Broj 54. Godina II. 7. listopada 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

S vjerom u srcuimamo πansu

13. hrvatsko vojno-redarstveno hodoËaπÊe u Mariju Bistricu

2

SveË a ni do Ë ek na Ë el ni ku Glav -nog stoæe ra gen era lu zbo ra Jo -s ipu Lu ci Êu i nje go voj pratn ji

na Ë el nik Glav nog stoæe ra bu gar skevoj ske gen eral zbo ra Ni ko la Ko levpri re dio je po red glav ne so fij skecrkve Alek san dra Nev skog, a is predSpo me ni ka nez na nom voj ni ku. Uhrvat skom iza slan stvu, os im gen era -la Lu ci Êa bi li su: bri gad ni gen era liZvon ko Pe ter nel i Jos ip Zvi ro tiÊ, bri -ga di ri Vje ran RoæiÊ, Vla do ©in dler,boj nik Draæen Joæef te sa tni ca Ves naIve ko viÊ. Nakon sa stan ka dvojice na -Ë el ni ka us lij edi le su sluæbene iz ja ve,koj om pri go dom je potvren prij a -teljski od nos Bu gar ske i Hrvat ske,kao i bu du Êa su radn ja dvi ju voj ski.Gen eral Ko lev re kao je ka ko je svojehrvat ske gos te upoz nao s tij ekom re -for mi bu gar ske voj ske te o pla no vi -ma za slje de Êih des et go di na. Iz ra zioje na du ka ko Êe bu gar ske pri pre meza ula zak u NA TO, kao i is ku stva ko -ja imaju kao Ëla ni ca NA TO-a Hrvat -skoj po mo Êi u pri pre ma ma za ula zaku Sje ver no at lant ski Sa vez. “Spre mnismo po dij eli ti cij elo svoje is ku stvo

ka ko bis mo po mo gli u re for mi ran juoruæa nih sna ga Re pu bli ke Hrvat ske,a i mi smo otvo re ni za prihva Êan jehrvat skih is ku sta va jer sva ka voj skaima svo ja je din stve na is ku stva”, iz ja -vio je gen eral Ko lev, uz na po me nuka ko bu gar sko-hrvat ska voj na su -radn ja joπ ima nei sko ri π te nih mo guÊ -no sti, ka ko u zaj ed ni Ë koj ob uci i pri -pre mi, ta ko i u ka drov skoj po li ti ci.

Gen eral Lu ciÊ zahva lio je svoj emubu gar skom ko le gi na to plo me prij a -mu i prij ateljskoj su radn ji, ko ja je,ka ko je re kao, prim jer zeml ja ma ure gi ji. Uz na po me nu ka ko je hrvat skicilj do sti zan je stan dar da NA TO-a,bez ob zi ra na ter min na π eg ula ska usam Sa vez, gen eral Lu ciÊ pohva lio jeBu gar sku, ko ja je ve Êi nu tih cil je vaveÊ ostva ri la, dok Hrvat ska, ka kokaæe, ulaæe na po re da bi to πto prijeuË i ni la. ”Dob rim sav jet ima i kva li tet -nim rjeπ en jima zeml je po put Bu gar -ske mo gu nam skra ti ti taj put, sma-n ji ti ko li Ë i nu po greπ a ka i uku pnetro πko ve na to me pu tu”, re kao je nakraju gen eral Lu ciÊ, uz zahva lu bu -gar skim doma Êi ni ma, ko ji su sa svo-

j im oruæa nim sna ga ma pro π li sli Ë anput ko ji sad pro la zi Hrvat ska voj ska.

Bu gar sku voj sku, nai me, ta ko eroË e kuje ve li ki pro ces mo der ni za cije,i ko pne nih, i po mor skih, ali i zra Ë -nih sna ga. Po put Hrvat ske, i Bu gar -ska sud je luje u mi si ji ISAF u Af ga ni -sta nu, no oni svoje voj ni ke imaju i uIra ku. Po put svih ze mal ja u tran zi ci -ji, os nov ni je pro blem kro ni Ë ni ne do -sta tak no vË anih sred sta va, ia ko se izdræav nog pro ra Ë u na iz dvaja 1,7% zapot rebe bu gar ske voj ske.

U na stav ku sluæbe nog pos je ta na-Ë el ni ka Glav nog stoæe ra OSRH bu -gar ski su doma Êi ni pri re di li pra vuma lu tur neju. Dru gog da na pos je tahrvat sko je iza slan stvo vid je lo po -kaz nu vjeæbu 68. bri ga de spe cij al nihsna ga na po li go nu “CrnË a” krajPlov di va te je obi π lo 3. ba zu bu gar -skog rat nog zra ko plov stva “Graf Ig -na ti e vo”. Posl jedn jeg da na hrvat skeje Ëa sni ke put od veo na oba le Crnogmo ra, gdje su u lu ci Var na pos je ti liZa pov jed ni π tvo rat ne mor na ri ce.Pos jet je i s bu gar ske i s hrvat skestrane ocij en jen vrlo uspjeπ nim.

7. listopada 2005.

NaËelnik Glavnog stoæera OSRH u posjetu Republici Bugarskoj

Suradnja kao primjer regiji

OSRH I SVIJET

Kao zemlja koja je

veÊ godinu i pol

Ëlanica NATO

saveza, Bugarska

je Hrvatskoj, koja

se priprema na

punopravno

Ëlanstvo, spremna

pomoÊi, no voljna

je upiti i hrvatska

iskustva iz

preustroja

oruæanih snaga...

Draæen MIO»IΔ,

Sni mio Ma rio SLA DIΔ

NaËelnik Glavnog stoæera OSRH u posjetu Republici Bugarskoj

Vojni izdaci europskih zemalja NATO-a

Hrvatski predstavnik bio je na neki naËin poseban. Kao prvo, svi sudionici radionice u Maarskoj, osim njega, predstavili su se kao slikari i radili na slikama, a pukovnik Skender bio je jedini kipar. Takoer, svi oni su i akademski slikari, dok Skender umjetnost shvaÊa kao (doduπe vrlodrag) hobi...

Hrvatska i SlovaËka sada su sveviπe zainteresirane za suradnju,osobito u misijama UN-a. Po -Ëelo je to joπ 2003. u IstoË nomTimoru, suraujemo u UN-ovojmisiji na Cipru, tako Êe ubrzobiti i na Go lan skoj visoravni...

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Novinar: Leida ParlovFotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 4568-041

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2005.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

“I danas æelimo zahvaliti Majci Boæjoj za slobodu kojuimamo i koju smo dobili i po njezinom zagovoru. Ona nas

je pozivala da na mrænju odgovaramo ljubavlju, uvijekpromiËuÊi mir, toleranciju i povjerenje. Svojom vjerom i

duhovnim vrijednostima pozvani smo graditi svijet koji nasokruæuje, ne zaboravljajuÊi uvijek voditi raËuna o Ëovjeku”,

istaknuo je ministar RonËeviÊ zahvalivπi naπoj nebeskojMajci, naπoj nadi i tjeπiteljici, na svemu πto je uËinila

za spas naπeg naroda

S t r a n a 4

S t r a n a 1 4

I “stare” Ëlanice NATO-a proπle su razdobljedubokih promjena i ponekad bolnih

tranzicija. Izdvajanja za obranu u “starim”Ëlanicama doæivjela su velike promjene u

zadnjih petnaestak godina

S t r a n a 2 0

S t r a n a 1 2

brigadir Ondrej Kurta, vojni izaslanik SlovaËke Republike

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Hrvatski predstavnik na Meunarodnojvojnoj likovnoj radionici

13. hrvatsko vojno-redarstveno hodoËaπÊe u Mariju Bistricu

Iz me u Hrvat ske i Slo vaË ke po stoji ve -lik broj sliË no sti: ge o graf skih, po vi jes -nih, je zi Ë nih, ku ltur nih... Zbog sve ga

to ga, te dvi je zeml je od svoj eg oæi vo tvo re -nog sna o ne o vis no sti imaju izvrsne od -no se, ko ji ni su tek di plo mat ski. I ti iz vrs niod no si odraæa vaju se i na voj nu su radn ju.Sa mo ta su radn ja veÊ je bi la do vol jan raz -log da za in tervju za mo li mo voj nog iza -sla ni ka Slo vaË ke Re pu bli ke, bri ga di raOn dre ja Kur tu. No, tu je i Ëin je ni ca dasmo u raz go vo ru s njim (na rav no, nahrvat skom, ko ji bri ga dir izvrsno go vo ri), uugod nom am bij en tu slo vaË kog ve le po -slan stva, mo gli ob uhva ti ti za i sta πi rokkrug te ma... Ina Ëe, bri ga dir Kur ta je is ku -san voj nik, ali i di plo mat. Prije vi πe oddva des et go di na stu pio je u oruæane sna -ge bi vπe »eho slo vaË ke, nakon pro glaπ e -n ja sa mo stal no sti os tao je u vojs ci Slo vaË -ke Re pu bli ke i obavl jao raz ne duæno sti uMi ni star stvu ob rane. U 90-im go di na mabio je i zam je nik slo vaË kog voj nog iza sla -ni ka u Uj edin je nom Kral jev stvu.

Vrlo dob ro go vo ri te naπ je zik. Ka ko ste touspje li za dvi je go di ne ko li ko ste ovdje?

Hva la vam na oc je ni mog hrvat skog, alimi slim da ni sam to li ko do bar. Stvar no po -

ku π a vam go vo ri ti πto bol je, ipak, joπ uvi -jek pu no vi πe ra zu mij em πto mi go vo rene go πto sam go vo rim. Neπ to prije ne goπto sam do π ao u Hrvat sku, uz eo sam po -du ku, prven stve no ka ko bih shva tio raz li -ke iz me u hrvat skog i slo vaË kog, jer, ti suje zi ci do sta sli Ë ni, πto moæe ne ka da bi ti iopas no (smij eh). Zbog sliË no sti, nije nitre ba lo to li ko tru da. Ni sam lin gvist, alimi slim da je nakon Ëeπ kog hrvat ski naj -sli Ë ni ji slo vaË kom. Da kle, nakon do la skau Hrvat sku, u srpnju 2003. go di ne, mo raosam od mah po Ë e ti ra di ti, da kle, ko mu ni -ci ra ti s lju di ma. Ugod nije se os je Êaπ kadko mu ni ci raπ je zi kom zeml je u koj oj sena la ziπ, je zi kom ko ji ra zu miju svi. Mo jakÊi, ko ja poha a me u na rod ni raz red ujed noj os nov noj πko li u Za grebu kao stra -na dræavl ja n ka ne mo ra uË i ti hrvat ski uob uj mu u koj em mo raju “doma Êi”. No,nakon po la go di ne sa ma je od luË ila uË i tiga po nor mal nom pro gra mu. I moj sin,ko ji je ma lo sta ri ji, izvrsno go vo ri hrvat -ski. Ja ni kad ne Êu dos eÊi njiho vu ra zi nu.

Kak vo je Vaπe shva Êan je duæno sti voj -nog iza sla ni ka?

