traæna povjerenstva koja su ukratkom roku provela analizui dala svoja miπljenja.

Kakva je situacija s plagija-tima u Hrvatskoj? Javnosti jedobro poznat sluËaj Ante–apiÊa, kojem je oduzetamagistarska titula nakon πtoje utvreno da je od vlastitamentora i stranaËkog kolegeprepisao magistarski rad.Skandal je izbio i kad je sudacPeπutiÊ - nedavno pritvorenzbog optuæbe za primanje mi-ta - oslobodio –apiÊa krivnjeza prepisivanje ustvrdivπi daje “velik dio znanstvenih ra-dova na naπim sveuËiliπtimaprepisan pa zbog toga nitkone odgovara”.Naæalost,Ëini seda je sudac PeπutiÊ u pravu.

Prema anketi o nedopuπten-im oblicima akademskog pon-aπanja nedavno provedenojmeu zaposlenicima SveuË-iliπta u Zagrebu,28% ispitani-ka tvrdi da se susrelo sa znan-stvenim radom za koji sumn-ja da je dijelom ili u cijelostiplagiran,46% ispitanika rekloje da u povodu toga nije po-duzelo niπta,a samo 10% ispi-tanika tvrdi da je upozorilo nasluËaj i da su poËinitelji snosiliposljedice.Ako je suditi prematoj anketi,u naπoj akademskojzajednici ima dosta plagijata,za njih se zna, ali prijaveizostaju jer je malo vjerojatnoda Êe se njima iπta postiÊi.

Tko obrazuje djecuI odista,etiËka su povjerenst-va meusobno nekoordini-rana,spora i neodluËna.Trebaim viπe godina da dajumiπljenje - ako ga uopÊe daju.Miπljenja su Ëesto neodluËna,a i kad su odluËna, niËim neobvezuju i rijetko imajuposljedice.©toviπe,naπi zakonii etiËki kodeksi, za razliku odonih u svijetu, ne πtite pod-nositelje dokumentiranih pri-java, pa se protiv njih Ëestopodnosi protuprijava za uzne-miravanje ili Ëak tuæba zaklevetu. Sustav poruËuje: nesamo da niπta neÊete postiÊiprijavom nego zbog nje i samimoæete zavrπiti na kaznenomsudu! Moæda porezne ob-veznike neÊe zabrinuti Ëin-jenica da naπa akademska za-jednica ne dræi mnogo doznanstvene Ëestitosti, moædaih neÊe zabrinuti ni visokavjerojatnost da im djecuobrazuju plagijatori,ali moglobi ih zasmetati πto bar jedandokazani plagijator magis-tarskog i doktorskog rada joπprima plaÊu iz proraËuna jermu nadleæno sveuËiliπte ninakon tri godine nije oduzelonezasluæene titule.ƒ

JUTARNJI LIST»ETVRTAK 5. TRAVNJA 2012.30 Komentari

INOSLAV BE©KER

Pas (na istoku Hrvatske romanizam ker, najugu turcizam kuËak) æivotinja je iz porodicezvijeri, potomak zlatnog Ëaglja odnosnovuka, dovoljno prilagodljiva u dobaimprintinga i dovoljno ustrajna urezultatima imprintinga da ju je Ëovjekmogao pripitomiti joπ prije otprilike15.000 godina (otkada se znatno genetskiizmijenila uz brojne varijacije), kaopomagaËa u lovu, pa u stoËarstvu, te kaoËuvarkuÊe. Pas je nerijetko jedino biÊe koje

Êe vas bezrezervno voljeti kao svoga, kojeÊe vam se iskreno obradovati kad vasopet vidi. »etnici su godinamaproklinjali psa Rexa koji je svojimtijelom zaπtitio Tita odeksplozije na Sutjesci,plativπi to pasjim æivotom.»ovjek to, u boljem sluËaju,plaÊa izrekama tipa: “laæekao pas”, “istuÊi kaopsa” (ali tu

konkurenciju Ëine i maËka, i vol u kupusu, idrugi Ëovjekovi najbolji prijatelji), “na

