Vladimir Poljak- Didaktika1. O PREDMETU I ZADACIMA DIDAKTIKE gr. pouavanje ( ,- )- taj naziv u pedag. terminologiju uvode Ratke i Komensky u 17.st, makar se ona kao ped. kategorija i funkcija pojavljuje s pojavom ovjeka (prvo direktno poduavanje usmenom predajom, a kad prirodno-radno iskustvo postane preveliko onda nastaju kole) kola- prvo se bave sadrajem pouavanja, a ne i metodikom rada razvoj proizvodnje iziskuje sve masovnije kolovanje pa ono mora biti bre i ekonominijezato se namee pitanje naina tj. vjetine pouavanja i uenja (to se postavlja nastankom gra. klase i gra. drutva) zato Ratke 1613. predlae vjetinu pouavanja (kasnije to preuzima Komensky u Velikoj didaktici)- zato je 17. st stoljee didaktike to oznaava reformu kole u smislu didaktike kao vjetine pouavanja Komensky: def. didaktike: opa vjetina o tome kako valja pouavati svakoga u svemu (preiroko: obuhvatio i odgoj i obrazovanje to je podruje pedagogije) - u knjizi je prvi razradio sistem i sadrajno odredio pojam didaktike - prvenstveno govori o kolskom radu tj. nastavi jer se tu pouava organizirano - on je aktualan do 19. st- tada su shvatili da je didaktika razliita od pedagogije krajem 19. st i po. 20. st didaktika ograniava predmet na podruje obrazovanja (pedagogija je podjeljena na teoriju odgoja i na teoriju obrazovanja tj. didaktiku) u prvim desetljeima 20. st didaktika vie ne obuhvaa samo organizirano obrazovanje (unutar kole) ve se proiruje i izvan okvira redovite nastave dopunsko obrazovanje (obrazovanje ne zavrava krajem kolovanja) kao npr. seminari, mediji,-suvremena didaktika stoga uzima u obzir i samoobrazovanje i u dop. obrazovanju javlja se slian program nastave (neko preuzima ulogu uenika neko uitelja) zato pouavanje treba tumaiti kao raznovrsnu in/direktnu pomo uenicima u uenju-JEDINSTVENE SU ZAKONITOSTI PROCESA OBRAZOVANJA OSOBE (postoje razlike u sadraju i nainu izvoenja, dobi uenika, psihfiz sposobnosti, vremenskom trajanju,) R&K (tad heretici) didaktika je prihvaena na slaven. i german. podruju, dok u SAD-u i anglosaksoncima ne ( koriste naziv education koji znai i odgoj i obrazovanje, ko zamjena didaktici je ped. termin curriculum) pitanje didaktike europ. autori rjeavaju njenom diferencijacijom: 1. s obzirom na dob (predkolska, osnovno/srednjo/visokokolska, andragoka,), 2. s obzirom na integraciju s drugim znanostima (filoz., psih., kibernet., komunik., medijalna, algoritamska, teledidaktika, ergodidaktika,) grafiki prikaz didaktike djelatnosti unutar pedagoke djelatnosti:

-

-

-

-

-

-

definicija (koja obuhvaa obrazovanje u cjelini bez obzira na brojne specifinosti u njenoj1

-

-

-

diferencijaciji na brojne grane: grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja-ope zakonitosti: stalne uzrono-posljedine veze i odnosi u procesu stjecanja obrazovanja) kritika: 1. da didaktika ne moe prouavati samo obrazovanje kad je nastava sama po sebi nedjeljivi obrazovno-odgojni proces 2. da je obrazovanje puno iri pojam od sistematskog obrazovanja u koli na koje se centrira didaktika pedagozi s druge strane u odnosu odgoja i obrazovanja govore o njima kao ordiniranim varijablama, a one su u stvari komplementarne i meusobno korelativne (jednako vane) u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog kolovanja provodi najorganiziranije, najsistematskije i najintenzivnije obrazovanje, pa se ono prenosi i na dopunsko obrazovanjeosnovno podruje didaktike jest prouavanje i otkrivanje zakonitosti obrazovanja linosti, bez obzira na to gdje se to obrazovanje vri, jer su zakonitosti obrazovanje jedinstvene didaktika je samostalna nauka iako korespondira s drugim znanostima (filoz, psih, logika, soc, antrop,) ijim se rezultatima koristi, a od nekih preuzima sadraje obrazovanja (kolski predmeti)

2. POJAM OBRAZOVANJA obrazovanje kao jedna od osnovnih pedagokih kategorija i funkcija obuhvaa u sebi znanje i sposobnosti (prema dimenzijama znanja i stupnju sposobnosti razlikuju se stupnjevi obrazovanosti ljudi) a) ZNANJE: def: sistem ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti 1. INJENICE su konkretnosti, pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje ovjek upoznaje percepcijom 2. GENERALIZACIJE (ili apstrakcija) su pojmovi, pravila, principi, metode, zakoni, definicije, zakljuci, dokazi, kategorije, hipoteze,-ne spoznaju se percepcijom s obzirom na kvalitetu razlikujemo vie stupnjeva znanja: a) znanje prisjeanja- najnia kvaliteta, ovjek se samo sjea nekih sadraja o objektivnoj stvarnosti (neto su uili ali se ne sjeaju to) b) znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadraja ali ih se ne zna objasniti c) znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadraja ali ga se ne shvaa d) znanje operativnosti/ operativno znanje- sadraj se zna i primjenjuje e) kreativno/stvaralako znanje- na temelju steenog znanja ovjek stvara nova stjecanje znanja u didaktici se jo zove materijalna strana obrazovanja

-

-

-

-

b) SPOSOBNOSTI: def: kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost, funkciju) - u ovom pojmu obuhvaene su 3 karakteristike: 1. sposobnost je kvaliteta linosti (pripada samo ovjeku, ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim biima) 2. sposobnost se pokazuje u djelatnosti ovjeka 3. sposobnost se odnosi na uspjenu ljudsku djelatnost -

-

-

s obzirom na razliita podruja ljudske aktivnosti razlikujemo razliita podruja ljudske sposobnosti: a) senzorne/perceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doivljaja b) manualne/ prektine sposobnosti- aktivni odnos ovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji c) sposobnost izraavanja- geste, mimika, govor, pjevanje, slikanje, crtanje, pisanje, itanje, d) intelektualne/mentalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencija sposobnosti dijelimo s obzirom na organ: 1. fizike (putem vanjskih miia) 2. mentalne (putem unutarnjeg miia-mozak) uzimaju se u obzir i drugi organi, kako npr. govorni organ za razvijanje sposobnosti izraavanja (kombinacije ine cjelovitu ljudsku sposobnost) sposobnosti nisu unaprijed dobivene roenjem-one se razvijaju-iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj. nasljeenoj anatomsko-fiziolokoj strukturi ovjeka (unutranji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj ovjek ivi i radi (vanjski faktor) zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomae i unaprijeuje razvoj sposobnosti razvijanje sposobnosti se u didaktici naziva funkcionalna strana obrazovanja ljudsko obrazovanje se uvijek pokazuje u jedinstvu znanja i sposobnosti (znanje je baza za nadgradnju sposobnosti s obzirom na sadraj znanja i sposobnosti imamo razliite vrste obrazovanja: ope, usmjereno, specijalistiko, klasino, humanistiko, ekonomsko, politiko, prirodoznanstveno, tehniko, 3. OBRAZOVANJE I NASTAVA

-

1. FAKTORI NASTAVE:

-

3 glavna imbenika: a) nastavnik- kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan procs obrazovanja, pa i nastave u cjelini b) uenik- stjecatelj obrazovanja samostalnim uenjem ili preko profesora c) nastavni sadraj- sadri program obrazovanja - ova 3 imbenika ine didaktiki trokut- ako fali koji, to nije nastava - odnosi meu njima ine razliite sisteme nastave2. ZADACI NASTAVE:

-

-

nastava je proces, kretanje usmjereno na ostvarivanje odreenih zadataka- rezultat je novo stanje, ostvarenje neke nove kvalitete nastavni zadaci kao rezultati nastavnog procesa su trojaki: a) materijalni zadatak nastave- odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta -didaktiki materijalizam: karakteristian za staru kolu do kraja 19. st kad se smatralo da je to vie znanja dobro dapae poeljno (tjeralo se djecu da to vie memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv. lekcionizma tj. zadavanja lekcije u koli, memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u koli- to je uvjetovalo tzv.3

formalistiko znanje (mehaniko memoriranje) tj. formalizam u znanju)- uenici se takvim znanjem nisu mogli okoristiti u ivotu, imaju znanje na stupnju reprodukcije, i to ih ini nesposobnima za ivot, fali im primjena znanja tj. operativno znanja b) funkcionalni zadatak nastave (formalni zadatak)- odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih, praktinih, izraajnih, intelektualnih (njime se postie razvijanje psihofizikih funkcija) - postizanje ovog je puno tee od a), bitan za ostvarivanje operativnog znanja -za to se zalau predstavnici nove kole sa prijelaza 19. na 20. st-ele to vee razvijanje psiho-fiz. funkcija (time se stvara didaktiki funkcionalizam/didaktiki formalizam) - problem je u tome da da bi uenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje (!!! iz toga se zakljuuje da d.m. pojam obrazovanja svodi na znanje, a d.f. na sposobnost-ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao to su neodvojivi znanje i sposobnost) c) odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i odreene odgojne vrijednosti (moralne, estretske, fizike, radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces - ovo inae ne spada u didaktiku, ali daje potpuniji izgled- 3. VRSTA NASTAVE I NJIHOVA BITNA OBILJEJA