Mi slim da je ja ko vaæna, po naj prijezbog stva ran ja pov je ren ja me u dræa va -

RAZGOVOR

47. listopada 2005.

Pro π li smo dug i teæak

put ka ko bis mo do sti gli

si tua ciju koju ima mo da -

nas. Ne mo gu re Êi da je

to sa mo posl je di ca na π eg

ula ska u NA TO. Pu no to -

ga uË i ni lo se prije pri stu -

pa. Kri te ri ji su bi li vrlo

stro gi, no, na rav no da

smo ih pri la go di li slo vaË -

kim uv jet ima. I pred nas

do la ze no vi zahtje vi i no -

ve za daÊe, i u sklo pu

NA TO sa ve za i u sklo pu

naπ ih vla stit ih in te re sa

b r i g a d i r O n d r e j K u r t a

• Hrvatska i SlovaËka sve su viπe

zainteresirane za suradnju osobito

u misijama UN-a

• kriterij za ulazak u NATO bili su

vrlo strogi, no prilagodili smo ih

slovaËkim uvjetima

• danas u naπim oruæanim snagama

imamo vrlo mlad sastav, oko 50%

ljudi pristupilo im je nakon 2001.

• ukidamo sluæenje vojnog roka i

od nove godine prelazimo na

potpunu profesionalizaciju

vojni izaslanik SlovaËke Republike

Domagoj VLAHOVIΔ

Snimio Davor KIRIN

Hrvatska i SlovaËka

sada su sve viπe zain-

teresirane za surad-

nju, osobito u misija-

ma UN-a. PoËelo je to

joπ 2003. u IstoË nom

Timoru, kada su dvo-

jica hrvatskih voj nih

lijeËnika radili u slo -

vaËkoj bolnici. Na kon

ukinuÊa te misije,

suraujemo u UN-ovoj

misiji na Cipru, u

sklo pu slo vaË kog kon -

tingenta. Tamo su

sada dvojica hrvat skih

Ëas nika. Tako Êe

ubrzo biti i na Go lan -

skoj visoravni, tamo

Êe sa Slovacima biti

30-ak Hrvata

Naπe sliËnosti vide se i u oruæanim snagama

ma, u smi slu da ne bu de ni kak vih iz ne -na en ja, da se su ra uje, izmjen juju in for -ma cije, pro vo de zaj ed ni Ë ke vjeæbe, su ra -uje u tre Êim zeml ja ma, u me u na rod -nim mi sij ama...Hrvat ska i Slo vaË ka sa dasu sve vi πe za in te re si rane za su radn ju,oso bi to u mi sij ama UN-a. Po Ë e lo je to joπ2003. u Is toË nom Ti mo ru, ka da su dvoj i -ca hrvat skih voj nih lij eË ni ka ra di li u slo -vaË koj bol ni ci. Nakon uki nu Êa te mi sije,su ra uj emo u UN-ovoj mi si ji na Ci pru, usklo pu slo vaË kog kon tin gen ta ta mo susa da dvoj ica hrvat skih Ëa sni ka. Ta ko Êeubr zo bi ti i na Go lan skoj vi so rav ni, ta moÊe sa Slo va ci ma bi ti 30-ak Hrva ta. Ta su -radn ja je poæeljna i na ne ki naË in jed no -stav ni ja zbog svih naπ ih ku ltur nih i je zi Ë -nih sliË no sti.

Pro π li smo dug i teæak putPrij ei mo na Voj no-di plo mat ski zbor uHrvat skoj. Vidlji vo je da on sa da po ve -Êa va ob ujam svoj ih ak tiv no sti. Ka ko Vito ko men ti ra te?

Nor mal no je da VDZ sud je luje u ak tiv -no sti ma MORH-a i OSRH, no ne sa mo unjima ne go i πi re. Prim jer je ne dav noodræa ni bal VDZ-a. VeÊ je do go vo ren ionaj za 2006. go di nu. Imam is ku stva i izLon do na, voj ni iza sla ni ci tre baju se πtovi πe druæi ti i in for mi ra ti o do ga aj ima uzeml ji u koj oj se na la ze, a to je naj la kπe usklo pu do ga an ja koje or ga ni zi ra VDZ.

Slo vaË ka je, kao i Hrvat ska, preæiv je laras pad ili raz druæi van je jed ne voj ske istva ran je sa svim no ve. Ka ko je to pro ve -de no?

Kod nas je sve protek lo vrlo mir no. Ob jesu se strane, i Slo vaË ka i »eπ ka, u sve -mu, ne sa mo u voj nim pi tan jima, usu gla -si le i stvo ri le mo del pre ma koj em jeobavl je no raz druæi van je imo vi ne. NaËeloje bilo 2:1 u ko rist »eπ ke, to naËelo je pri -mij en jeno i na voj sku. Bi lo je lju di ko ji ni -su bi li su glas ni s tak vom pod je -lom, po naj prije onih ko ji suizab ra li æi vot nog part ne ra izdru ge dræa ve. Bi lo je nor mal noda Slo va ci sluæe voj sku u »eπ -koj i ob rnu to. Ne Êu ko men ti ra tije li tak va pod je la bi la dob raili ne, ali kad je veÊ do go vo-re na, pro ve de na je mir no ibez ikak vih in ci de na ta. Bi loje i iz ni ma ka. Na prim jer,u zra ko plov stvu Slo vaË kaje odu sta la od preu zi man jaavio na MiG-23, osta lisu »eπ koj, a MiG-ovi 29

po dij el je ni su po la - po la. Ni π ta se nijerjeπ a va lo u zadn ji Ëas. Sve je pot pu norij eπ e no.

Pro π le go di ne Slo vaË ka je pri stu pi la NA -TO-u. Ka ko se to odra zi lo na vaπeoruæane sna ge?

Pro π li smo dug i teæak put ka ko bis modo sti gli si tua ciju koju ima mo da nas. Nemo gu re Êi da je to sa mo posl je di ca na π egula ska u NA TO. Pu no to ga uË i ni lo seprije pri stu pa. Ka da bih nas us po re i vaosa »eπ kom, Ma ar skom i Poljskom re kaobih da je naπ ula zak bio do sta teæi, NA TOje in zi sti rao na re a li za ci ji re for mi joπ prijeula ska, kod ovih dræa va to nije bio sluË aj.Ne Êu re Êi da su uπ le pot pu no ne pri -preml jene, ali do sta su to ga na pra vi lenakon ula ska. Da kle, teπ ko je re Êi da mios je Êa mo ne ke ve li ke prom jene nakonula ska. Kri te ri ji su bi li vrlo stro gi, no, na -rav no da smo ih pri la go di li slo vaË kim uv -jet ima. Teπ ko je pro vo di ti preu stroj jer isam NA TO je u preu stroju zbog no vih uv -je ta i za da Êa koje se pred nje ga po stav -l jaju. I pred nas do la ze no vi zahtje vi i no -ve za daÊe, i u sklo pu NA TO sa ve za i usklo pu naπ ih vla stit ih in te re sa.

Uki da mo sluæen je voj nog ro ka©to za ka rij eru jed nog pro fes io nal nogvoj ni ka znaËi Ëlan stvo nje go ve zeml je uNA TO-u?

Gle daj te, hrvat ske oruæanesna ge uæi vaju vi so ko pov je -ren je u svoj em na ro du. Ra -zu mij em zbog Ëe ga, po ka -za li su da su spo sob ni ob -ra ni ti svoju zeml ju. Ia koSlo vaË ka voj ska, nasre Êu, ne ma tak vo is -ku stvo i nije mo ra lasud je lo va ti u ra tu, joπ

prije ula skau NA TObi la je

RAZGOVOR

7. listopada 2005.5

Uki da mo sluæen je voj nog

ro ka. No, to ne znaËi da

je ono u pot pu no sti uki nu -

to. Ako bi do πlo do ne kog

iz van red nog stan ja,

sluæen je bi se opet mo glo

po Ë e ti prim jen ji va ti. Mi -

slim da je tra jan je sluæe -

n ja voj nog ro ka od πest

mjes eci pre ma lo. Dru gi

raz log je πto Slo vaË ka kao

Ëla ni ca NA TO sa ve za ima

svoje me u na rod ne ob ve -

ze. Teπ ko je ne ko me tko

sluæi voj ni rok za pov je di ti

da ode u inoz em stvo bra -

ni ti na πe in te rese. Za to je

pot reb no bi ti spo so ban

pro fes io na lac, ne to li ko

uv jeæban i na o -

ruæan, ko li ko

sa svjeπ Êu

da je to nje -

gov po sao

RAZGOVOR

67. listopada 2005.

dræav na in sti tu ci ja u koju su gra a -ni ima li naj vi πe pov je ren ja. Mi slimda je to do voljno da shva ti te kakosu naπi voj ni ci i Ëa sni ci po nos ni nato da gra de neπ to u πto gra a ni vje -ruju. Za pu no Ëa sni ka bi lo je teπ ko,mo ra li su uloæi ti mnogo tru da da seSlo vaË ka u tehni Ë kom po gle du pri -pre mi za ula zak u NA TO. Mnogonjih ni su do Ë e ka li ula zak u NA TOkao pri pad ni ci naπ ih oruæa nih sna -ga. To je i lo giË no, u po Ë et ku su naula sku ra di li oni sta ri ji. Da nas u

naπ im oruæa nim sna ga ma ima movrlo mlad sa stav, njih oko 50% pri -stu pi li su nakon 2001. go di ne. Ipak,ima mo joπ pu no is kus nih Ëa sni kako ji Êe ih od ve sti u onom pra vomsmje ru. Ta ko er, 1. ruj na stu pio jena sna gu no vi zakon o sluæbi pro -fes io nal nog voj ni ka, ko ji rjeπ a va svevoj no-struË ne re gu la ti ve: kva li fi ka -cije, πko lo van je, na pre do van je. Mi -slim da su stvo re ni dob ri uv je ti zasluæbu u oruæa nim sna ga ma.

Od No ve go di ne Slo vaË ka pre la zina pot pu nu pro fes io na li za ciju voj -ske?

Ta ko je, uki da mo sluæen je voj nogro ka. No, to ne znaËi da je ono upot pu no sti uki nu to. Ako bi do πlo done kog iz van red nog stan ja, sluæen jebi se opet mo glo po Ë e ti prim jen ji va -ti. Za pra vo, bi lo je pre dvi e no dapro fes io na li za ci ja stu pi na sna gugo di nu da na ka snije, no naπi eko -no mi sti su do πli do zakl juË ka da se

to uË i ni πto prije. Za π to? Mi slim daje tra jan je sluæen ja voj nog ro ka odπest mjes eci, kak vo je bi lo i kod nas,pre ma lo. Mo gu se do bi ti ne ke os no -ve, ali to nije do voljno. Dru gi raz logje πto Slo vaË ka kao Ëla ni ca NA TOsa ve za ima svoje me u na rod ne ob -ve ze. Teπ ko je ne ko me tko sluæi voj -ni rok za pov je di ti da ode u inoz em -stvo bra ni ti na πe in te rese. Za to jepot reb no bi ti spo so ban pro fes io na -lac, ne to li ko uv jeæban i na o ruæan,ko li ko sa svjeπ Êu da je to nje gov po -

sao od koj eg æi vi i ko ji moæe bi ti iopas an.

