1. srpnja 2014 . Demetres Economides, v oditelj projekta, stručnjak za SPUO

„Pomoć u pripremi strateške procjene utjecaja na okoliš za Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske “

Identifikacijski broj IPA 2007/HR/16/IPO/002-0215-provodi se u okviru okvirnog ugovora LOT 2 ”Promet i infrastruktura”

1. srpnja 2014.Demetres Economides, voditelj projekta, stručnjak za SPUO

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE (MPPI)Republika Hrvatska

PREDSTAVLJANJE STRATEŠKE STUDIJE UTJECAJA NA OKOLIŠ

Struktura prezentacije

• Ciljevi• SPUO metodologija• Strategija prometnog razvoja RH 2014.-2030.• Rezultati strateške procjene utjecaja na okoliš

"Podrška u pripremi strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) za Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske"


Ciljevi

Opći cilj strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) je stvoriti uvjete za učinkovit razvoj prometnog sektora u Republici Hrvatskoj te omogućiti planiranje infrastrukturnih ulaganja na temelju nove Strategije prometnog razvoja, uzimajući u obzir aspekte zaštite okoliša


Proces izrade SPUO

Ocjena o potrebi Da li je Strateška procjena utjecaja na okoliš potrebna?

Djelokrug i sadržaj Koji su prometni/ciljevi zaštite okoliša infrastrukturnog plana ? Kojim pitanjima bi se procjena trebala baviti? Koja metoda procjene je izvediva s raspoloživim podacima?

Procjena utjecaja na okoliš

Koliko su značajni utjecaji? Kako se to može smanjiti, ukoliko bude potrebno? Kako to nadzirati nakon donošenja odluke?

Pregled Da li je izvješće razumljivo i nepristrano? Jesu li raspravljena sva relevantna pitanja, uključujući alternative ? Jesu li prognoze i povezane metode jasno predstavljene?

Provedba i praćenje Je li posve jasno kako će se provesti plan prometne infrastrukture? Jesu li prijedlozi za praćenje jasno predstavljeni ? Postoje li mehanizmi za ispravljanje neprihvatljivih aspekata?

Konzultacije i sudjelovanje

Postoji li plan javnog sudjelovanja? Postoji li postupak komunikacije s vlastima druge države u slučaju

prekograničnog koridora?

Donošenje odluka Da li je SEA integrirana u proces planiranja? Da li je SEA povezana s ostalim vrstama procjene? Da li je SEA potpuno uzeta u obzir prilikom donošenja mišljenja?


Međuodnos procesa izrade Strategije i SPUO

Metodologija procjene-ciljevi Strategije u odnosu na ciljeve SPUO cilj: procijeniti kompatibilnost ciljeva strategije u odnosu na ciljeve SPUO metodologija:

ciljevi su snažno kompatibilni (u izravnom su odnosu, točnije ispunjenje jednog cilja vodi k ispunjenju drugog cilja)

ciljevi su djelomično kompatibilni (u neizravnom su odnosu, točnije ispunjenje jednog cilja ima rezultate koji promiču ispunjenje drugih)

kompatibilnost je nesigurna (odnosno kompatibilnost ovisi o tome kako je ispunjen, može imati pozitivne i negativne rezultate)

nema očitih odnosa između ovih ciljeva

ciljevi su nekompatibilni


Procjena rezultata- Procjena alternativa (varijanti)Za svaki SPR cilj:Opće mjere:

visoka razina unutarnje kompatibilnosti, sukladni jedni s drugima dokazano da su potrebni bez obzira na konačnu odluku o preferiranom vidu nisu sukladni ni jednoj grupi mjera

Varijantne (alternativne) mjere Može omogućiti napredak u ostvarenju cilja SPR

Cilj: ispitati sukladnost varijantnih mjera sa SPUO ciljevima i potencijalnu nužnosti da ih se uključi u osnovne mjere Strategije

Metodologija: varijantne mjere ocjenjuju se prema ljestvici:

Potpuno u skladu s ciljevima SPUO -treba ga uključiti u set mjera

Promiče implementaciju ciljeva Strategije – potrebno je razmisliti o uključivanju u set mjera

Nesigurno je hoće li izvršenje promicati ispunjenje ciljeva Strateške procjene utjecaja na okoliš (može imati pozitivan i negativan utjecaj ovisno o načinu implementacije)

Nema odnosa s ciljevima SPUO

Suprotno ciljevima SPUO


Metodologija procjene - Mjere Cilj: procijeniti značajne pozitivne i/ili negativne učinke specifičnih

prijedloga sadržanih u Strategiji u odnosu na relevantne ciljeve zaštite okoliša.

