1

PREGLED GLAGOLSKIH NASTAVAKA Glagolski se nastavci dijele u tri skupine: primarne, sekundarne i imperativne. Primarne nastavke imaju indikativi sadanji (i budui), sekundarne indikativi proli (preteriti). Ti nastavci mogu biti aktivni i mediopasivni. Evo njihova pregleda:

PRIMARNI SEKUNDARNI IMPERATIVNI

akt. med-pas. akt. med-pas. akt. med-pas. 1. -/- - - - - - 2. -/- - - - -/- - 3. -/-() - - - - - 1. - - - - - - 2. - - - - - - 3. -() - -/- - - -

U grkom glagolskom sustavu razlikujemo dvije glavne konjugacije: 1. TEMATSKI GLAGOLI su svi glagoli koji u prvom licu zavravaju na . Oni ispred nastavaka imaju tematski vokal -/- (npr. --). Kod dodavanja tematskog vokala esto dolazi do glasovnih promjena pa se nastavci vie ne mogu raspoznati (npr. 2. l. sg. -- ) Kod glagola koji zavravaju na -, -, - dolazi do stezanja vokala osnove i tematskog vokala po sljedeim pravilima: +a glas = += +,,= +o glas = += +,= +dugi vok.=dugi vok. +,,= +diftong=diftong 2. ATEMATSKI GLAGOLI su svi glagoli koji u prvom licu zavravaju na . Oni dakle nemaju tematskog vokala, to znai da se nastavci dodaju direktno na osnovu (npr. -) .............................................................................................................. ZADACI: 1. Odredi kojoj konjugaciji pripadaju sljedei glagoli: , , , 2. Odredi svakom od tih glagola sastavne dijelove (osnova, tematski vokal, nastavak)

2

INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG, SG Da bismo sloili jednostavnu reenicu, moramo jo upoznati glagolske oblike u nekom licu, jer nam za tvorbu reenice jo nedostaje predikat. Predikat moe biti samo lini oblik glagola. Pregled triju lica jednine prezenta grkih glagola vidi se u sljedeoj tablici:

PREZENT - jednina primjer U RJENIKU 1.l.sg 2.l.sg. 3.l.sg. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

! Glagol je u rjeniku naveden u 1.l.sg. prezenta, no kod nekih glagola postoji razlika izmeu tog oblika i oblika koji se javlja u tekstovima. To se dogaa kod glagola na -, -, -. Glagole tih triju skupina nazivamo verba contracta (stegnuti glagoli), jer njihovi oblici nastaju kontrahiranjem (stezanjem) dvaju ili vie vokala. Kako u sve tri skupine rezultat

stezanja zavrnog glasa osnove i nastavka - daje -, u rjeniku se navodi za 1.l.sg. njihov nestegnuti oblik!

Nastavcima se, kao to ste primijetili, razlikuju glagoli dviju skupina koje, prema nastavku za 1..sg, nazivamo glagolima na i glagolima na . U nekim se gramatikama oni svrstavaju u dvije razliite konjugacije. No tvorba ostalih vremena kod svih je grkih glagola jednaka.

! GLAGOLI NA IMAJU U SG. ISPRED NASTAVAKA DUG VOKAL! ! SVI SE GLAGOLSKI OBLICI NAGLAAVAJU TO DALJE OD KRAJA!!!

VJEBA:

U RJENIKU ZNAENJE 1.l.sg 2.l.sg. 3.l.sg dajem

nosim volim

potujem

pokazujem pobjeujem zarobljujem

bacam

aljem

Osim oblika koje ste nauili iz tablice postoji i pomoni glagol 'biti' iji se oblici razlikuju:1

- biti

1.l.sg. jesam (sam) 2.l.sg. jesi (si) 3.l.sg. () jest (je)

1.l.pl jesmo(smo) 2.l.pl. jeste (ste) 3.l.pl. () jesu (su)

1 U 1.l.sg. i u 3.l.sg. taj je glagol enklitian, tj. nenaglaen, ali moe utjecati na naglasak rijei na koju se u reenici naslanja. Pravila za naglaavanje enklitika piu u grkoj gramatici.

3

SLAGANJE REENICA: Osnovni oblik proirene reenice je S-P-D.O. (subjekt predikat - direktni objekt). U reenici najprije odreujemo predikat i prema njemu traimo subjekt. Odnos predikata i subjekta moe se prikazati ovako:

Predikat Subjekt 1.l.sg. JA (ili neizreen) 2.l.sg. TI (ili neizreen) 3.l.sg NOMINATIV SINGULARA 1.l.pl. MI (ili neizreen) 2.l.pl. VI (ili neizreen) 3.l.pl. NOMINATIV PLURALA Direktni objekt je, kao to smo ve rekli, uvijek u akuzativu.