Do go vo rene zaj ed ni Ë ke vjeæbeHrvat sku je ne dav no pos jet io na-Ë el nik Glav nog stoæe ra slo vaË kihoruæa nih sna ga gen eral pu kov nikLu bo mir Bu lik. Ka ko je pos jet pro-te kao?

To nije prvi sa sta nak hrvat skog islo vaË kog na Ë el ni ka, pro π le go di neta ko er je do πlo do sa stan ka, me u -tim, na πu stra nu pred stavl jao jedru gi na Ë el nik ko ji je ka snije oti π ao.Pos jet je bio vi πe rad ni ne go pro to -ko lar ni i do nio je velik po mak ukva li te ti na πe su radn je. Do go vo renesu kon kret ne stva ri, zaj ed ni Ë kevjeæbe u Hrvat skoj i Slo vaË koj, do -duπe, man jih po stroj bi. To nije zah -tjev no ni no vË a no ni or ga ni za cij ski.Da se pu to van je or ga ni zi ra npr. za300 voj ni ka, to je ve li ki po sao i tre -ba pro Êi odob ren ja na mno go vi π imra zi na ma. Ova ko je i at rak tiv nije,

moæe se ra di ti na de tal jima. Mi slimda je dob ra od lu ka da se zau zmeova kav smjer su radn je.

Jes te li ste kli ka kav op Êi doj am ohrvat skim oruæa nim sna ga ma?

Mi slim da je osobl je ja ko dob ro os -po sobl je no za ono πto ra di. To u ve -li koj mje ri pro iz la zi iz rat nog is ku -stva koje ste naæa lost ima li. Ima tepro ble me, ali ima mo ih i mi: na ba -vu naj suv re me nije opre me. To je za -pra vo pro blem vi πe ze mal ja, ne sa -mo naπ ih. Moæda ga je di no ne majuSAD. To Êe bi ti stal ni pro blem, ni ka -da neÊ emo ima ti ono naj no vi je.Nakon ne ko li ko go di na uvi jek seneπ to mo der ni zi ra. Kad neπ to na ba -vi te i po Ë ne te prim jen ji va ti u vojs ci,usko ro po stane sta ro. Imam do bardoj am i iz raz go vo ra s vaπ im Ëa sni -ci ma i voj ni ci ma. Po nos ni su naHrvat sku i na voj sku koj oj pri pa -daju. Mi slim da je to naj vaænije: daæe le ra di ti po sao ko ji su sa mi iza-b ra li. Naposl jet ku, sli Ë ni smo uop Êepa i u oruæa nim sna ga ma. Na ne kinaË in, gle dam na Hrvat sku voj skukroz svoje po gle de i znan ja o Slo -vaË koj vojs ci.

Ne dav no ste na π em mi ni stru ob -rane uruË i li zahval ni cu?

Dra go mi je da sam mo gao zahva -li ti mi ni stru za nje gov Ëin kada jena Jad ra nu spa sio slo vaË kog tu ri -stu. I on da sam re kao da mu nezahval juju kao mi ni stru ne go kaoËov je ku. »es to se do ga a da net koiz gu bi æi vot a u bli zi ni ima lju di ko jisu moæda i mo gli po mo Êi, a bi li suili iz ne na e ni ili nes po sob ni. Mi ni -star Ro nË e viÊ nije iz gu bio pri su stvoduha, od mah je re a gi rao i or ga ni zi -rao po moÊ ko ja je bi la ta ko pot reb -na. Mla di tu rist, Ma rek, opo ravl jase i pu πten je iz bol ni ce, te je sa dana reha bi li ta ci ji. Iz ra zio je æel ju daosob no te le fo nom zahva li mi ni stru.Do go di lo se πto se do go di lo, ali mi -ni star je bio pris eban i po mo gao jespa si ti æi vot. Po ka zao je da nije spo -so ban sa mo za voj ne ak cije, ne go ikon kret no po mo Êi. Mo ram spo me -nu ti da u Voj no-di plo mat skom zbo -ru kruæi πa la da, bu du Êi da je mi ni -star veÊ dva put spa π a vao æi vo te, di -plo ma ti ubu duÊe idu na go di πn jiod mor ta mo gdje je i on jer Êe se ta -ko os je Êa ti si gur nij ima.

U Za grebu je 28. ruj na na streliπtuVra pËan ski pot ok pred stavljeno or u -æ je iz as or ti mana poz na te nje maËketvrtke Hec kler & Koch.

Pred stavljan je je or gan iz ir ao pred -stav nik za Hrvat sku, tvrtka MA-RA,a na zoË ili su po moÊn ik min is tra

obrane Ivo BaË iÊ, zap ov jed nikHKoV-a gen er al puk ov nik Mar i janMa re kov iÊ, pred stav ni ci Ure daPreds jed ni ka RH, MORH-a, MUP-ate nje maËk og vel e pos lanstva.

Dem on stra cij ski tim tvrtke Hec kler& Koch pred stav io je or uæ je iz proiz -vod nog pro grama prvo ri jeË i ma, ana kon to ga i prak ti Ëno, pu ca juÊi uraz ne vrste me ta. Pred stavljeni suveÊ poz na ti proiz vo di, ju riπna puπkaG-36, snaj per ska puπka PSG-1, piπ-tolj USP te dvi je nove zvi jez de natræiπtu or uæ ja - krat ke stroj nice UMPi MP-7.

UMP je svo jevrsna zam je na za do -bro poz natu krat ku stroj ni cu MP-5ko ja je na træiπtu od dal eke 1966.Iako je ri jeË o jed noj od naj bol jihkrat kih stroj ni ca ko ju rabe mnogevoj ske, pol i ci je i druge agen ci je di-ljem svi je ta, vri jeme je uË in i lo svo je i

doπlo je vri jeme za zam jenu.Zam je na je doπla u ob likukrat ke stroj nice UMP ko ja sli -jedi opÊi iz gled pre thod nice uznek o liko bit ni jih ra zli ka. Ra -zlike su u naË inu ra da zat va -raËa, drukËi jem kun daku iprim jeni naj mod ern i jih pol i -me ra u kon struk ci ji or uæ ja.

MP-7 je or uæ je pot pu no novekat e gor i je. Iako na prvi po gledsliËi na krat ku stroj ni cu, ri jeËje, tvrde u Hec kler & Kochu, opot pu no nov oj vrsti or uæ ja, tzv.PDW ili or uæ ju za os ob nuobra nu ko je ra bi nov i uË -

ink o vit me tak. Ri jeË je o met kuka li bra 4,6x30 mm ko jeg od lik u -je vel i ka po Ëet na br zi na i vel i kapro boj nost zrna.

U prak ti Ën om di je lu pred stav -ljan ja dva pri pad ni ka dem on -stra cij skog ti ma pok a za la su or -uæ je “u ak ci ji”. Gaane su stan -d ard ne mete, ali i ba lo ni, ka ci ge,oklo pne ti tan ske ploËe, nep ro -boj ni prslu ci i kante vode ka kobi se zor no pri ka za le mo guÊ nos tii uË ink o vit ost svak og or uæ ja.

Os o bi to je bi lo dojmljivo pred -stavljan je krat ke stroj nice MP-7.

Me ci is pal jeni iz MP-7 bez prob le masu pro bi li kom poz it nu zaπtit nu kaci gu,oklo pnu ti tan sku ploËu te nep ro boj niprsluk. Fas cin ant no je kak vu pro boj numoÊ ima rel a tiv no mal eni me tak is pa -ljen iz kom paktnog i la ganog or uæ ja.

U zavrπni ci pred stavljan ja svi su na -zoËni im a li mo guÊ nost na streliπtu is -pro ba ti svako or uæ je ko je je bi lo pred -stavljeno. Svi su zain ter e sir a ni tako -er mo gli prak ti Ëno is pro ba ti oru æ je, apred stav ni ci Hec kler & Ko cha i nje -gov pred stav nik u Hrvat skoj odg o va -ra li su na pit an ja zain ter e sir a nih.

To ma VLA©IΔ

NA TO-ov od bor za prot uz raËnuobra nu (NA TO Air De fence Com -mitee - NADC) pred stav io je 30. ruj -na u zrak o plov noj ba zi Pu la stud i ju oprot uz raËn oj obra ni za Hrvat sku.

Ri jeË je o znanstveno-struË noj stud -i ji ko ju je NADC tim iz ra dio na za -htjev naπe zemlje, a ko ju prim jen ju jusve zemlje Ëlan ice NA TO-a te je sto -ga oci jen je na kao vaæ an ko rak Hr -vat ske u dos ti zan ju NA TO stand ar da.

Ra dar skim sus ta vom “Ne bo” i pro -jek tom djel o miËne mod ern iz a ci jelov aË k ih zrak o plo va MiG-21 Hrvat -ska je u velikoj mjeri pov eÊ a la si gur -nost i zaπtitu svog zraËn og pros to ra,iz jav io je na kon prez ent a ci je naË el -nik stoæ era Hrvat skog rat nog zrak o -plovstva i prot uz raË ne obrane bri ga -dir Vla do Ba gar iÊ te je ujed no na ja -vio na ba vu nov ih lov aËk ih zrak o plo -va za HRZ i PZO ko ji Êe nas li jed i ti

MiG-21 od 2010., o Ëe mu Êe se ti je -kom id uÊe god ine iz rad i ti poseb nastud i ja. ZraË na obra na je kljuË ni seg -ment obrane NA TO sav e za, zakljuË ioje Ba gar iÊ, dod a juÊi da sur adn jom sNADC-om u iz ra di stud i je o PZO-u irazmjen om po dat a ka o sit ua ci ji uzraËn om pros to ru Hrvat ska neiz rav -no prid on o si i zaπti ti zraËn og pros to -ra NA TO-a.

M. ALV IR

77. listopada 2005.

U Pu li pred stavlje na NA TO-ova stud i ja o hrvat skoj prot uz raËn oj obra ni

Pred stavljan je or uæ ja Hec kler & Koch

snim

io T

omis

lav

BR

AN

DT

OSRH

Dem on stra cij ski tim tvrtke Hec kler & Koch pred -stav io je or uæ je iz proiz vod nog pro grama

snim

io T

omis

lav

BR

AN

DT

U zavrπni ci pred stavljan ja svi su na zoËni im a limo guÊ nost na streliπtu is pro ba ti svako or uæ je ko jeje bi lo pred stavljeno

snim

io T

omis

lav

BR

AN

DT

7. listopada 2005.

