Metode istraživanja stanica

Mikroskopija

• Mikroskop (grč. micron – malo, scopein – gledati) Optički insturment za promatranje objekata nevidljivim ljudskom oku.

• U 19. st. Carl Zeiss sa svojim suradnikom Ernstom Abbeom usavršio ondašnji složeni mikroskop te postigao moć razlučivanja od 0,5 mikrometara [µm].

Optički ili Svjetlosni mikroskop

• Najuobičajeniji tip mikroskopa, ujedno i prvi konstruiran.

• Glavni dijelovi: 1. objektiv – stvara povećanu realnu sliku predmeta

2. okular – omogućava promatranje slike

Može imati povećanje do 1500 puta (imerzijski objektivi).

Ostali dijelovi svjetlosnog mikroskopa

• Ostali dijelovi svjetlosnog mirkoskopa su: 1. stalak (zrcalo/rasvjeta)

2. stolić (stavljamo preparat)

3. kondenzor (sustav leća)

4. iris-zaslon

5. tubus (makro/mikro vijci)

Elektronski mikroskop

• Louis de Broglie 1929. otkrio da se čestice(elektroni) gibaju poput vala te da imaju valnu duljinu.

• Omogućena znatno veća moć razlučivanja kod mikroskopa.

Moč razlučivanja

• Sposobnost mikroskopa da dvije bliske točke prikaže odvojeno.

• Elektronski mikroskopi umjesto vidljive svjetlosti koriste zraku elektrona, te ju usmjeravaju koristeći elektromagnetsko polje.

Povećanje

• Razlučivost elektronskog mikroskopa je puno manja od one svjetlosnog, oko 0.1 – 0.2 nm.

• Oko 1000 puta veća moć razlučivanja(povećanje do 100 000 puta)!

Stanično frakcioniranje

• Postupak rastavljanja stanica na sastavne dijelove.

• Nakon kidanja stanica manje st. komponente se na osnovi različite gustoće odvajaju cetrifugiranjem(centrifuga).

Autoradiografija

• radiografsko snimanje pri kojemu je masa tijela koje se snima izvor zračenja

• izvodi se s pomoću radioaktivnih izotopa

Primjena

•  primjenjuje se za praćenje sinteze makromolekula i izmjene tvari u organima.

• Pomoću nje otkriveno da se RNA sintetizira u jezgri, te da se DNA udvostručuje u jezgri..

Kultura stanica

• Metoda nasađivanja stanica mnogostaničnih organizama na odgovarajuće hranjive podloge(tekući hranjivi medij).

• Posuda s hranjivom podlogom mora biti sterilna!

Primjena

• Veoma raznolika primjena, npr. U suvremenoj poljoprivredi i biotehnologiji(oplemenjivanje biljaka, GMO,odstranjivanje virusnih bolesti sadnica..)

Računala

• Upotreba računala jedan je od neizostavnih dijelova biologije kao znanosti.

• Računalni su dio mikroskopije i mnogih medicinskih dijagnostičkih metoda.

Korist od računala

• Pomoću računala se istražuju i objavljuju istraživanja, te je omogućena brža komunikacija i izmjena informacija.

• Bioinformatika

KRAJ

• Napravio: Luka Vidović 1. oga