-

kriteriji za vrste nastave (isprepliu se ti kriteriji, nastava je dijalektina): a) stupanj kolovanja-osnovno/srednjo/visokokolska nastava b) stupanj obaveznosti tj. dobrovoljnosti-obavezna, izborna, fakultativna -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadraju obrazovanja s obzirom na interese uenika, u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i uenici, ova nastava ima isti status ko redovna - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti, nije obavezna (razlika naspram izborne n.) c) programska namjena i sistem izvoenja-redovna, dopunska, dodatna, produna, izvanredna - redovna ili obavezna nastava-najea, redovno kolovanje u pojedinom stupnju kolovanja, podjednako obavezna za sve polaznike, propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjeta) - dopunska nastava- ide uz redovnu, za one uenike kojima ide tee, takvu nastavu propisuje nastavniko vijee, izvodi se izvan redovne nastave u koli - produna nastava- varijanta dopunske, organizira se na kraju godine nakon redovnog kolskog rada, organizira ju nastavniko vijee za one koji su pali iz nekih predmeta, izvode ju isti nastavnici kod kojih su uenici pali, organizira se u osnovnoj koli jer je ona obavezna - dodatna nastava- za uenike koji imaju potrebu i interese za proirivanjem znanja, zna biti dosta raznovrsna prema programu i nainu rada, organizira se sa manjim ili veim grupama bez obzira na razrednu pripadnost, liberalan oblik nastave od redovne, grupe dobijaju nazive mladi prirodnjaci, klub prijatelja antike,-interesne grupe, organizira ju nastavniko vijee, a vode ju nastavnici ili specijalizirani strunjaci d) dimenzije nastavnog programa-standardna, skraena, proirena e) vremenska koncepcija obrade programa-kontinuirana, teajna, seminarska f) tradicionalni ili suvremeni sistem rada-tradicionalna, konzervativna, petrificirana, suvremena, moderna

g) h) i) j) k) l) m) n)

nastavna oprema-kompjuterska, RTV, satelitska, kibernetika, tehnoloka sistem rada nastavnika-razredna, predmetna, timska brojane formacije uenika-zajednika, frontalna, individualna, grupna, u parovima dominacija nastavnih metoda- verbalna, demonstracijska, prektina, instrukcijska karakter nastavnog rada-teorijska, praktina, proizvodna mjesto izvoenja-kolska, terenska, u udruenom radu nain komuniciranja nastavnika i uenika-direktna, indirektna, na daljinu (dopisna) didaktiki sistem rada- heuristika, razvojna, programirana, egzemplarna, problemska, mentorska, predavaka, katehnika, majeutika o) unutranja individualizacija rada-individualizirana, primjerena, elastina p) razni spoznajni i psiholoki inioci- zaviajna. doivljajna, prigodna, dinamina postoji i nastava izvan kole (za njhu isto vrijedi didak. trokut): a) teajevi/seminari- moe se odravati paralelno s redovitom nastavom, ali dakako izvan nje (teaj C. kria, prve pomoi, seminar za mlade zadrugare!!!), no najee se dogaa nakon zavrene redovne n. kao svojevrsno usavravanje ili do/prekvalifikacija, organizatori nastave su radna poduzea, kole, struna drutva,imaju obavezne zavrne ispite b) dopisna nastava- organizira se radi kolovanja posredstvom dopisivanja, uenici se pismenim putem upoznaju s programom obrazovanja, i obaveze prema koli obavljaju pismenim putem, kolovanje je ili opeobrazovno ili struno, uspjeh ovisi o samodisciplini uenika, profesori dre konzultacije (jedini nain uspostave odnosa profesora i uenika), ova nastava je dosta ekonomina, moe obuhvatiti mnogo uenika iz razliitih mjesta koliko udaljeni bili c) televizijska ili radio kola- nastava s posredstvom radiotelevizijskih obrazovnih emisija

4. SADRAJ OBRAZOVANJA propisuje se kolskim programom i planom budui da postoji razgranat sistem kolovanja postoje i razne vrste nastavnih planova i programa s obzirom na: vrstu kole (osnovna, srednje razliitih smjerova, vie, fakulteti), kolske organe (savezni, opinski, republiki n. planovi), trajanje kolovanja (normalni i skraeni n. planovi), potrebe kolovanja fiziki i psihiki retardirana djece, opseg obuhvaenih sadraja (minimalni i maximalni n. planovi), nacionalni sastav, specijalne zadatke koje obavlja kola u istraivanju (eksperimentalne kole)A) NASTAVNI PLAN - kolski dokument

-

u kojem se u obliku tabele propisuju: 1. odgojno-obrazovna podruja (drutveno, jezino-umjetniko, prirodno-matematiko, redno-tehniko, tjelesno-znanstveno, obrana-samozatita), tj. predmeti koji e se obuavati u odreenoj koli 2. redoslijed obuavanja tih podruja tj. predmeta po razredima ili semestrima 3. tjedni broj sati za odreeno podruje tj. nastavni predmet5

1.

IZBOR ODGOJNO-OBRAZOVNIH PODRUJA, TJ. NASTAVNIH PREDMETA

-

-

-

jedan je od temeljnih problema u odreivanju sadraja obrazovanja uope mijenja se tokom povijesti (mijenja se miljenje to seve mladi narataj treba uiti) izbor predmeta paralelan je sa razvojem znanosti (predmeti sadravaju osnovna znanja aktualnih znanosti) brzi razvitak znanosti (dinaminost) predstavlja problem jer se nauni sistemi moraju stalno mijenjati+ znanosti se diferenciraju na grane (nekad je bila samo biologija a danas iz nje nastaju anatomija, fiziologija,..) znanost se u nastavni predmet transformira s obzirom na psihofizike snage uenika (osnovna kola ima nii stupanj diferencijacie znanosti npr. priroda i drutvo) u izboru treba rukovoditi i nekim drugim pedagokim kriterijima s obzirom na ostvarenje zadatka obrazovanja, opeobrazovnog ili usmjerenog- predmeti imaju razliiti status pa po tome dobivaju i nazive: glavni, sporedni, opi, obavezni, fakultativni, izborni, opeobrazovni, struni, -ovakva se podjela provodi nakon osnovne kole!!! nastavni predmeti imaju dvojaki naziv: 1. s obzirom na nauno podruje kojem pripadaju ili grani (kemija, analitika kemija) i 2. status kada se pristupa analizi konkretnog nastavnog plana treba se ustanoviti: a) kojem znans. podruju ili uoj grani pripada predmet b) kojem stupnju diferencijacije odgovara c) koji ima status tekoe u izboru imamo i radi strunog egoizma (svi misle da je njihova znanost bitnijapreoptereenje uenika)- rjeeno ovim postupkom: prvo provedena globalna podjela sadraja obrazovanja, dobija se obrazovna jezgra (odnosi se na redovnu nastavu), a zatim se dodaju izborni (od VII. razreda-bira se jedan), fakultativni (ne obavezni, bilo bi dobro da ih se pohaa) predmeti, teajevi i izvannastavne slobodne aktivnosti (svi uenici, moraju imati najmanje jednu)+ uz ovu podjelu provedena je ravnotea izmeu integracije i diferencijacije nastavnih sadraja (u mlaim razredima osnovne kole postoje 6 osnovna predmeta, a kasnije se oni u viim razredima diferenciraju- iz prirode i drutva nastaju npr. zemljopis i biologija)RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU

2.

-

predmeti su u nastavnom planu rasporeeni po razredima poredak moe biti: a) sukcesivni-znai da se prvo u potpunosti proui jedan predmet, zatim drugi, itd.; - - takav raspored dominira do 18. st - prema broju prouenih predmeta se utvrivao stupanj kolovanja (npr. srednjevjekovnih sedam slobodnih vjetina-gramatika, retorika, dijalektika, aritmetika, geometrije, astronomija, glazba-tim ih se redom i uilo), takav raspored korist i Komensky - prednosti: to se uenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno podruje - nedostaci: 1. uenici ue iroko podruje toga predmeta u odreenom stupnju kolovanja to bi moglo biti preteko za njihovu dob 2. svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko objektivne

stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju, pa zato ne moemo jednu znanost iskljuiti i prouiti je u potpunosti a da se ne dotiemo drugih (npr. uiti fiziku bez znanja matematike) 3. ujedno uenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju b) simultani- istodobno prouavanje vie predmeta -nedostaci: uenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih c) kombinacija dvaju predhodnih- najbolje rjeenje - kombinacija ima linijsko-spiralni raspored3. BROJ TJEDNIH SATI

- broj sati tjedno nekog predmeta odreuje se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj vanosti, sloenosti i teini predmeta kao i ukupnom vremenskom optereenju uenikaB) NASTAVNI PROGRAM

1.

je kolsko dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja (to su 3 osnovne didaktike dimenzije obrazovanja) nastavnim programom propisuju se konkretni sadraji pojedinog nastavnog predmeta, pa je nastavni program konkretizacija nastavnog plana nastvni je program opirniji od plana (nije u tablici ko ovaj ve se nalazi na desecima strana)OPSEG ILI EKSTENZITET NASTAVNOG PROGRAMA

-

-

irina znanja i sposobnosti koje uenici moraju stei u nastavi pojedinog predmeta odnosi se na kvalitetu injenica, generalizacija i aktivnosti koje uenici moraju stei (u tom se pogledu opseg usklauje s prostornim [odnose se na predmete u kojima dominira prouavanje prostornih odnosa], vremenskim [odnose se na predmete u kojima dominira prouavanje vremenskog raspona u povijesti], brojanim [odnose se na predmete u kojima dominira prouavanje brojevnog niza u matematici], vokabularnim [odnose se na predmete u kojima dominira prouavanje vokabular u stranom i materinskom jeziku] i dr. koncentrima ili radijusima za postojei razred razlika nauke i predmeta lei u kvantiteti injenica i generalizacija (nii stupanj kolovanja-manja kvantiteta, vii stupanj- vea kvantiteta, nauka znai najveu kvantitetu, a u predmetima se ta kvantiteta regulira s obzirom na razred,dob uenika i status predmeta)DUBINA ILI INTENZITET NASTAVNOG PROGRAMA

2.