OSRH

8

Usklo pu me u na rod nog Spo ra -zu ma o Otvo re nom nebu mje -π o vi ti tim Re pu bli ke Ita lije i

Ru ske Fe de ra cije iz veo je 28. ruj napro ma traË ki let iz nad Re pu bli keHrvat ske. Tij ekom tro i pol sa tnog le -ta mul ti na cio nal na eki pa, u Ëij em jesa sta vu bi lo 20 pri pad ni ka ta lij an -skih i 8 ru skih oruæa nih sna ga te 12dje lat ni ka MORH-ove Sluæbe zanad zor na o ruæan ja, pre let je la je oko1300 ki lo me ta ra hrvat skog te ri to ri ja.Ru ta ko ja je po Ë ela i za vrπ ila u Za -grebu ob uva ti la je raz ne kraj eveHrvat ske, od sje ve ro za pad nog kon -tinen tal nog dij ela, uz duæ veÊ eg di-j e la Jad ra na, pa do unu traπn jo stizeml je, a u mi si ji je rabl jen Her cu -les C 130J ta lij an skog rat nog zra ko -plov stva s opre mom za sni man je ze -mal ja “POD” gru pe, te se let je lo navi si ni od ot pri li ke 2000 me ta ra ka kobi sen zor smjeπ ten u kon tej ne ru zago ri vo mo gao uspjeπ no sni ma ti.

Nakon pov rat ka u za gre ba Ë ku zra -Ë nu lu ku Ëel nik hrvat ske pra teÊeeki pe pu kov nik Ma ri jan Jo ziÊ iz ra -zio je za do voljstvo pro ve de nom za -da Êom pre ma odred ni ca ma Spo ra -zu ma, na po me nu vπi da je to dru gaod ukup no tri pa siv ne kvo te koje je

Hrvat ska su klad no Spo ra zu mu oOtvo re nom nebu ob vez na prihva ti tiove go di ne. Poj as nio je ka ko je rij eËo pro ma traË kim le to vi ma u koj imaje Hrvat ska doma Êin, od no sno pro -ma tra na stra na, na su prot ak tiv nimkvo ta ma u koj ima naπi ti mo vi le teiz nad te ri to ri ja dru gih ze mal ja pot -pis ni ca Spo ra zu ma.

Pov je ren je i si gur nost odVan cou ve ra do Vla di vo sto ka

Nai me, me u na rod ni Spo ra zum oOtvo re nom nebu je dan je od tri te -mel ja europ ske zaj ed ni Ë ke si gur no -sti u po druËju nad zo ra na o ruæan ja,ali ne kao kla si Ë niugo vor o ogra ni Ë en juka te go ri ja i bro ja na o -ruæan ja ne go kao mje -ra iz gradn je i ja Ë an ja

pov je ren ja i si gur no sti u po druËjunje go ve prim jene, da kle od Van cou -ve ra do Vla di vo sto ka. Svrha Spo ra -zu ma ogle da se u me u sob nomotva ran ju cje lo kup nog zra Ë nog pro -sto ra dræa va pot pis ni ca bez te ri to rij -al nih res trik ci ja, a ra di pro ma tran jai sni man ja te ri to ri ja iz po seb no op -reml je nog i od dræa va pot pis ni cacer ti fi ci ra nog zra ko plo va u koj em setij ekom le ta na la ze pred stav ni cipro ma traË ke i pro ma trane strane.

Ia ko je pot pi san joπ u oæuj ku1992., Spo ra zum je na sna gu stu piotek 1. sij eËn ja 2002., nakon πto ga jera ti fi ci rao ru ski par la ment, a Hrvat -ska je pod nij ela zahtjev za pri stu -pan je Spo ra zu mu pot kraj lipnja2002. te je nakon uo bi Ë aj ene pro ce -du re od 1. sij eËn ja 2005. po sta la pu -no prav na pot pis ni ca Spo ra zu ma tepreuz ela sve ob ve ze koje iz nje gapro iz la ze. U skla du s tim us lij edi lisu pro ma traË ki le to vi u koj ima jeHrvat ska u ulo zi pro ma trane i pro -ma traË ke strane. Pri li kom pro ma -traË kog le ta ta lij an sko-ru skog ti manaj avl je na je i posl jedn ja ovo go di -πn ja ak tiv nost Hrvat ske u sklo puSpo ra zu ma o Otvo re nom nebu - letko ji Êe po Ë et kom li sto pa da iz ve stimjeπ o vi ti tim Ka na de i Ma ar ske.

Sporazum o Otvorenom nebu, kojega je potpisnica i Hrvatska, jedan je od tri temelja

europske zajedniËke sigurnosti u podruËju nadzora naoruæanja, kao mjere izgradnje i

jaËanja povjerenja i sigurnosti u podruËju njegove primjene

U sklopu meunarodnog sporazuma mjeπoviti talijansko-ruski tim izveo promatraËki let nad Hrvatskom

Otvoreno nebo iznad Hrvatske

Marija ALVIR, snimio Davor KIRIN

U mi si ji je rabl jen Her cu les C 130J ta lij an skog rat nog zra ko plov stva s opre mom zasni man je ze mal ja “POD” gru pe, te se let je lo na vi si ni od ot pri li ke 2000 me ta ra ka -ko bi sen zor smjeπ ten u kon tej ne ru za go ri vo mo gao uspjeπ no sni ma ti

Tij ekom tro i pol sa tnogle ta mul ti na cio nal na eki -pa, u Ëij em je sa sta vu bi -lo 20 pri pad ni ka ta lij an -skih i 8 ru skih oruæa nihsna ga te 12 dje lat ni kaMORH-ove Sluæbe za

nad zor na o ruæan ja, pre let -je la je oko 1300 ki lo me -

ta ra hrvat skog te ri to ri ja

N a kon viπe od tri de set god i na 18.ruj na od ræ ani su prvi de mok -rat ski par la men tar ni iz bo ri u

Af gan is tanu. Usp jeπna prov ed ba na -cion al nih i pro vin ci jal nih iz bo ra oz -naË a va vel iki ko rak na af gan is tan -skom putu op o rav ka, mi ra i sta bil nos -ti. Ovi iz bo ri om o guÊ ili su mi li jun i maAf gan is tan a ca da uæ iv a ju u jed nom odfun da men tal nih ljud skih pra va - daslo bod no bi ra ju svo je pol i ti Ëke pred -

stav nike. Usp jeπnost ovih iz bo ra re -zul tat je sur adn je NA TO-ovih sna ga,ko je se nal aze u Af gan is tanu iISAF-ovog uË ink o vit og voen ja, ko jije pruæ io svu pot reb nu po moÊ af ga -nis tan skoj voj sci i pol i ci ji u us pos ta visi gur nih uv je ta za ovaj vel iki do gaaj.

Ovim iz bor i ma pris tu pi lo je oko 12,5mi li ju na Af gan is tan a ca u 34 pro vin cij -ska od bo ra. NA TO je za prov ed bu iz -bo ra pos lao do dat nih 2000 voj ni ka uAf gan is tan s nam jer om da se stvo ri si -gur no okruæ en je za nji hovu prov ed bu.Uku pan broj NA TO-vih sna ga uzemlji tre nu taËno iz no si 12 000. Ciljop er a ci je bio je po moÊi af gan is tan skojpol i ci ji i voj sci u prov ed bi si gur nos tiiz bo ra i to kroz op er a ci je na zemlji i uzraku. Takoer je pruæ e na po moÊ u

pri premi i ko or di na ci ji vlad in ih sna gau odg ov oru na ne pred viene sit ua ci jes nam jer om da se stvo ri okruæ en je po -god no za nes met anu prov ed bu iz bo ra.Iako je ISAF pruæ io po moÊ, af gan is -tan ske vlas ti su zad ræa le pri mar nuodg ov or nost u os ig u ran ju iz bo ra. NA -TO je veÊ pom a gao u prov ed bi si gur -nos ti ti jek om preds jed ni Ëk ih iz bo ra2004. te je u lipnju ove god ine na jav iopruæ an je iste po moÊi. Zadn jeg dana

ko lov o za NA TO je zavrπioslan je do dat nih sna ga zaprov ed bu iz bo ra.

Pro mat raËki tim NA TO-a u kam pu Ware house

Jed an od seg me na ta pro -ved be par la men tar nih iz bo -ra bi lo je i slan je Ëlan o vapro mat raËk og ti maNA TO-ove par la men tarneskupπtine na iz bore u Af -gan is tan (NA TO NAP CE).JFC Brun sum pos lao je πe -ster oË lani NA TO NAP CEpro mat raËki tim u Af gan i -

stan, ko ji je im ao za daÊu nadg led a tiprov ed bu iz bo ra. Pro mat raËki timimao je πest Ëlan o va iz ra zliË it ih ze -mal ja, meu ko ji ma je bio i hrvat skium ir ovljeni gen er al puk ov nik i sa bor -ski zas tu pnik Kreπim ir ΔosiÊ. »lan o viti ma bi li su smjeπteni u Zap ov jed ni -πtvu ISAF-a od ku da su svak od nev noobi la zili glas aË aka mjes ta, te nadg le -d a li prov ed bu iz bo ra 18. ruj na. Ka -bul ska mul ti na cion al na bri ga da(KMNB) pruæ a la je po moÊ u kre tan jupro mat raËk om ti mu un u tar kab ul skepro vin ci je, pri Ëe mu je mu ti na cion a -lna sat ni ja voj ne pol i ci je (MN MPCOY) im a la za daÊu prov es ti es kort noos ig u ran je pro mat raËk og ti ma nazahtjev HQ ISAF-a pril ik om svak ogna puπtan ja si gurne zone.

Dan uoËi iz bo ra sit ua ci ja u Kab u lupost a la je oz biljni ja. Pro tiv ni ci prov ed -be iz bo ra, sim pa tiz eri tal i ban skog re -æi ma, pokuπali su u nek o liko nav ra taomes ti prov ed bu iz bo ra rake tir a juÊiUN-ovo srediπte u Kab u lu, te neke odvoj nih ba za, pril ik om Ëe ga je nek o likovoj ni ka bi lo lakπe ran jeno. Oz biljnos tisit ua ci je prid on i jela je i Ëin jen i ca daje na dan uoËi iz bo ra prom et u Kab u -lu bio nes vak i daπnje ri je dak, te je bi logot ovo nem o guÊe vid je ti voz i la naces ti ili pjeπake ko jih u Kab u lu uvi jekima na pret ek. Sve to ni je mo glo zaus -tav i ti iz bore ko ji su usp jeπno prov e -deni i bez veÊ ih posl jed i ca. Sa da sa -mo os ta je da se ob jave raz ul ta ti i pro -glase pob jed ni ci iz bo ra.