MetodologijaKarakter utjecaja Simboli ObjašnjenjeVjerojatnost !! Vrlo vjerojatno

! Vjerojatno

Skala _ _ Velika skala negativno

_ Negativno

+ + Velika skala pozitivno

+ Pozitivno

0 Neutralno

Učestalost / trajanje >> Često do konstantno / Dugotrajno do stalno

> Povremeno / kratkotrajno

Reverzibilnost IR Ireverzibilno

R Reverzibilno

Nesigurnost (u svim navedenim slučajevima) ? Mogući utjecaj potpuno ovisi o uvjetima implementacije (može biti pozitivan ili negativan)


Opći cilj: postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava na području Republike Hrvatske, uzimajući u obzir novu ulogu zemlje nakon ulaska u Europsku uniju u srpnju 2013.

Glavna načela Strategije :

Zaštititi okoliš Osigurati sigurnost Osigurati učinkovitost Osigurati financijsku održivost Poboljšati dostupnost i društvenu uključenost Poboljšati energetsku učinkovitost Poboljšati podjeli u korist javnog prijevoza i okolišno prihvatljivijih načina prometa

(pječaćenje i bicikliranje) Povećati razinu usluge Osigurati kvalitetu usluge Osigurati interoperabilnost sustava

Strategija prometnog razvoja RH


CILJEVI PODCILJEVI1. Poboljšanje prometne povezanosti i koordinacije sa susjednim zemljama

1a eliminacija zastoja na granicama1b poboljšanje dostupnosti međunarodnog prometa inozemnim putnicima (uključujući tranzitni promet) 1c poboljšanje dostupnosti međunarodnog teretnog prometa (uključujući tranzitni promet)

2. Poboljšanje dostupnosti međunarodnog prometa unutar Hrvatske

2a poboljšanje dostupnosti međunarodnog putničkog prometa – Središnja Hrvatska (Zagreb)2b poboljšanje dostupnosti međunarodnog putničkog prometa – Sjeverno Primorje (Rijeka)2c poboljšanje dostupnosti međunarodnog putničkog prometa – Istočna Hrvatska (Osijek- Slavonski brod)2d poboljšanje dostupnosti međunarodnog putničkog prometa- Sjeverna i Središnja Dalmacija (Split- Zadar)2e poboljšanje dostupnosti međunarodnog putničkog prometa – Južna Dalmacija (Dubrovnik)

3. Poboljšanje regionalne putničke povezanosti u Hrvatskoj pojačavanjem teritorijalne povezanosti

3a poboljšanje regionalne povezivosti s kopnom3b poboljšanje regionalne povezivosti prema/sa/između otoka

4. Poboljšanje dostupnosti putnicima prema i unutar glavnih urbanih aglomeracija

4a poboljšanje dostupnosti putnicima - čvor Zagreb4b poboljšanje dostupnosti putnicima – čvor Rijeka4c poboljšanje dostupnosti putnicima – čvor Zadar4d poboljšanje dostupnosti putnicima – čvor Split4e poboljšanje dostupnosti putnicima – čvor Osijek4f poboljšanje dostupnosti putnicima – čvor Dubrovnik

5. Poboljšanje pristupačnosti teretnog prometa unutar Hrvatske

5a poboljšanje dostupnosti teretnog prometa -Središnja Hrvatska (Zagreb) 5b poboljšanje dostupnosti teretnog prometa - Sjeverni Jadran (Rijeka) 5c poboljšanje dostupnosti teretnog prometa - Istočna Hrvatska (Osijek - Slavonski Brod) 5d poboljšanje dostupnosti teretnog prometa - Sjeverna i Srednja Dalmacija (Split - Zadar) 5e poboljšanje dostupnosti teretnog prometa – Južna Dalmacija ( Dubrovnik)