psu rana, na psu i zarasla”, “ni pasmaslom ne bi pojeo”, napokon i:“crknuti kao pas”, da ni nespominjemo insinuacije onjegovoj vezi s neËijom materom,ili izravno sa sugovornikom.Poneki od ljudi psa uËe onomeπto sami najbolje znaju: ubilaËkojmrænji, uvjetuju ih da se

meusobno razdiru, ali za ljudsku zaradu,da ubijaju ljude. A drugi neki, iznervirani πtoima ljudsko-pasjih parova bez mrænje, ubijudrugim ljudima njihova psa: saËmomnedavno u Splitu, trovanjem kojegdje,bacanjem sa Ëetvrtog kata… Poneki Ëovjekna psa transponira najgore πto ima u sebi, azatim promaπi ubivπi psa, umjesto da sebe,πtetna, makne s ovoga svijeta. “Pas” je uhrv. zoonim od praslavenskoga istaroslavenskoga “p’s’” (πarko).ƒ

RIJE» DANA

NOVINAR I KOMENTATORJUTARNJEG LISTA ANALIZIRA RIJE»I, IZRAZE I POJMOVE

Pas

LINIJA ÆIVOTA

JelenaLovriÊ

PI©EPROF. DR. SC.PavelGregoriÊ

ISPRAVAKSTJEPAN FIOLIΔ zastupan poodvjetniku Anti MaduniÊu

ƒ U vaπem cijenjenom listuod dana 17. oæujka u okviru Ëlan-ka pod naslovom “HDZ-ovacPOD ISTRAGOM ZBOGPLANINSKE; FioliÊ ispitan 2 pu-ta, prijeti mu i blokada sveimovine”, te u Ëlanku ispod nave-denog pod naslovom “Uzvanike‘UprknuÊa’ tereti se za ukupno111 milijuna kuna πtete”napisane su neistine o naπem kli-jentu. Joπ veÊu teæinu ovakvompisanju daje i okolnost da je nanaslovnici spomenutog izdanjana treÊini stranice objavljennaslov “HDZ-ovac POD IS-TRAGOM ZBOG PLANINSKE;Milijunska FioliÊeva imovina predblokadom”. Na ovakav Ëlanaknadovezao se i novi Ëlanak ob-javljen u vaπim novinama od 21.oæujka pod naslovom “Put na-jbogatijeg HDZ-ovca: ©to je sveradio za Ivu Sanadera; FIOLIΔEVPAD; Imovina od 40 milijuna eu-ra pred blokadom”. I u tomËlanku iznesen je niz novih neisti-na, a ponovljene su i neke izprethodno spomenutih Ëlanaka.Prvenstveno istiËemo da suklad-no Ël. 231 st. 1 Zakona o kaz-nenom postupku (NN 152/08,76/09) postupanje tijekom is-trage je tajno te stoga uopÊe nijemoguÊe saznati ili iznijeti bilokakve detalje vezane uz bilo kojuistragu. G. FioliÊ, kao legalist, nemoæe se oËitovati na navodnopokrenute postupke protiv njega.Ipak, treba napomenuti da je diosporne nekretnine HYPOLEASINGU d.o.o u Planinskoj uli-ci prodalo TD MESNICE FIOLIΔd.o.o., koje je u vlasniπtvu naπegklijenta. Iz svega dostupnog jas-no je da se radi o transparent-nom i zakonitom pravnom poslu.Naime, nekretnina je prodana natemelju izvrπene procjene vrijed-nosti, a tu procjenu izvrπio jeovlaπteni sudski vjeπtakgraevinske struke, a poizvrπenoj procjeni i potpisu ugov-ora kupac, odnosno HYPO LEAS-ING d.o.o. je i zvrπio isplatu naæiroraËun prodavatelja, odnosnoMESNICA FIOLIΔ d.o.o. G. FioliÊnije sudjelovao u postupku proc-jene, niti je na bilo koji naËin utje-cao na procijenjenu vrijednost.Svi podaci vezani uz navedenipravni posao, pa tako i uz proc-jenu i isplatu, nalaze se uzemljiπnim knjigama koje se vodekod Zemljiπnoknjiænog odjela