Na kon prov ed be iz bo ra, pro mat raËkije tim u svom jed nod nev nom pos jetuobiπao kamp Ware house i pri tomepos jet io zgra du zap ov jed niπtva kab ul -ske mul ti na cion al ne bri gade, bol ni cui na kra ju hrvat ski kamp, gdje su ihdoË ek a li pri pad ni ci 6. hrvat skog kon -tin genta s pri pad nic i ma dru gih na ci -ja. Pro mat raËki tim is ko ris tio je to vri -jeme za up oz nav an je pri pad ni ka kon -tin genta ra zliË it ih na ci ja iz ko jih do la -ze, a hrvat ski kon tin gent im ao je os o -bitu Ëast i za do voljstvo ugos ti ti um i -rovljen og gen er al puk ov ni ka Kreπim i -ra Δosi Êa, Ëlana NA TO-ovog pro ma -traËk og ti ma. Na kon πto se gen er alΔosiÊ up oz nao s pri pad nic ima hrvat -skog kon tin genta i poh val io an gaæ i -ran je hrvat skih voj ni ka u po moÊi af -gan is tan skom nar o du, raz gled ao jeKab ul i oko li cu. Na kon pos je ta kam -pu Ware house Ëlan o vi pro mat raËk ogti ma su uz pratnju hrvat skih voj nihpol i ca ja ca pre vez eni na kab ul skimeun ar od ni ar e od rom s ko je ga suav i on om pre vez eni u Her at, gdje Êetakoer pro ma tra ti kako je prot ek laprov ed ba iz bo ra.

Umirovljeni general ΔosiÊ sa pripadnicima hrvatskogkontingenta

Prov ed bu par la men tar nih iz bo ra nadg led a li su Ëlan o vi pro mat raËk og ti ma NA TO-ove par -

la men tarne skupπtine (NA TO NAP CE). Pro mat raËki tim im ao je πest Ëlan o va iz ra zliË it ih

ze mal ja, meu ko ji ma je bio i hrvat ski um ir ovljeni gen er al puk ov nik i sa bor ski zas tu pnik

Kreπim ir ΔosiÊ. »lan o vi ti ma bi li su smjeπteni u Zap ov jed niπtvu ISAF-a od ku da su sva -

kod nev no obi la zili glas aË aka mjes ta. Mu ti na cion al na sat ni ja voj ne pol i ci je im a la je za -

daÊu es kort nog os ig u ran ja pro mat raËk og ti ma pril ik om svak og na puπtan ja si gurne zone

Prvi de mok rat ski par la men tar ni iz bo ri

©ESTI HRV CON U MISIJI ISAF VIII

Iz Afganistana Tomislav KASUMOVIΔ

7. listopada 2005.9

107. listopada 2005.

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

M oæ da naj vaæn i ja za daÊa, Ëi ja jesvrha prik upljan je in for ma ci jai ob navljan je po dat a ka o sit u -

a ci ji na ter enu, rasp ore du i razmjeπta -ju pos troj bi na ob je strane crte razdva -jan ja, jest raz gov or s pri pad nic i mapos troj bi, po Ëevπi od zap ov jed ni kaboj ne pa do os tal ih Ëas ni ka ko ji seima lo sluæe eng les kim jez ik om. To jeza daÊa zvana field trip (pos jet pos troj -bama na ter enu), a ko ja ob iËno tra jedva dana, a pon ek ad, is ti na ri jet ko, itjed an dana, ovis no o vel iË ini pod ru -Ëja ko je se pos jeÊ u je te, nar av no, obro ju pos troj bi ko je æel ite pos jet i ti. Toje jed na od naj za nimljiv i jih, ali i za -htjev ni jih za daÊa. Pon ek ad je to zbogduge voæn je od post a je do zap ov je -dniπtva boj ne, a pon ek ad zbog na por -nih pjeπaË en ja do cil ja pos je ta.

Teπko je prav i ti se da ni si uvi jek iz -no va zateË en naË in om æiv o ta voj ni kana prvoj crti s, ma lo je reÊi, prel ju tomhran om Ëud nog i nek a da vrlo ne ob iË -n og oku sa, s vod om ko ja je sve os imËis ta, ali sve to se mo ra preæ iv je ti jerje, nar av no, vel i ka uvre da od bi ti do -maÊ i na. Za to te na veË er u so bi Ëekanes a ni ca ili nes nos na æe. Pril ik ompos je ta sve teËe su klad no zahtje vu iplanu ko ji je pri je, pre ko Ëas ni ka zavezu, pos lan u pos troj bu. Pri tome su

svi jako lju baz ni i sus retlji vi te da jusve od se be da ti pruæe odg ov o re nago mi lu pit an ja.

De set sa ti ho da do po loæ a jaJed an od tak vih pos je ta od ra dio

sam u sklo pu Dom el ti ma, u pod ruË -ju odg ov or nos ti sa sjediπtem u Mu -zaf far a ba du, i to jed noj od pos troj bismjeπten oj na sjev eru pod ruË ja, a ko -ja zbog teπkih ter en skih uv je ta ni jepos jeÊ e na viπe od god inu dana.PjeπaËke boj ne smjeπtene su u pod -ruË ju zvan om Kel, udal jen om de setsa ti voæn je od post a je, ces tom ko jauz vod no pra ti ri jeku Nil am. DoÊi dozap ov jed niπtva boj ne lakπi je dio pri -Ëe, jer do naj bli æeg po loæ a ja jed ne odËe tir i ju sat ni ja rasp oreen ih na prvojcrti ima πest sa ti ho da i Ëe ti ri naz ad.Na kon sla bo pros pa vane noÊi ko le gaKo re an ac i ja u 06.30 ujut ro kreÊ emona hodn ju u ko ju nam se na kon po -gle da na zemljo vid baπ i ne ide, aliπto se mo ra ni je teπko. Da ne bu desve po planu po brin u la se i kiπa ko jaje po Ëela ro min ja ti na kon 4 sa ta us -pin jan ja s 1200 na 3200 m nad mor -ske vi sine, joπ nam viπe ot eæ av a juÊidos ti zan je cil ja. Teπkom muk om us -pin jemo se na vrh te od raujemo za -daÊu prik upljan ja in for ma ci ja o ras -pore du pos troj bi, stan ju na prvoj crti

i niz os tal ih de tal ja. Na kon pop i je -nog Ëa ja i ruËka pri premljen og (nepit aj te me kako), kreÊemo naz ad pri -li Ëno na topljen im i kliz av im pu teljci -ma. Na po kon sti æemo do cil ja. Ko re -an ac jed va ho da jer mu je ovo prvaovako teπka za daÊa, te od la zi u so buna od mor i pa kir an je, a ja od raujemzavrπni brief ing i zap ov jed ni ku boj nezah val ju jem na sur adn ji.

Bez stru je us red ni Ëe gaPo lako pu zeÊi ces tom dos ti æemo

poz na ta nam mjes ta i sve smo bli æeDom e lu, bar sam tako pom is lio. Od -jed nom smo iz gu bi li stru ju na Pra dui voz aË se tako us pan iË ar io da mu seau to, nal et jevπi na jed nu ru pu, uga-sio, i to dos lov ce us red ni Ëe ga, naoko tri sa ta voæn je do post a je. Sat la -gano ot ku ca va po noÊ, a mi smo bezrad i ja pris il jeni os lon i ti se na Tu rayuko ja baπ i ne ra di do bro zadn jihdana. Ip ak, usp jeli smo do bi ti post a jui voz i lo je na putu da nas pok u pi.Na po kon sti æe. Voz aËa os tavlja mo dado ju tra priË u va au to, a mi se upuÊ u -jemo u post a ju u ko ju sti æemo rav nona jut arn ju ka vu.

Naj nov i je vi jes ti: Na gliÊ i Li o viÊ suza sa da, a tako Êe i os ta ti, usp jeπnipo laz ni ci OIC akad em i je, te Êe ka da“di plo mir a ju” post a ti joπ bol ji i jaËi.Vla do je post ao sve i svaπta, viπestvar no ne znam ko ju du æ nost sa daob naπa; ma, deËko je do bar i got ovo!©are pro mat ra pak is tan ski dioKaπmi ra, znaËi sve je pod kon tro -lom… Cu lar je u In di ji u ko joj bro jivjer o jat no posl jedn je dane na post a ji,jer us ko ro se seli u New Del hi gdjeÊe preuz e ti du æ nost Li ai son Of fi cera.Pav iË iÊ i dal je bez prob le ma vo dimis i ju, a ja, nar av no, joπ uvi jek postar om, s preË es tim mis li ma na Li je -pu Naπu ...

Pos jet pos troj bama na ter enu

Meu naj vaæn i je za daÊe

spa da field trip, tj. pos jet

pos troj ba ma na ter enu,

ko ji ob iËno tra je dva dana,

a pon ek ad, is ti na ri jet ko, i

tjed an dana. To je jed na

od naj za nimljiv i jih, ali i

za htjev ni jih za daÊa. Po ne -

k ad je to zbog duge voæn je

od post a je do za pov jed ni -

πtva boj ne, a po nek ad

zbog na por nih pjeπaË en ja

do cil ja pos je ta

Iz Pakistana Zlatko SUDIΔ

117. listopada 2005.

Z bog spec i fiËn os ti za daÊa ko jeobavlja ju Ëas ni ci iz Ure da zavezu u Tin dou fu, broj pro mat -

raËk ih oph odn ji sve den je na min i -mum, Ëe ti ri ili pet mje seËno. Oph o -dn je se obavlja ju kroz pos jete izbje -gli Ëk im kam pov i ma, Ra boun iu ilievak ua cij skom mjes tu ko je se nal a zipe de se tak kil o me ta ra udal jeno od TSBir Lahl ou, ko ji se nal a zi na stra niko ju kon trol ir a ju snage FPOL-a. Pos -jet pot on jem bi tan je zbog nadz o ra ikon trole stan ja na uzlet no-slet nojpis ti ko ja se nal a zi na pus tinjskomter enu uz ne pos red nu gran i cu sMau ri ta ni jom.

Utvrda iz XIX. stol jeÊaTS Bir Lahl ou nal a zi se oko dvi je -

sto tine i pe de set kil o me ta ra od Tin -dou fa, pa put ov an je u jed nom smjerutra je ot pril ike Ëe ti ri sa ta voæn je krozpus tin ju, pri Ëe mu se iz Al æi ra put u jekroz Mau ri ta ni ju, ko ja viπe ni je si -gur no pod ruË je, te dal je u Za pad nuSa haru. »et ver oË lana oph odn ja s dvavoz i la upu ti la se pre ma od rediπtu sprvim zaus tavljan jem na neË e mu πtose moæe naz va ti gran i Ën im pri jel a -zom iz meu Mau ri ta ni je i Za pad neSa hare. Oko pod neva u dal jini smougled a li TS. Tu smo se od mor ili satvre me na, a na kon to ga upu tili pre mapis ti ko ja se na zi va Ben Tili. U ne -pos red noj bliz i ni piste nal a zi se i ma -lo nas el je Sa har awa, ali i vid no

oπteÊ e na stara utvrda iz XIX. sto -ljeÊa. Sa da je na puπte na, a vidi sekako su sva oπteÊ en ja nas ta la u ne -kim od broj nih su ko ba ko ji su seovdje od vi ja li u prot ek lih tri de se takgod i na. Vel iki broj au to mo bil skih tra -go va na sred ini piste upuÊ iv ao je napo jaË an prom et, ali i na to da pis tani je u do brom stan ju, jer tako du bokitra go vi gu ma mo gu pri vel ik oj brzi niprom i jen i ti smjer zrak o plo va ko ji ru lapis tom i iz az va ti nes reÊu. To Êe ujed -no bi ti glav na toËka naπeg izvjeπÊa.Na kon obavlje ne za daÊe mo gli smose po lako vra ti ti i na TS gdje je pred -vieno i noÊ en je.

