IZLOÆBEKVARTAL III - 1 - 200616

Atraktivnost izloæbe je u tome πto se ekspo-nati mogu dodirivati te dodirom osvijestitiopaæaj, osjetiti oblik i proporcije skulpture.Prilikom stvaranja opaæaja put oka nije jed-nak putu ruke te ono πto rukom „vidimo“okom moæemo previdjeti. OmoguÊavanjemdodira eksponata skinut je veo nedodirljivostimuzejskog predmeta, Ëime je osobama sinvaliditetom omoguÊen potpuniji doæivljajantiËkih i antikom inspiriranih djela. Ipak,dodir antike za koji ovdje bivamo zakinutidodir je izvornog materijala skulpture.AntiËke skulpture i skulpture inspirirane anti-kom Ëiji odljevi su izloæeni bile su izraene umramoru ili bronci, a odljevi su izraeni ugipsu ili u sintetskoj smoli. BuduÊi da je ovoprije svega taktilna izloæba, gips i osobitosintetska smola mogu u odreenoj mjeri imi-tirati izvorni materijal, ali nedostaje im ona

mramoru i bronci svojstvena glatkoÊa inadasve hladnoÊa materijala.

Prema rijeËima kustosice Morane Vouk “ciljizloæbe nije bio stvoriti getoizirani prostor zaslijepe, nego upravo suprotno: svim posje-titeljima bez restrikcija omoguÊiti da uæivajuu dodirivanju eksponata πto niti u jednomdrugom muzeju ne smiju”.3 Taktilni doæivljajneizmjerno veseli i publiku koja vidi jer jojomoguÊuje upotpunjavanje spoznaje o veÊvienom i nauËenom. Izloæbom Dodir antikeTifloloπki muzej, iako specijalistiËki, uspjeπnoje pribliæio svijet osoba s invaliditetom πirojpublici, πto se najviπe ogledalo poveÊanimbrojem posjetitelja i interesom za buduÊeprojekte.

osve je razumljivo da projekt obiljeæavanjaobljetnice jedne od velikih domaÊih muzej-skih ustanova struËni krugovi uvijek iπËekujus posebnom paænjom. Prema nepisanomupravilu, od najveÊih oËekujemo najbolje,najcjelovitije i najkorisnije, smatrajuÊi da uzdobre predispozicije (kao πto je iznimna

graa ili vrsni tim struËnjaka) nije teπko os-tvariti visoku koncentraciju superlativa najednome mjestu.

ZagrebaËkome Muzeju za umjetnost i obrtpotencijala za dohvaÊanje superlativa nikadanije manjkalo. Muzej se s pokriÊem moæe

Libuπe Jirsak I DALJE SKRIVENO BLAGOSkriveno blago Muzeja za umjetnost i obrtIzbor iz fundusa u povodu 125. obljetniceMuzeja za umjetnost i obrt, Zagreb27.11.2005.-28.2.2006.Koncepcija izloæbe: Miroslav GaπparoviÊPostav izloæbe: Æeljko KovaËiÊ

3 M. H., Odljevi iz Louvrea - slobodno dirati!, u: Novi list, 2. prosinca 2005., 12.

P

prijelom 11.03.2006 20:25 Page 16

IZLOÆBEKVARTAL III - 1 - 200617

hvaliti bogatom tradicijom, jedinstvenim fun-dusom, nizom znamenitih ravnatelja u svojojpovijesti, struËnjacima koji skrbe za njegovezbirke, vaænim projektima itd., ali i ostvari-vanjem temeljnih zahtjeva svoga ustrajna ipropagandi viËna utemeljitelja. Nekolikomjeseci prije sluæbena otvaranja Muzeja uveljaËi 1880. Izidor Krπnjavi je zapisao: “©toæelimo, za Ëim teæimo i zaπto se borimo jestda dobijemo aktivan umjetniËko-obrtniËkimuzej”.1 Stotinjak godina kasnije MUO je usvoje aktivnosti uvrstio i pomno razraivanjemarketinπkih akcija kako bi dopro do najπirejavnosti (jer struËna kudi ili hvali, ali æivjetise mora). Promidæbene poruke uz velike kul-turoloπke izloæbene projekte osvanule su najumbo-plakatima, izloæbe je nadopunjavao bo-gat popratni program, posjetiteljima je ponuenautomobil kao glavni zgoditak nagradne igrekoju je trebalo zaigrati s ulaznicom - Muzejje pomoÊu intenzivne samohvale uspiosenzibilizirati publiku za sadræaje koje jenudio, a broj posjetitelja osjetno je rastao.Izloæba Skriveno blago, koja je obiljeæila kraj2005. i prvo tromjeseËje 2006. godine, dugoje pripremana, a pripreme su bile popraÊene