-

odreuje dubinu znanja i stupanj tj. kvalitetu sposobnosti razlikujemo duboka i povrna ljudska znanja (reguliraju se dubinom raslanjivanja sadraja tj analizom koja je ili openita tj. makroanaliza ili duboka ili precizna tj. mikroanaliza) mikroanaliza nema dna jer se znanost stalno iri- ali nastavni program to mora donekle7

-

regulirati (tu se pazi na intenzitet ili stupanj sposobnosti koje uenici mogu stei) intenzitet, kao i ekstenzitet odreuju nastavnici koji moraju biti strunjaci u svom podruju, a ujedno i sposobni na temelju formulacije teksta nastavnog programa treba najprije ustvrditi kojem uem znanstvenom krugu pripada taj n. sadraj (ako tekst govori o grai cvijeta znai da se radi o anatomiji bilja) ponekad dolazi do premalog (nastava se ini lagana- to kasnije predstavlja problem uenicima, ne mogu pratiti kasnije nastavu koja se nadovezuje, karakteristino za prelaz sa osnovne na srednju i srednje na fax) ili prevelikog (nastava se teka) intenziteta- najidealnije rjeenje je proporcionalno irenje ekstenziteta s intenzitetom!!!REDOSLIJED ILI STRUKTURA NASTAVNOG PROGRAMA

3.

-

njime se odreuje kojim e se redom obraivati nastavni sadraji pojedinog predmeta u jednom razredu, pa i redoslijed tog predmeta u nekoliko razreda 3 naina rasporeda nastavnih sadraja: a) linijski ili sukcesivni- tematika predmeta jednog razreda sukcesivno se nie jedna za drugom (1. tema 2. tema 3. tema itd.) - primjer: (za povijest)-prve zajednice, antiko ropstvo, feudalizam, bur. revolucije, monopolistiki kapitalizam, imperijalizam) - teme se ne ponavljaju-loe!! za uenike radi stalnog novog gomilanja gradiva, ali najekonominija tehnika - karakt. za srednje kole pa na vie- u osnovnima to ne moe biti jer stvara klincima probleme oko shvaanja (problem proizlazi iz suprotnosti strukture znanosti i psihike zrelosti uenika!!!-zato se vri strukturiranje nastavnih sadraja u sukcesivnom nizu kroz: 1. etapu uvoenja od psiholoke jednostavnosti do znanstvene jednostavnosti i 2. etapu prelaenja od znanstvene jednostavnosti do znanstvene sloenosti; sukcesivni raspored moe biti: 1. silazni [karakteristian kod niih razreda, polazi se od onoga to je uenicima psihiki prisutupanije silazno prema znanstvenoj jednostavnosti, npr. kad u prirodi i drutvu se prvo ui o veim ivotinj. biima, a zatim se prelazi na jednostanine organizme- !!! po ovome se najbolje vidi razlika predmeta od znanosti, znanost ide u suprotnom smjeru] i 2. uzlazni [ od znan. jednostavnosti na sloenost; npr. od jednostani. organizma prema sisavcima, ali u sloenijoj verziji; !!! dijalektiki zakon razvojnosti kakvog imaju i znanosti]) - teko je za odrediti granicu silaznog na uzlazni raspored - nedostaci: jednosmjenost uzrokuje zaboravljanje gradiva jer se ono ne ponavlja b) koncentrini - nastavni se sadraji iz razreda u razred rasporeuju u koncentrinim krugovima - iri krugovi predstavljaju vie razrede koji obuhvaaju tj. ponavljaju gradivo iste tematike samo manjeg obujma niih razreda (manji krugovi)- time je rjeio nedostatke linijskog rasporeda - radijus kruga znai proirivanje i produbljivanje nastavnih sadraja slika!!! ponavlja se iz predhodnog razredaproiruje se i produbljuje za tekui razred

- prednosti: ponavljanjem se obnavlja i bolje utvruje znanje

- nedostaci: gubi se vrijeme-neekonomian smanjuje se intenzitet sadraja (ako se u srednjoj koli mora ponavljati gradivo osnovne, ili srednje na faxu)- neke zemlje to prevladavaju na nain da izostavljaju s vremenom ue krugove c) kombinirani - je kombinacija sukcesivnog i koncentrinog rasporeivanja - takav imamo i mi - krug se dijeli na krune odsjeke (nastavni sadraji tokom godine), oni se zatim postavljaju u linijski slijed slika!!!

4.

NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA

-

didaktika terminologija (nazivi koji se upotrebljavaju u programu i njegovi su dijelovi): a) predmetno podruje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr. u matematici predmetna su podruja geometrija, aritmrtika,) - ona se mogu obraivati simultano, sukcesivno ili naizmjence b) nastavna cjelina- kompleksniji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira odreena sredinja tematika proeta nekom osnovnom idejom c) nastavna tema- pojam koji je po sadrajnom odreenju veoma nalik na nastavne, predmetne cjeline - razlike su s obzirom na opseg sadraja (cjelina je ira od teme, odnosno cjelina obuhvaa kompleksniju tematiku) - nije bitno odreivat granice izmeu cjeline i teme d) nastavna jedinica- opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min

5.

PROMJENE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

-

budui da se s vremenom znanost usavrava, pojedini dijelovi programa zastarjevaju pa ih sr treba usavriti, preraivati, aktualizirati povremeno vee ili manje promjene u nastavnom planu i programu nune su i normalne, jer znae neprestano gibanje naprijed preraivanje mora biti: 1. studijsko (treba se odrediti to je zastarjelo-poticaj daju (proces prerade) nastavnici, slubeno-pedagoka sluba,..) 2. zatim se treba okupiti strunjake (nastavnici, pedagozi,) da stvore reviziju 3. oni sakupljaju potrebnu dokumentaciju (primjedbe

9

dobivene anketama, intervjuima,) 4. primjedbe se studijski prouava 5. definira se koncepcija novoga nastavnog plana i programa to je temelj za izradu njegova nacrta 6. eksperimentalno se provjerava u eksper. kolamaustanovljava se adekvatnost i neadekvatnost, to zna trajati nekoliko godina (najadekvatnije da traje toliko kliko treba jednoj generaciji da zavri kolovanje) 7. odreuje se definitivni plan i program 8. slubeno se propisuje i dobija znaenje slubenog kolskog dokumenta - usporedno s ovim procesom nastavnike treba upoznati s promjenama u protivnom i najbolji program moe biti promaen

5. STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA nastava je proces koji ima svoj tok, kretanje, trajanje, uzrono-posljedinu povezanost tj. zakonitost, itd., ali je taj proces na obrazovanju linosti veoma sloen (ima svoju strukturu) krajnji cilj nastave: ostvariti materijalne, funkcionalne i odgojne zadatke predhodi mu nastavni rad koji ima etape koje su to etape rada? (razliiti autori govore svako svoje) npr. Herbart: jasnoa, asocijacija, sistem, metoda Weber: vanjski podraaj, primanje, izraaj Frick: predavanje, preraivanje, primjena,... za nijednu predloenu etapu se ne moe rei da je kriva ili iskljuiva, a i teko je rei koja je od predloenih struktura najprihvatljivija- nijedna se ne moe uzeti kao univerzalna !!! sreivanjem predloenih etapa struktura moe ih se kategorizirati: a) jedne se odnose na specifine organizacijske ili didaktike komponente nastavnog procesa ( priprema, priprava, uvoenje, postavljanje problema, prikupljanje materijala, obraivanje, izvoenje rada, uvjebavanje, ponavljanje, uvrivnje, provjeravanje, ocjenjivanje) b) druge na spoznajne (promatranje, miljenje, razmiljanje, analiza, definiranje, generaliziranje, pronalaenje, produbljivanje, pretpostavljenje, planiranje, , sistem, sinteza, spoznavanje, sistematiziranje, usporeivanje, zakljuivanje) c) tree na psiholoke ( asocijacija, doivljaj, izraaj, jasnoa, osmiljanje, predoavanje, primanje, uivljavanje, razumijevanje, primanje, ponuda) d) a etvrte na metodike elemente ( izrada, izlaganje, korigiranje, raspravljanje, objanjavanje, predavanje, prikazivanje, raspravljanje, razvijanje) spoznajni, psiholoki i metodiki elementi su mikroelementi u mikrostrukturi pojedine etape nastavnog procesa, pa se zbog toga ne mogu smatrati samostalnim etapama razlikujemo 2 vrste elemenata: 1. globalne ili makroelemente ( njima se odreuju osnovne etape ili komponente

