PREMA SVJETLU INGRID RUNTIC ´

23/

12/

- 30

/12/

10 G

AL

ER

IJA

VL

AD

IMIR

BU

ZA

NC

ICˇˇ

SAVJET GALERIJE VLADIMIR BUÆAN»IΔ

Nevenka ArbanasPetar BariπiÊMilan BeπliÊLilijana DomiÊViπnja Slavica GaboutAnton VrliÊAnita ZlomisliÊ

Realizaciju izloæbe omoguÊio je Grad ZagrebGradski ured za obrazovanje, kulturu i πport

23. - prosinac 2010.

INGRID RUNTIΔPREMA SVJETLU

NAKLADNIK Centar za kulturu Novi Zagreb, Trg Narodne zaπtite 2, Zagreb; tel./fax: 6140-189, 6140-190; e-mail: galerija.vladimir.buzancic@czk-novi-zagreb.hr, www.czk-novi-zagreb.hr ZA NAKLADNIKA Branko MariÊ UREDNICA Anita ZlomisliÊ AUTOR PREDGOVORA Nikola Albaneæe FOTOGRAFIJE Ingrid RuntiÊ GRAFI»KO OBLIKOVANJEAna ZubiÊ, Marin JukiÊ POSTAV IZLOÆBE Ingrid RuntiÊ TISAK SveuËiliπna tiskara d.o.o. NAKLADA 500 primjeraka

CENTAR ZA KULTURU NOVI ZAGREB, Trg Narodne zaπtite 2, Remetinec, Zagreb

GALERIJA VLADIMIR BUŽAN»IΔ

NA NASLOVNICI: KLUPA SA ZRINJEVCA, 2009. // kombinirana tehnika na platnu, 50x70 cmZADNJA STRANICA: ODLAZEΔI S DOLCA, 2009. // ulje na platnu, 120x90 cm

IZDAŠNI POGLEDI, ODRAŽENE »ARI

Slikarstvo užitka, Ëuvstvenog nagnuÊa, bujnoga iskaza... To su prvotni dojmovi pred slikama Ingrid RuntiÊ, slikama kojima ova slikarica prenosi svoja uzbuenja prizorom koji, premda obiËan, biva perceptivno podignut na neku višu razinu, barem malËice oËuen u svojoj umjetniËkoj transpoziciji. Premda se prethodna konstatacija može uËiniti primje-renijom za radove na kojima zatjeËemo motive akta, putenih tijela u erotskome ozraËju (po kojima je slikarica zapažena u sklopu ciklusa The Best of), u Ëisto likovnom smislu ona se svakako uklapa i u sluËajevima gradskih i inih pejzaža, a to je ono što nas prven-stveno i mora zanimati. Ako se zapitamo Ëime je ta slikarska naslada postignuta, onda na prvo mjesto dolazi, dakako, kolorit (jer doseÊi tako povišeni naboj moguÊe je jedino koloritom), a za njim rukopis i kompozicija. BuduÊi da su polazišta ovih djela u okruženju kojim se Ingrid kreÊe, možemo inicijalno govoriti o zbilji i figuraciji, ali u nadasve slo-bodnoj interpretaciji prepoznajemo igru nedeskri ptivnih jedinica apstraktnih formi, pre-tapanje ekpresivnoga poËela u iluzionizam odraza nemirnih vodenih i krutih staklenih površina, susret ambijentalnih vrijednosti i simbo liËkih moguÊnosti.Meutim, ono što mi se Ëini naroËito intrigantnim jest snažan naracijski potencijal ko -ji se - naravno, svjesno - tek suzdržano, te stoga djelomiËno, realizirao u fotografski kadriranim scenama kako bi pobudio slutnju onoga što prethodi, odnosno dao naslutiti ono što slijedi, poput zatišja izmeu dvaju trenutaka (naslovom ranije izložbe Trenu tak u trajanju to je veÊ i sama autorica jasno naznaËila), moguÊe dviju radnji ili dogaaja. Pa ipak, nije tu prisutna samo blaga nostalgija (ona je eksplicite bila ugraena u ciklu su Vremeplov) ili užitak distancirana promatranja djeËje radosti, veÊ i izvježbani pogled fla-neura koji i u skromnim, reÊ’ bi zakutnim vizurama, uoËava biserje urbanoga prosto ra (on tu nipošto nije vien kao prostor opasnosti, ljudske otuenosti ili bilo kakvih uliËnih negativnosti).U rasponu od široke vizure Gajeve do snježnom bjelinom izolirane parkovne klupe (drugim rjeËnikom: od totala do bliskoga plana), Ingrid uspijeva doËarati snovitu real-nost obojanih sjena u kojoj se, pomišljamo, materijaliziraju Ëežnje (slika Venecija u od ra-zu za mene je primjer takve realizirane zemlje snova).Kada slikarica u gradske vizure ukljuËuje prolaznike, oni su nerijetko zabilježeni slea. Kao da je i to odlika dokone šetaËice Ëiji sporiji korak pretiËu užurbani prolaznici koje ona, istina, može doËekati u prolazu kada joj dolaze ususret Zrinjevcem ili Ilicom ili, pak, dok komuniciraju pored štandova Dolca.Moglo bi se uËiniti da konkretnost prikazanih prizora ne poznaje kompromise, izgle-da kako forma ne ostavlja mjesta imaginaciji. Meutim, mrljolike nejasnoÊe i svjetlost koja rastaËe oblike, unose odreene konotacije, pa otuda i dojam odmaka od stvar-nosti, odnosno transformacije svakodnevice. Ukoliko bismo pokušali ukljuËiti slikarst-vo Ingrid RuntiÊ u teorijski i kunsthistoriËarski diskurs, onda bi odreenje moglo glasiti: istodobna refleksija stvarnosti i projekcija imaginacije one su kategorije1 koje karakter-iziraju njeno djelo. Ali buduÊi da za empatijski osvrt takva kategorizacija nije nu žnost, dovoljno Êe biti ako u kompozicjima Ingrid RuntiÊ doživimo kontemplativne utihe rados-na životnog izobilja.NIKOLA ALBANEŽE1

