sa-veza odnosno uoËavanje glavnihprednosti (dobrih strana) i ogra-niËenja (nedostataka) te zaokru-æivanje steËenih spoznaja u smje-ru buduÊeg razvoja uspostavljenesuradnje izmeu Podravke i Ne-stlea u narednom petogodiπnjemrazdoblju. Glasnogovornici gru-pa su pred svima nazoËnima izni-jeli zapaæanja i strateπka promi-πljanja svojih timova. Mora se pri-znati da su nas pojedini zakljuËcitimova i njihovih sudionika po-novno podsjetili na izuzetnuvrijednost timskog rada i otvore-ne komunikacije u uspjeπnom po-slovnom procesu. Razvila se vrlodinamiËna i æiva rasprava svihnazoËnih.IduÊi susret na projektu Podrav-

kaπ sa srcem predvien je za krajmjeseca listopada. Tema Êe bitinovi program flOperativne efika-snosti« koji uskoro kreÊe i u kon-kretnu primjenu u naπem podu-zeÊu.

Matija Hlebar

Ljubitelji sporta u Koprivnici pos-ljednjih su tjedana iznimno zadovolj-ni. Razlog su tome dva kluba kojesponzorira upravo Podravka. Nakonuspjeπnog ljetnog nastupa u Intertotokupu, Slaven Belupo je uπao u formui poslije deset odigranih kola u naci-onalnom prvenstvu dijeli treÊe mje-sto. ©toviπe, raspored mu je takav dabi se, barem u povoljnijoj varijanti,neoËekivano mogao uplesti i u borbuza sam vrh. Ponajviπe Êe to ovisiti obrzini oporavka Ëak Ëetiri teæe ozlije-ena prvotimca. Istine radi, Slavenovje temeljni cilj, ovaj put i vrlo realan,da se prvi put izravno plasira u KupUEFA-e, a za to je potrebno dohvatitibarem Ëetvrto mjesto.Rukometaπicama Podravka Vegete

je veÊ i pomalo dosadno brojiti osvo-jena nacionalna prvenstva i kupove,buduÊi da to Ëine desetak puta zare-dom, ali proπloga je vikenda napokonostvaren i njihov povratak u najviπeeuropsko rukometno druπtvo. Pod-ravka se, naime, nakon dva uspjeπnoodigrana pretkola plasirala u Liguprvakinja, odakle je zbog odlazaka

nekih kljuËnih igraËica izostajala pret-hodne dvije sezone.

A taj je povratak u utakmici protivruske Akve iz Volgograda protekao upravom rukometnom trileru, neki ka-æu i hororu. Izgubivπi na gostovanju saπest golova razlike, Podravka je nakonprvog koprivniËkog poluvremena tajminus poveÊala za joπ dva gola, pa jeu pauzi u gledaliπtu jedini razgovorbio o tome zaπto je Podravkaπicamapropala joπ jedna sezona. Pale su iprve procjene koliko su u tome prido-nijele same igraËice, a koliko njihovnovi trener. Nastavak je, meutim,donio potpuni zaokret i KoprivniËan-ke su sa osam razlike deklasirale Rus-kinje. DomaÊa je publika u toj sport-skoj vratolomiji odigrala ogromnu ulo-gu, dokazujuÊi koliko voli svoje “ko-kice”. Joπ je bitnije da su Podravkaπiceipak pokazale da mogu pobjeivati inajteæe suparnice, πto jamËi zanimlji-ve nastupe u Ligi prvakinja, jedinojkoja istinski zadovoljava marketinπkeambicije tvrtke koja je klubu dalasvoje ime. Damir PolanËec, predsjednikkluba koji je ujedno i Ëlan Podravki-

nog poslovodstva, tu Ëinjenicu nikadane krije.Problem je u tome πto je situacija u

æenskom rukometu takva da nacio-nalna prvenstva i neki od manje atrak-tivnih meunarodnih kupova dugo-roËnije ne opravdavaju visoka finan-cijska izdvajanja za profesionalni po-gon, u kojem je i nekolicina stranki-nja. Znatniju medijsku pozornost osi-gurava samo Liga prvakinja, πto se veÊi pokazalo kad se Podravka 1996.uspjela popeti na vrh Europe.GledajuÊi iz sponzorskog ugla, naj-

poæeljnije bi bilo da Podravkaπicegostuju u onim zemljama u kojima sekoprivniËka tvrtka bori za svoj træiπniudjel. U srijedu je u BeËu ærijeb baremdjelomiËno udovoljio toj marketin-πkoj potrebi. KoprivniËanke igraju srukometaπicama iz Makedonije, ©pa-njolske i, opet, Rusije. Makedonija jePodravkino dobro træiπte, a osvajanjetræiπta najveÊe euroazijske dræave upunom je zamahu. Svako tamoπnjespominjanje u medijima imenaPodravke viπestruko je isplativije odizravnog reklamiranja. Splet je okol-

nosti htio da u toj priËi bude vaæna i©panjolska, zemlja u kojoj se, koliko jepoznato, Podravkini proizvodi ne na-laze na trgovaËkim policama. No, ko-privniËki marketinπki struËnjaci upravopripremaju strategiju proboja i u tuturistiËku velesilu Sredozemlja, pa Êei rukometaπice pridonijeti πirenju Po-dravkina imena i logotipa.Tu ne prestaju sponzorske promi-

dæbene ambicije. Ukoliko se Podrav-kaπice plasiraju u drugi krug Ligeprvakinja, primaljivo bi, primjerice,bilo njihovo gostovanje u NjemaËkoj,gdje koprivniËki prehrambeni gigantu ovoj godini ima izrazito visoku sto-pu rasta prodaje. Medijski bi dobrobilo popraÊeno i suËeljavanje s austrij-skim prvakinjama, a sliËna je situacijai u gotovo svim zemljama srednje ijugoistoËne Europe. Iz toga je viπenego razumljivo da profesionalni sportima perspektivu samo ako je izravnovezan uz gospodarske interese.U tom kontekstu nema boljeg pri-

mjera od nogometne Lige prvaka,gdje se svake sezone vrti ogromannovac. KoprivniËki je Slaven odviπe

malen klub u joπ manjem gradu da bimogao pomiπljati na taj nogometniOlimp, ali njegovi najnoviji uspjesiotvaraju moguÊnost da se i tu napo-kon postave pravi træiπni temelji. Pro-curila je, naime, vijest da sadaπnjegpredsjednika Slavka AntoliÊa, koji jezbog poslovnih obveza prisiljen od-stupiti s te zahtjevne duænosti, uskoromijenja Miroslav VitkoviÊ, inaËe iz-nimno agilni direktor Podravkine pro-daje za Hrvatsku.Ako to bude ostvareno, onda nestaje

umjetne dileme moæe li Ëelni ËovjekSlaven Belupa biti i netko tko formal-no ne sjedi u tom, od proπloga tjedna,dioniËkom druπtvu. Na Podravki je,kao stopostotnom vlasniku Belupa,da procijeni tko je od njenih kadrovanajpogodniji za voenje nogometnogprvoligaπa. Drugim rijeËima, sporednije problem financira li Belupo izravnokoprivniËke nogometaπe, ili na pos-redni naËin cijela Podravka. Daleko jebitnije da se u toj “najvaænijoj spored-noj stvari na svijetu” pronalazi marke-tinπki interes. U tome joπ nisu iscrplje-ne brojne moguÊnosti.

Rukometaπice i nogometaπi u marketinπkom pohodu

4 Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.