-

-

-

nastavnog procesa) 2. mikrolementi (sastavni dijelovi makrostrukture pojedine etape) grafii prikaz strukture (ona je dvodimenzionalna tj. razgranata- jer neki se dijelovi niu u sukcesiji jedan nakon drugog, dok su drugi simultani= po tom se vidi da je nastava dinamian, a ne statian proces, zato i ne moe postojati jedna standardna struktura)ovaj prikaz pokazuje dijelove koji se niu u sukcesiji (jo se zovu osnovnim etapama nastavnog reda ili osnovnim komponentama nastavnog pocesa ( to su: pripremanje uenika za nastavu, obrada novih nastavnih sadraja, vjebanje, ponavljanje i provjeravanje- znaju u nastavi imati i zbrakan redosljed, ali se po logici ipak kreu ovim redom)

6. MATERIJALNO- TEHNIKA OSNOVA NASTAVE ova se osnova odnosi na upotrebu materijala-konkretnog i duhovnog- na kojemu se osniva proces obrazovanja nastava se ne moe izvoditi u praznom- zato mora od poetka imati svoju matrerijalnu opremu vrste materijalne opreme: a) izvorna stvarnost- objektivna stvarnost kao izvor za stjecanje znanja i razvijanje sposobnosti - kada uenici izlaze u prirodu (obj. stvarnost) uiti, ili dio te prirode unose u uionicu - ona je najiri i najegzaktniji izvor znanja odnos uenika prema stvarnosti moe biti promatraki, ali bolje je kad je aktivan (neki praktini radovi u prirodi) stvarnost kole mogu uenicima pribliiti izgradnjom akvarija, zookutia, terarija, insektarija, rasadnika, kolskog vrta, pelinjaka, prometnog poligona, meteoroloke stanice,... vana radi usvajanja injenica, pa je zato adekvatni ili primarni izvor za spoznavanje injenica b) nastavna sredstva- kao zamjena kada je izvorna stvarnost nedostupna za neposredno prouavanje - ona su didaktiki oblikovana izvorna stvarnost - one su takoer vaan izvor znanja i baza za razvijanje radne sposobnosti - njihova se vrijednost postie didaktikim oblikovanjem - vrste nastavnih sredstava: a) vizualna- osnivaju se na video-komponenti; s obziriom na dimenzije mogu biti trodimenzionalna (prikazuje stvarnost u 3 dimenzije) ili dvodimenzionalna (prikazuje stvarnost u 2 dimenzije), a na didaktiku funkciju, statina (ona koja su u svojim dijelovima nepokretljiva) i dinamina (ona koja su u svojim dijelovima pokretljiva)

-

11

DVODIMENZIONALNA STATINAcrtei slike fotografije dijagrami grafikoni karte (zemljopisne i dr.) kartogrami plakati tablice (kronoloke, i dr.) dijapozitivi dijafilmovi itd. aplikacije dinamine slike (performirane slike sa spiralom kao podlogom za postizanje dinaminosti) film (element film) televizijske emisije

TRODIMENZIONALNAkolekcije (veoma brojne i raznovrsne) preparati (suhi i mokri) modeli (statiki) reljefi makete itd.

DINAMINA

-

dinamiki modeli instrumenti aparati strojevi raunaljke slagalice globus planetarij itd.

b) auditivna- osnivaju se na audio-komponenti, slue kao sluni izvor znanja, to su zvune snimke ljudskog izraavanja (verbalnog ili glazbenog-vokalnog ili instrumentalnog), snimke glasanja ivotinja i raznih drugih prirodnih tonova snimljene na magnetofon, audio-vrpce ili cd-e, ovamo ubrajamo i radio-emisije c) audio-vizualna- imaju i audio i video komponentu istovremeno, to su zvuni filmovi i televizijske-emisije d) tekstualna- tekstovni materijal, kao udbenici, slikovnice, lanci, zbornici, pravopisi, rjenici, leksikoni, enciklopedije, knjievna djela, itd. c) tehnika pomagala- to su orua za rad (estar, kutomjer, trokut, stalci, mikroskop, plamenik, dijaprojektor, televizor, vjealice,) - treba razlikovati nastavna sredstva od pomagala- prva su sredstva kao izvori znanja, a druga orua za rad - isti predmet moe jednom biti sredstvo, a drugi put pomagalo (u fizici je poluga sredstvo jer je predmet prouavanja, a u tehnikom je ona orue) - pomagala pridonose razvijanju radnih sposobnosti uenika d) tehniki ureaji- ureaji koji olakavaju nastavu, a nisu ni sredstva, ni pomagala (npr. ureaj za vodu, plin, struju, zamraivanje prostorije, podizanje i sputanje ploe,)pridonose ekonominost nastave jer brzo stavljaju u funkciju pojedina nastavna sredstva ili pomagala e) nastavna tehnologija- multimedijski mediji (npr. spajanje audio- i video- komponente u audio-video komponentu, ili dodavanje cd-a ubeniku [multimedijski udbenik])- spoj tehnologije i obrazovanja - konstruiranjem strojeva koji zamjenjuju ovjeka pri izvoenju neke intelektualne aktivnosti (npr. kompjutora) proirila se misao o tehnologiji i na podruje nastavezamisao da se klasini didaktiki trokut zamijeni didaktikim etverokutom (nastavnikuenik-sadraj-tehnika) - tehnika preuzima dio funkcije nastavnika, on preuzima funkciju organizatora nastavne

tehnologije - zakljuak: idemo prema industrijalizaciji obrazovanja- vode se debate o tome 7. SPOZNAJNA STRANA NASTAVE materijalno-tehnika strana nastave je osnova za nadograivanje procesa spoznavanja nastava je proces spoznavaja jer u nastavi uenici stjeu nove znanstvene spoznaje, novo znanje - nastava je specifian proces spoznavanja zbog ega se razlikuje od znanstvenog procesa spoznavanja u metodolokom smislu-razlike: 1. znanstvenik znanst. metodologijom dolazi do spoznaja, a nastavnik nastavnim metodama vodi uenika do ve gotovih istina; 2. znanstvenik ide nesigurnim putem dok nastavnik sigurnim; 3. znanstvenikov rad je dugotrajan, pun oscilacija i zastranjivanja, dok je nastavnikov puno krai 4. znanstvena problematika je puno ekstenzivnija i intenzivnija, a nastavni sadraji su didakt. dimenzionirani -slinosti: 1. !!!! zajedniki im je fenomen spoznavanja didaktika preuzima spoznajne elemente iz gnoseologije (spoznajne teorije) gnoseologija se grana na 3 pravca: a) senzualizam- stvarnost se moe spoznati osjetilima b) racionalizam- stvarnost spoznaje samo ljudski razum c) pragmatizam- praksa tj. rad je osnova cjelokupnog ljudskog spoznavanja sva tri pravca utjeu na didaktiku- koji je najbolji nain spoznaje? najbolje je kombinirati sva tri pa kada govorimo o spoznajnoj strani nastave imamo na umu primjenu spoznajnih funkcija- promatranja, miljenja i praksePROMATRANJE

-

1.

-

def: je plansko, organizirano i rukovoeno percipiranje (ono je vii stupanj percipiranja) svako promatranje je percipiranje, ali ne i obratno (nastavnik moe pokazivati predmet da ga uenici percipiraju, ali ako tokom demonstracije rukovodi u spoznavanju osjetnih svojstava to znai da uenici promatraju taj predmet) uenici promatranjem zahvaaju osjetnim organima mnoge osjetne kvalitet predmeta i pojava osjetna podruja ili osjetni modaliteti su: vid, sluh,okus, njuh, toplina, dodir, hladnoa, bol, poloaj, kretanje, napor, te razliiti organski osjeti (njime se spoznaju razliite osjetne kvalitete-boje, oblici, prostorne relacije i poloaje, dimenzije, kretanje, itd.) u procesu nastave osobito je znaajno vizualno i sluno osjetno podruje prilikom promatranja moramo i verbalno izraziti osjetne kvalitete njihovim imenovanjem i tako razviti u uenika adekvatan vokabular to je bogatiji fond osjetnih podataka u uenika to je sigurnija baza za misaoni rad osjeti su nam ogranieni pa se ovjek koristi razliitim instrumentima- tu se radi o tzv. posrednom promatranju instrumenti mogu biti: a) dubinski-za upoznavanje mikrokozmosa (mikroskop) b) mjerni- kojima se pomou mjerila preti manifestacija neke13

pojave (barometar) c)regulacioni- pomou koje se regulira neka pojava, a zatim mjeri uinak ljudske intervencije - promatranje moe biti: 1. a) direktno b) indirektno 2. s obzirom na trajanje: a) kratkotrajno b) dugotrajno 3. s obzirom na in/direktno voenje: a) voeno b) samostalno 4. s obzirom na ekstenzitet obuhvaenih podataka: a) djelomino b) potpuno 5. s obzirom na socioloku formaciju uenika: a) pojedinano b) grupno c) kolektivno 6. s obzirom na mjesto promatranja: a) u uionici b) izvan uionice - razvijanje sposobnosti promatranja se razvija samim promatranjem (treba uenicima to vie omoguavati da promatraju) - promatranje je permanentan proces u nastavi- treba se neprestano primjenjivati u svim etapama nastavnog procesa kao svojevrsni mikroelement2. MILJENJE