Ako u reenici upotrebljavamo pomoni glagol , uz njega se ne moe pojaviti direktni objekt jer je on neprijelazan glagol. No zato uz njega mora stajati imenska rije kao dio imenskog predikata. U imenskom se predikatu imenica upotrebljava bez lana. Imenica stoji bez lana i ako je vlastito ime! Od sljedeih rijei sastavite to vie moete reenica: drava; mornar; prijateljstvo; narod; istina; ovjek; prijatelj; volim; raam; stvaram; potujem. INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG, PLURAL

primjer 1.l.pl 2.l.pl 3.l.pl. - - -() - - -() - - -() - - -() - - -() Na kraju nastavka za 3.l.pl. nalazi se ako slijedi rije koja poinje vokalom, te ako slijedi interpunkcija. To je tzv. pokretljivo

Glagoli na - ispred nastavaka za plural imaju kratak vokal Glagoli , steu zavretak osnove i nastavak 3.l.pl. (), Napravite potpunu paradigmu svih glagola iz tablice u sg i pl Reenice koje ste sloili u singularu, prebacite u plural! VOKATIV

a-deklinacija o- deklinacija *imenice mukog roda a deklinacije na i imena naroda imaju u V -

enski rod muki rod m./. rod srednji rod

= N odbacuje - iz N - = N

= n = n = n = n

lan nema vokativa pa se uz vokativ najee biljei uzvik Vokativ nema funkciju u reenici pa se od ostatka reenice odvaja zarezom.

4

IMPERATIV PREZENTA AKTIVNOG - ZAPOVJEDNI NAIN

U RJENIKU 2.sg. 3.sg. 2.pl. 3.pl. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

-* -/ -

- - - -/ - -/ -

- -/ -

*Kod glagola na - pred nastavcima za 3.sg., 2pl. i 3.pl. dolazi kratki vokal Glagolski oblici prezenta koje smo dosad nauili iskazuju stvarnu radnju. Takav glagolski nain nazivamo indikativom. Da bismo iskazali zapovijed trebamo se posluiti imperativom. Negacija uz indikativ je , a uz imperativ

Napii imperative od glagola i prevedi ih: , , , , , , INDIKATIV IMPERFEKTA AKTIVNOG, SG U grkom se prola radnja izrie raznim glagolskim vremenima koja zajednikim imenom zovemo preteritima. Meu preteritima postoji razlika s obzirom na trajanje radnje koju iskazuju. Imperfekt iskazuje prolu trajnu radnju. Pri tvorbi imperfekta glagol dobiva nove zavretke:

SINGULAR

U rjeniku 1.sg. 2.sg. 3.sg. - - - - - - - - - - - - - - - - - ! - - -

!!!! Glagoli na - ispred zavretaka u singularu imaju dug vokal:

-, ,

, ,

, ,

-, -,

Osim novih zavretaka za sve preterite karakteristian je jo jedan novi element

AUGMENT proirenje glagolske osnove.

1. SILABIKI AUGMENT Glagolima koji poinju konsonantom na poetak osnove dodaje se jo jedan slog - ( npr. - -- ) 2. TEMPORALNI AUGMENT Ako glagol poinje vokalom ili diftongom taj poetni vokal ili diftong se produljuje:

- - ( )

- - ( )

- - ( )

- ( )

- - ( )

- - ( )

- - ( )

- - ( )

5

- - ( )

- - ( )

ako je glagol sloen, onda augment dolazi izmeu prijedloga i glagola, pri emu treba paziti na sljedee sluajeve:

prijedlog se vraa u prvobitno stanje: -- > ----;

prijedlog koji zavrava vokalom pred augmentom ga gubi: -- > ----2

pred augmentom postaje : -->----;

naglasak nikada ne prelazi preko augmenta!!! --> ---

Napii imperfekt ovih glagola , , , , , , , , , , a) prebaci u imperfekt (), , , , , , , , , , b) prebaci u prezent , , , , , , INDIKATIV IMPERFEKTA AKTIVNOG, PLURAL

PLURAL

1.pl. 2.pl. 3.pl. - - - - - - - - - - - - - - - - - ! - - -

!!!! Glagoli na - ispred zavretaka u pluralu imaju kratak vokal:

--, - -- - PAZI: > ; > ; > prebaci u imperfekt: , , , , , , , ,

, , , ,

2 Vokal ipak ostaje u prijedlogu ; a prijedlog postaje : -->---; -->---

6

MEDIJ I PASIV

Dosada su svi glagolski oblici s kojima ste se susretali imali aktivne oblike. To je znailo da je subjekt reenice bio ujedno i vritelj radnje. No u grkom postoje jo dva razliita glagolska vida: medij i pasiv. MEDIJ stoji ako subjekt vri radnju na sebi ili sebi u korist. U hrvatskom ne poznajemo taj glagolski vid, no znaenje je blisko naim povratnim glagolima. PASIV stoji ako subjekt trpi radnju od nekog drugog vritelja radnje. NB! U pasivnoj reenici u hrvatskom vritelj radnje izrie se prijedlonim izrazom od + genitiv, a u grkom ce adekvatno tomu stajati + genitiv.

Kako se aktivna reenica pretvara u pasivnu moete vidjeti iz sljedeeg primjera:

S P (akt) D.O. P.O. . P.O. vritelja radnje P (pas) S P.O. . Razlika izmeu znaenja pojedinih glagolskih vidova moe se najbolje vidjeti na primjeru glagola :

(akt) stavljam (nekoga/neto) (pas) stavljan sam (od nekoga) (med) stavljam se, stajem / stavljam sebi

Primijetili ste da nema razlike u obliku za medij i pasiv. U prezentskoj osnovi oni su potpuno jednaki, a radi li se o mediju ili pasivu zakljuit ete prema smislu reenice.

Zavretke mediopasivnog prezenta prikazuje tablica:

INDIKATIV PREZENTA MEDIOPASIVNOG

RJENIK 1.l.sg. 2.l.sg. 3.l.sg. 1.l.pl. 2.l.pl. 3.l.pl. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Zavretci - su za naglasak kratki! Kod glagola na - vokal pred nastavkom je kratak!

Pretvori sljedeu reenicu u pasivnu: . Prevedi reenicu na grki: Dolazimo i vidimo uitelje i uenike u koli. Pronai po jedan glagol iz svake skupine, konjugiraj ga u prez. mp. i prevedi prvo lice sg u akt/pas/med!

!!! U grkom kao i u latinskom postoje DEPONENTNI GLAGOLI. To su glagoli koji imaju samo medijalne/pasivne oblike, a znaenje im je aktivno. Oni se u rjeniku dakako navode u 1.l.sg.ind.prez.mp. = , , . Pronaite njihova znaenja u rjeniku.

7

INDIKATIV IMPERFEKTA MEDIOPASIVNOG

RJENIK 1.l.sg. 2.l.sg. 3.l.sg. 1.l.pl. 2.l.pl. 3.l.pl. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kod glagola na - vokal pred nastavkom je kratak! Pronai po jedan glagol iz svake skupine, konjugiraj ga u indikativu imperfekta mediopasivnog i prevedi prvo lice sg u akt/pas/med! SINTEZA GLAGOLSKIH OBLIKA

INDIKATIV PREZENTA Indikativ prezenta ima primarne nastavke. AKTIV

- - - - -

1 - - - - - 2 - - - - - 3 - - - - -() 1 - - - - - 2 - - - - - 3 -() -() -() -() -()

Nekoliko glagola na - imaju posebnu konjugaciju:

= jesam = ii u = kaem

1 2 3 () () () 1 2 3 () ()

MEDIOPASIV

- - - - -

1 - - - - - 2 - - - - - 3 - - - - - 1 - - - - - 2 - - - - - 3 - - - - -

Glagoli (=leim) i (=sjedim) su deponentni atematski glagoli N.B.! Deponentni glagoli imaju samo mediopasivne oblike, ali samo aktivno znaenje (npr. idem, dolazim, postajem, znam)

8

INDIKATIV IMPERFEKTA Imperfekt ima sekundarne nastavke i augment. Augment moe biti: silabiki koje se dodaje ispred glagolske osnove ( ) temporalni duljenje poetnog vokala osnove ( ) Kod sloenih glagola augment se umee izmeu prijedloga i osnove ( ) AKTIV

- - - - -

1 - - - - - 2 - - - - - 3 -() - - - - 1 - - - - - 2 - - - - - 3 - - - - -

1 2 3 1 2 3

MEDIOPASIV

- - - - -

1 - - - - - 2 - - - - - 3 - - - - - 1 - - - - - 2 - - - - - 3 - - - - -