6. Poboljšanje prometnog sustava u smisluorganizacije i operativnog ustrojstva, a s ciljem osiguravanjaefikasnosti i održivosti samog sustava

6a Prilagodba zakonodavstva, pravila i standarda zahtjevima Europe i najboljoj primjeni6b Poboljšanje organizacijskih postavki sustava i suradnje među mjerodavnim dionicima6c Poboljšanje operativne organizacije sustava6d Poboljšanje sigurnosti prometnog sustava6e Smanjenje/ ublažavanje utjecaja na okoliš6f Poboljšanje energetske učinkovitosti6g Financijska održivost prometnog sustava


Ciljevi Strategije


Sadašnje stanje i trendovi u Hrvatskoj Socio-ekonomski uvjeti • Okoliš

− zrak − klimatske promjene − buka − voda − tlo − biološka raznolikost i staništa − kulturna baština


Profil zemlje Stanovništvo: 4,3 milijuna (Popis stanovništva iz 2011.), s trendom smanjivanja broja (prognoza za 2051: 3,7 milijuna). Postoji trend urbanizacije, ali gustoča naselje nosti je i dalje niska. Geomorfologija: Krško područje 54% površine (reljefna specifičnost). Zemljopis: 3 regije (Panonska i Peri-Panonska područje, planinskom području, Jadransko podrućje. Ukupno 1185 otoka, 47 naseljeno, 651 nenaseljena, 389 hridi i 78 grebena.. Pokrivenost zemljišta:


Gospodarske aktivnosti

−Industrija: Oko 20% BDP-a. U padu od 2008. Glavni sektori: Proizvodnja hrane i pića, struje, plina, vode, proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, naftnih proizvoda i proizvoda od metala.

−Građevinarstvo: Oko 6% BDP-a, ali je u opadanju od 2008

−Poljoprivreda: Oko 4% BDP-a−Turizam: Oko 20% BDP-a. Strani turizam ima snažan trend rasta. Obalna zona je glavno odredište.

Turizam ima utjecaj na prometne potrebe i važan je pritisak na okoliš

−Energija: električna energija uglavnom iz hidroelektrana i termoelektrana. Vjetar i drugi obnovljivi izvori energije predstavljaju male udjele. Povećanje uvoza električne energije u posljednje 2 godine.


Kvaliteta zraka: općenito dobra– sustavno se prati

Klimatske promjene: Ukupno GHG emisija: 28256 ktn (2011) i.e 6.5 tn/capita (EU-27 aver.: 9.2 tn/capita). Prometni sektor: cca. 20% ukupnih GHG emisija

Buka: još se ne prati sustavno

Vodni resursi: Obilna količina, uglavnom dobre kvalitete - državne vode redovito se prate, Hrvatska nastavlja s provedbom odredaba Okvirne direktive o vodama i drugih direktiva o vodama u skladu s Planom upravljanja vodnim područjem

More: uglavnom izvrsne kvalitete, sustavno se prati

Tlo: suočava s prijetnjama poput erozije, povećane kiselosti tla, smanjenom biodostupnošću hranjivih tvari, kontaminacijom teškim metalima

Bioraznolikost: Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa, dom značajanom djelu populacija mnogih vrsta ugroženih na europskoj razini

Kulturna baština: značajna kulturna baština iz svih razdoblja europske povjesti


KATEGORIJA CILJ POKAZATELJ

Kakvoća zraka Očuvanje dobre kakvoće zraka i smanjenje emisije lebdećih čestica PM10Emitirani NOx Emitirane PM10 Broj prekoračenja

Klimatske promjene Smanjenje emisije stakleničkih plinovaEmitiran CO2-eqPrimjena Održivog sustava za odvodnju na novim i poboljšanim infrastrukturnim projektima

Energija Promicanje održivog korištenja energijeUkupna potrošnja energije u prometuPotrošnja goriva po putničkom kmAlternativna potrošnja goriva