Na viπe od 900 Ëetvornih metarazatvorenog i 500 Ëetvornih metaraotvorenog prostora u i oko kriæevaË-ke Sportske dvorane brojnim posjeti-teljima se od 11. do 13. listopada naPetom obrtniËkom i gospodarskomsajmu KoprivniËko-kriæevaËke æu-panije predstavilo 148 malih i velikihtvrtki, poduzetnici i obrtnici iz devethrvatskih æupanija te iz Italije i Bugar-ske. To je gotovo dvostruko veÊiodaziv nego proπle godine te poka-zuje kako je KriæevaËki sajam stekaougled uspjeπne poslovne manifesta-cije i s obzirom na to da je taj sajampoprimio πiru regionalnu i meuna-rodnu vaænost, glavni pokrovitelj teposlovne priredbe bilo je Ministar-stvo obrta, malog i srednjeg poduze-tniπtva. Peti obrtniËki i gospodarskisajam KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije sveËano je otvorio zamjenikministra obrta, malog i srednjeg po-duzetniπtva Ivan Knok.Po treÊi put na KriæevaËkom sajmu

predstavila se Podravka i to na ma-lom, ali vrlo kreativno i maπtovitoureenom izloæbenom prostoru. Kon-kretno, u Kriæevcima su se brojnimpotroπaËima i posjetiteljima predsta-vili proizvodi SPJ VoÊe i povrÊe,Podravka jela i Mesne industrije Da-nica. Tako je prvog dana sajmovanjaodræano nekoliko prigodnih degu-stacija na kojima su posjetitelji mogliprobati novi Podravkin Ëaj - Roibos,koji je zaista izvrstan, a neumornigastro-promotor Branko TakaË imaoje pune ruke posla tijekom degustaci-ja light dæemova, jer je trebalo ispeÊi

brdo palaËinki. Osim πto su simpati-Ëne hostese Ksenija i Tanja konstan-tno dijelile posjetiteljima promotivnematerijale, i one su dobro ”zasukalerukave” tijekom degustacija dæemovajer je trebalo sve te palaËinke ”nafila-ti”.Drugog dana sajmovanja prezenti-

rane su Fini mini juhe od rajËica imediteranska juha te Talianette ra-zliËitih okusa. Ne treba naglaπavatikako su i te degustacije privukleveliki broj posjetitelja. Zadnji danKriæevaËkg sajma bio je rezerviranza prezentaciju proizvoda Mesneindustrije Danica. Tako su posjetite-lji mogli iz bogatog programa suho-mesnatih proizvoda te Podravkinemesne industrije degustirati Ëajnukobasicu, pileÊu i pureÊu kobasicu,tirolsku salamu, πunkaricu, beËku

salamu, posebnu, πunku u ovitku inaravno, neizostavni i tradicionalnokvalitetan jeger.Sve u svemu, joπ jedan uspjeπan

sajamski nastup Podravke koji ipakima odreenu, posebnu teæinu jer jeodræan na domaÊem, podravsko -prigorskom terenu i za domaÊe po-troπaËe prema kojima naπa tvrtka gajiizuzetno korektne odnose.Uz brojne degustacije i promocije

tijekom tri dana sajmovanja odræan jeniz okruglih stolova i predavanja paje tako na jednome od njih reËenokako je KoprivniËko-kriæevaËka æu-panija meu vodeÊima u Hrvatskoj upromicanju poduzetniπtva, izdvajaju-Êi godiπnje oko 20 milijuna kunakredita u suradnji s Ministarstvomobrta, malog i srednjeg poduzetniπ-tva o bankama.

Odjel zaπtite na radu Podravke,koji djeluje u sklopu Ljudskih po-tencijala - Kadrovska administraci-ja, obuhvaÊa sve strateπke poslovnejedinice u koncernu. Inæenjeri zaπti-te na radu, zaposleni u tom odjelu,imaju ”svoje” tvornice u kojima sebrinu o zaπtiti na radu. O tome kakodjeluje Odjel zaπtite na radu Pod-ravke razgovarali smo s inæenjeromzaπtite na radu Rudom Kriπtom.- U Podravki zaπtita na radu provo-

di se dugi niz godina. Bit zaπtite naradu je da u proizvodnim i ostalimprocesima djelovanja bude πto ma-nje ozljeivanja i πto manje bolova-nja. Mi imamo u Podravki evidenti-rano 21 vrstu posla. Utvrivanjem ipotom mjerenjem utvruje se ka-kvo je stanje u pogledu sigurnostina radu. Ako utvrdimo neispravno-sti onda se nedostaci moraju otklo-niti. Zapravo nama je najbitnije pro-voditi osposobljavanje radnika zarad na strojevima. Taj proces ospo-sobljavanja morajuproÊi svi. Ospo-sobljavanje se sastoji od teoretskogi praktiËnog dijela. Mi iz Odjela

zaπtite na radu provodimo teoretskidio, dok rukovoditelji u radnim sre-dinama provode praktiËnu obuku -rekao nam je inæ. Kriπto, te dodaoda bi uz ovu sve bolju zaπtitu naradu trebalo joπ viπe posvetiti paæ-nje kako bi bilo πto manje ozljeiva-nja, ne samo na radu nego i koddolaska i odlaska s posla.- Mi smo velika firma i za svaku

tvornicu se na kraju godine radispecifikacija ozljeda na radu. Mo-æemo biti zadovoljni πto je u pos-ljednjih pet godina broj ozljeda naradu bitno opao. Smatramo da je tou najveÊem dijelu rezultat edukaci-je radnika posebice u dijelu koji setiËe strojeva i radne okoline. Pre-gled i ispitivanje strojeva obavlja sekontinuirano. Kao ilustracija da suozljede u opadanju posluæit Êe nampodatak da je 1997. godine uPodravki zabiljeæena 251 ozljeda naradu, a 2001. znatno manji broj -159. InaËe, lani je zbog bolovanjaizgubljeno 3512 radnih sati, a naj-veÊi broj ozljeda ne dogaa se uproizvodnji veÊ prilikom dolaska iliodlaska s posla. No, tu smo minemoÊni da utjeËemo na smanje-nje. Ljudi dolaze na posao na sva-kakve naËine. Neke ozljede prouz-

roËene u prometu ili na drugi naËinizvan tvornice, rezultiraju bolova-njima do godinu pa i viπe dana.Daleko manji broj dogaa se nastrojevima u Ëemu veliku ulogu igraedukacija radnika. Kad se ozljedadogodi, zbrinjavanje radnika obav-ljaju medicinske sestre u firmi, aako je potreban prijevoz u bolnicumi to odmah obavimo. Kod ozljedana strojevima u najveÊem dijelu jeuzrok nepaænja. A πto se tiËe vrsti

najËeπÊeg ozljeivanja onda je tonajizraæenije na nogama i to ozljedazglobova, najËeπÊe distorzije te narukama. Pogotovo je to specifiËnona Mesnoj industriji Danica gdje uradnom procesu ima daleko viπemoguÊnosti ozljeivanja. No, ima-mo i radnih sredina, koje premapokazateljima iz 2001. godine nisuimale ni jednu ozljedu. To su Ko-kteli, Linolada, Nabava, Inæenje-ring, Istraæivanje i razvoj, Marke-ting, Pravni poslovi, Informatika,Kontroling i joπ neke manje sredine- naveo nam je Kriπto.U svemu tome koliko Êe proved-

ba zaπtite na radu biti djelotvornane zavisi samo od inæenjera zaπtitena radu. Vaæan faktor u tome su ipovjerenici zaπtite na radu u radnimsredinama te struËni ljudi iz tvorni-ce koji su predstavnici poslodavca.- Unutarnji nadzor kod nas dobro

funkcionira. Povjerenici svaka trimjeseca sazivaju Odbor zaπtite naradu koji raspravlja o stanju zaπtiteu tom razdoblju. Ako je neπto inter-ventno to se odmah rjeπava. Miinæenjeri zaπtite na radu mnogopomaæemo u svim stvarima. Najva-ænije je da se dobro pregledaju novistrojevi, a i remontirani. InaËe, ko-

likogod smo napredovali u zaπtitina radu, mi joπ ne moæemo biti upotpunosti zadovoljni s brojemozljeda na radu, jer je postotakozljeivanja kod nas u Podravkinaæalost veÊi od dræavnog. Tu Êe-mo trebati joπ poraditi kako bismobroj ozljeda joπ viπe smanjili, iakona velik broj ozljeda u prometu,kao πto sam veÊ rekao, mi ne moæe-mo utjecati - govori inæ. Kriπto.InaËe, kaæe nam, struËni pregledi

strojeva i radne okoline, a πto pod-razumijeva buku, mikroklimu, os-vjetljenje, plinove, pare i praπinu,obavljaju se svake dvije godine.StruËnjaci Odjela zaπtite na raduPodravke su savjetodavno tijelo usvim akcijama i na temelju njihovogprijedloga obavlja se πto bolja zaπtituna radu.- Uvoenjem nacionalnih i meu-

narodnih standarda u zaπtiti na ra-du vjerujemo da Êe i kod nas doÊido poboljπanja zaπtite na radu, a stim i do manje ozljeivanja. To jemanji troπak, a veÊa korist. Ulaga-nje u zaπtitu na radu nije nikadatroπak. To moæemo vidjeti kod naj-veÊih svjetskih firmi koje puno ula-æu u zaπtitu na radu i zaπtitu okoline- rekao je inæ. Rude Kriπto.

Studenac i Studena osvjeæilivrh svjetske inteligencije

Nagradna igra “Z Vegeto dodobrega kosila in novegarderobe!”

