priprema za ispit - Грађевински факултет · PDF fileni zadaci tivanjem u...

1
Priprem godine 1. Ispi potp 42, Ako odg sled a) K z s b) K p c) K o 2. Zav utv rasp 0,0 ispi a) I n n o b) A m n v 3. Nak dija par tačk a) D ε b) U e v d mni zadaci itivanjem u tpunosti sled 5 sa količin o je putem govaraju zap deće: Količine vo zapreminsk stepen hidra Koristeći m pretpostavit Koristeći iz odrediti pot visnost izme vrđena je u pona meren 01 mm. S itivanja prik Izračunati n nacrtati dij napone: 10 odgovaraju Ako je gred mase 16.00 napona dob vlažnost, a z kon opsežn agram može rabola važi ki ovih kriv Definisati a ε=1‰ σ=42 Ukoliko se elastičnosti vrednosti p dilatacija od za računsk uzoraka čet de Fereov z nom od m c = m ispitivanj preminske m ode i agreg ke mase ov atacije ceme metodu naj ti da ova fun zraz dobijen trebne količ eđu napone skladu sa d ne su prom ile u kN i kazani su ta napone i de agram σ-ε. MPa=1 cm sili do 72 k da u vreme kg, odredit bijene prilik zatim i čvrs nih ispitivan e da se pre za područje vih postoji je analitičke iz 2 MPa, za ε e pretposta ovog mater plastičnog i d ε=5‰, 6ki deo ispit tiri vrste b zakon. Svi b =360 kg/m 3 ja utvrđeno mase 2094 gata koje su ih betona u enta u vrem manjih kva nkcija ima o n u prethodn čine materija i deformac dispozicijom mene merne i čitanja na belarno: formacije k . Prilikom m I za dilata kN važi Huk ispitivanja i ti njenu apso kom ovog is stoću pri sav nja jedne v edstavi pom e 0≤ε≤5‰, edinstvena t raze σ=σ(ε) =5‰ σ=170 vi da se rijala jednak elastičnog i 7‰. ta iz predm betona zakl betoni o koj 3 . Specifičn o da se rad kg/m 3 , 222 u upotreblje u svežem s me ispitivanj adrata defin oblik prave noj tački, k ala za sprav cije pri savij m na slici. N baze dužin a deformet koji odgova crtanja ov acije: 1‰=1 kov zakon, imala masu olutnu i rela spitivanja o vijanju koja vrste plastič moću dve p a druga za tangenta. ) za predme 0 MPa,a za sa dovoljn k njegovom dela dilata meta Građev ljučeno je ima je ovde na masa ovo di o čvrsto 25 kg/m 3 , 2 ene za spra stanju γ b,sv , a betona izn nisati zavis linije. kao i ostale vljanje 1m 3 b janju drven Na gornjoj na l0=100 m tru (u pode araju vredno vog dijagram 1 cm. Uz p odrediti mo u od 17.28 k ativnu vlažn odredili čvr a odgovara t čne mase, z parabole dru područje 5 etni dijagram ε=10‰ σ= nom tačnoš m sekantnom acije u trenu vinski mate da čvrstoć e reč izrađen og cementa oćama 20, 304 kg/m 3 vljanje pred polazeći o nosio α h =0, snost f k,28 = uslove o k betona MB e grede dim i donjoj po mm pomoć eocima) do ostima sile d ma usvojiti retpostavku odul elastičn kg, a nakon nost. Na osn stoću pri sa tački zasićen zaključeno j ugog reda. ≤ε≤10‰, p m, vodeći pr 635 MPa; ću može u m modulu u ucima kada erijali 2, šk će ovih bet ni su od cem a iznosila je 30, 40 i i 2385 kg/m dmetnih be od pretpost ,7. = f k,28 (γ b,sv ), kojima je ve 60. menzija 12× ovršini gred ću deformet obijeni pril datim u tab i sledeću r u da pri nap nosti E dato sušenja do novu najveć avijanju za nosti vlakan je da njen Utvrđeno j pri čemu u ri tome raču usvojiti da tački ε=1,5 a je dostign k. 2016/17. tona f k,28 u menta klase e 3,0 g/cm 3 . 50, kojima m 3 , odrediti etona, kao i tavke da je , pri čemu eć bilo reči, 12×200 cm e, u sredini tra podatka ikom ovog beli, a zatim razmeru za ponima koji g drveta. konstantne će vrednosti standardnu naca. radni (σ-ε) je da jedna zajedničkoj una da je za a je modul 5‰, utvrditi nuta ukupna . u e . a i i e u , m i a g  m a i e i u ) a j a l i a

Transcript of priprema za ispit - Грађевински факултет · PDF fileni zadaci tivanjem u...