-

miljenjem se spoznaju generalizacije, openitosti, apstrakcije (dok s promatranjem spoznaju injenice)- osjetnu spoznaju treba povezivati sa misaonom (jedinstvo) razlika osjetne i misaone s.: druga spoznaje ono to prelazi granice osjetne datosti miljenje se ne izvodi iz samoga sebe nego iz osjetne spoznaje def: je psihiki proces uspostavljanja veza i odnosa meu sadrajima objektivne stvarnostimiljenje je stoga intelektualna aktivnost organ intelektualne djelatnosti- mozak elementi intel. aktivnosti su misaone operacije (miljenje je njihov zbroj-miljenje i m.o su u dijalektikom odnosu cjeline i dijela) m. o. su: analiziranje, klasificiranje, generaliziranje, planiranje, sistematiziranje, sintetiziranje,suprotstavljanje, usporeivanje, zakljuivanje, itd. misliti znai misaono operirati rezultat miljenja je shvaanje (razumijevanje, poimanje) razliitih veza i odnosa prouavanih sadraja i njihovih generalizacija m.o. se dijele na: a) operacije upoznavanja (npr. analiziranje) b) operacije stvaranja (npr. sintetiziranje) s obzirom na kvalitetu miljenje moe biti: a) ablonsko- uspostavljaju se veze i odnosi po standardnoj abloni

-

b) reproduktivno- reproduciraju se tue misli c) produktivno d) genijalno-stvaralako ovjek je danas konstruirao strojeve koji obavljaju misaone operacije bre i bolje od njegatime se ubrzava ljudski intelektualni rad3. PRAKSA

-

def: je aktivan odnos ovjeka prema prirodi i drutvu odnosi se na cjelokupnu ljudsku djelatnost (proizvodnu, pravnu, ekonomsku, umjetniku, politiku, pedagoku, itd.) povezana je s ostalim spoznajnim funkcijama praksa kao spoznajna funkcija obuhvaa sve spoznajne karakteristike i za drutvenu praksu ovjeku je sagradio strojeve koji ga zamjenjuje u radu- nadoknauje svoju ogranienost

UKRATKO: Promatranjem se zahvaa vajska pojavnost spoznajnog trokuta. Miljenjem se zahvaaju odnosi meu pojedinostima radi upoznavanja biti objekta. Praksom ili aktivnim odnosom prema objektu transformira se objekt radi upoznavanja njegove strukture i mijenjanja. Promatranjem se spoznaje njegova vanjska pojavnost, miljenjem-bit samog problema, praksom- njegova konkretna unutarnja struktura radi mijenjanja.

-

skica spoznajnog trokuta:

8. PSIHOLOKA STRANA NASTAVE rad u nastavi uenici i nastavnici doivljavaju subjektivno, tj. psiholoki-intelektualno i emocionalno intelektualni doivljaji ID: - kod uenika se odnose na angaman njihovih intelekt. funkcija (percipiranje, predoivanje, mata, pamenje, miljenje) emocionalni doivljaji ED: -njima se regulira odnos uenika prema nastavi i njihov stupanj aktivnosti ( da li im je nastav dosadna, zanimljiva, da li ih privlai ili odbija itd.) - stvara se psiholoka atmosfera za rad , povoljna radna situacija kao preduvjet za efikasan nastavni rad -odnos uenika prema nastavi je trojak: a) negativan- nastava odbojno djeluje na uenike, kao posljedicu ima slabu aktivnost uenika i slab radni uinak u nastavi

15

b) indiferentan- nema intenzivijed ED i ID pa je i to nepovoljna situacija za rad u nastavi c) pozitivan-aktivan odnos uenika prema nastavi, dobar radni uinak teina u stvaranju povoljne psiholoke atmosfere u nastavu s obzirom na razvijanje poz. emocionalnih doivljaja jest u tome to je zakonitost pojave ED drugaija i sloenija od zakonitosti pojave ID ( za ID potrebno je samo prezentirati objekt, dok kod ED nije mogue natjerati uenike da budu oduevljeni tim objektom- emocijama se ne moe upravljati) emocije odreenih kvaliteta su uvijek posljedica situacije u kojoj se linosti nalaze (konkretna situacija izaziva u linosti odreene ED o kojima tada ovisi subjektivni odnos linosti prema toj situaciji )- svaka situacija izaziva odreene emocije (SE), situacija je uzrok, a emocija posljedica (uzro-poslj. odnos tj. zakonitost) dva predznaka situacije (+ i -) uzrokuju + i emocije + S +E (emocije kasnije djeluju dinamogeno)-ovi su poeljni kad je u pitanju uspjena nastave, nastavnikpredaje nastavne sadraje kvalieteno, ne suhoparno i monotono, dodaje i svoj emotivni ton da tema ne bi bila preapstraktna - S -E (emocije kasnije djeluju inhibitorno)- posljedice su monotonija ili dosada ( def: odreeni ED koji se kao specifina psiholoka pojava uvjetuje jednolinim nainom rada; aktiviraju se stalno jedni te isti centri u mozgu to uzrokuje zasienost, nakon ega dolazi do koenja tih centara i uenik ne prati k.)

-

-

-

-

da bi nastava bila zanimljiva u njenoj svakoj etapi treba postojati psiholoko doivljavanje (nastavnici trebaju motivirati uenika, potaknuti njegov I i E motor- faktori za motivaciju mogu biti 1. vanjski ili ekstrinziki i 2. unutranji ili intrinziki osim o nainu rada nastavnika, psiholoka strana nastave ovisi i o brojnim drugim imbenicima, kao to su materijalno- tehnika oprema, zdravstveno-higijenski uvjeti rada, zdravstveno i psihiko stanje uenika, itd. za ostvarivanje psiholoke strane nastave potrebno je poznavati psihologiju

9. NASTAVNE METODE povezane su sa svim ostalim didaktikim podrujima, pogotovo s mater.-teh., spoznajnom i psiholokom stranom nastave, ali i one imaju svoje specifino sadrajno odreenje def: su naini rada u nastavi svaka metoda ima dvostrano znaenje tj. 1. ono koje se odnosi na nastavnika i 2. ono koje se odnosi na uenika one su sastavni dio nastavnog rada u svim dijelovima nastavnog procesa ( nastavnici ih uvode u svim etapama poduavanja od uvoenja do provjeravanja, a uenici ih cijelo to vrijeme koriste za stjecanje znanja) vrste metoda (redoslijed je po teini):1. METODA DEMONSTRACIJE

-

- def: pokazivanje u nastavi svega onoga to je mogue perceptivno doivjeti - najue povezana s mat-teh. stranom nastave, primjenom nastavnih sredstava i pomagala - ovom se metodom perceptivno zahvaaju dijelovi objektivene stvarnosti, pa se tim nainom usvajaju injenice to se sve moe demonstrirati:

a) demonstriranje statikih predmeta - 1. demonstriranje djelia izvorne materije u plinovitom, krutom i tekuem stanju (za demonstraciju koristimo pomagala) - 2. demonstriranje finalnih proizvoda ljudskog rada (razni predmeti od igle do nebodera) - esto je neke predmete nemogue demonstrirati radi veliine ili udaljenosti, pa se zato koristimo modelima (didaktiki preraen izvorni predmet u 3 dimenzije) tih predmeta ( dobro je kada ga je mogue rastavljati i sastavljatidjeca ue strukturu predmeta), njihovim slikama (dvodimenzionalni prikaz predmeta) ili shematskim crteima (pokazuju strukturu) - dobro je kombinirati sve tri metode da bi uenici dobili to realistiniju sliku - prilikom upoznavanja vanjske strane predmeta potrebno je opisivanje, a za prouavanje strukture primjenjuje se objanjavanje i obrazloenje- time je metoda demonstracije povezana sa metodom usmenog izlaganja - treba paziti da se na pretjera- ne treba se stvarati izloba predmeta na satu

b) demonstriranje dinaminih prirodnih pojava def: d. koje se primjenjuje kada se prouavaju prirodni procesi koji u sebi obuhvaaju dinaminu strukturu kompliciranije od demonstriranja statikih fenomena izvorna stvarnost, u kojima se zbivaju dinamini procesi ujedno je i pogodan izvor za njihovo prouavanje (zato se organiziraju nastavne ekskurzije) pojave u prirodi su ponekad nedostupne, npr. prostorno ili vremenski udaljene, itd- nedostaci se nadoknauju eksperimentom (umjetno stvaranje pojave radi prouavanja), kod eksperimenta ne treba se nastavu tajmirati prema vremenu i mjestu pojavljivanja pojave, ve je vrijeme regulirano, eksperiment se moe ponoviti vie puta da bi se odredili faktori koji utjeu na pojavu; esto nema dinaminih nastavnih sredstava (imaju mehanizme, mogu biti dvo/trodimenzionalna) za izvedbu eksperimenta; kad ima nastavnog sredstva nastavnik se mora znati sluiti njime c) demonstriranje aktivnosti - def: njome uenici upoznaju dinaminu strukturu odreenog rada - uenici ue kako da nakon demonstracije sami izvre tu radnju- tzv. instruktiranje - vrste ljudske aktivnosti: 1. praktine- nastavnik demonstriranjem p.a. upoznaje uenike sa konkretnom praktinom radnjom i njenom strukturom (nastavnik prvo laganim tempom obrazlae materijal nakojemradi i orue koje koristi, a zatim nakon to su shvatili to bre ponavlja) 2. izraajne- nastavnik puta ploe, pokazuje slike, vodi na izlobe, sam pokazuje neke tehnike npr. slikanja, sviranja, 3. senzorne- nastavnik pri demonstraciji izraajnih aktivnosti upozorava na uoavanje specifine osjetne kvalitete 4. intelektualne- nastavnik pokazuje nain izvoenja pojedinih intelektualnih operacija i17

radnje u cjelini; najtea demonstracija aktivnosti - didaktike napomene o primjeni metode demonstracije nastavnik mora odabrati adekvatne izvore na kojima e uenici uoavati injenice ova vrsta demonstriranja se povezuje s ostalim metodama (ispod navedene) nastavnik postaje uzor za analogan samostalan rad uenika

2.