OpÊinskog graanskog suda uZagrebu. Meu tim dokumenti-ma nalazi se i ugovor o prodaji,te se ovdje ne moæe ne zapitatise kako je zemljiπnoknjiænomsudu sve bilo u redu, a opÊe jepoznato da su sudovi rigorozni uzemljiπnoknjiænim stvarima. ©tose tiËe daljnje sudbine prodanenekretnine, g. FioliÊ nemanikakve veze s njom. TD MES-NICE FIOLIΔ d.o.o. je obiteljskatvrtka obitelji naπeg klijenta, kojase prometnula u jednu odvodeÊih u svojoj branπi dugotra-jnim i upornim radom cjelokupneobitelji FioliÊ te, zajedno spovezanim druπtvima, zapoπlja-va viπe od 250 ljudi. Njen razvoj, iposlovanje opÊenito, nisu vezaniniti uz tajkunsku pretvorbu, nitibilo Ëije politiËko ili neko drugopogodovanje. G. FioliÊ nikad nijeosobno nosio novac naËelniciOpÊine Jasenovac, a πto bi imaloveze s kupnjom neke nekretnineza obitelj Sanader. Nije istina dasu se u lipnju 2002. kod g. FioliÊasastali Ivo Sanader i njegovi“saveznici u borbi protiv IviÊaPaπaliÊa” i da su na tom sas-tanku dogovarali “strategiju nje-gove eliminacije”. G. PaπaliÊ jeizgubio borbu za vlast u HDZ-u utravnju 2002, dakle daleko prijenavedenog razdoblja te nije jas-no kako bi i zaπto netko dogo-varao njegovu “politiËku” elimi-naciju post festum. G. FioliÊunikakvi hektari nisu dodijeljeni nazahtjev ministra »obankoviÊa,veÊ je dobio koncesiju transpar-entno i u skladu sa zakonskomprocedurom, na temelju javnihnatjeËaja, pri Ëemu nije bilonepravilnosti ili protupravnosti.Isto tako, naπem klijentu nijepoznato da bi protiv njega biopokrenut neki postupak joπ2007. Nije istina da je g. FioliÊ“uzeo” 1,77 milijuna kuna neza-konitih poticaja, koje je nakon in-spekcije morao vratiti. Tvrtke uvlasniπtvu g. FioliÊa Ëesto su ob-jekti raznih inspekcija, ali dosadinspekcijskim nadzorima nisuutvrene nikakve znaËajnenepravilnosti, a πto je sve lakoprovjerljivo kod nadleænih sluæbi.Nije istina da je bilo koja agencijanaloæila farmi Jelas g. FioliÊa davrati poticaje za kukuruz za2007. g., πto je takoer bilo lakoprovjerljivo kod nadleænih sluæbi,a oËito je da nije niπta prov-jereno, veÊ se poziva na “nes-luæbene informacije”, πto god toznaËilo.ƒ

ZAKON NE ©TITI BORCE PROTIV AKADEMSKOG GRIJEHA

Tko prijavi plagijatora,riskira da sam zavrπi na kaznenom sudu

Maarski predsjed-nik Pal Schmittnajrecentniji je unizu politiËara

prisiljenih na ostavku nakonπto je utvreno da su poËinilijedan od najveÊih akadem-skih grijeha,a to je plagiranje,intelektualna kraa,tj.preuz-imanje dijelova tuih radovabez navoenja izvora,Ëime seideje i formulacije iz tih rado-va podmeÊu kao vlastite. Us-prkos izvjeπtaju povjerenstvakoje Schmitta pokuπava oslo-boditi krivnje iako utvruje daje viπe od 90% njegova dok-torata prepisano, senatSveuËiliπta Semmelweis uBudimpeπti proglasio je tajrad “etiËki i akademski nepri-hvatljivim” i Schmittu poniπ-tio doktorsku titulu.

Angelin ministarPrije godinu dana SveuËiliπteu Bayreuthu oduzelo je dok-torsku titulu Karl-Theodoruzu Guttenbergu, popularnomministru obrane u vladi An-gele Merkel.Zu Guttenberg is-prva nije namjeravao odstupi-ti, uz potporu Merkel, koja jetvrdila da ga je imenovala“ministrom, a ne znanstven-im asistentom”. No, ipak jeodstupio uslijed pritiska kojije akademska zajednicaizvrπila otvorenim pismom sviπe od 50.000 potpisa nje-maËkih znanstvenika, nas-tavnika i studenata.