U Kriæevcima je od 11. do 13. listopada odræan Peti obrtniËki i gospodarskisajam KoprivniËko-kriæevaËke æupanije

Uspjeπna prezentacija proizvodaPodravke i mesne industrije DanicaTekst i snimka: Boris Fabijanec

Slovenske Internet stranice Vegete

Degustacije palaËinki s Podravkinim dæemovima privukle su velik brojposjetitelja, posebice najmlaih

Premda su na Internetu tek neπto viπe od πest mjeseci, slovenske Internetstranice Vegete na adresi www.vegeta.podravka.si nude obilje sadræaja.Odnedavno se na njima nudi i e-newsletter servis “Vegetine kulinariËnenovosti” na koje se moæe prijaviti svaki zainteresirani korisnik odnosnoposjetitelj ovih Internet stranica. U “Vegetinim kulinariËnim novostima” svakimjesec nude se novi iskuπani recepti s Vegetom, odabrani recepti koje su namposlali korisnici, informacije o novim proizvodima iz Podravke te popularniËlanci na temu zdravlja i prehrane te trendova u prehrani.Svi prijavljeni korisnici jednom mjeseËno u svoj e-mail sanduËiÊ dobivaju ove

novosti.Za slovenske potroπaËe trenutno je u tijeku nagradna igra “Z Vegeto do

dobrega kosila in nove garderobe!” Svaki korisnik koji posjeti Internet straniceVegete www.vegeta.podravka.si te se do 15. 12. 2002. godine prijavi na e-newsletter “Vegetine kulinariËne novosti”, na svoju kuÊnu adresu dobit Êereklamni uzorak Vegete te automatski sudjeluje u nagradnoj igri “Z Vegeto dodobrega kosila in nove garderobe!”. Nagrade su poklon bonovi u vrijednostiod 100.000, 50.000 i 30.000 tolara koje nagraeni korisnici mogu potroπiti zakupnju nove garderobe u poznatom modnom centru Emporium, gdje se u tovrijeme na video zidu vrti Vegetin spot “Useljenje”. Cilj akcije je informiratimlade i moderne potroπaËe o Vegetinim Internet stranicama te im ponuditimoguÊnost da brzo i na njima poznatom mediju - Internetu dou dokvalitetnih i jednostavnih recepata s Vegetom.

Nataπa StaniË Mitsios i Tanja GligoroviÊ

ZagrebaËki hotel Opera Ëetiri je dana ovog mjeseca bio domaÊin svjetskom skupuMensa International. Na 17. katu istog hotela, uz Studenac i Studenu, o aktualnimproblemima u okviru Mense raspravljalo je 90-ak predstavnika iz 35 zemalja Ëlanica.

Podsjetimo, Mensa je udruga osoba koje imaju testiranu inteligenciju iznad IQ 148i tim rezultatom ubrajaju se u gornja 2 % puËanstva. Poznato je da spomenutainteligencija utjeËe na uspjeh u æivotu, ali nije presudna. Svjesni toga Ëlanovi oveorganizacije postavljaju si jednostavan i jedinstven cilj: afirmacija inteligencije nadobrobit ËovjeËanstva.

Ovogodiπnji je skup rekordan po broju delegata. Meunarodnim gostima u tihnekoliko dana ponuene su mnoge vrijednosti hrvatske kulturne, umjetniËke ituristiËke ponude. Izvrsna organizacija skupa i neskriveno zadovoljstvo svihsudionika skupa doprinijelo je delegiranju naπe predstavnice i koordinatoriceskupa Gordane NovotniËek u sedmeroËlani izborni odbor Mense International.Ukupnom dojmu skupa doprinijela je i Podravkina donacija rashlaenih Studenca,Studene, sokova i ledenih Ëajeva u premium bocama na prijedlog Podravkinogdjelatnika i sudionika skupa Bojana StilinoviÊa koji je realizirala Ksenija Perica,regionalna direktorica prodaje i distribucije piÊa.

Razgovor: Rude Kriπto, inæenjer zaπtite na radu u Podravki

Piπe: Slavko PetriÊSnimio: Nikola Wolf

Ulaganje u sigurnost na radu nije troπak

Rude Kriπto

5Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.

Jubilej: 40 godina lista ”Podravka”

Pripremio: Hrvoje ©labek

U nekoliko brojeva naπih novinadomaÊica Predstavniπtva Podravke uMoskvi Natalija Anufrijeva upoznalaje brojne Ëitatelje s pripremomnekolicine tradicionalnih ruskih jela.Ti ruski gurmanski pozdravi bili suzapravo osnovna jela na organizira-noj degustaciji 10. listopada u Po-dravkinom institutu, gdje su brojniPodravkaπi imali priliku kuπati ruskejuhe - borπË i πËi, povrtnu s gljivama,juhu od graπka, krumpirovu, riblju ijuhu od graha. Posebice pikantna jebila juha od graha s krutonima iπpekom. Osim juha, degustirana je ihajdinska kaπa s gljivama, lukom imesom te kiselo dinstano zelje smrkvom, celerom i gljivama.Natalija i tehnolog iz Razvoja Tanja

CvetkoviÊ, koja je posebno zaduæe-na za projekt Rusija, zaista su si dalepuno truda oko pripreme svih tihjela, a zadovoljni degustatori pohva-lili su njihov trud, a uz to je potvre-no kako Êe Podravka uskoro znatnoagresivnije i konkretnije krenuti uosvajanje velikog ruskog træiπta.Naime, kao πto je reËeno tijekomdegustacije, uskoro Êe se sve te juhe

U Podravkinom institutu 10. listopada

Degustacija jela pripravljenih potradicionalnim ruskim receptima

Priprema i degustacija tradicionalnih ruskih jela u Podravki bila je vrlo uspjeπna

Koliko ste puta dobili poziv na Ëaj? Sigurnoste se pri tom upitali, Ëemu taj poziv?

Zaπto ne uobiËajeni poziv na kavu ili pivoili neπto drugo?

Posumnjali ste da ste bolesni ili da loπeizgledate kada vas pozivaju na Ëaj...

Niste ni znali da je to poziv na druæenje isusret.

©TO NAZIVAMO »AJEMKada spominjemo Ëaj vrlo Ëesto pomisli-

mo na ugodan osvjeæavajuÊi, stimulirajuÊi ilipak umirujuÊi napitak. »aj je svaka sirovinaili gotov proizvod od kojeg se vrlo jedno-stavnim prelijevanjem vrelom vodom dobijenapitak. Prodaje se u raznim pakiranjima irazliËitim oblicima i stupnjevima tehnoloπkedorade.

Zbog lakπeg razumijevanja, Ëajni napitakÊu navoditi kao Ëaj, a sirovinu ili proizvod Ëajuz navod vrste. Vaæno je napomenuti da podnazivom Ëaj podrazumijevamo dva osnovnatipa, s obzirom na vrste sirovina i zakono-davstvo:

• »aj ili pravi Ëaj, kojeg Ëine listiÊi i lisnipupoljci Ëajevca (vrsta Thea sinensis ili Ca-mellia sinensis po novijoj nomenklaturi), akoji prema tehnoloπkoj obradi sirovinedijelimo na crni Ëaj (fermentirani) i zeleniËaj (nefermentiran). Istinski ili pravi Ëaj jeproizvod izraen od suπenih listova ili lisnihpupoljaka Ëajnog grma ili drveta Ëajevca.

• Ostali Ëajevi - biljni, voÊni ili mjeπavinebilja i voÊa (ili kako ih propisi nazivajudomaÊi Ëajevi) su biljne ili voÊne sirovineiz kojih se dobiva “Ëaj” i uz naziv domaÊi Ëajje obavezno specificirana vrsta sirovine odkoje je Ëaj izraen ( menta, kamilica, πipak,voÊni… Zato ime “domaÊi Ëaj” ne znaËi daje proizveden iskljuËivo od domaÊeg bilja ilivoÊa.

DOÆIVLJAJ »AJA »aj zavodi osjetila ukupnim uæivajuÊim

Ëinom. Postoji tisuÊu vrsta Ëaja i svakanjeguje na drugaËiji naËin osjetila i doæivljaji onaj tko joπ dublje prodre u njegove tajne,nailazi na Ëudesne doæivljajne fenomene.

Uz Ëaj se moæe sanjati, ali i koncentrire-nije vladati duhovnim i fiziËkim naporima.On je pomoÊ pri opuπtanju, darovatelj ener-gije i zdravlja, nacionalno piÊe, ljekovitosredstvo, razonoda, sredstvo za uæivanje i

druæenje i ugodna ovisnost bez nuspojava. Onaj tko pije Ëaj ne mora si Ëak ni

predbacivati da ima porok. Pijenje Ëajasmatra se finim kultiviranim uæivanjem iosoba sa πalicom Ëaja u ruci uvijek dobroizgleda.

Svejedno da li ste u smokingu ili kuÊnojhaljini, Ëaj odgovara svakoj prigodi i svakomdobu.