pompoznim najavama. Elegantne i efektnedvojeziËne pozivnice u dvije izvedbe - scrvenom pozadinom, za otvorenje izloæbe upodne jedne nedjelje u studenome, i s beæpozadinom, za posjet izloæbi u popodnevnimsatima istoga dana - objavljivale su da jeMUO za projekt u povodu svoje 125. obljet-nice naπao moÊne pokrovitelje, te da baratamnogim rafinesama kojima suvremenostraspolaæe kad osmiπljava reklamne dosko-Ëice i solidnu financijsku konstrukciju. Uztransparentni naslov, dakako, nije trebalododavati da je MUO obljetniËarski odluËiopredstaviti izbor iz vlastita fundusa. Taj jeizbor utemeljen na objektima iz muzejskihdepoa koji nisu uπli u stalni postav iz 1995. iu duæem su razdoblju (ili oduvijek) bilinedostupni πiroj javnosti.

Izloæba je zamiπljena u dvije cjeline, pri Ëemuprva prikazuje povijest muzeja u nizu fakto-grafskih podataka koje treba iπËitati s lentina zidu. Strelice na podu dvorane sugerirajuispravan smjer kretanja i ne dopuπtaju da seposjetitelj izgubi u prostoru, πto naravno nejamËi da se neÊe izgubiti u Ëinjenicama pre-

1 I. KR©NJAVI, Organizacija umjetniËko-obrtniËkoga muzeja, u: Obzor, 111 (IX), 14. svibnja 1879.

Po

zivn

ica

na o

tvo

renj

e iz

loæb

e, o

blik

ova

nje:

S

tud

io R

aπiÊ

prijelom 11.03.2006 20:25 Page 17

IZLOÆBEKVARTAL III - 1 - 200618

sudnima za razvoj Muzeja kakav je danas,odnosno, da se neÊe prepustiti tek povrπ-nome i djelomiËnome pregledavanju fakto-grafije. Laik Êe, a njemu se izravno obraÊapromidæbena aktivnost Muzeja, zacijelo izgu-biti strpljenje potrebno za prouËavanjesuhoparna vremeplova veÊ negdje izmeu1875. (u vrijeme pribavljanja prvih predmetaza buduÊi umjetniËko-obrtniËki muzej uZagrebu) i 1909. (kada je u danaπnjoj zgradiotvoren prvi stalni postav Muzeja). Razdobljedo prvih godina naπega stoljeÊa vjerojatno Êepregledavati prateÊi strelice uz koje ga Ëekapokoji izloæak ilustrativno pridruæen odredni-cama muzejske povijesti (primjerice informa-cijama o otkupima i nabavkama predmeta iliizloæbenim projektima). Smisao postavljanjatih predmeta u prostor, radilo se o indijskimvazama, πpanjolskim pladnjima, ormarima zaumivanje, flakonima, medaljonima ili portal-nim satovima, bez praÊenja dogaaja na vre-menskoj lenti ostat Êe mu nedokuËiv na razi-ni upravo skrivenoga blaga.

Drugu cjelinu izloæbe Ëine stotine objekata izzbirki dizajna, arhitekture, namjeπtaja, slikar-stva, oslikane pozlaÊene koæe, skulpture,fotografije i foto-opreme, tiskarstva i knjigo-veπtva, grafike, tekstila, satova, metala,bjelokosti, keramike i stakla. Kruæni postavne predstavlja zbirke u njihovu presjeku, veÊih predstavlja nizanjem predmeta koje poje-dina zbirka sadræi. Njihov se raspored doimaproizvoljnim, a nedostatak legendi koje biuputile prosjeËna posjetitelja u tajne skrive-na blaga sugerira da je za postav izabranonajjednostavnije od moguÊih rjeπenja. Kako

se Ëini, snalaæenje meu izloπcima ostat Êeprivilegij upuÊena posjetitelja (jednoga odonih πto hvale ili kude, ali ne i onoga kojegna posjet muzeju treba motivirati nagradnomigrom) jer je teπko zamisliti da Êe bez le-gende koja bi mu ispriËala priËu laik dokuËitiznaËenje predmeta kao πto su sag kazak sKavkaza, identificirati Komersteinerove figurekao ostatke oltara iz zagrebaËke katedrale iliznati da u sluËaju Pommerovih kalotipija izpedesetih godina 19. stoljeÊa gleda u radovekoji su trebali saËinjavati prvi fotografskialbum u Hrvatskoj.2 Dakako, prosjeËni Êeposjetitelj posve sigurno zapamtiti niz od petvrata na putu prema izloπcima iz zbirkenamjeπtaja, meu kojima treba zaobiÊi sli-jepa, a nabasati na prava (nakon Ëega imadobre izglede previdjeti ormar za led s kraja19. stoljeÊa, predmet iznimne vaænosti prijeizuma hladnjaka, postavljen odmah iza vra-ta). Osim toga, registrirat Êe zasigurno bider-majerski sobni nuænik s intarziranim bordu-rama i venecijansku vrtnu garnituru πkolj-kasta habitusa iz 1901., dok Êe mu za veÊinubez koncepcije nanizanih izloæaka nedosta-jati dodatna objaπnjenja. Pomodni detalj uvidu vodstva kroz izloæbu mobitelom kojiMUO nudi slaba je utjeha - tek Êe savjesnijiposjetitelj koji posegne za katalogom uvidjetikako bi tekstovi pojedinih kataloπkih jedinicapredstavljali idealne informativne legende uzpojedine izloπke. Drugim rijeËima, usprkosizuzetnoj grai, ovako koncipirana izloæbateπko da Êe, iako je sudeÊi prema reklamnojkampanji namijenjena upravo πiroj javnosti,“probuditi u obÊinstvu ukus i razumievanjeobrtnina i umjetnina…”.3