O ti

m p

ojm

ovim

a u:

Mos

he B

aras

ch T

he L

angu

age

of A

rt, N

ew Y

ork

Uni

vers

ity

Pre

ss, 1

997,

str

. 112

, 113

RADIΔEVA ULICA, 2010. // ulje na platnu, 80x70 cm

VENECIJANSKI KANAL, 2010. // ulje na platnu, 90x70 cm

KOD ILLYA NA BRITANCU, 2010. // ulje na platnu, 80x140 cm

“PokreÊe me motiv i slikarski užitak u njegovoj razradi. Zagreb me uvijek iznova nadahnjuje svojom nenametljivom ljepotom i životnošÊu, zbog toga je i najviše zastupljen na ovoj izložbi. Trenutak i osjeÊaj doživljaja jedino je što pažljivo njegujem u svojim slikama - sam slikarski po stu-pak podliježe mijenama boja, njihovim nebrojenim me -usobnim odnosima i uvijek novim osobnim koloristi-Ëkim kombinacijama - zbog toga je za mene svaki motiv uzbudljiv izazov, a sam Ëin slikanja uranjanje u uvijek novu pustolovinu.” Ingrid RuntiÊ

PANORAMA PREMA SVJETLU, 2009. // kombinirana tehnika na platnu, 100x150 cm

19. Val 2, 2010. ulje na platnu, 90x120 cm

20. Val 1, diptih, 2010. ulje na platnu, 80x140 cm, 80x80 cm

21. Rapsko podne, 2009. kombinirana tehnika na papiru, 70x50 cm

22. Gajeva, 2009. kombinirana tehnika na papiru, 86x96 cm

23. Klupa sa Zrinjevca, 2009. kombinirana tehnika na papiru, 50x70 cm

24. Panorama prema svjetlu, 2009. kombinirana tehnika na platnu, 100x150 cm

25. Grad na vjetru, 2009. kombinirana tehnika na platnu, 100x150 cm

26. Zrinjevac u snijegu, 2009. serigrafija

27. Biokovo, 2008. serigrafija

POPIS RADOVA:

1. PrelazeÊi Prašku, 2007. ulje na platnu, 70x80 cm

2. Venecija u odrazu, 2005. ulje na platnu, 35x80 cm

3. PreradoviÊev sa, 2007. ulje na platnu, 90x120 cm

4. UspinjaËa, 2008. ulje na platnu, 60x80 cm

5. Jedno lice Venecije, 2005. ulje na platnu, 80x100 cm

6. Dalmatinska, 2008. ulje na platnu, 50x80 cm

7. LuËica u Makarskoj, 2006. ulje na platnu, 80x140 cm

8. BasariËekova, 2007. ulje na platnu, 90x120 cm

9. Starigrad na Hvaru, 2007. ulje na platnu, 80x140 cm

10. Novarragasse u BeËu, 2006. ulje na platnu, 80x80 cm

11. Crveno izobilje na Dolcu, 2008. ulje na platnu, 90x120 cm

12. Dvije brodice, 2010. ulje na platnu, 60x80 cm

13. Kod Illya na Britancu, 2010. ulje na platnu, 80x140 cm

14. Venecijanski kanal, 2010. ulje na platnu, 90x70 cm

15. PredveËerje na muliÊu, ulje na platnu, 60x60, 2008

16. Niz TomiÊevu, 2010. ulje na platnu, 80x50 cm

17. OdlazeÊi s Dolca, 2009. ulje na platnu, 120x90 cm

18. RadiÊeva, 2010. ulje na platnu, 80x70 cm

SAMOSTALNE IZLOŽBE:

1992. Zagreb, Galerija INA-Commerce, Austrija, St Pölten, Galerija opÊinske uprave St Pölten;1994. Austrija, BeË, Galerija Maia;2005. Austrija, BeË, Rumunjski kulturni centar, Austrija, BeË Galerija SPOE;2006. Zagreb, Tesla Ericsson, Galerija ETK;2007. Zagreb, Galerija Porezne uprave: Vidokruzi;2008. Zagreb, Galerija StanËiÊ: Vremeplov, Zagreb, Francuska medijateka: Vremeplov, Zagreb AGM - Art Point Centar: Erotski koloplet, Karlovac, Galerija studentskog kulturnog centra: Erotski koloplet, Makarska, Galerija Gojak: Trenutak u trajanju.

SUDJELOVANJA:

1992. Zagreb, Galerija starogradske vijeÊnice: Umjetnici grada Zagreba - Zagrebu;2005. Zagreb, Muzej Mimara: Hrvatski umjetnici za Plehan;2007. Makarska Galerija Gojak, Zagreb, Galerija Ulrich: Likumove generacije;2008. Samobor, Galeriji Prica: 1. triennale hrvat- skog autoportreta, monografija hrvatskog erotskog slikarstva Eros i Pornos;2009. Zagreb, Dom HDLU, Galerija Prsten: Izložba recentnih radova Ëlanova HDLU-a; 2010. Zagreb, Dom HDLU, Galerija Prsten: Izložba recentnih radova Ëlanova HDLU-a; Osijek, Galerija likovnih umjetnosti: 22. slavonski biennale.

PRIZNANJE:

1988. “International Art Competition”, New York

VAL 2, ulje na platnu, 90x120, 2010.

INGRID RUNTIΔ roena je 8. lipnja 1967. godine u Osijeku. 1990. godine diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi pr ofesora V. Jordana. »lanica je HDLU-a od iste godine. Po završetku studija u Zagrebu, odlazi na stipendiju na Akademiju likovnih umjetnosti u BeËu gdje je i magistrirala 1992. godine kod prof. A. Lehmdena i A. Brauera. Godine1994/95. radi kao slikarica i scenografkinja u slikarskim radionicima Austrijskih državnih kazališta (Elfriede Jelinek: Raststaette). Sudjeluje na meunarodnom skupu S koje strane granice u Novigradu s esejom Izložbeni BeË na razmeu tisuÊljeÊa te radi na katalogu i postavi izložbe Tragovima Hrvata u Austriji u BeËu i Zagrebu (HNK) u su -radnji s Austrijsko-hrvatskim društvom iz BeËa 1997. godine. Ingrid RuntiÊ je majka dvoje djece. Živi i radi kao samostal-na umjetnica u Zagrebu.

Kontakt: e-mail: ingrid@runtic.net; www.runtic.net

isbn 978-953-6916-993