Muz ej us red pus tin jeSmjeπtaj je kao i na svim TS-ima u

jed nok rev et nim so bama s kli maureaji ma. Za me ne je svak ako naj -za nimljiv i ja bi la bla gov a on i ca u ko jojje dom i ni ra la vel i ka hrvat ska zas ta -va, ali ni je bi lo uo biË a jen og pa noa sazas tav i ca ma i imen i ma svih Ëas ni kako ji su bor av ili na TS-u. Tek na konraz gov o ra s lok al nim stan ov niπtvomSa har awa, ko ji su ujed no i ku hari,saz nao sam da je ovdje bor av io mojpre thod nik sat nik »obo. Svi o nje muim a ju naj bol je miπljen je.

TS Ber Lahl ou pop u lar no se na zi va iBad boy house. Pre ma onome πto jenama reË eno, na ziv je dan pri je dos tagod i na ka da se ot kri lo kako pro mat -

raËi s ovog TS-a mjes ec dana nisuizvrπav a li svo je za daÊe, ali su svo jadnev na izvjeπÊa ured no sla li u sjediπtemis i je. Mjes ec dana nit ko niπta ni jesumn jao, ra di o kon tak ti fan tom skihoph odn ji ured no su se Ëu li u et eru,stan je gor i va se pos tup no sman jiv a lo isve je iz gled a lo nor mal no. Na æa lost,pa li su is pit na jed noj sit ni ci. Nisuuklon ili gor ivo iz tank o va ko je su na -vod no pot roπili za oph odn je. Cis ter naza po punu gor i vom naπla je punetank ove, πto ni je odg o var a lo izvjeπÊi -ma ko ja su slana u Laa y oune. Jed nomBad boy - uvi jek bad boy.

Joπ se jed na spec i fiËn ost veæe za tajTS. God i nama se sa kuplja ju i u pose -bnu pros to ri ju smjeπta ju fo sil ni os ta ciko ji gov o re kako su u stvari pus tin jenek a da dav no bile mo ra ili oceani.Zbir ka god i nama ras te i dois ta je im -po zant na. Teπko je zam is li ti muz ej usred ini ni Ëe ga.

Kako gos to primstvo i nal aæe, naπiko lege pri prem ili su nam par ty do bro -doπlice s roπtil jem, ali i pra vom egi -pat skom πiπom. To je obiË an du hanko ji je aro ma tiz ir an, a konz um i ra sepuπen jem iz poseb nih stak leno-me tal -nih nap ra va u ko ji ma se mijeπa vo da idod ana aro ma ko ja na kon cu pro la zidu han om. Joπ jed no is kust vo ko je semoæe doæ iv je ti ovdje ili u Egip tu.

Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO

TS Ber Lahl ou pop u lar no se na zi va i Bad boy house. Pre ma on ome πto je nama reË e -

no, na ziv je dan pri je dos ta god i na ka da se ot kri lo kako pro mat raËi s tog TS-a mjes ec

dana nisu izvrπav a li svo je za daÊe. Mjes ec dana nit ko niπta ni je sumn jao...

Bad boy house

13. hrvat sko voj no-re darst veno ho doËaπÊe u Mar i ju Bis tri cu13. hrvat sko voj no-re darst veno ho doËaπÊe u Mar i ju Bis tri cu

“I dan as æe li mo zah val i ti Maj ci Boæ joj za slo bo du ko ju

im a mo i ko ju smo do bi li i po njez i nom za gov oru. Ona

nas je poz iv a la da na mræn ju odg o var a mo lju bavlju, uvi -

jek prom iË uÊi mir, tol er an ci ju i pov jer en je. Svo jom vje -

rom i du hov nim vri jed nos ti ma poz vani smo grad i ti svi jet

ko ji nas okruæ u je, ne zab o ravlja juÊi uvi jek vod i ti raË u na

o Ëov jeku”, is tak nuo je min i star Ron Ëev iÊ zah val ivπi

naπoj ne bes koj Maj ci, naπoj na di i tjeπit el jici, na sve mu

πto je uË i ni la za spas naπeg nar o da

Vesna PINTARIΔ, snimio Davor KIRIN

REPORTAÆA

S vjer om u srcu im a mo πan suS vjer om u srcu im a mo πan su

127. listopada 2005.

P ros tor crkve na ot vore nom Bla -æ e n og kar di na la Al oj zi ja Ste pi -nca u na cion al nom mar i jan skom

sve tiπtu u Mar i ji Bis tri ci i ove je go -dine, trin aes ti put zare dom, i kao iuvi jek prve ned jel je u lis to pa du, ispu -ni la dos lov no voj ska ho doË as ni ka.Hrvat ski voj ni ci i pol i caj ci pon ov no

su, oku p ljeni u is toj vjeri i na di, æel eÊise du hov no ob no vi ti, ho doË as tili svo -joj ne bes koj maj ci i zaπtit ni ci.

Is pred vanjskog ol tara u sveË anistroj sta li su pri pad ni ci pov i jes nihhrvat skih pos troj bi, gar dij skih bri ga -da, kor pu sa i gran skih zap ov jed niπta -va, pri pad ni ci pol i cij skih i vat ro ga -snih pos troj bi, in va li di Do mov in skogra ta, pred stav ni ci udru ga proi zaπlihiz Do mov in skog ra ta. SveË ano mis noslavlje ko je je po Ëelo him nom Voj nogord i nar i ja ta “Gos pi vel ik og hrvat skogkrsnog zav je ta”, pred vo dio je za dar -ski nad bis kup i pot preds jed nikHrvat ske bis kup ske kon fer en ci jemons. Ivan Prena uz sud je lov an jevoj nog or di nar i ja mons. Jur ja Jez e -rin ca i voj nih ka pel ana.

Zah va la Maj ci ne bes koj ko ja nas uvi jek pra ti

Okupljen im vjer nic i ma u odo ri, ali isvi ma ko ji su po hod ili na blag dan Sv.Kru nice ovo sve tiπte, poz drav noslovo upu tili su min i star obrane Ber i -slav Ron Ëev iÊ i un ut arn jih pos lo vaIvi ca Kir in, obo jica pods je tivπi kakosu Hrva ti kroz stol jeÊa kuπnji uvi jekslav ili Maj ku Boæ ju, traæ eÊi od njepot poru, sna gu, zaπtitu i ut je hu.

“I dan as æe li mo zah val i ti Maj ci Boæ -joj za slo bo du ko ju im a mo i ko ju smodo bi li i po njez i nom za gov oru. Onanas je poz iv a la da na mræn ju odg o va -ra mo lju bavlju, uvi jek prom iË uÊi mir,

tol er an ci ju i pov jer en je. Svo jom vje -rom i du hov nim vri jed nos ti ma pozvanismo grad i ti svi jet ko ji nas okruæ u je, nezab o ravlja juÊi uvi jek vod i ti raË u na oËov jeku”, is tak nuo je min i star Ron Ëe -viÊ zah val ivπi naπoj ne bes koj Maj ci,naπoj na di i tjeπit el jici, na sve mu πto jeuË i ni la za spas naπeg nar o da.

Min i star Kir in poz vao je sve da se sposeb nim poπtov an jem pok lon i mo on -i ma ko ji su da li æi vote za do mov inu inaπu slo bo du, ali i na ob vezu da to zaπto su oni da li æi vote saË u va mo. “Naπput ni je la gan, ali s vjer om u srcu im -a mo πan su da ost var i mo naπe cil jeve istvor i mo naπu zemlju on ak vom kak -

vom je sami æe li mo”, ka zao je min i -star Kir in, do davπi kako Êemo i dal jevjer no ho doË as ti ti u ovo sve tiπte.

»ini do bro, izbje gav aj zloA o sna zi vje re, pose bi ce hrvat skih

bra nitel ja ko ji su um i ra li da bis mo midan as æiv jeli, gov or io je u nad ahn u -toj prop o vi jedi i mons. Prena, ka -zav πi kako su jun a ci vje re u voj nimodo rama ugraeni u vel iko zdan jecrkve Kris tove u hrvat skom nar o du, iko ji su zas luæ ni za ono πto mi uæ iv a -mo dan as.

Poz vao je vjer nike da se ot vo re Bo -gu, da hrvat ski nar od ko ji je uπao uvel iku eu rop sku krπÊan sku obi teljpri je 14 stol jeÊa, nas ta vi bi ti nar odko ji Êe do no si ti do bre plo dove du ha isrca. Naπa pov i jest, na pom e nuo je,ni je bi la uvi jek bez gri je ha, na griz aonas je gri jeh nes loge, ide o loπkih pod -jela, zab o rav Bo ga. Dan as smo svipoz vani sta ti pred iz a zove naπeg vre -me na, a ti su iz a zo vi i pred Hrvat -skom voj skom i pol i ci jom. Svaki vje -rnik dan as sto ji pred pit an ji ma vri -jed nos ti æiv o ta, mjes ta ko je ima obi -telj, poπtov an ja druπtven ih vri jed no -sti, etike i mor a la. Uvi jek i svugd jepot reb no je “Ëin i ti do bro, a izbje gav -a ti zlo”, jer sa mo je tako is tin ski nap -re dak mo guÊ. Na putu naπeg na pret -ka zaz iv aj mo na po moÊ Maj ku Boæ ju,neka nas vo di i bu de pris ut na usvak oj æa lo sti i rad os ti, ka zao je nakra ju mons. Prena.

Na kon mise za sve ho doË as nike jekao i uvi jek dos ad pri premljen trad i -cion al ni voj ni Ëki grah za πto je bi lozad uæ eno po æeπko Srediπte za obukui dok trinu lo gis tike.

U po pod nev nim sat i ma joπ jed nomokupljeni u po vor ci ho doË as ni ci suse upu tili na bis tri Ëku kal va ri ju mo -leÊi na post a ja ma Is us o va kriæn ogpu ta, Ëime je ujed no i zavrπeno ovo -go diπnje trin aes to voj no-pol i cij skoho doËaπÊe u ovu du hov nu oazu.

137. listopada 2005.

Dan as smo svipoz vani sta ti prediz a zove naπeg vre -me na, a ti su iz a -zo vi i pred Hrvat -skom voj skom ipol i ci jom, ista knu toje u propovijedi

Hrvatskivojnici ipolicajci usveËanomstroju ispredvanjskogoltara crkve naotvorenom

REPORTAÆA

Svo jom vjer om i du hov nim vri jed nos -ti ma poz vani smo grad i ti svi jet ko ji nasokruæ u je, ne zab o ravlja juÊi uvi jek vod i tiraË u na o Ëov jeku”, is tak nuo je min i starRon Ëev iÊ

7. listopada 2005.