Vode Smanjiti onečišćenje površinskih i podzemnih voda Ocjena stanja vodaMore Smanjiti onečišćenje mora Vodni razredi za morsku vodu

Bioraznolikost i staništa, flora i fauna Smanjiti negativne utjecaje na bioraznolikost i staništa

Namjena zemljišta u osjetljivim područjima (km2).Promjene u prometu (put.-km) u osjetljivom području.Kroz različite aktivnosti vezane uz promet implementiraju se brojna načini poboljšanja bioraznolikosti (kao što je sadnja autohtonih vrsta uz putove, implementacija bio/zeleniih mostova

Buka Izbjegavanje izlaganju onim razinama koje ugrožavaju zdravlje ili kvalitetu života Stanovništvo izloženo prometnoj buci

Tlo Smanjiti negativne utjecaje na oštećenje tla (onečišćenje, premještanje) Broj slučajeva onečišćenja

Kulturno naslijeđe Smanjiti utjecaj na kulturno-povijesno okruženje Udaljenost prometne infrastruktureBrojna obilježene lokacije i kulturni spomenici ugroženi su zbog prometa

Korištenje zemljišta Smanjiti štetne učinke na korištenje zemljišta-promjene namjene Zemljište iskorišteno za prometnu infrastrukturu (km2)

Materijalna dobra Najbolje iskoristiti postojeću infrastrukturu i promicati održivi razvoj nove infrastrukture

Stopa ponovne uporabe i reciklaže materijalaOmjer ekološki prihvatljivih građevinskih materijalaPogođena zemljišta (km2)

Proizvodnja otpada Smanjenje proizvodnje otpadaUsvajanje integriranih ekološki prihvatljivih postupaka upravljanja otpadom (uključujući upravljanje opasnim otpadom kao što je asfaltni materijal)

Promjena količine građevinskog otpadaUdio otpada od izgradnje/ razgradnje koji se ponovo koristi/reciklira.Povećanje naknade od infrastrukture otpada/otpadnih voda

Stanovništvo Promicanje održivih načina prijevoza Stanovništvo koristi javni prijevoz i ekološki prihvatljiva prijevozna sredstva.% tereta prevoziti putem održavih načina prijevoza (željeznički i vodeni )

Zdravlje ljudi Zaštita od priznatih zdravstvenih rizika zbog onečišćenja zraka Smanjiti prometne nesreće

Stanovništvo izloženu onečišćenju zrakaPrometne nesreće koje uključuju tjelesne ozljede


Karakterizacija %

Ciljevi su snažno kompatibilni 9%

Ciljevi su djelomično kompatibilni 34%

Kompatibilnost ciljeva je nesigurna 41%

Ciljevi nemaju očit odnos 17%

Ciljevi nisu kompatibilni/inkompatibilni 0%

Rezultati procjene-Procjena ciljeva Strategije

niti jedan od ciljeva Strategije prometnog razvoja RH nije inkompatibilan s ciljevima SPUO.

svi ciljevi su djelomično kompatibilni s ciljevima SPUO vezanim uz poticanje održivih načina prijevoza budući oni promiču pristupačnost i teritorijalne cjelovitosti.

postoji veliki postotak nesigurnosti, osobito za ciljeve 2 (Poboljšanje pristupačnosti za putnike unutar Hrvatske), 4 (Poboljšanje pristupačnosti za putnike prema i unutar glavnih urbanih aglomeracija) i 5 (Poboljšanje organizacijske i operativne pripreme prometnog sustava u svrhu osiguranja) Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske zbog činjenice da će ispunjenje ovih ciljeva najvjerojatnije zahtjevati izgradnju i/ili proširenje prometne infrastrukture,

Zaključno, iako stupanj neizvjesnosti postoji (što može biti uklonjeno specifičnostima budućih zahvata), SPR se fokusira na poboljšanje prometa u Hrvatskoj na održiv način.

Rezultati procjene-procjena varijanti (alternativa)


Javni prijevoz, prijevoz željeznicom i unutarnjim plovnim putovima varijante su s boljim performansama za zaštitu okoliša.

