predavanje od početka do kraja 3245

33
1 Fizika Predavač: Dr. sc. Robert Beuc Institut za fiziku, Bijenička cesta 46

description

predavanje

Transcript of predavanje od početka do kraja 3245

  • 1Fizika

    Predava:

    Dr. sc. Robert Beuc

    Institut za fiziku, Bijenika cesta 46

  • 2 kTRVR

    RfR

    mc

    eNk

    ci

    c

    cc

    c

    /)(exp)(

    )(4)(

    '

    222

    2

    )R(V)R(V)R( if

    )R( c

    ,

    2

    2)(

    3

    2)( c

    i

    c RDge

    mRf

    12 32

    2

    0 0

    32 2, ,

    3

    E

    kTk T kT E e dE b b E dbc m

    P

    fi

    ifkk,

    )()(

    z

    )z(H)z(LkT/)R(Vexp

    )R()R(

    )R,R(FR

    z

    )z(H)z(LkT/)R(Vexp

    )R(

    )R(fRkT/)R(Vexp

    )R(

    )R(fRz

    mc

    eN)(k

    i''

    i'i'

    1

    21

    212

    1

    2

    2

    22

    21

    1

    12

    123

    2

    2

    12

    ,

    21221)()(

    3

    2),( RDRD

    ge

    mRRF

    i

    3

    2

    0

    1

    2

    2

    0

    1

    (iA

    Ai(

    3

    3

    t

    )ztdte)z(H

    t

    )ztdte)z(L

    t/

    t/

    3

    2

    3

    12

    1

    4

    3

    2

    R

    R

    )R(dRkT

    )(z

  • 3to nam sve objanjava fizika ?

    Kako rade laseriKako nastaje duga

    Koliko su udaljene

    zvjezdane magliceKako nastaje zvuk

  • 4Arhimed (287.-212. p.n.e.)

    Sir Isaac Newton

    (1643.-1727.)

    Niels (Henrik David) Bohr

    (1885.-1962.)

    Albert Einstein

    (1879.-1955.)

    Zadnje 2294 godine fizike

  • 5to emo raditi u prvom semestru?

    fizikalne veliine i jedinice mehanika krutog tijela sile, moment sile, poluge u terapiji elastine deformacije, elastina svojstva kosti, krvnih ila

    i miia mehanika tekuina i plinova; hidrostatika zakoni idealnog plina, pojave u vezi s napetou,

    viskozna svojstva, difuzija

    akustika i ultrazvuk termodinamika biolokog sustava osnove elektriciteta i magnetizma elektromagnetizam, elektromagnetsko zraenje

  • 6to u drugom semestru?Uvod u elektroniku

    izmjenine struje

    elektrokemijske pojave

    fizioloko djelovanje elektrine struje

    osnovni elektroniki elementi i sklopovi

    generatori razliitih impulsa

    osnovni ureaji u elektroterapiji

    metode elektroterapije

    uinci elektrine struje i zatita

  • 7to emo nauiti?

    imenovati i razlikovati fizikalne veliine i jedinice, opisati fizikalne zakone vane za funkciju ljudskog tijela, prepoznati i definirati ulogu sila i poluga, opisati i diskutirati o fizikalnim svojstvima krutih tijela,

    tekuina i plinova, opisati i diskutirati o fizikalnim svojstvima kostiju, miia,

    krvnih ila, uoiti vanost i opisati termodinamiku biolokog sustava, prepoznati i opisati elektrokemijske pojave i fizioloko

    djelovanje elektrine struje, prepoznati, opisati i usporediti elektroterapijske metode te

    opremu i ureaje koji se za to upotrebljavaju.

  • 8Razumijevanje fizike ljudskog tijela

  • 9Popis literature potrebne za

    studij i polaganje ispita

    Jakobovi, Z.: Fizika i elektronika - odabrana poglavlja za studije Visoke zdravstvene kole. Zagreb: Visoka zdravstvena kola, 1997.

    Brnjas-Kraljevi, J.: Fizika za studente medicine. Zagreb: Medicinska naklada, 2001.

  • 10

    Mrzim definicije

    Fizikalne veliine, mjerne jedinice

  • 11

    Da li da ukljuim 6V ili 600 V ?

  • 12

    Fizikalne veliine

    Fizikalne veliine su poseban naziv za objektivna svojstvamaterijalnog svijeta.