Nakon zu Guttenberga viπeje europskih politiËara doπlopod istragu zbog sliËnih op-tuæbi, poput dopredsjedniceEuropskog parlamenta Sil-vane Koch-Merin, donjosask-og ministra kulture Bernda

Althusmana,europskog parla-mentarca Georgiosa Chatzi-markakisa ili europskog pov-jerenika za regionalnu poli-tiku Johannesa Hahna. Iakosu neke optuæbe vjerojatnobile politiËki motivirane,sveuËiliπta su formirala is-

VL

AD

O K

OS

/CR

OP

IX

Anto –apiÊ, jedan od rijetkih kojem je oduzeta magistarska titula

Bar jedandokazaniplagijatormagistarskog i doktorskog rada joπ primaplaÊu izproraËuna

Izjava ministra Jovan-oviÊa da πefovi hrvatskognogometa moraju sebikolektivno pljunuti u lice

s pravom je doæivjela brojnekritike.»lanovi Vlade ne smi-

ju se sluæiti koËijaπkim rjeËn-ikom.UnatoË vjerojatno gole-moj vlastitoj frustriranostistanjem u jednom, aferamakrcatom segmentu organiz-iranog sporta, nedopustivo jeda se ministar oglaπava poputnotornog MamiÊa.ƒPrihvaÊanjem njegovanaËina komunikacije Jo-vanoviÊ je svoju naËelno su-periornu poziciju pretvoriou meusobno nadvikivanje.Natjecati se s mamiÊima utome tko Êe biti glasniji i be-zobrazniji, to svakako nije

posao za jednog ministra.Zanimljivo,ali jedno drugoπamaranje, udaranje pot-predsjednika Vlade »aËiÊapo radnicima,u javnosti pro-lazi s mnogo manje zgraæan-ja.Premda je drugi Ëovjek uVladi zaposlenike sasvimkonkretnih firmi napaoteπkim optuæbama da suneradnici i paraziti te su,ponjemu, sami krivi zaposlovnu havariju.U svomeprekomjernom granatiranjunije bjeæao ni od sasvim ne-provjerenih i proizvoljnih

tvrdnji.SliËno je,Ëini se,akoje suditi po izjavama,intoni-ran i njegov generalni stavprema radnicima. »aËiÊ jeradikalni zagovornik neolib-eralnog koncepta. To nijenikakva novost.Kad on ovihdana najavi rat socijalizmu uHrvatskoj,to s jedne stranemoæe znaËiti dobrodoπlosmanjenje etatistiËkog up-ravljanja privredom, ali sdruge strane zvuËi i kao obr-aËun sa socijalnom dræav-om. Problem je kad »aËiÊ,kaonajglasniji i najvidljiviji u Mi-

lanoviÊevu kabinetu,svojimstavovima kapacitira Vladu ikad se po njemu - jer su drugimnogo tiπi i samozatajni - de-tektira ukupna Kukurikupolitika,pa ispada da je novavlast bezosjeÊajna i ledenaprema socijalno slabijim slo-jevima, Ëak da sudjeluje uraspirivanju antiradniËkograspoloæenja.©to je vrlo prob-lematiËan i opasan imidæ.ƒ Pogotovo za Vladu zemljeu kojoj je broj nezaposlenihvrisnuo do rekordnih 350tisuÊa duπa,u kojoj je mladost

bez posla i perspektive,a siro-maπtvo raste do,u europskimokvirima,πampionskih visi-na.

Hrvatska je odbacila Suza-na politiku.Ne trebaju joj poli-tiËari koji, s jedne strane, nadstradalnicima svih vrsta lijukrokodilske suze,a s druge ihstrane guraju u propast.

Ali treba joj vlast Ëiji ko-rifeji neÊe reæati na graane,posebno ne na one koji su na-jugroæeniji. Umjesto laænepatetike malo viπe iskrene so-cijalne empatije.ƒ

Reæanje nagraane