OSRH

V eÊ smo uvel ike nav i kli da nashrvat ski Ëas ni ci i voj ni ci svo jimvoj ni Ëk im znan jem, vjeπtin ama

i pro fe sion al noπÊu usp jeπno pred -stavlja ju u inozemstvu. No, pon ek addo bi ju i pri go du pred stav i ti se i kaolju di pu no πir ih po gle da, za nim an ja ivrli na od stro go voj ni Ëk ih. Up ra votak vu pri go du pot kraj ko lov o za do biopuk ov nik Tom i slav Skend er, in aËevod it elj Ods jeka za obuku ZIOHKoV-a.

U maar skom mjes tu God, u bliz i niBu dimpeπte, od 22. do 31. ko lov o zaod ræ an je sus ret um jet ni ka Meun a -rod ne voj ne lik ov ne ra di on ice (In ter -na tion al Mil i tary Art Cre a tiveCamp). Meutim, taj sus ret ili“kamp” ni je se od nos io na puko sas -ta nËen je ili la men tiran je o svjet skimum jet ni Ëk im dos tig nuÊ i ma. Ne, svakina zoËni um jet nik (njih 25-or i ca iz

πest ze mal ja) ti jek om ra di on ice jestvor io jed no djelo, da bi na kra ju svabi la izloæ e na i prez en tira na pred stav -nic i ma Min is tarst va obrane Re pub -like Maar ske, Min is tarst va kul ture,gra da i med i ja.

Iako u ovom lik ov nom sus re tu “na -tje can je” i “is ti can je” ni kako nisubile kljuË ne ri jeËi, jed ini hrvat skipred stav nik ip ak je bio na neki naË inpose ban. Kao prvo, svi su di on i ci, os -im nje ga, pred stav ili su se kao slik arii rad ili na slik a ma, a puk ov nikSkend er bio je jed ini ki par. Takoer,svi oni su i aka dem ski slik ari, dokSkend er um jet nost shvaÊa kao (do -duπe vrlo drag) ho bi. Ho bi s ko jim jeot poË eo joπ pri je dvade se tak god i na iu meuvre me nu pri reivao i vlas titeizloæ be.

Djelo ko je je Skend er stvor io pri ka -zu je lep ti ra i tako se i zove. Kako je“lep tir” nas tao? Pri ob lik ov an ju drve -ta ni je do voljno ima ti sa mo um jet ni -Ëku æi cu, neke okol nos ti Ëine ga ku -dik a mo kom pli cir a ni jim. Ono πto jeSkend eru bi lo pot reb no za po Ëe takbio je sa mo lip ov tru pac (dul ji ne 1,5i prom jera 0,8 m), te al at (od dli je tado mo torne pile). Spom -enu te okol nos ti? Pri jesve ga, ovis nost o ma te ri -ja lu: “Nis am iπao uMaar sku s nam jer om daob lik u jem lep ti ra, od ma -te ri ja la ko ji sam do bioovis i lo je i ono πto Êu na -prav i ti”- re kao nam jepuk ov nik. Naime, drvo jeÊudljivo, moæe ima ti ne -prav il ne go dove, bi ti tru -lo, kvrgavo, pa Ëak bitigni jez do ku kaca. “Dok nenaË nem drvo, ne znamtoËno πto iz nje ga mo gu

na prav i ti”. Dru gi prob lem je i fi ziËkina por. I za um jet ni Ëko obraivan jedrve ta pot reb na je sna ga i iz dræl ji -vost: “Svak og dana ra dio sam sat i mai presvlaË io se po tri pu ta”, ka zao jeSkend er.

Trud se is pla tio. O kak voj skulp tu rije ri jeË moæ ete vid je ti na naπim fo to -gra fi ja ma, a saz na li smo da je skulp -tu ra iz az va la vel iko za nim an je kodor gan i za to ra i med ij ski je bi la vrloza nimlji va. Za Skend era naj veÊikom pli ment je ko men tar ki para, pro -fe sora s Lik ov ne akad em i je iz Bu -dimpeπte, ko ji je za vri jeme ot var an jazavrπne izloæ be re kao da bi “zaovako krat ko vri jeme na Lik ov nojakad em i ji ovak vu skulp turu mor a larad i ti tri ki para”.

Ovaj usp jeh hrvat skog Ëas ni ka i um -jet ni ka Tom i sla va Skend era moæ da bimo gao in i ci ra ti da se sli Ën im pro jek ti -ma i izloæ bama pos ve ti veÊa po zor -nost i u naπim or uæ an im sna ga ma.“Za ovak ve ra di on ice u OS RH uv je tipost o je. Sig u ran sam da kod nas po -sto je lju di ko ji nisu ot kriv e ni, a za Ëi -ju bi na dare nost bi lo πte ta da se nepok aæe” - por uË io je puk ov nik.

14

Puk ov ni kov “Lep tir”Hrvat ski pred stav nik bio je na neki naË in pose ban. Kao

prvo, svi su di on i ci ra di on ice u Maar skoj, os im nje ga,

pred stav ili su se kao slik ari i rad ili na slik a ma, a puk ov -

nik Skend er bio je jed ini ki par. Takoer, svi oni su i

aka dem ski slik ari, dok Skend er um jet nost shvaÊa kao

(do duπe vrlo drag) ho bi...

Domagoj VLAHOVIΔ

Hrvat ski pred stav nik na Meun ar od noj voj noj lik ov noj ra di on i ci

Izrada skulpture iziskivala je i velik tjelesni napor

Od ovog li po -vog trupcanastao je

“leptir”

7. listopada 2005.

Ri jeËni zdrug iz Os i jekagran ska je pos troj ba HRM-a,ali us troj be na je pos troj ba 3.kor pu sa HKoV-a.

Ta je pos troj ba u Os i jekuveÊ 14 god i na, a ti jek omsvog post o jan ja no si -la je na ziv ORRF(Od red ri jeË ne rat neflo tile), RRF “Dra va“i 2. zdrug ri jeËni. Toje pos troj ba ko ja os -im pri pad ni ka djel a -t nog sas ta va, ko jiprov ode funk cion a-l nu obuku na svo jimrad nim mjes ti ma,prov o di i zavrπnuvoj nu obuku roËn i ka- mor na ra za od -reene voj no ev i -denc ij ske spe ci jal nos ti.

Ti jek om doo buke spe ci jal nos ti prov e de -na je te or ij ska i prak tiË na obu ka, a kru naobuke je viπed nev na plov id ba boj nimbrod om Ëi ja je svrha prov jera steË en ihznan ja ko ja pod raz um i jeva prov jeru te o-r ij skog i prak ti Ën og znan ja, os pos obl je -n os ti za sa mo stal no ob naπan je du æ nos tius troj ben og mjes ta u skla du s VSSp-om,prov ed bu ot eæ an ih za daÊa u sklo pu po sa -de bro da (plov id ba u dnev nim i noÊn imuv jet i ma, vjeæ ba spaπav an ja unes reÊ en ogiz vode te bor ba pro tiv pro do ra vode i po -æ ara na bro du). Mor na ri naraπta ja 02/05viπed nev nu plov id bu prov eli su na pa -trol nom bro du “OB 93” od 20. do 22. ruj -na na ri je ci Dra vi. Nakon pov rat ka nama ti Ëni vez vo jarne “Vrbik” mor na ri nas -

tavlja ju zavrπnu voj nu obuku an -gaæ ir an jem na us troj ben im mjes ti -ma, prov ed bom obuke u za jed ni Ë -k im za daÊ a ma po sa de bro da. Tak avob lik obuke, Ëi ja je svrha os pos ob-l jav an je mor na ra za us troj be namjes ta pre ma VSSp-u, u Ri jeËn omse zdru gu prov o di sa svak im naraπ-ta jem roËn i ka-mor na ra na ZVO-u, auv jeæ bav a ju se mor na ri bro dar ske,brod sko to pni Ëke i stro jar ske spe ci -jal nos ti.

Mor nar Zo ran Min a rik iz Jel is av ca iz nionam je svo je vien je i doj move s obuke.Na kon tem eljne i spe ci ja lis ti Ëke voj neobuke u Splitu te zavrπne voj ne obuke uRi jeËn om zdru gu, on je iz nio za do voljstvonau Ëen im te poh val io izvrsne meul jud skeod nose u pos troj bi, kao i æiv ot i rad u vo -jar ni “Vrbik”. Por uË nik boj nog bro da, za-p ov jed nik Ri jeËn og zdru ga Ivi ca Fot sdruge pak strane vrlo se poh val no iz raz ioo naraπta ju mor na ra na ZVO-u i is tak nuonji hov voj ni Ëki pris tup obu ci, ra du i od no-s i ma pre ma nad reen i ma.

Dan Hrvat ske rat ne mor na rice bio jeobil jeæ en i u Ri jeËn om zdru gu pos tro ja-v an jem pri pad ni ka pos troj be u vo jar ni“Vrbik”.

OJI

Na zavrπnom di je lu voj ne obuke pro-v e deno je ta bor ov an je roËn ih voj ni ka202. br PZO na voj nom pol ig onu “Eu -gen Kva ter nik”.

Cilj ta bor ov an ja bi o je uv jeæ bav an jemna zemljiπtu obuku pod ig nu ti na naj -viπu raz i nu te uv jeæ ba ti voj nike za pro-v ed bu tak ti Ëk ih radn ji po jed i naËno i usklo pu pos a da i de set i na u svim okol -nos ti ma boj nih dje lov an ja.

Prvi dan ta bor ov an ja bio je pos veÊ enrazmjeπtan ju, ureen ju ta bor skih pros -to ri ja i iz vian ju. Dru gi i treÊi prot ek lisu u tak ti Ëk om uv jeæ bav an ju vo da-bit -nice PZO-a i za uzimanju PP-a. »etvrti

dan prov e de na je tak ti Ëka vjeæ ba vo da--bit nice PZO-a, a pe ti je prov e denogaan je cil jeva na zemlji na red nimbro jev i ma 3, 4, i 6 iz PZT-a 20/3 A4 i20/3 BOV-a i oci jen jeno je oc jen om P, auku pna oc je na prov ed be tab o ra bi la jeuv jeæ ba no (U).

OJI

Ta bor ov an je roËn ika

RoËn i ci-mor na ri na plov id bi

OSRH

DDK u vo jar ni “Cro a ti a”

V I J E S T I

Sur adn jom Hrvat skog zav o da za trans -

fuz ij sku med i cinu i Zap ov jed niπtva 1. kor -

pu sa HKoV-a od ræ ana je u vo jar ni “Cro -

atia” treÊa ovo go diπnja ak ci ja dar iv an ja

krvi. Ak ci ji se od az va lo viπe od 140 dje-

l at ni ka i roËn ih voj ni ka iz svih pos troj bi i

us ta no va ko ris ni ka vo jarne “Cro a tia”.