S druge strane, pijenje Ëaja moæe bitistvaralaËki odmor, kada se mora razmisliti opredstojeÊem fiziËkom i duhovnom radu ilivaænoj odluci. Tada vam preporuËam: naj-prije skuhajte πalicu Ëaja i prava ideja dolaziËesto sama od sebe.

KADA I ZA©TO PIJEMO »AJPostoji tisuÊu vrsta Ëaja i svaka djeluje

drukËije na naπa osjetila.»aj je uæitak, navika, druæenje i doæivljaj.Kod nas je joπ uvijek uvrijeæeno miπljenje

da valja piti Ëaj kada se æelimo ugrijati ili smobolesni. To proizlazi iz poznate puËke me-dicine u kojoj se nekim vrstama Ëajevastvarno mogu tegobe ublaæiti ili Ëak potpu-no ukloniti. To su biljni Ëajevi od poznatogljekovitog bilja (ima ih oko 400.000 vrsta, akod nas oko 140 vrsta).

U podruËju domaÊih Ëajeva su dvije grupe:• ljekoviti Ëajevi - koji podlijeæu registra-

ciji i kontroli kao lijek pri mjerodavnimdræavnim institucijama. Upotreba je strogopropisana i ograniËena, a proizvode ih far-maceutske industrije ili pak registrirani pro-izvoaËi

• prehrambeni biljni i voÊni Ëajevitakoer Ëesto imaju ublaæavajuÊi efekt, ali sunapitak Ëija koliËina nije ograniËena i strogopropisana.

»aj ili Ëajni napitak osiguravaju organizmupotrebne mikroelemente (minerale…), do-voljnu koliËinu vode i to prokuhane (meka-ne) vode koja lakπe prodire u meustaniËneprostore, te ujedno bræe i efikasnije Ëistiorganizam od nakupljenih toksina.

Fenomen pijenja velikih koliËina prokuha-ne vruÊe vode u vidu “Ëaja” poznat je uvruÊim tropskim i suptropskim podruËjimajer se time ublaæava prekomjerno znojenje,Ëisti organizam, a poznata je i prevencija odzaraza.

Zato pijenje Ëaja za vruÊih ljetnih dana jezaista djelotvorno i korisno.

To je vrlo vaæno naglasiti za sve, a posebnodjecu i starije osobe kod kojih je potreba zavodom, mikroelementima i vitaminima ne-πto veÊa.

Uz to, voÊni Ëajevi zaista sadræe vitamine,posebo vitamin C, a kako se mogu piti inezaslaeni, pogodni su osvjeæavajuÊi napi-ci, ali bez energije - bez πeÊera.

Premda su upute za pripremu Ëaja na svimkomercijalnim pakiranjima, samo ‘Ëajoljup-ci’ znaju da je za dobar napitak potrebna:

• mekana i hladna voda• posuda za pripremu napitka iskljuËivo

za Ëaj•optimalno vrijeme i naËin: pridræavati se

upute na proizvodu

Mala πkola o Ëaju

»aj i Ëajni napitakPiπe: dipl. inæ. Majda PaviÊSPJ VoÊe i povrÊe - Razvoj proizvodaod voÊa, povrÊa i Ëaja

Vaæno je istaknuti da biljne Ëajeve kojiuglavnom sadræe eteriËna ulja (osim vrstabez) ne treba dræati u vodi dulje od 5 minuta,u zatvorenoj posudi. VoÊne Ëajeve kojisadræe voÊe, uglavnom prvo kuhamo uvodi, pa tek onda pustimo da odstoje.

PreporuËam piti Ëaj stalno i svakodnevnojer

- Ëaj u jutro budi, osvjeæava dah i misli,podræava kreativnost i potiËe volju (crni Ëaj,zeleni Ëaj, πipak Ëaj, voÊni Ëajevi, rooibos Ëaj...);

- Ëaj u podne opuπta, obnavlja i Ëistiorganizam, olakπava probavu posebno te-πko probavljive hrane, vraÊa organizmuvodu i uopÊe uz Ëaj se druæi i opuπtenoËavrlja (maπtovite biljne mjeπavine, voÊniËajevi, “Ëajni” kokteli, na svoj naËin pripre-mljeni domaÊi ledeni Ëajevi...);

- Ëaj na veËer opuπta od naporna dana,umiruje, uspavljuje, daje osjeÊaj mira i zado-voljstva, olakπava probavu i osigurava boljii mirniji san (biljni Ëajevi - metvica Ëaj,kamilica Ëaj, matiËnjak Ëaj ili pak mjeπavi-ne…);

- Ëaj zimi grije, opuπta, ispunava dugeveËeri, pobuuje volju, daje energiju;

- Ëaj ljeti osvjeæava, smanjuje znojenje,osigurava organizmu dovoljne koliËine vo-de, vitamina i ostalih mikroelemenata, Ëistiorganizam od toksina, diæe energiju, vraÊavolju … (voÊni Ëajevi, vlastiti ledeni Ëajevi,biljni Ëajevi…).

PROBAJTE I UVJERITE SE!(Nastavlja se)

U organizaciji Podravkine Prodajeritela i Gastra te Studenca koju jeuspjeπno koordinirao direktor Prodaje- Regije sjeverozapadna Hrvatska Mi-lan ©arlija u koprivniËkoj VeleprodajiMagme odræana je 12. listopada degu-stacija 14 Podravkinih Ëajeva, s time daje najveÊi naglasak dat na novi i ukratkom vremenu vrlo prihvaÊen Ëajkod potroπaËa - Ëaj Roibos. Naime, tajËaj je na bazi listiÊa crvenog grma kojiraste na jugu Afrike, nema kofeina,djeluje stimulativno te Ëak rjeπava pro-blem perutanja koæe. Treba spomenutida je degustacija u Magmi privuklatridesetak koprivniËkih ugostitelja kojisu bili viπe nego zadovoljni kvalitetomi okusom Podravkinih Ëajeva koji supripravljani na bazi Ëiste izvorske vodeStudena. Uostalom, i brojne narudæbenakon degustacije dovoljno dokazujukako je prezentacija Ëajeva bila vrlouspjeπna, a Podravka je u programuËajeva naπla joπ jednog dobrog poslov-nog partnera, jer sve do prije tri tjednau Magmi se nisu mogli naÊi PodravkiniËajevi. B. F.

proizvoditi i u vreÊicama, s tim da ÊestruËni tim Podravke odgovoriti naizazov - kako pojednostaviti pripre-mu tih tradicionalnih ruskih jela, a dase ne gubi na kvaliteti. Osim toga, sviti skoraπnji Podravkini proizvodi bitÊe namijenjeni ne samo za rusko, veÊi za neka ostala træiπta u toj regiji.

B. F.

U koprivniËkoj Veleprodaji Magme

Podravkini Ëajevipredstavljeni koprivniËkimugostiteljima

VeÊih odjeka slomljeno ”Hr-vatsko proljeÊe” nije ostavilo u1972. godiπtu lista ”Podravka”,a nije objaπnjeno - πto se mogloi oËekivati - zaπto je naprasnoprekinuto objavljivanje feljtonao Zrinskom i Frankopanu baπ uvrijeme Karaoreva i demisijehrvatske komunistiËke vrhuπkestigmatizirane ”nacionalizmom”i ”πovinizmom”. Tek se u ne-koliko prvih brojeva godiπta vu-ku repovi od afere ”Feferon iSusreti”. Na te je listove, naime,uprijet prst da nisu bili ”na lini-ji”, a epilog je bio blaga packaFeferonu, te neπto æeπÊa kritikaomladinskog lista ”Susreta”, kojije ubrzo i nestao.Godiπte je zato prepuno tek-

stova o komunizmu i samou-pravljanju, doduπe i zbog togaπto su Ëesto odræavane sjednicekomiteta ili su, pak provoeniizbori za organe samoupravlja-nja (tipiËan naslov: Savez ko-munista - avangarda radniËkeklase, br. 222 od 16. veljaËe).Ipak, dvije su obljetnice bile uprvom planu: 25. Podravke ideseti roendan njezina lista.Srediπnji dogaaji u proslavi

”srebrnog pira” bili su otvore-nje Panonske pivovare, tvorni-ce farmaceutskih i dijetalnihproizvoda Belupa u Ludbregu ipogona za proizvodnju dehi-driranih voÊnih listiÊa, a sve semoglo slaviti u novotvorenojpivnici u srediπtu Koprivnice.Podravka je 1972. godine imalaviπe od 3.000 radnika i bila uprvih 50 poduzeÊa u Jugoslavi-ji, moglo se Ëuti u slavljeniËkimgovorima.Desetoj obljetnici lista, pak,

posveÊen je gotovo Ëitav 241.