Javni prijevoz je varijanta koju treba uzeti u obzir kao prioritetnu varijantu Željeznički promet je okolišno najprihvatljivija varijanta za ispunjenje ciljeva tamo gdje varijanta

javnog prijevoza ne postoji, a to može biti u sinergiji s JP gdje kao varijanta postoji. Unutarnja plovidba kao varijanta ima općenito dobre performanse koje mogu djelovati u sinergiji

sa željezničkom varijantom. Pomorski promet kao varijantu treba pomno ispitati. Iako ima relativno dobar utjecaj na okoliš,

treba uzeti u obzir širu perspektivu za razvoj obalnog područja, kako bi se izbjeglo prekomjerno iskorištavanje obalnog područja.

Cestovni varijantapredstavlja neizvjesnost. Ona obuhvaća izgradnju dijelova infrastrukture koji mogu imati negativne učinke na okoliš.

Varijanta zračnog prometa ne "stoji - sama" kao varijanta i treba je uzeti u obzir, uglavnom kao dodatnu varijantu vezanu uz druge varijante, jer uglavnom pokriva različite potrebe prijevoza.

Rezultati procjena: Utjecaj Strategije

Kvaliteta zraka: Pozitivni ukupni utjecaji, zbog poticanja javnog prijevoza, željezničkog, i plovidbe unutarnjim plovnim putevima. Emisije u zrak (uglavnom PM10 i ispušni plinovi) očekuju se tijekom faze izgradnje infrastrukture.

Klimatske promjene: Pozitivni ukupni učinci SPR, zbog poticanja javnog prijevoza, željeznice, plovidbe na unutarnjim plovnim putovima. Emisije stakleničkih plinova očekuju se tijekom faze izgradnje infrastrukture

Energija: Pozitivni utjecaji na energetsku učinkovitost, jer promiče mjere kao što su modernizacija flote, korištenje alternativnih goriva


Rezultati procjene: Utjecaj Strategije

Vode: mogu se očekivati negativni utjecaji iz mjera sektora unutarnje plovidbe, zbog jaružanja i ostalih građevinskih radova, zagađenje vode zbog izljevanja ili ispuštanja, sedimentacije, termalnog zagađenj itd. Kopneni prijevoz može imati utjecaje zbog izljevanja i akcidenata opasnim tvarima.

More: najznačajniji nepovoljni utjecaji mogu se očekivati se tijekom izgradnje i korištenja mjera, a odnose se jaružanje i druge građevinske radove, zagađenja vode zbog izlijevanja ili ispuštanja, sedimentacije, termalnog onečišćenja mora, itd.

Bioraznolikost, flora i fauna (ekološka mreža) Plovidba unutarnjim plovnim putevima i pomorstvo mogu imati učinke na staništa uglavnom zbog

izmjenjenih vodnih tijela, poremećaja staništa i raseljavanja uzrokovanih građevinskim radovima i povećanjem prometa, prepreka ma migracijama i širenju staništa, unošenjem invazivnih i ne-autohtoinih vrsta

Što se kopnenog prijevoza tiče, najvažniji utjecaji se mogu očekivati zbog fragmetacija staništa zbog izgradnje prometne mreže.


Buka: Povećana razina buke tijekom faze predviđene izgradnje infrastrukture. Povećana razina buke se očekuje u blizini prometne infrastrukture te u lukama.

Tlo: Negativni utjecaji mogu se očekivati zbog slučajnog prolijevanja tijekom izgradnje i korištenja infrastrukture, kao i zbog taloženja i taloženja onečišćujućih tvari u zraku, uzrokovana emisijama različitih vrsta prijevoza. Štoviše, mjere predviđene za unutarnju plovidbu i pomorstvo mogu izazvati eroziju tla.

Kulturna baština: budući da SPR uglavnom predviđa obnovu i proširenje postojeće infrastrukture značajnijih dodatni učinci se ne očekuju. Negativni utjecaji mogu se pojaviti u fazi izgradnje infrastrukture, te bi ih trebalo pažljivo ocjenjivati na projektnoj razini prije faze radova. osim toga, poboljšanje dostupnosti kulturnih i povijesnih područja dovodi do povećanja

posjetitelja, a time i do sekundarnih učinaka, kao što su stvaranje otpada, buke, i sl.