    Osnovne, iskustvene veliine :vrijeme, duljina, masa, temperatura, elektrini naboj

    Dvije skupine fizikalnih veliina: skalarne i vektorske.

    masa 4 kg brzina 3 m/s

  • 13

    Znak fizikalne veliineJedno koso (kurzivno)

    slovo

    Brojana vrijednost fizikalne

    veliine

    Mjerna

    jedinica

    L= 14,5 m

    tokolik

    o

    ega

  • 14

    Znak fizikalne veliineJedno koso (kurzivno)

    slovo

    Brojana vrijednost fizikalne

    veliine

    Mjerna

    jedinica

    M = 64,3 kg

    mas

    a ezdeset i etiri cijela tri

    kilograma

  • 15

    1. 3. Izvedene jedinice SIbez posebnih naziva

    i znakova

    1. 2. Izvedene jedinice SI s posebnim nazivima

    i znakovima

    1. Jedinice Me|unarodnog sustava (jedinice SI)

    1. 1. Osnovne jedinice SI

    2. Decimalne jediniceod jedinica SI

    Predmeci za tvorbudecimalnih jedinica 5. Slo`ene jedinice

    4. Decimalne jediniceod nekih iznimno

    dopu{tenih jedinica

    3. Iznimno dopu{tene jediniceizvan SI

    ZAKONITE MJERNE JEDINICEU REPUBLICI HRVATSKOJ

  • 16

    metar [m] je osnovna jedinica duljine. To je udaljenost koju svjtlost pree u vakuumu u 1/299792458 sekundea.

    kilogram [kg] je osnovna jedinica mase. To je masa meunarodnog etalona cilindrinog oblika, napravljenog od iridiuma i platine koji se uva u Sevresu, Francuska.

    sekunda [s] je osnovna jedinica vremena.. To je vrijeme 9192631770 vibracijskih

    perioda atoma cezija 133Cs.

    amper [A] je osnovna jedinica jakosti elektrine struje.To je jakost struje koja prolazi kroz dva bskonano duga i beskonano tanka paralelna vodia u vakuumu i stvara silu izmeu njih od 2*107 N (newtona) po metru duine. Nazvana je po francuskom fiziaru Andre Ampereu (1775-1836).kelvin [K] je osnovna jedinica za temperature. To je 1/273.16 termodinamike temperature trojne toke vode. Nazvana je po kotskom matematiaru I fiziaru William Thomson 1st Lord Kelvin (1824-1907).

    mole [mol] je osnovna jedinica tvari. To je koliina tvari koja sadri toliko elementarnih jedinica koliko je atoma u 0.012 kg ugljika 12C.

    candela [cd] je osnovna jedinica intenziteta rasvjete.

    Definicije sedam osnovnih SI jedinica

  • 17

    Veliinske jednadbe, izvedene mjerne jedinice

    Odnosi izmeu fizikalnih veliina mogu se navoditi opisno, ali je Najpouzdanije navoditi ih pomou matematikih jednadbi izmeu fizikalnih veliina, veliinskih jednadbi.

    v=brzina s=put t=vrijeme

    s

    mv

    ts

    v Za mjerne jedinice vrijedi ista jednadba

    t

    sv

    Mjerna jedinica za brzinu

  • 18

    Znak Veza sa drugim jedinicama Jedinica za veliinu

    bekerel Bq s-1 radioaktivnost

    Celzijev stupanj oC K temperatura

    dul J N m rad, toplina, energija

    henri H Wb/A induktivnost

    herc Hz s-1 frekvencija

    kulon C A s elektricitet

    njutn N Kg m/s2 sila

    om V/A elektrini otpor

    radijan rad 1 kut

    paskal Pa N/m2 tlak

    tesla T N/(A m) magnetska indukcija

    vat W J/s snaga

    volt V W/A elektrini napon

    Neke izvedene SI jedinice s posebnim nazivima

  • 19

    Decimalne jedinice od jedinica SI

    Koliko kilograma ima mrav ?

    Koliko metara je duga bubamara ?

    Koliko je milimetara od Zagreba

    do Splita?