broj, s anketama te izjavama iËestitkama bivπih suradnika iurednika lista. Uz uobiËajenefraze tipa ”puno smo postigli -moramo joπ i viπe”, u nekolikose navrata ponavlja æelja da listizlazi ËeπÊe, πto Êe se ostvarititek za tri godine.Uz matiËni list ”Podravku”, u

1972. godini nastavljaju izlazitihumoristiËko-satiriËki ”Feferon”- koji se od poËetka godineprodaje i na kioscima, prvo usjeverozapadnoj Hrvatskoj i Za-grebu, a kasnije i na Jadranu - te”Informacije” s podacima, me-u ostalim, o visini plaÊapojedinaca te putnih troπkova”po glavi”. Tako se, primjerice,moglo doznati da je direktorPodravke Pavle Gaæi imao pla-Êu u razredu 5 - 6.500 dinara,dok je urednik ”Podravke” biou platnom razredu 2 - 2.500dinara. No, iz druge tablice Ëi-tamo da je »iËin-Maπansker pre-πiπao gazdu u dnevnicama zasluæbena putovanja. Primio je6.600 dinara, a Gaæi svega 5.160.Objavljivana su i imena Podrav-kinih studenata-stipendista, ameu njima Ëitamo, primjerice:Julio Kuruc, Vlado MariÊ, Niko-la Gregur, Mladen Puhalo, Zo-ran Goπek, Ivan ©imunoviÊ idrugi.Sasvim mimo tada aktualnih

politiËkih ili jubilarnih tema, u1972. godiπtu vidimo da jePodravka bila marketinπki vrloaktivna i dijelila milijune dinarau nagradnim igrama. IzdvojitÊemo ”Zlatno zrno” za potroπa-Ëe kave Jacobs, ”Potraæite Po-dravkinog zlatnog pijetla” zajuhe, u kojima su najsretniji po-troπaËi dobili po milijun dinara,te nagradnu igru za vanilin-πe-Êer i praπak za pecivo, u kojoj jedobitniku opremljena kuhinja.

Roendani Podravke i lista u1972. godini

6 Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.

Druπtvena prehrana

Jelovnik

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKAGrafiËka urednica:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail: novine@podravka.hr

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

21. 10. ponedjeljak: - Varivo podravski grah, kobasica, salata

22. 10. utorak: - PeËenje ”©tefani”, dinstani krumpir, salata

23. 10. srijeda: - Varivo poriluk, hrenovka, voÊe

24. 10. Ëetvrtak: - PeËena svinjetina, krpice s kupusom, salata

25. 10. petak: - Juha, pohani osliÊ, krumpir-salata

Podjela smrznutih proizvoda DaniceOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili

smrznute proizvode Danice da Êe podjela biti 21. 10. u dvoriπtu Galantpletaod 13.30 do 15.30 sati za sve radnike koji su proizvode naruËili.

Prodaja krumpiraOdjel za standard radnika organizira prodaju krumpira pakiranog u vreÊe po

30 kg proizvoaËa Zvonka Vaona. Cijena 30 kuna za vreÊu. PlaÊanje na trirate obustavom od plaÊe. Prodaja Êe biti 21. listopada kod skladiπta 163, prekoputa dvoriπta Galantpleta, od 13.30 do 15.30 sati, te 22. listopada od 13.30 do15.30 sati na parkiraliπtu Belupa i Danice.

Prodaja piliÊa, gusaka i patakaOdjel za standard radnika organizira prodaju piliÊa, guski i patki proizvoaËa

Promess Mala Subotica, iz vlastita tova, uz moguÊnost plaÊanja na tri rate.Na ponudi su slijedeÊe vrste mesa:a) Paketi piliÊa 12 kg. PiliÊi su pakirani zajedno s iznutricama, nogama,

glavom; oko 2 kg komad. Cijena paketa 222,24 kn.b) Patke, teæine oko 2,5 kg, cijena 33,72 kn/kg.c) Guske, teæine oko 4 - 5 kg, cijena 40,56 kn/kg

Predbiljeæbe najkasnije do 24. 10. u Odjelu za standard radnika na tel. 651-781.

Odjel za standard radnika

Obavijesti

U ponedjeljak je u Izloæbenom pro-storu Podravke, pod pokroviteljstvomVjesnika, otvorena treÊa izloæba kari-katura pod nazivom “Bili su prvi kadje trebalo”, koju je organizirala Udru-ga branitelja, invalida i udovica Do-movinskoga rata djelatnika Podravke,u suradnji s OpÊim poslovima.Na izloæbi se predstavilo 34 autora s

viπe od stotinjak radova. Meu onimzapaæenijima bile su karikature: OtonaReisingera, Krunoslava Silija, Ivana©ariÊa, Zorana Zeljka, Ivana Haramije,Tomislava Borπe, Ivice Percla, BojanaGrlice, Miroslava GerenËera, LjubiceHeidler, Slobodana Butira, Æivka Nim-ca i drugih.- Organiziranje jedne ovakve izloæ-

be viπe je nego pohvalno, pogotovokad imate na okupu mnoga poznataimena i niz vrijednih radova. Osimtoga, ugodno nas je iznenadilo i to πtose na izloæbi prvi put pojavljuju iautori iz Makedonije, Poljske i Bosnei Hercegovine - istaknuo je uz ostaloæupan KoprivniËko - kriæevaËeæupanije Josip FriπËiÊ, koji je i otvorioizloæbu.

Iznimno pohvalno se izrazio ipredsjednik Hrvatskog druπtva kari-katurista Ivan ©ariÊ. On je podsjetio nauspjeπnu suradnju ovoga druπtva snaπom Udrugom, ali i na znaËaj kari-kature u proπlosti i danas.Otonu Reisingeru nagrada zanajbolju karikaturuUdruga branitelja Podravke prvi je

put i nagradila jednog autora. Naime,prosudbena komisija (u sastavu: Ivan©ariÊ, Mladen PavkoviÊ, Ivan Paher-nik, Janko BuËar i Ivica Percl) jedno-glasno je odluËila da nagradu za naj-bolju karikaturu ove godine dobijeOton Reisinger, koji je ovih danaproslavio i 75. obljetnicu æivota! Na-grada se sastojala od slike Josipa Ge-neraliÊa i proizvoda Podravke!- Nisam oËekivao da Êu dobiti nagra-

du, pogotovo ne ovako lijepu. Odniza svojih karikatura na ratnu temuposalo sam nekoliko i baπ mi je dragoπto se jedna dopala prosudbenomsudu. U svom dugogodiπnjemm radaprimio sam mnoge nagrade i prizna-nja, ali ova pod nazivom “Bili su prvikad je trebalo 2002.” osobito mi je

draga, jer su je inicirali sami branitelji- kazao je Reisinger.Nagradu je ovom proslavljenom ka-

rikaturisti predao predsjednik Pod-ravkine udruge i Ëlan komisije Mla-den PavkoviÊ. Rekao je:- Reisinger je karikaturist πiroke ra-

doznalosti i njegovu oku nije niπtapromaklo u dinamiËnom razvoju naπegdruπtva. Poglavito su zanimljivi i vri-jedni njegovi radovi na temu Domo-vinskog rata, πto samo potvruje da jeostao i dalje autentiËni “zapisniËar”jednog vremena, ali na svoj, posebninaËin, stvarajuÊi jednu novu vrstumemoara svjedoËanstva kroz karika-turu. Njegovi su radovi britki i bodlji-kavi, duhoviti i domiπljeni, u stopuprate svakodnevne brige i teπkoÊe skojima se suoËavaju naπi ljudi. Stogaje Reisinger i te kako zasluæio nagraduza najbolju karikaturu iz Domovin-skoga rata - naglasio je PavkoviÊ.U glazbenom dijelu programa pred-

stavio se Bemian duet, dok je vodite-ljica bila Jadranka Lakuπ.Izloæba se moæe razgledati svakog

radnog dana, sve do 15. studenoga.

Udruga branitelja, invalida i udovi-ca Domovinskog rata djelatnikaPodravke proπlog je tjedna organizi-rala dvije svoje akcije u Splitu. Takoje prvo u Hrvatskom narodnom ka-zaliπtu, proπlog utorka, u povoduDana neovisnosti, pred velikimbrojem posjetitelja organizirala pred-stavljanje knjige ”Apeli dr. VesneBosanac”, koju je priredio i uredioMladen PavkoviÊ. Pored dr. Bosanacu programu je sudjelovao dr. JurajNjavro, dok je odlomke iz knjigeËitao glumac Milan ©trljiÊ, inaËe in-tendant splitskog kazaliπta.