METODA PRAKTINIH RADOVA

-

jo je zovu metoda laboratorijskih radova (loiji naziv jer praksa ne mora biti samo u labosu) def: praktini je rad aktivan odnos ovjeka prema materiji i prirodi uope radi njena mijenjanja ( nain rada nastavnika i uenika na konkretnoj materiji) uvjeti za praktini rad: - 1. materija- najlake je raditi sa materijom u krutom stanju 2. energija ( mehanika [ ovjek, ivotinj, prirodne sile] ili pogonska [stroj]) 3. organ rada- ruka 4. orue za rad- zamjenjuje ruku jer je ona u nekim pogledima nesposobna, s njima se stupa u sloenije aktivne odnose

- struktura praktinog rada: sastoji se od broja praktinih operacija (npr. bruenje, cjepanje, upanje,) da bi se u nastavi moglo pristupiti praktinom radu potrebno je upoznati strukturu radnje, tj, radnu u cjelini i njene dijelove tj. operacije pravilnost izvedbe operacije ovisi o pravilnosti zahvata i pokreta rukom didaktike napomene o primjeni metode praktinih radova uvjeti za uspjeno izvrenu metodu (npr. od papira na satu geometrije izraditi trokut): 1. poznavati svojstva materije 2. odabrati potrebna orua i upoznati njihovu funkciju 3. upoznati strukturu praktine radnje s obzirom na red i broj prakt. operacija u nastavnom programu ova je metoda ili direktno (program tehnikog) ili indirektno (na biologiji se npr. pri opisu cvijeta moe komotno samostalno inicirati npr. brojanje pranika pincetom) naznaena ove metode ima manje u drutvenim predmetima, no u tehnikim i prirodnim, ali nema ni jednog predmeta gdje je ona u potpunosti iskljuena i ova je metoda povezana sa svim ostalim nastavnim metodama, izravno je vezana za mt.stranu nastave

-

3. METODA CRTANJA/ ILUSTRIRANIH RADOVA

-

def: je nain rada nastavnika i uenika pri emu se pojedini dijelovi nastavnih sadraja izraavaju crteom esto se ova metoda sjedinjuje s metodom pismenih radova (zajedno se zovu metoda grafikih radova) crtanje kako nain izraavanja: crtanjem kao nainom rada se dobiva crte koji je graen od crta ili linija (elementi crtea) - s obzirom na kombinaciju crta imamo razne vrste crtea s obzirom na: a) opseg obuhvaenih sadrajnih elemenata- detaljan, shematski, skica b) veliinu u odnosu prema stvarnom objektu- umanjeni, poveani, isti c) stupanj izraavanja- kopiranje, precrtavanje, crtanje promatranjem, d) namjenu- radi saopavanja, dekoriranja, razonode e) dominaciju psihike funkcije- 3 vrste: crtanje na temelju mate, pamenja i promatranja koriste se materijali za crtanje (tinta, papir, k. ploa..)- moe se crtati i u boji (vjernije preslikana stvarnost) psihofizioloka strana crtanja u nastavi: a) pravilno promatranje objekta crtanja u svim njegovim pojedinostima i cjelini b) zadravanje slike u svijesti (vizualno pamenje) c) prijenos slike na podlogu organ za crtanje-ruka (vri zahvate i pokrete- uenike treba upozoriti na razliite zahvate rukom prilikom pisanja u biljenici i na ploi) crtanje se usavrava na likovnoj nastavi sadraj crtanja u nastavi crtanjem se izraavaju razliiti nastavni sadraji: a) crtanje grafikih znakova- jednoznani, ugovoreni znakovi (npr. u zemljopisu znak pruge ili fizivi za voltmetar) b) crtanje grafikih simbola- dok se a) odnosi na stvarni predmet i znak mu slii, b) je znak za apstraktno i vizualno se ne vidi slinost, mnogoznani (ovisno o drutvu) c) geometrijski crte- tono mat. odreen d) grafiko prikazivanje kvantitativnih odnosa- crtanje grafikona i dijagrama e) shematsko crtanje predmeta- za upoznavanje psnovne strukture predmeta f) shematsko crtanje procesa- npr. skica obrade informacije u kompjutoru g) ilustracija fabule- vlastiti doivljaj teksta h) crtanje na temelju promatranje i predodbe prirodnih predmeta i) konkretizacija apstrakcije didaktike napomene o primjeni metode crtanja moe se upotrijebiti u svakom k. predmetu uvjet je stjecanje vjetine crtanja nastavnika i uenika nastavnik se koristi ili gotovim crteima ili svoje komponira nevjeti nastavnici precrtavaju crtee koritenje projektora (crtei se percrtavaju na foliju)

-

-

-

-

19

-

crtanje po ploi olakavaju trokuti, ravnala, nastavnik moe i slobodno crtati (za onog koji nije na nastavi ti crtei e biti bezvezarije), ali samo ako crte dobro verbalno objasni

4. METODA PISMENIH RADOVA

-

def. pisma: jest skup odreenih grafikih znakova ili slovima kojima se oznauju pojedini glasovni elementi ljudskog govora osnovni uvjet je savladavanje tehnike pisanja u prvom razredu O metoda je dvostrana: a) stajalite nastavnika - pie prije svega po ploi ( glavna i pomone na pokrajnim zidovima ) - sadrajni dijelovi koje zapisuje na plou: naslov n. jedinice,vani podaci (nazivi, imena ljudi, nepoznate rijei), bitni sadrajni elementi (podnaslovi, natuknice, teze) - pisanje po ploi je ili saeto ili opirno (rjee, ako se analizira gramatilka npr. piu se cijele reenice)- bitno je da je pregledno - nastavnik pie i izvan nastave- pripremni listii npr. b) stajalite uenika - vrste radova (po stupnju samostalnosti): a) vezani/reproduktivni pismeni radovi - odnose se na prepisivanje, uenici su vezani za tekst koji prepisuju b) poluvezani/poluslobodni pismeni radovi - primjenjuju se kad je uenicima unaprijed dan neki odreeni sadraj u nekom izvoru znanja (tekstu, usmenom izlaganju, promatranju demonstriranog i dr.), ali im je dana soboda u pismenom izraavanju o tim sadrajima - vrste: 1. diktat ne odnosi se samo na uenje jezika 2. dopunjavanje i proirivanje teksta- u radnim biljenicama 3. pismeni odgovori na pitanja 4. biljeke za vriejme predavanja-dominantno na viim stupnjevima kolovanja, upotreba kratica, selekcionira se sadraj koi se biljei 5. konceptiranje - vrste: a) doslovno konceptiranje- doslovno ispisivanje dijelova teksta (citati), dobra strana jer je to doslovan izvor, ali loa je to oduzima puno vremena, iz teksta se treba selekcionirati razuman broj citata b) doslovno konceptiranje s komentarom- citat + vlastiti komentar (znak aktivnog odnosa prema tekstu) c) konceptiranje parafraziranjem ili slobodno konceptiranje- slobodnije prepriavanje izvornog teksta, trai vei umni napor (treba se shvatiti misao i onda je prepriati vlastitim rijeima i napisati, treba se paziti da se ne deformira izvorna misao) d) saeto konceptiranje- pisanje u obliku teza, natuknica, napomena, podnaslova, grafikih znakova; brzo i ekonomino, s time da je u glavi veina sadraja i da ga

se razumije e) marginalije- primjedbe na rubovima knjiga ili marginama, tu se ubrajaju i pocrtani dijelovi teksta, olakavaju orijentaciju u knjizi, doputeno samo u vlastitoj knjizi c) samostalni pisani radovi - uenici slobodno biraju sadraj tj. tematiku i slobodno se pismeno izraavaju - ipak trebaju paziti na: a) sadrajnu stranu- dobar izbor teme b) leksiko-semantiku stranu- dobar izbor rijei c) ortografsku stranu- pravopis d) izraajno-stilistiku stranu- stilski nain pisanja e) kompozicijsku stranu- logino izlaganje sadraja f) grafiku stranu- itljivost - po praktinoj namjeni mogu biti dimenzionirani: a) skice, planovi, nacrti, teze, zadaci b) oglasi, priznanice, molbe, pisma, dnevnici, izvjetaji c) reportae, prikazi, ocjene d) referati, rasprave, elaborati e) knjievni radovi f) studije i znanstveni radovi - s obzirom na nain pismenog izraavanja razlikujemo: a) pripovijedanje b) opisivanje c) parafraziranje d) izvjetavanje e) interpretacija f) raspravljanje g) i dr.5 . METODA ITANJA I RADA NA TEKSTU