  • 20

    10n Prefiks Simbol Naziv Decimalni ekvivalent

    1024 jota Y kvadrilijun 1 000 000 000 000 000 000 000 000

    1021 zeta Z trilijarda 1 000 000 000 000 000 000 000

    1018 eksa E trilijun 1 000 000 000 000 000 000

    1015 peta P bilijarda 1 000 000 000 000 000

    1012 tera T bilijun 1 000 000 000 000

    109 giga G milijarda 1 000 000 000

    106 mega M millijun 1 000 000

    103 kilo k tisuu 1 000

    102 hekto h sto 100

    101 deka da deset 10

    100 jedan 1

  • 21

    400 km = 400 000 m 3 hl = 300 l

    3 t = 3 000 kg 512 Mb 512 000 000 b

    104 = 10000

  • 22

    10n Prefiks Simbol Naziv Decimalni ekvivalent

    100 jedan 1

    101 deci d desetina 0.1

    102 centi c stotnina 0.01

    103 mili m tisuina 0.001

    106 mikro (u) milijuntina 0.000 001

    109 nano n milijarditina 0.000 000 001

    1012 piko p bilijuntina 0.000 000 000 001

    1015 femto f bilijarditina 0.000 000 000 000 001

    1018 ato a trilijuntina 0.000 000 000 000 000 001

    1021 zepto z trilijarditina 0.000 000 000 000 000 000 001

    1024 jokto y kvadrilijuntina 0.000 000 000 000 000 000 000 001

  • 23

    1 mm = 0,001 m0,1 nm = 0,000 000 000 1 m

    2 dl = 0,2 l3 g = 0,000 003

    10-4 = 1/10000 =0,0001

  • 24

    Dimenzije u svijetu koji nas okruuje

  • 25

    Iznimno doputene jedinice izvan SI

    rad10800

    Naziv Znak Veza s jedinicama SI Jedinica za veliinu

    morska milja 1852 m duljina

    astronomska jedinica 1 ,495 9787 1011 m

    ar a 100 m2 plotina

    hektar ha 10 000 m2

    litra 1 L 10-3 m3 = dm3 obujam

    stupanj 1o kut

    minuta 1`

    sekunda 1``

    gram g 10-3 kg masa

    tona t 103 kg

    minuta min 60 s vrijeme

    sat h 3 600 s

    dan d 86 400 s

    rad180

    rad648000

  • 26

    Neka osnovna svojstva

    materije

    Materija ima dvije pojavnosti:

    energija tvar

    Tvar u naem iskustvenom svijetu, najee se nalazi u tvorevinama koje nazivamo tijela.

    Tijela imaju raznolika svojstva:

    poloaj obujam oblik masu

  • 27

    Dio materijalne stvarnosti unutar koje se tijela nalaze i gibaju nazivamo prostorom.

    Tijelo u prostoru opisujemo veliinama:duljinom, plotinom, obujmom, kutom, uglom.

    A

    B

    Duljina predstavlja udaljenost izmeu dvije tokeMoe oznaavati :irinuvisinudubinuputpolumjer

    x

    y

    z T

    Kordinate toke opisane duljinama

    Mjerne jedinice: m, cm, mm, km,

  • 28

    Plotina, dio plohe koji obuhvaa geometrijski lik,a opisan je brojem mjernih jedinica: m2, cm2, mm2

    (etvorni metar, etvorni centimetar..)

    Ukupna plotina ploha tijela je oploje

    Obujam ili volumen je dio prostora opisan brojem jedinica obujma, koje

    obuhvaa geometrijsko ili tvarno tijelo. Jedinice za obujam su: m3, cm3,mm3 (kubni metar, kubni centimetar..)

  • 29

    S

    rr

    s

    a

    g

    a)

    b)

    Kut ili ploni kut je naziv za dio ravnine to ga zahvaaju dvije zrake iz jedne toke. Omjer je duljine luka s i radijusa r krunice. Jedinica kuta je radijani (rad=1).

    902

    orad

    180

    orad 3602

    orad

    Ugao ili prostorni kut je dio prostora to ga obuhvaa plat stoca. Omjer je plotine kugline kape S i kvadrata radijusa r kugle. Jedinica kuta je steradijan,(sr=1).

  • 30

    Vrijeme je iskustvena fizikalna veliina uoljiva preko pojava koje se na neki nain ponavljaju. Vremenom se skraeno nazivaju i druge veliine:trajanje, razdoblje, vremenski razmak, trenutak.

  • 31

    Prostorni raspored mase u tijelu opisuje se

    veliinom gustoe tvari, odreenom omjerommase m i obujma V:

    gustoa

    V

    m

    Jedinica gustoe kg/m3, g/cm3

    Relativna gustoa

    o

    d

  • 32

    http://www.ex.ac.uk/cimt/dictunit/dictunit.htm#SI

    Tko eli znati vie

  • 33

    To je sve za danas