Dva dana nakon toga, tj. u Ëetvrtak10. listopada u Sportskoj dvorani Gri-pe, Podravkina udruga, pod pokrovi-teljstvom predsjednika Hrvatskog sa-bora Zlatka TomËiÊa, Grada Splita iUdruge dragovoljaca i veterana Do-movinskog rata Split, priredila je ve-liki spektakl nazvan ”Sveto ime Vu-kovar - za vukovarsku bolnicu”. Natom koncertu okupilo se oko ËetiritisuÊe posjetitelja, a u programu kojije trajao oko Ëetiri sata nastupilo jepedesetak poznatih pjevaËa i glazbe-nih sastava. Na taj naËin i SpliÊani sudali svoj doprinos za najpoznatiju

ratnu bolnicu, tako da je naπa udrugadosad za ovu zdravstvenu ustanovuuspjela prikupiti ukupno viπe 300tisuÊa kuna! Osim izaslanika predsje-dnika Hrvatskog sabora dr. Luke Ro-je, na koncertu su joπ govorili: dr.Vesna Bosanac, Mladen PavkoviÊ i uime sponzora Mara Bareza. Mnogi sumiπljenja da neπto takvoga veÊ dugonije vieno u Splitu, a bila je to prilikada se neπto viπe kaæe i na temu:Podravka u Domovinskom ratu.Koncert je prenosila Splitska televi-

zija, a emitirala ga je Radio Dalmacija,njihova najsluπanija postoja.

SveËano otvaranje StruËno-znanstve-nog odjela u potkrovlju zgrade Knjiænicei Ëitaonice ”Fran GaloviÊ” za Dan gradabit Êe srediπnji dogaaj kojim Êe seobiljeæiti Mjesec hrvatske knjige (15.listopada - 15. studenoga). U novoure-enih 230 Ëetvornih metara preselit Êe sedosadaπnji Studijski odjel, koji Êe zbogtoga biti zatvoren od 19. listopada do 5.studenoga.

Folklorni ansambli iz Dugog rata,Raπe, Velike Mlake, Slavonskog Bro-da, Vinkovaca, Gornje Stubice, Gru-biπnog Polja, »akovca, –urevca iKoprivnice odræat Êe u subotu inedjelju u Koprivnici Devete susre-te hrvatskih folklornih ansambala.RijeË je o ansamblima iz urbanihsredina koji gaje koreografirani fol-klor za razliku od ansambala izvor-nog folklora. Valja istaknuti da su

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke

Koncert u Splitu za vukovarsku bolnicu

Izloæba karikatura o Domovinskom ratu

Oton Reisinger dobitnik je Podravkine nagrade ”Bili su prvi kad je trebalo”

U subotu i nedjelju u Koprivnici

Mjesec hrvatske knjige u Knjiænici i Ëitaonici ”Fran GaloviÊ”

Otvara se StruËno-znanstveni odjel

Deveti susreti folklornihansambala

spomenuti ansamli izabrani kao naj-bolji iz svojih æupanija.Otvorenje i prvi nastup ansamba-

la je u subotu 19. listopada u 18 satiu Sportskoj dvorani, a za nedjelju20. listopada predvien je mimo-hod folkloraπa od Trga bana JelaËi-Êa do Sportske dvorane te druginastup, koji poËinje u 11 sati. Je-dan od glavnih sponzora je Pod-ravka. H. ©.

U Mjesecu knjige koprivniËka Êe knjiæ-nica pokrenuti i akciju ”Kako prepoznatiteπkoÊe u Ëitanju” kako bi πiru javnostupoznala s disleksijom, problemima uËitanju, pisanju i razumijevanju teksta tes promlemima slijepih i slabovidnih oso-ba.

Knjiæevna dogaanja u povodu Mjese-ca knjige poËinju u srijedu 23. listopadapredavanjem prof. dr. Milivoja Solara

”Fran GaloviÊ i postmoderna”, 30. listopa-da odræat Êe se multimedijalni program”VeËer Finske u Koprivnici, a 13. studeno-ga gostuje urednik nakladniËke kuÊe”Durieux” Nenad PopoviÊ te knjiæevniciMiljenko JergoviÊ i Dalibor ©impraga.

Kao i svake godine, zaboravljivi Êekorisnici u Mjesecu knjige moÊi besplatnovratiti posuene naslove koje predugodræe kod sebe. H. ©.

7Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.

Sport

Piπe: Æeljko ©emper

Kuglanje - Prva hrvatska liga, 3. kolo

Ljudi moji, je li to moguÊe?! - legen-dardni uzvik komentatora MladenaDeliÊa i te kako se moæe primijeniti zaπok-utakmicu koja je odigrana proπlesubote u koprivniËkoj Sportskojdvorani. Iz ponora bezidejnosti, be-znaa i oËaja Podravkaπice pobjeujurenomirane ruske protivnice i ulaze -nakon tri godine - u Ligu prvakinja,meu πesnaest najboljih europskihekipa. FantastiËno!VeÊ na poËetku utakmice primijetilo

se da su æelja i htijenje kod Koprivni-Ëanki znatno veÊe nego moguÊnosti.Doduπe, Podravkaπice su stalno vodi-le do 15. minute, kada Akva izjedna-Ëuje na 6:6 te potom, iako imajuigraËicu manje, postiæu joπ dva pogo-tka. Forsiranje igre u sredinu, krilaVresk i Hodak kao da ne postoje,

kriva dodavanja i nervoza, glavna suodlika igre Podravkaπica. Neshvatlji-va igra iskusne internacionalke AneBilobrk koja radi poËetniËke greπke,poput koraka ili dodavanja lopte svo-jim suigraËicama u noge. Petika sesilno trudi, ali Ruskinje su odavnoproËitale njezinu igru. Zaista ide te-πko, preteπko. PoraæavajuÊa Ëinjenica- od 13. do 25. minute rukometaπicePodravke Vegete nisu dale niti jedanpogodak, a ruska dvometraπica Pole-nova uredno puni mreæu Koprivni-Ëanki. Petrakova na vratima Podravkebiljeæi tek jednu obranu pa trener JiræiZerzan stavlja Barbaru StanËin kojaisto tako ne moæe zaustaviti ruskeprojektile. Loπe da loπije ne moæe biti.Presretne Ruskinje odlaze na odmorsa dva pogotka razlike, a gotovo ko-

morna atmosfera u gledaliπtu pokazu-je kako je meu 2.000 gledatelja zaistabilo vrlo malo optimista.I u nastavku crno da crnije ne moæe

biti za Podravkaπice. Akva povisujena 12:9, potom πto iz inata, a πto iztvrdoglavosti Ljerka Vresk dva putaprobija krilo, postiæe pogotke i vraÊaKoprivniËanke u utakmicu. Neka sezna da rukomet igraju i krila. Nanajljepπi naËin - nezaustavljivim pro-jektilima Hobjila dokazuje velike pu-caËke potencijale. I to u pravo vrijeme.Probudila se i Renata Hodak kojapostiæe tri pogotka zaredom. Kopriv-niËka publika osjeÊa da se spremaËudo, poËinje frenetiËno navijanje kojesmo zadnji put vidjeli joπ onda kadasu Podravkaπice postale europske pr-vakinje. Ta divna koprivniËka publikadala je dodatnu snagu domaÊim ruko-metaπicama, a Ruskinje se sve viπegube. Sada one od 37. do 51. minutenisu postigle pogodak. Boæica PalËiÊvodi rovovske bitke na obje crte i uzto postiæe dva vaæna pogotka. Zaista,Boæica ima nemjerljivu borbenost. Sveπto nije uspjela u prvom, BarbaraStanËin obilato nadoknauje u dru-gom poluvremenu. ”ProËitala” je ru-ske napadaËice, a kada je u 48. minutiobranila sedmerac Iljukini, u dvoranije nastalo ludilo. Niti okorjeli novinar-ski profesionalci nisu mogli mirnosjediti i pratiti utakmicu. Svi smo bilina nogama jer se osjeÊalo da Podrav-kaπice mogu i moraju proÊi Ruskinje.ToËku na i stavlja Boæica PalËiÊ za-dnjim pogotkom za Podravkaπice, gro-girane Ruskinje gube loptu i πest se-kundi prije kraja Jiræi Zerzan zovetime-out. Sumnjamo da je neπto uspioreÊi svojim rukometaπicama jer je udvorani bilo ”ludilo”. Publika na no-gama, frenetiËno pljeskanje, atmosfe-ra uæarena do usijanja. Naravno, nisuRuskinje uspjele oteti loptu RenatiHodak i san je postao stvarnost. Po-dravkaπice su uπle u Ligu prvakinja.NemoguÊe je bilo doÊi do bilo kakvihizjava. »estitke, poljupci, suze rado-snice... Sa suzama u oËima Jiræi Zer-zan tek je stigao reÊi: - Bez ove divnepublike ne bismo mogli zmagati!Hrvatska zastava u rukama Podrav-

kaπica, fantastiËna atmosfera u kojojje vjerna i sjajna koprivniËka publikapokazala koliko im je srcu prirastaoRukometni klub Podravka Vegeta. Ovoje zaista divna pobjeda i potrebnihπest razlike za ulazak u Ligu prvakinja!Protiv Akve za Podravku Vegetu su

igrale: StanËin (11), Petrakova (1),Vresk 2, Hobjila 6, Harlanjuk, Pensa,PalËiÊ 6, Hodak 5, Raguæ, »uljak,Bilobrk, Sirovec, Petika 3 i FraniÊ.