2 M. TONKOVI∆, Zbirka stare fotografije. Svjetlopisna povijest, u: Skriveno blago Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb, MUO, 2005, 148.3 “Svrha umjetniËko-obrtniËkog muzeja jest: a) dati priliku zanatlijam i umj. obrtnikom, da se zornom poukomusavrπe u svojih radnjah b) probuditi u obÊinstvu ukus i razumievanje obrtnina i umjetnina…”. I. KR©NJAVI,Organizacija umjetniËko-obrtniËkoga muzeja, u: Obzor, 111 (IX), 14. svibnja 1879.

prijelom 11.03.2006 20:25 Page 18

IZLOÆBEKVARTAL III - 1 - 200619

Upitno je i da li ovako zamiπljena izloæbadoista “posjetiteljima nudi æivopisnu ilus-traciju muzejskog blaga ukorak s prikazomzbivanja iz stogodiπnjeg æivota Muzeja”.4

Muzejsko blago odvojeno je od prikaza povi-jesti muzeja, s kojom Êe se, uz odabraninaËin prezentacije, upoznati samo najuporni-ji. Tako Êe nepravedno ostati zakinut Ëitav nizstruËnjaka, njihovih muzeoloπkih koncepcija,aktivnosti, ideja i prioriteta, niz publikacija,monografija i muzejskih projekata koji suobiljeæili razvoj Muzeja i koje treba predstavi-ti πiroj javnosti. Isto tako, naπi suvremenici,vrsni muzealci koji brinu o zbirkama doku-menata nacionalne kulture i koji su dosaduspjeπno realizirali seriju velikih izloæaba,ostali su u sjeni, a njihov stvarni potencijal,kako se Ëini, uz ovu obljetnicu nije doπao dopunoga izraæaja. Pojedine su zbirke u kata-

logu izloæbe predstavljene tek u najkraÊimcrtama, iako svaka od njih zasluæuje opseænustudiju. Ipak, ne moæemo ne primijetiti da jekatalog u ilustrativnomu dijelu raen s po-sebnom paænjom, o Ëemu svjedoËe i efektnafragmentarna poveÊanja na poËetnim strani-cama pojedinih cjelina.

Sposobnost komunikacije s publikom nijenajmoÊnije oruæje Muzeja za umjetnost iobrt, iako je trenutno najglasnije. Veliki truduloæen u animiranje πire javnosti na posjetmuzeju sigurno Êe se isplatiti, no ovoga putanije joj ponueno ni manje ni viπe odproizvoljna uvida u muzejski depo kojemunedostaje ËvrπÊa koncepcija. Posve je sigur-no da MUO, Ëija reputacija nije upitna, raspo-laæe potencijalima za svrhovitija predstav-ljanja trajnih vrijednosti kojima raspolaæe.

eseju IsjeËcima do rijeke katalogaRetrospektive radova Ivana KoæariÊa πto jeotvorena 22. prosinca 2005. u UmjetniËkompaviljonu Tonko MaroeviÊ biljeæi kakoKoæariÊu nikada nije bilo do zastajanja i sta-biliziranja morfologije, a joπ manje do ustra-janja na ËistoÊi. I zaista, KoæariÊeva izloæba

svjedoËi o upravo zastraπujuÊoj (na tragupojma terribilità) umjetnikovoj “nebrizi” ostrogom koncipiranju klasiËne retrospektivneizloæbe. »ini se da je upravo svojevrsni“nehaj” u kreiranju izloæbenog postava, a kojibi predstavio nekovrsnu sræ KoæariÊevastvaralaπtva, iznjedrio brojna nezadovoljstva

Leila TopiÊ KOÆARI∆EVO ©ESTO »ULOIvan KoæariÊ - retrospektivaUmjetniËki paviljon, Zagreb22.12.2005.-12.02.2006.

4 Iz reklamnoga letka MUO. 125 godina vaπeg muzeja.

U

prijelom 11.03.2006 20:25 Page 19