-

-

bitno je da i nastavnici i uenici imaju tekstovni materijal preduvjet je savladavanje vjetine itanja prednosti: pouzdan i stalan izvor znanja nedostaci: nastava je loa ako nastavnik ne predaje nego veinom ita ( npr. Gali !!) vrste itanja a) fragmentarno- najee na satu b) opirno- domai zadaci, itanje lektire npr. c) glasno i tiho- a) je obino glasno, a b) je tiho d) polagano i brzo- ovisi o vrsti teksta, stupnju predznanja, smislu itanja, vrsti kolovanja rad na tekstu sastoji se od nekoliko stupnjeva: a) itanje ()- samo itanje b) itanje + misaona aktivnost ( + MA)- o sadraju se i razmilja ( tekst se analizira, izdvajaju se vani dijelovi, nabrajaju se elementi, dijelovi sadraja se usporeuju,21

-

generalizacije se konkretiziraju na primjerima, sadraj se povezuje sa nekim srodnim temama, na temelju izdvojenih podataka se zakljuuje i dokazuje, sadraj se logiki strukturira u jasan pregled, vri se sintetiziranje s ocjenjivanjem vrijednosti= potpuno razumijevanje teksta) c) itanje + miljenje + izraavanje ( + MA + AI)-uenici se nadopunjuju verbalnim, pismenim izraavanjem, crteom, gestama, pokretima,( aktivno izraavanje) d) itanje + miljenje + izraavanje + promatranje ( + MA + AI + SA)- dodana senzorna aktivnost (uenik uoava vrstu tiska,) e) itanje + miljenje + izraavanje + promatranje + praktini rad ( + MA + AI + SA + PA) rad na tekstu je olakan time to je tekst stalno prisutan, on je statian didaktiko oblikovanje udbenika -def. udbenika: osnovna kolska knjiga za pojedini predmet, pisana na temelju nastavnog plana i programa, posebno didaktiki oblikovana - dijelovi: 1. pripremanje za novu temu 2. didaktiko oblikovanje i izlaganje novog sadraja (pravi omjer injenica i apstrakcija + slike) 3. tekst za vjebanje 4. ponavlajnje sadraja 5. provjeravanjeMETODA RAZGOVORA

6.

-

def: je nain rada u nastavi u obliku dijaloga izmeu nastavnika i uenika (dijaloka ili erotematska metoda) struktura razgovora sastoji se od 2 dijela ( ako nema jedan onda se radi o monologu): 1. pitanje - def: onaj dio verbalne formulacije kojim s ovjek obraa drugoj osobi sa eljom da u odgovoru dobije traenu informaciju - provjeravanje se u nastavi temelji na njima (tzv. ispitna pitanja)- u nastavi se trebaju izbjegavati fiktivna ili prividna pitanja - vrste: a) aperceptivno- trai se od sugovornika da iznese neke sadraje koji se povezani sa sadrajima nae svijesti b) alternativna ili disjunktivna- gdje je samo jedan odgovor toan c) indirektna- proizlaze iz izlaganja sugovornika d) jednoznana- jasna (koliko je visok Velebit?) e) vieznana- sadrajno neprecizna f) kaverznau njima je obuhvaena sadrajna pogreka ( Zato se zemljopisni posvojni pridjevi piu velikim slovom?), u IQ testovima g) koncentraciona- za produbljivanje nastavnih sadraja h) kategorika- poinju sa kako? kada? gdje? Tko? to? Analiziraj? Dokai? i) pomona/dopunska- ako nije dovoljno shvatio predhodni odgovor j) razvojna za lake logiko zakljuivanje k) retorika l) skraena- trai se brz i kratak odgovor

m) sugestivna u pitanju se sugerira odgovor n) viestruka sjedinjuje vie pitanja 2. odgovor - prema vrsti pitanja odreuje se i odgovor - def: je saopavanje, izlaganje, informiranje o odreenom sadraju oblici metode razgovora vrste (po sloenosti) a) katehetiki oblik razgovora - nastao u sr. vijekovnim kolama, pitanje i tono nabubani odgovo b) sokratovska metoda razgovora Sokrat osnovao majeutiku, alternativno pitanje koje trai jedno rjeenje (nastavnik to koristi pri uvoenju uenika u neku temu) c) heuristiki oblik razgovora od Arhemidove heureke, kada uenici shvaaju generalizacije i vode diskusije, ovo dominira na etapi obraivanja novih nastavnih sadraja i prilikom ponavljanja, konani izvod generalizacije je spoznajna heureka, ovaj oblik razgovora je tipian nain za induktivni put u nastavi d) slobodan oblik razgovora u svakodnevnom ivotu e) diskusija - provedba demokratizacije sistema ivota i rada u koli, esto u seminarskom fakultetskom kolegiju uvjeti: a) poznavanje domene o kojoj se govori b) poseban interes za to podruje c) intelektualna sposobnost d) sposobnost verbalnog izlaganja e) pozitivne karakterne osobine diskutanata (strpljivost) didaktike napomene o primjeni metode razgovora pri razgovoru mora biti atmosfera prisne susretljivosti ( da nastavnik ne zjaka okolo, vrijea uenika, kopa nos,) nastavnik nesmije natucati odgovor ueniku (Zaza zagreb) ili neprestano ponavlajti odgovor (zvui ko smijena jeka) treba se uenike ohrabriti da postavljaju pitanja prednosti: nastavnik ima dobru orijentaciju koliko uenici prate nedostatak: 1. u razgovoru sudjeluju samo dvoje dok ostali samo prate ( ne kuim??? kaj bi svi trebali priat od jednom??), 2. metoda manje ekonominaMETODA USMENOG IZLAGANJA

7.

-

-

def: je nain rad u nastavi kad nastavnik ili uenici verbalno izlau neke dijelove nastavnog sadraja jo se zove monoloka metoda upotrebljavala se usvim vremenima i svim sistemima nastave oblici metode usmenog izlaganja s obzirom na karakter nastavnih sadraja razlikujemo:23

a) pripovijedanje- def: je usmeno izlaganje o objektivnim dogaajima i subjektivnim doivljajima (je izlaganje neke fabule koja moe biti: 1. istinita, 2. izmiljene na temelju mate, i 3. reproducirane iz drugih izvora kao npr. bajke, basne, anegdote, itd.) - moe biti: a) opirno i detaljno epsko pripovijedanje b) s emocionalnim doivljajima lirsko pripovijedanje c) s zapletima, intrigama, raspletima . dramsko pripovijedanje d) kombinacija a), b) i c) b) opisivanje def: o. ili deskripcija kao oblik usmenog izlaganja primjenjuje se kad se ele verbalno izraziti razliita vanjska svojstva objekata i pojava ( verbalno slikanje ili fotografiranje) - razlikujemo: a) umjetniko koristi stilske figure, subjektivno, eksplikativno, emocionalno, opisiva mora poznavati stilska sredstva izraavanja b) znanstveno objektivno, tono, detaljno, opisiva mora znanstveno poznavati predmet koji opisuje - razlikujemo opisivanje s obzirom na: a) dominaciju osjetnih podataka iz pojedinog osjetnog podruja (vizualnih, akustinih, itd.) b) statino ili dinamino stanje objekta opisivanja- statino i dinamino o. c) s obzirom na direktno promatranje ili na temelju predodbe - direktno i indirektno o. d) knjievne smjerove - realistiki, naturalistiki, romanistiki o. e) itd. c) obrazloenje def: oblik metode u.i. pomou kojeg se detaljnije upoznaju odreene konstatacije o brojnim pojavama u objektivnoj stvarnosti, prirodnoj i drutvenoj (kad god se postavlja pitanje sa zato?) d) objanjenje def: najvii i najtei oblik metode usmenog izlaganja kojim se koristimo za izlaganje apstrakcija i nepoznanica - rezultat objanjavanja je shvaanje (def: intelektualni fenomen vezan za rad ljudskog mozga) - nastavnik prilikom verbalnog objanjavanja apstrakcije mora primijeniti misaone operacije (analiziranje, izdvajanje, usporeivanje, itd.) i da posredstvom verbalnog izraavanja sadraja i primjene svojih vlastitih misaonih operacija izaziva misaone operacije u mozgovima uenika)-ako se prilikom objanjavanja ne primjeni dovoljno misaonih operacija posljedica e biti nerazumijevanje (uenici uju nastavnika da govori, ali ne znaju o emu) - postoji uzrono-posljedina veza izmeu nastavnikova objanjavanja i uenikova shvaanja - uspjehu objanjavanja pridonose brojni izvori znanja i primjena ostalih nastavnih metoda e) rasuivanje jo se naziva meditiranje - def: je glasno operiranje, a primjenjuje se kad je ovjek stavljen u situaciju da rjeava teak problem koi jo nije dovoljno izraen i prouen i za kojeg jo nema rjeenja - na viem stupnju kolovanja, kada u skupu ljudi homogenih po znanju i intelekt. sposobnosti se glasno rasuuje tj. analizira problem (iznose se hipoteze za rjeavanje, projektira se put rjeavanja, sreuju se postojea iskustva u rjeavanju)