Uzvratna utakmica drugog pretkola Lige prvakinja

Nakon tri godine Podravkaπiceponovno u Ligi prvakinja!PODRAVKA VEGETA - AKVA 22:16 (9:11)

Rukometaπice Podravke protiv Akve pokazale su dva razliËita licai na kraju - trijumfirale

Sjajna koprivniËka publika bila je ponovno u navijaËkoj euforiji iuvelike je zasluæna za veliku pobjedu

Nevjerojatan, πokirajuÊi debakl pre-trpjele su kuglaËice Podravke na go-stovanju u Sisku. U nadahnutoj igridomaÊe kuglaËice bile su bolje u svimelementima igre i sasvim zasluæenopobijedile “tigra od papira”. Velikogfavorita bacile su na koljena u nez-godno vrijeme, baπ prije puta u »eπ-ku, na Europa kup. Cijela ekipa odi-grala je ispod svakog nivoa, vrlo slaboi bez prave koncentracije - previπe seveÊ mislilo na »eπku.VeÊ od samog poËetka nije izgledalo

dobro - domaÊe su povele sa 2:0 istekle odluËujuÊu i nedostiænu pred-nost od Ëak 144 Ëunja. Ljiljana Picer za46 drva glatko gubi od Smu, ponaj-bolje domaÊe igraËice, dok slaba Vu-ËiÊ i zamjena BrkiÊ na kraju zaostajuza 98 Ëunjeva. Nakon takvog poËetkajoπ viπe je nabujala motivacija u doma-Êim redovima, nervoza se uvukla uredove Podravke. U drugom paruMelita ValentiÊ i Æeljka Orehovec po-kuπavaju popraviti loπ rezultat nakonigre prvog para. Mlada ValentiÊ vodibespoπtednu borbu s RunjaiÊ, naji-skusnijom domaÊom igraËicom. U ne-izvjesnoj zavrπnici naπa mlada igraËi-ca gubi za 14 Ëunjeva, dok Æeljkanakon 90 hitaca zbog povrede laktaizlazi, a nastavlja Marina MikloπiÊ. Nitu nije bilo sreÊe, iako je rezultatporavnat (497:497), poen zbog boljegËiπÊenja pripada mladoj Gajdek.U zadnjoj izmjeni nema nikakvih

izgleda da se nadoknadi propuπteno -domaÊe vode 4:0 i nedostiænih 158Ëunjeva. Iskusni domaÊi tandem Ma-tiÊ - NekiÊ zadaje zavrπni udarac “gro-giranim” goπÊama. Marija Zver i –urica LukaË svojom igrom i rezulta-tom nisu uspjele ublaæiti teπki poraz.Na kraju veliko slavlje domaÊih, kojesu koprivniËkim kuglaËicama nanije-le jedan od najteæih poraza, otkakoigraju u prvoligaπkom natjecanju.©to reÊi nakon ove katastrofe ekipe,

koja s pravom puca na joπ jedannaslov prvaka. Nema smisla izgovara-ti se na teπku sisaËku kuglanu, jer suprije godinu dana odnijele pobjeduod 6:2. Moæda je bilo umora, jer su uæelji da nadoknade propuπteno u pri-premama, trenirale gotovo svaki dan.Klupa je tanka, dosta nedostaje isku-stvo jedne Vesne Æunek, a ÆeljkaOrehovec zbog stalnih ozljeda nijeprava.“Liga deset” je vrlo jaka, svaki sva-

kog moæe dobiti, pogotovo kao do-maÊin. Nakon samo tri kola viπenema neporaæenih - uz Podravku,poraæen je vodeÊi Zagi, a aktualni

prvak Rijeka veÊ ima dva poraza!Rezultati: Smu - Picer 1:0 (537:491),

Glajh - VuËiÊ + BrkiÊ 1:0( 549:222+229),RunjaiÊ - ValentiÊ 1:0 (514:500), Gaj-dek - Orehovec + MikloπiÊ 1:0(497:380+117), MatiÊ - Zver 1:0(532:514), NekiÊ - LukaË 1:0 (528:493).

Sirela - Podravka 1:7(3130:3162)KuglaËi Podravke zabiljeæili su i dru-

gu pobjedu - kao gosti pobijedili subjelovarsku Sirelu s visokih 7:1. Po-bjeda je visoka, ali omjer Ëunjeva isamo 32 Ëunja viπka pokazuju, da jerezultat za domaÊina mogao biti imnogo povoljniji. VeÊ na poËetkutandem VuËiÊ - BakaË dovodi Podrav-ku u vodstvo od 2:0 sa 43 Ëunjaprednosti. U drugom paru mladi Gre-gurina za samo jedan Ëunj bolji je odPucarina, da bi GroπaniÊ “prokockao”svu prednost u Ëunjevima. Rezultat jesmanjen na 3:1, ali sada domaÊi imajupet Ëunjeva viπka. U zadnjoj izmjeniBetlehem i MikloπiÊ stavljaju toËku navisoku pobjedu “Podravkaπa”. U ne-djelju 20. listopada Podravka u 14 satiigra protiv ÆeljezniËara iz »akovca.Rezultati: VuËiÊ 537, BakaË 550, Gro-

πaniÊ 511, Gregurina 521, Betlehem519, MikloπiÊ 524.

KuglaËice Podravkeotputovale u »eπkuNakon πokantnog poraza u Sisku,

kuglaËice Podravke u srijedu su otpu-tovale u »eπku, gdje Êe od 16. do 19.listopada igrati na Europa kupu, na-tjecanju dræavnih viceprvakinja. Prijeodlaska u ponedjeljak su odræale tre-ning u Osijeku, na kuglani s ploËama,kakva ih oËekuje u »eπkoj. Uz prila-godbu na staze, morat Êe se, samo zaovu priliku, vratiti na stari sustav ba-canja, po 100 hitaca.Na put u »eπku Ivka RoguljiÊ, trene-

rica Podravke, vodi “osmerac” koji senije proslavio u Sisku: Picer, VuËiÊ,ValentiÊ, Orehovec, Zver, LukaË, Br-kiÊ, MikloπiÊ. I ovog puta nije iznevje-rena tradicija - joπ nijednom Podravkau Ëetiri euro-nastupa nije igrala unajjaËem sastavu, pa Êe tako i sada bitibez Vesne Æunek. Uz ovo najviπezabrinjava ozljeda ruke Æeljke Oreho-vec - bez njenog oËekivanog uËinkateπko Êe se ostvariti cilj, a to je pla-sman u subotnje finale, meu Ëetirinajbolja europska sastava.

Katastrofalan poraz kuglaËicaINA - Podravka 8:0 (3157:2946)

Podravkanadigrala Sirelu

Druga liga kuglaËa - sjever

Iz πahovskog kluba PodravkaU organizaciji ©©K Podravka odigran je brzopotezni πahovski turnir za mjesec listopad.

Nastupilo je 6 igraËa, a nakon 2 sata πahovske igre najviπe je uspjeha imao ZvonkoPetroviÊ sa 10 bodova ispred Darka ©krobota sa 7 bodova i Mladena LazareviÊa sa 6bodova. Nakon 10 odigranih brzopoteznih turnira u vodstvu je Z. PetroviÊ sa 135bodova, a slijede ga P. KegleviÊ sa 130 bodova, M. LazareviÊ sa 122 boda, D. ©krobotsa 113 bodova, V. Hrubec sa 108 bodova, itd.

* * *©ahisti ©©K Podravka nastupili su na turniru u GoriËanu. U konkurenciji igraËa iz 7

æupanija od Podravkinih πahista najviπe je uspjeha imao Vedran BaËi koji se plasiraood 17. do 21. mjesta. Turnir je potrajao gotovo 6 sati.