Korištenje zemljišta: budući da SPR uglavnom predviđa obnova i proširenje postojeće infrastrukture dodatni značajni utjecaji se ne očekuju. Međutim, utjecaj na korištenje zemljišta bi trebao biti ispitan u kombinaciji s drugim razvojnim politikama, kao što su prostorno razvojne politike.



Materijalna dobra: Većina mjera predviđenih u SPR odnose se na obnovu, poboljšanje i modernizaciju postojeće infrastrukture. To je u skladu s ciljevima SPUO najboljeg korištenja postojeće infrastrukture, a time se i utjecaj smatra pozitivnim. Što se tiče promocije održivog razvoja nove infrastrukture, utjecaj može biti negativan, s obzirom na činjenicu da će nužnost građevinskog materijala dovesti do povećanja potražnje za izgradnju osnovnih materijala (poput pijeska, vapnenca i sl.), koji mogu unazaditi određena područja (područjebja vađe).

Proizvodni otpad: glavni utjecaji vezan uz proizvodnju otpada tiče se izgradnja predviđene infrastrukture za sve sektore, tijekom koje će biti proizvedene velike količine građevinskog otpada. Negativni utjecaji predviđa se zbog korištenja željezničkog prometa, kao i riječnih i pomorskih lučkih djelatnosti.

Stanovništvo: SPR promovira održiv načina prijevoza, a očekuje se kako bi će se smanjiti rizik za ljudsko zdravlje zbog zagađenja zraka.

Sigurnost: SPR ima pozitivne učinke na sigurnost prometa zbog ublažavanja i obnove prometne mreže, obnavljanja flote, kao i promicanja specifičnih mjera koje će osigurati prometnu sigurnost.



Mjere ublažavanja-preporuke

Pažljivo projektiranje sve planirane infrastrukture. Odredbe SPR u postupcima određivanja nužnost i isplativost infrastrukture (posebno za sektor cestovnog prometa) trebale bi biti prioritet.

Mjere SPR vezane uz poboljšanja zaštite okoliša, kao što su mjere za promicanje energetske učinkovitosti, korištenje alternativnih goriva, kao i mjere za reorganizaciju prometnog sektora moraju biti prioritet.

Mjere SPR i njihova provedba moraju biti u skadu s ostalim strategijama kao što je Strategiija prostornog uređenja

Donošenje dobrih praksi građenja za sve građevinske radove, kako bi se smanjile emisija u zrak, emisije stakleničkih plinova, onečišćenje vode i tla od izlijevanja, prekomjerne razine buke itd.

Usvajanje europskih i međunarodnih standarda zaštite okoliša i znanja o prevenciji i ublažavanju nepovoljnih utjecaja na okoliš


Mjere ublažavanja-preporuke

Usvajanje mjera za sprečavanje/smanjenje štetnog utjecaja na zaštićena područja i kulturnu baštinu. Zaštita izuzetne prirodne i kulturne sredine Hrvatske, trebala bi biti kamen temeljac za intervencije. Detaljne mjere ublažavanja trebaju biti prikazane u fazama dobivanja okolišnih dozvola za svaku intervenciju koja je rezultat provedbe SPR. Poseban naglasak treba dati u slučaju blizine zaštićenih područja.

SPR i njezin utjecaj na okoliš mora se pratiti putem programa praćenja:

sukladno postupcima koji u zemlji već postoje u okviru drugih politika i zahtjeva zakonodavstava na način da se najbolje iskoristi provedba predviđenih mjera za prikupljanje podataka u skladu je s odredbama zakonodavstva Republike Hrvatske i EU.


HVALA!


1. srpnja 2014 . Demetres Economides, v oditelj projekta, stručnjak za SPUO

Documents

Transcript of 1. srpnja 2014 . Demetres Economides, v oditelj projekta, stručnjak za SPUO