Page 1: priprema za ispit - Грађевински факултет · PDF fileni zadaci tivanjem u tpunosti sled 5 sa količin je putem ovaraju zap eće: oličine vo apreminsk tepen hidra

Pripremgodine

1. Ispipotp42,Akoodgsled

a) Kzs

b) Kp

c) Ko

2. Zavutvrasp0,0ispi

a) Inno

b) Amnv

3. Nakdijapartačk

a) Dε

b) Uevd

mni zadaci

itivanjem utpunosti sled5 sa količino je putemgovaraju zapdeće: Količine vozapreminskstepen hidraKoristeći mpretpostavitKoristeći izodrediti potvisnost izme

vrđena je u pona meren01 mm. Sitivanja prik

Izračunati nnacrtati dijnapone: 10 odgovaraju Ako je gredmase 16.00 napona dobvlažnost, a z

kon opsežnagram možerabola važi ki ovih krivDefinisati aε=1‰ σ=42Ukoliko seelastičnosti vrednosti pdilatacija od

za računsk

uzoraka četde Fereov znom od mc=

m ispitivanjpreminske m

ode i agregke mase ovatacije cememetodu najti da ova funzraz dobijentrebne količeđu naponeskladu sa dne su promile u kN ikazani su ta

napone i deagram σ-ε.MPa=1 cmsili do 72 k

da u vreme kg, odredit

bijene prilikzatim i čvrs

nih ispitivane da se preza područje

vih postoji jeanalitičke iz2 MPa, za εe pretpostaovog mater

plastičnog i d ε=5‰, 6‰

ki deo ispit

tiri vrste bzakon. Svi b=360 kg/m3

ja utvrđenomase 2094

gata koje suih betona uenta u vremmanjih kvankcija ima on u prethodnčine materija i deformac

dispozicijommene merne

i čitanja nabelarno:

formacije k. Prilikom

m I za dilatakN važi Hukispitivanja iti njenu apsokom ovog isstoću pri sav

nja jedne vedstavi pome 0≤ε≤5‰, edinstvena traze σ=σ(ε)=5‰ σ=170vi da se rijala jednakelastičnog

‰ i 7‰.

ta iz predm

betona zaklbetoni o koj3. Specifično da se rad

kg/m3, 222

u upotrebljeu svežem s

me ispitivanjadrata definoblik prave noj tački, kala za spravcije pri savijm na slici. N

baze dužina deformet

koji odgovacrtanja ov

acije: 1‰=1kov zakon, imala masuolutnu i relaspitivanja ovijanju koja

vrste plastičmoću dve p

a druga za tangenta. ) za predme0 MPa,a za sa dovoljnk njegovomdela dilata

meta Građev

ljučeno je ima je ovde

na masa ovodi o čvrsto

25 kg/m3, 2

ene za sprastanju γb,sv,a betona iznnisati zavislinije.

kao i ostale vljanje 1m3 bjanju drvenNa gornjoj na l0=100 mtru (u pode

araju vrednovog dijagram1 cm. Uz podrediti mo

u od 17.28 kativnu vlažnodredili čvra odgovara t

čne mase, zparabole dru

područje 5

etni dijagramε=10‰ σ=

nom tačnošm sekantnomacije u trenu

vinski mate

da čvrstoće reč izrađenog cementa oćama 20, 304 kg/m3

vljanje pred polazeći onosio αh=0,snost fk,28=

uslove o kbetona MB e grede dimi donjoj pomm pomoćeocima) do

ostima sile dma usvojitiretpostavku

odul elastičnkg, a nakon nost. Na osnstoću pri satački zasićen

zaključeno jugog reda. ≤ε≤10‰, p

m, vodeći pr635 MPa; ću može u

m modulu u ucima kada

erijali 2, šk

će ovih betni su od cem

a iznosila je30, 40 i i 2385 kg/m

dmetnih beod pretpost,7.

= fk,28(γb,sv),

kojima je ve60. 

menzija 12×ovršini gredću deformetobijeni pril

datim u tabi sledeću r

u da pri napnosti E datosušenja do

novu najvećavijanju za nosti vlakan

je da njen Utvrđeno j

pri čemu u

ri tome raču

usvojiti datački ε=1,5

a je dostign

k. 2016/17.

tona fk,28 umenta klasee 3,0 g/cm3.50, kojimam3, odrediti

etona, kao itavke da je

, pri čemu

eć bilo reči,

12×200 cme, u sredinitra podatkaikom ovog

beli, a zatimrazmeru zaponima kojig drveta. konstantneće vrednostistandardnu

naca.

radni (σ-ε)je da jednazajedničkoj

una da je za

a je modul5‰, utvrditinuta ukupna

.

u e . a i

i e

u

,

m i a g

 

m a i

e i u

) a j

a

l i a