* * *S radom je i ove godine poËela πkola πaha Ëiji su voditelji Vedran BaËi, Dejan

Mikulinjak i Hrvoje MatijeviÊ. Obavjeπtavaju se sva djeca od 8 do 14 godina, zaljubljeniciu 64 crno-bijela kvadrata, da su upisi u prostorijama ©©K Podravka (Ulica Ante StarËeviÊa15) svakog radnog dana u tjednu izmeu 18 i 20 sati. ©©K Podravka svim polaznicimaπkole πaha garantira uËeπÊe na πahovskim turnirima u naπoj æupaniji, a najboljima nadræavnim prvenstvima. Pristup trenera je moderan, a dio treninga odvija se putemraËunala sa πahovskim programom ”Fritz 7” na kojemu radi najveÊi πahovski umdanaπnjice Gari Kasparov. Cijena πkole πaha je 30 kuna na mjesec. Darko ©krobot

Nakon izvlaËenja rukometnih parova u Ligi prvakinja tajnica Rukometnog kluba Podravke Vegete Ana MatiπiÊsigurno nije imala razloga za zadovoljstvo. Naime, koprivniËke rukometaπice u BeËu su ædrijebom izabrane u jednuod najjaËih skupina. Uz Podravkaπice, u skupini su –ore Petrov iz Skopja, Ruskinje Lada Toljatti i dobro poznataekipa iz Valencie Est L’eliana. Prva utakmica igrat Êe se u koprivniËkoj Sportskoj dvorani 4. ili 5. sijeËnja 2003. godinei to protiv Ruskinja.KomentirajuÊi beËki ædrijeb, direktor Rukometnog kluba Podravka Vegeta Berislav SlukiÊ je rekao:- Da smo birali najteæe, ne bismo mogli izabrati teæe. Naπa skupina je daleko najteæa od svih, ali bez obzira na sve

mi se ne predajemo i borit Êemo se do kraja. VeÊ prva utakmica protiv Ruskinja pokazat Êe gdje smo i πto moæemo.B. F.

U BeËu 16. listopada izvuËeni parovi Lige prvakinja

Rukometaπice Podravke Vegeteu najteæoj skupini!

8 Broj 1629 Petak 18. listopada 2002.

Recept tjedna:

Tijesto:20 dag mrkve, 25 dag maslaca, 25

dag πeÊera, 4 jaja, 45 dag braπna, 1praπak za pecivo, 1 staklenka dæemabreskva light Podravka (270 g), 2 æliceπeÊera u prahu za posipavanje.Priprema:Pjenasto izmijeπajte maslac i πeÊer,

zatim postupno dodavajte jaja. Dodaj-te naribanu mrkvu i braπno u koje steumijeπali praπak za pecivo. Smjesu

stavite u namaπÊen i pobraπnjen lim ipecite oko 40 minuta u peÊnici zagri-janoj na 180° C.PeËeni kolaË izvadite na reπetku,

malo ohladite, a zatim prereæite poduæini. Premaæite donji list dæemomod bresaka, stavite gornji list i posipaj-te ga πeÊerom u prahu.Savjet: Dio braπna moæete zamijeniti

mljevenim bademima.Vrijeme pripreme: oko 1 sat.

KolaË od mrkve

Recept je objavljen u knjiæicirecepata s Podravkinim

proizvodima od voÊa

Uz dobro poznate naπe mjeπavine za pripremu pizze, mlijeËnog i kukuruz-nog kruha i krafni, sada smo za vjerne potroπaËe pripremili novi proizvod -mjeπavina za palaËinke 400 g. Ovo je odliËna kombinacija braπna, mlijeka, jaja,πeÊera i soli kojoj treba dodati samo vodu. Priprema tijesta je brza, jednostavnai uspjeπna. Od samo jedne vreÊice moæete pripremiti 20-25 ukusnih palaËinki.Nakon peËenja palaËinke su lijepe zlatnoæute boje, koje se savrπeno dobroslaæu sa slatkim i slanim nadjevom.Prema anketi provedenoj u Podravki, ovaj proizvod dobio je vrlo visoke

ocjene, stoga vjerujemo da Êete i vi na policama rado potraæiti naπu mjeπavinuza palaËinke i sebi ubrzati pripremu slasnog obroka.

Marija DiniÊ,voditelj odjela marketinga SPJ Mlin i pekara

»ak 16 sati trebalo je vrsnoj kuhar-skoj ekipi u sastavu Damir Crleni(Varaædin), Frano PrpiÊ (Split), ViktorAras (©ibenik), Slavko VeËeriÊ (Stu-biËke Toplice) da pod vodstvom Po-dravkinih gastropromotora Draæena–uriπeviÊa i Viljama Cveka napraverekordnu 202 metra dugaËku sarmu.Uz zaista duge sate rada, za divovskusarmu - najduæu ikada napravljenu uHrvatskoj - trebalo im je Ëak 200kilograma kiselog zelja, 160 kilogra-ma svjeæeg svinjskog i juneÊeg mesa,40 kilograma suhog mesa, 15 kilogra-ma riæe, 200 komada jaja, 15 kilogra-ma masnoÊe, 25 kilograma luka, 2kilograma Ëeπnjaka, 4 kg lista perπina,1,5 kg slatke crvene paprike, 20 dkglovorovog lista, 0,5 kg papra u zrnu, 3kg soli, 2 kg Vegete, 8 kg Fanta zasarmu i 150 litara Studene. Nakon πtosu - pred budnim oËima kamermanai fotoreportera, te posjetitelja Zeljeri-jade u Vidovcu kod Varaædina - sveizmijeπane sastojke pomno zavili uneprekinuti 202 metarski niz, kuharisu divovsku sarmu smjestili u za tupriliku posebno izraenu posudu ikuhali je gotovo 4 sata. Kroz oblakepare jedva su se nazirala njihova lica,ali su se zato Ëule glasne upute poputovih: dodaj malo Studene, promijeπaju lijevom kutu, daj se sad ti javi zaRadio Kaj, ili - skupimo se za slikanjeza VeËernjak. Osim s novinarskomznatiæeljom i zanimanjem domaÊicakuhari se se suoËavali i s pitanjemhoÊe li sve uspjeti kako su zamislili imoæe li prvi hrvatski pokuπaj izradedivovske sarme posluæiti i kao pripre-ma za obaranje svjetskog rekorda.SudeÊi po oduπevljenju onih koji sukuπali ovaj njihov specijalitet, sarma jebila odliËna, a u pripremi su priku-pljena nova saznanja koja Êe se kori-stiti slijedeÊe godine kada organizato-ri Zeljerijade - KUD Vidovec i TuristiË-ka zajednica Varaædinske æupanije -planiraju izradu najveÊe sarme nasvijetu i ulazak u Guinnessovu knjigurekorda.Osim πto su pomogli izradu mamut

sarme, Podravkin korporativni gastromarketing i SPJ PiÊe sponzorirali su i”Novinarski kotliÊ”, natjecanje novi-narskih ekipa u pripremanju graha sazeljem. Maπtoviti novinari u svoje sukotliÊe stavili najraznovrsnije dodatke(neki Ëak i pekmez od πljiva, crno

vino, maslinovo ulje, dimljeni tofu) alinitko nije kuhao bez Studene, Vegeteili Fanta za grah. Najbolji - ekipaæupanijskog radija Varaædin i Varaæ-dinske TV - dobili su nagrade organi-zatora, a svi su kuÊi ponijeli VegetinepregaËe i krpe.

Ni, para, ni dim, ni kiπa nisu omeli kuhare u pripravljanju rekordne sarme

Ekipa KarlovaËkog tjednika u svoj je kotliÊ ubacila i malo Fanta za grah

Novo iz SPJ Mlin i pekara

Mjeπavina za palaËinke

Pod pokroviteljstvom Gastro marketinga Podravka

Rekordna sarmaTekst i snimke: Jadranka Lakuπ

Dragi zaposlenici i umirovljenici Podravke,SPJ Podravka jela - Marketing pripremio je, u povodu 45 godinaPodravka juha, nagradnu igru u kojoj moæete osvojiti lijepe ivrijedne nagrade - 45 juπnika, 45 stolnjaka i 45 platnenih setova.

U nagradnoj igri trebalo je kroz Ëetiri kola sakupitidijelove plakata nagradne igre Podravka juhe «Za vjernost srcufl izalijepiti ih na predloæak plakata objavljenog u rubrici zanagradnu igru.Predloæak s nalijepljenim dijelovima plakata i sasvojim podacima moæete ubaciti u kutije, postavljene naistoËnoj i sjevernoj porti Podravke, na porti tvornice Vegete,na porti tvornice Belupo i na recepciji, ili poslati naadresu: “Podravka juhe - Za vjernost srcu, SPJ Podravka jela,1. kat, soba 115/3”.IzvlaËenje imena dobitnika odræat Êe se 22. listopada uSPJ Podravka jela, a 25. listopada u listu Podravka bit Êeobjavljena imena sretnih dobitnika.

Æelimo Vam puno sreÊe!

SPJ Podravka jela - Marketing

Pravila interne nagradne igre Podravka juhe

«Za vjernost srcufl