-

s obzirom na namjenu nastavnih sadraja razlikujemo: a) krae usmene izjave obavijest, poruka, poziv, proglas, b) izvjetavanje/saopenje c) ocjenjivanje d) govor prigodni, oprotajni, pozdravni e) usmeno referiranje f) predavanje popularno, znanstveno- popularno, znanstveno didaktike napomene o primjeni metode usmenog izlaganja isto ima dvostrano znaenje: s obzirom na nastavnika i s obzirom na uenika ve za vrijeme kolovanja nastavnik se mora osposobiti za sadrajno tono i jezino pravilno usmeno izraavanje (govorne kvalitete su vaan imbenik u nastavnikom zvanju) ako je usmeno izlaganje vremenski dulje, trebaju se raditi pauze da bi uenici (njihovo usvajanje vremenski neto zaostaje) mogli pratiti izlaganje usmena izlaganja drugih osoba nastavni moe pustiti na gramofon, kazetu, cd, i uenici u. izlau, ali slabije kvalitete, i zato ih treba poticati: a) verbalnim impulsima (odobravanjem- Bravo!, Dobro!, osporavanjem- Nije tako!, izraavanjem sumlje- Ne bih se mogao sloiti!, upozorenjem-Pazi!, imperativom- Opii! Dokai, izdvajanjem i naglaavanjem pojedine rijei izrazom uenja, umetanjem raznih veznika kao poticaj da se nastavi izlaganje,) b) impulsima pokretima- npr. odobravanje glavom c) izrazom lica - poticaji ne smiju biti pretjerani jer uenicima postaju smijeni, a ako ih uope nema uenik postaje destimuliran i sputavan u govoru radi nastavnikove nezainteresiranosti - uenik za dulji usmeni referat mora pripremiti skraenu pismenu skicu izlaganja nastavnikovo izlaganje je najbolji uzor za slobodno izlaganje uenikaMEUSOBNI ODNOS NASTAVNIH METODA

-

-

- nastavni proces je sloen, cjelovit i dinamian, to se i odnosi i na nastavne metode: a) sloenost-radi velikog broja metoda postoji jo vei broj kombinacija to stvara sloenost strukture b) cjelovitost- metode se meusobno povezuju za vrijeme nastave i ine cjelinu- povezivanje metoda moe biti: 1. simultano 2. sukcesivno c) dinaminost- metode se neprestano izmjenjuju tokom nastave, to smjenjivanje mora biti smisleno i svrsihodno (treba odabrati najekonominiju i efikasniju metodu za taj tip nastave) 10. IZVOENJE TOKA NASTAVNOG PROCESA 1.

struktura nastavnog procesa:PRIPREMANJE ILI UVOENJE UENIKA U NASTAVNI RAD

-

zadatak pripreme je obaviti sve potrebne predradnje materijalno-tehnikog, spoznajnog, psiholokog, organizacijskog i metodikog karaktera koje e pridonijeti uspjenom izvoenju glavnog dijela nastavnog rada (tj. trebaju se stvorit iobjektivni ili vanjski uvjeti u uionici i

25

subjektivni ili nutarnji uvjeti u uenicima) pripremanje ovisi o onome to iza toga slijedi ( da ne, nastavni bi uvod bio shematiziran, stalno jednak i ne bi imao poantu) - a) materijalno-tehnika strana pripremanja- pripremiti pomagala i nastavna sredstva, raspodijeliti uenike ako se radi samostalni rad, provjeriti funkcioniranje ureaja i mehanizama u uionici b) spoznajna strana pripremanja- dati uenicima osnovne podatke o tome to e raditi, uiti c) psiholoka strana pripremanja- motivirati uenike (ukljuiti njihov psihiki mehaniza (intelektualni i emocionalni) u funkciju) - pripremanjem se treba prevladati indiferentan i negativan odnos uenika prema nastavi - sadraj pripremanja je razliit: ovisi o glavnom dijelu rada koji slijedi (da li slijedi obrada sadraja, vjebanje, ponavljanje ili provjeravanje), pronicljivosti nastavnika (npr. da ispria anegdotu o toj temi, neto iz povijesti, pusti audio vrpca, demonstrira eksperiment, korektira se domaa zadaa koja je kljuna za glavni dio nastave, alternativna pitanja) i vremenu koje stoji na raspolaganju - mogue pogreke: a) neadekatno i nefunkcionalno pripremanje- ako je tom to je nastavnik najavio nejasno po sadraju b) neadekvatan nain rada ako nastavnik umori uenike ve u samom uvodu da ih ispituje nejasna pitanja i da taj razgovor dugo traje c) ako se uvoenje nastoji normirati na standardno vrijeme- ( 5 do 10 min), ako nastavnik skrati ili odui uvod a da je to nepotrebno - !!! bitno je da pripremanje bude vremenski to krae, ali zato to efikasnije i efektnije 2. OBRADA NOVIH NASTAVNIH SADRAJA

-

temeljna strukturna komponenta nastavnog procesa zauzima 35% nastavnog vremena odreenog nastavnim planom elementi sadraja koji se odnose na: a) spoznajnu stranu nastave: promatranje, miljenje, analiza, sinteza, shvaanje, produbljivanje, razumijevanje, preraivanje, zakljuivanje, itd. b) psiholoku stranu nastave: asocijacija, doivljavanje, percipiranje, predoivanje, uivljavanje, zornost, itd. c) metodiku stranu nastave: izraavanje, izlaganje, izvjetavanje, izrada, korigiraje, objanjavanje, predavanje, prikazivanje, itd. d) organizacijsku stranu nastave: podjela rada, podjela radnih grupa, itd - brojnost elemenata pokazuje sloenost ovoga dijela strukture - elementi se stalno dodavaju popisu (didaktika analiza koja prouava ovu mikroanalizu traje i danas) proces usvajanje znanja osnovni je zadatak ovog dijela strukture def: usvajanje odreene koliine novih injenica i apstrakcija vano je da uenici u nastavi stjeu injenice na adekvatnim ili primarnim izvorima znanja (izvori iz prve ruke) jer su injenice uenicim onda evidentne, nesumljive, prezentne!!! verbalno izlaganje injenica je sekundaran izvor

-

-

spoznavanje injenica na primarnim ili adekvatnim izvorima uenici intenzivno doivljavaju (intel. i emoc)- takve su injenice oite pa ih uenici lake usvajaju i lako se o njima izraavaju usvajanje apstrakcija je drugaije- potrebni su didaktiki postupci, apstrakcije treba shvatiti posredstvom miljenja tj. misaonih operacija + moramo uzeti u obzir povezanost injenica i apstrakcija pri prouavanju novih n. sadraja sa svrhom stjecanja znanja nastaju pogreke: a) ako se uenicima prezentiraju na temelju promatranja samo injenice, a ne prelazi se na generalizacije b) ako se izloi premalo injenica c) ako se injenice prezentiraju samo na sekundarnim izvorima- uzrokiuje verbalizam u nastavi, formalizam u znanju uenika, tzv. usvajanje mrtvih injenica, suhih injenica, knjikog znanja d) ako odvajamo generalizacije od injenica dimenzioniranje znanja odreivanje dimenzija znanja (isto kao i kod dimenzija sadraja anstave jer nastava stvara znanje) vrste: a) ekstenzitet znanja- precizira kvantitetu injenica i generalizacija koje uenici moraju usvojiti na toj etapi- znanje postaje usko, iroko, siromano, bogato - odreivanje omjera je sloeno- omjer g. i . nije 1:1 nego nekoliko injenica za jednu generalizaciju (npr. irenje materijala zagrijavanjem ima vie primjera koji se daju pokazati eksperimentom- ne treba pokazati SVE injenice- neekonomino!- koliki je minimum injenica potreban ovisi o vrsti generalizacije, njenoj teini, kvaliteti injenica, izboru prim i sek izvora, dobi uenika, njihovom iskustvu, predznanju i ment. sposobnostima i dr.) b) intenzitet znanja postie se analizom tj raslanjivanjem n. sadraja (mikro i makroanaliza)- poveanjem stupnja analize poveava se i broj sadrajnih elemenata - intenzitet se odreuje prema stupnju kolovanja, ali se poveava i unutar istog stupnja kolovanja iz razreda u razred - osnovna pretpostavka je struna kvalifikacija nastavnika (mora znati regulirati intenzitet, ne davati prevelike analize u niim razredima npr.) - intenzitet i ekstenzitet su proporcionalni c) sistem tj. struktura znanja- postie se logikim sreivanjem g. i . pri obraivanju sadraja- . i g. se ne mogu izloiti simultano, nego u sukcesivnom redu koji je ujedno logiki i protee s u odreenom vremenu koje je predvieno n. planom graduiranje etape obrade novih nastavnih sadraja

-

-

tokom p. n. n. s 3 dimenzije znanja se stalno integriraju i sinhroniziraju, a time se stvara i graduliranje (def: postupno proirivanje znanja izlaganjem i usvajanjem novih . i g. i istodobno njegovo postupno produbljivanje uz isto tako postupno stvaranje logikog pregleda tj. strukture) - prikaz spoznajnih krugova:prva slika pokazuje da uenik nije puno nauio, dok su druga i trea bolje

27

-

stepeniasti prikaz proirivanja i produbljivanja znanja:prvi primjer pokazuje idealno graduiranje, drugi je preblagi (npr. kad nastavnik previe ponavlja pa rad pati od tzv. praznog hoda, a trei je prevelik radi prebrzog tempa rada i prevelikih skokova)