OJI

Gaali roËn i ci 202. br PZO

Na streliπtu “Vrbovec”, u sklo pu tem -

eljne voj ne obuke, roËni voj ni ci naraπta ja

03/2005 pris tu pili su 21. ruj na gaan ju

iz pjeπaËk og nao ruæ an ja na rb 1. Glav ni

vo d i t elj gaan ja bio je boj nik Ni ko la Kut -

leπa. Uku p na oc je na gaanja je uv jeæ ba no

(U). RoËn ike je ti jek om gaan ja obiπao i

puk ov nik Ne nad Bar iÊ, zap ov jed nik 202.

br PZO-a.OJI

U za dar skoj vo jar ni Ze mun ik 29. ruj na u

na zoËn os ti djel at ni ka sveË ano je pro slav -

ljen blag dan sv. Ga bri jela Ar kanela, za -

πtit ni ka vo jarne. Misu je tom pri god om

slu æ io mons. Jos pi ©an tiÊ, gen er al ni vi kar

Voj nog or di nar i ja ta is tak nuvπi u pri god noj

prop o vi jedi kako je sv. Ga bri jel vjes nik

rad os ne vi jes ti, ko ji je pozvao sve vjer nike

na meus ob ni di ja log i da jed ni dru gi ma

bu du, po put ar kanela Ga bri jela, do no si o -

ci rad os nih vi jes ti i do bra.

Dan ka pel an i je sv. Ga bri jela

OJI

15

7. listopada 2005.16

OSRH

HKoVROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ IZVR©ITELJAveza elektrotehniËka πkola Samobor, Osijek, Zagreb, Split 20ABKO kemijska πkola Varaædin 50ED elektrotehniËka πkola Zagreb, Osijek 3INFORMATI»KA elektrotehniËka πkola Samobor, Osijek,Zagreb, Split 3

(prometni smjer)HRMROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ IZVR©ITELJApomorstvo opÊa SSS, pomorska πkola Split-Lora, Pula, PloËe 25

nautiËkog smjeramornarica brodsko-topniËka SSS, elektrotehniËka πkola Split-Lora, Pula, PloËe 5

svih smjerova ili tehniËka πkola strojarski smjermornarica minska elektrotehniËka πkola Split-Lora, Pula, PloËe 3

svih smjerovamornarica signalna pomorska πkola, brodska elektronika, Split-Lora, Pula, PloËe 4

smjer elektrotehniËarmorn. tehniËka sluæba, motorno-mehaniËka SSS, pomorska πkola, smjer brodostrojarstvo Split-Lora, Pula, PloËe 3mornariËko-tehniËka sluæba, motorna SSS, pomorska πkola, smjer brodostrojarstvo Split-Lora, Pula, PloËe 8mornariËko-tehniËka sluæba elektriËarska SSS, elektrotehniËka πkola svih smjerova Split-Lora, Pula, PloËe 4Intendantska sluæba kuharska SSS, ugostiteljska πkola smjer kuhar Split-Lora, Pula, PloËe 11mornarica radarska SSS, pomorska πkola smjer nautika ili brodostrojar Mljet, Lastovo 21mornariËko-tehniËka sluæba SSS, pomorska πkola smjer nautika ili brodostrojar Split-Lora, Pula, PloËe 1pomorstvo opÊa SSS, pomorska πkola smjer nautika ili brodostrojar Split-Lora, Pula, PloËe 17

II.Osim navedenih, kandidati moraju ispunjavati i sljedeÊe uvjete: - da je odsluæio vojni rok u Republici Hrvatskoj (muπkarci),- da ima iskljuËivo dræavljanstvo Republike Hrvatske,- da ima srednju struËnu spremu,- da nije stariji od 27 godina (prednost imaju kandidati do 22 godine),- da ispunjava ostale uvjete propisane Zakonom o sluæbi u OS RH .

III.Prijave na oglas podnose se ispunjavanjem Prijavnice i prilaganjem potrebne dokumentacije u uredima za obranu prema mjestu prebivaliπta kandidata.Preko ureda za obranu kandidati Êe biti pozivani na zdravstvene preglede te psihologijska ispitivanja. Uz prijavnicu potrebno je priloæiti domovnicu, rodni list, uvjerenja o prebivaliπtu, o nekaænjavanju, o odsluæenom vojnom roku (muπkarci), svjedodæbu iostale dokumente traæene ovim oglasom.

IV.Ministarstvo obrane Êe u postupku odabira iskljuËivati kandidate na temelju sluæbenih podataka iz vojne evidencije, neispunjavanja uvjeta oglasa, rezulta-ta psihologijskih ispitivanja i zdravstvenih pregleda i drugih provjera prema propisima za prijam u djelatnu vojnu sluæbu.

V.Prijave na oglas podnose se zakljuËno s 10. listopada 2005. godine.

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE

Uprava za ljudske resurseobjavljuje

O G L A Sza prijam u djelatnu vojnu sluæbu kandidata za djelatne vojnike

I.Oglas se objavljuje za sljedeÊe grane, rodove/struke i zvanja u oruæanim snagama Republike Hrvatske,

s mjestom sluæbe:

177. listopada 2005.

IZ RA EL SKA je voj ska po Ë ela ope -ra tiv nu proc je nu no vog teπ kog ok -lop nog trans por te ra Ne me rah.Rij eË je o sa mo uv jet no no vom vo zi -lu, jer je raz vi je no na te mel ju pod -voz ja poz na tog ten ka Mer ka vaMk I.

Dos ad je pro iz ve de no ne ko li kopro to ti po va, a Ne me rah je eko nom -ski is pla ti va al ter na ti va za na ba vuteπ kih oklop nih trans por te ra za iz -ra el sku voj sku. Iz ra el ska is ku stvaposl jedn jih go di na po ka zuju ka kostan dar dni la kπi oklop ni trans por -te ri, kao πto je M113, jed no stav -no ne mo gu po nu di ti do voljnura zi nu za π ti te, oso bi to u ur ba nimuv jet ima.

Is to dob no, iz ra el ska je voj skaiz upo rabe po vlaË ila sta re ten ko -ve Mer ka va Mk I. Od luË e no je dase ten ko vi ma ski nu ku po le a da sepod voz je upo ra bi kao os no va za ra -zvoj teπ kog oklop nog trans por te ra.Pro to ti po vi su opreml je ni raz nimoruæa nim su sta vi ma, vje roj at no ino vim la kim be spo sad nim ku pola -ma koje pro iz vo di ne ko li ko iz ra el -skih tvrtki. Proc jen juje se kako je

cij ena kon ver zije oko 750 000 USDpo vo zi lu.

Ne me rah je na ne ki naË in kon ku -ren ci ja oklop nom trans por te ru naj -no vi je gen era cije. Nai me, iz ra el skavoj ska pro vo di is pi ti van ja ame ri Ë -kog ko ta Ë nog oklop nog vo zi laStry ker po gon ske kon fi gu ra -cije 8x8. Ia ko je rij eËo vrlo mo der -nom vo zi -

lu, Stry kerima jed nu ma nu,ma su od oko 18 to na a to, po ka zujunaj no vi ja is ku stva, Ëes to nije do -voljno za uË in ko vi tu za π ti tu po sa de.

Jer kod oklop nih vo zi la vla da jed nopra vi lo: ve Êa ma sa - vi πe oklo pa -ve Êa za π ti ta po sa de.

Za to ne ki sma traju ka ko Stry -ker nije naj bol je

rjeπ en je a sta ritenk pre ra -

en u ok -lop ni trans por ter

nu di mno go ve Êu oklop -nu za π ti tu. Da nas, ka da sva ka

voj ska na stoji sman ji ti ljud ske gu -bit ke na mi ni mum, to bi mo glo bi tido bit no rjeπ en je prihvatl ji ve cij ene.

M. PE TRO VIΔ

TVRTKA Abu Dha bi Ship Buil ding(ADSB) ne dav no je pre da la Rat nojmor na ri ci i obal noj straæi Uj edin je -nih Arap skih Emi ra ta dvana est 25--me tar skih brzih des ant nih bro do va.

Bro do vi su iz gra e ni u Abu Dha -biju, u su radn ji sa stra teπ kim part -ne rom πved skom tvrtkom Swedship.Proj ekt bro do va te mel ji se na poz na -tom i prov je re nom proj ek tu πved skekral jev ske rat ne mor na ri ce, no si vo stiËe ti ri oso be i 42 pot pu no opreml je napri pad ni ka des ant nog pjeπ a π tva.Glav ne ka rak te ri sti ke bro do va:-dul ji na pre ko sve ga: 25,00 m-πi ri na pre ko sve ga: 5,30 m-gaz, mak si mal ni: 1,2 m-is tis ni na: 50 to na-brzi na: 33 Ëv (la ki brod)

30 Ëv (mak si mal na is tis ni na)

Te melj po gon skog kom plek sa Ëi nedva MTU 12V 2000 M90 diz elskamo to ra. Sva ki mo tor raz vi ja sna guod 1007 kW pri 2,300 okr/min i po -kreÊe vo dom laz ni pro pul zor tvrtkeKa mewa. Pri brzi ni krsta ren ja 25 Ëvdo plov bro da iz no si 500 Nm. Bro do -vi su proj ek ti ra ni u skla du s klas ifi -ka cij skim pra vi li ma DnV’s za vrlobrza plo vi la tzv. High Spe ed Craft.

Upravl jan je vo dom laz nim pro pul -zo ri ma i glav nim mo to ri ma vrlo jejed no stav no pu tem joy-stic ka te sena taj naË in po stiæe iz nim na man e -var bil nost pri svim brzi na ma i po -seb no plit kim vo da ma.

Pra mac bro da opreml jen je πi ro -kom hi drau li Ë kom krme nom ram -pom za iskrcaj i ukr caj te pri stupraz li Ë it im kon fi gu ra cij ama oba la.

In te gri ra na za pov jed na kon zo laukl juË uje su stav nad zo ra glav nih ipo moÊ nih mo to ra te na vi ga cij skipa ket ko ji se sa stoji od dva ra da ra,DGPS-a, eho son de ra, kom pa sa teau to pi lo ta.

Po seb na po zor nost pri proj ek ti ra-n ju pri do da na je sman jen ju ra zi nebu ke u svrhu po bol jπ an ja rad nihuv je ta po sa de na bro du i sman jen jaza mo ra ma te rij ala. Mje ren ja su po -ka za la vrij ed nost za ja kost bu ke od65 dB u kor mi lar ni ci dok je u ka bi -ni za prij evoz ljud stva izmje re no75 dB.

Mo guÊ je iz bor na o ruæan ja ko jiukl juË uje Ëe ti ri teπ ke stroj ni ce, je -dan pot pu no sta bi li zi ra ni dal jin skiupravl jan top te ra ket ne su sta ve.

M. PTIΔ GRÆELJ

Iz ra el ski teπ ki trans por ter

Brzi desantni brodovi - uspjeh za ADSB

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

BAE SY STEMS Land Sy stems,po druæni ca u Juænoj Af ri ci, po Ë ela jepro iz vodn ju la kog oklop nog vo zi laRG-32M po gon ske kon fi gu ra cije 4x4za pot rebe jed ne europ ske dr æa ve. Une kim se pu bli ka cij ama na vo di ka kose ra di o ©ved skoj ko ja je, pre ma timna vo di ma, ku pi la 102 vo zi la.

Ta je inaË i ca mo der ni zi ra na i odiz vor ne se raz li kuje u ne ko li ko poj e -di no sti. Naj vaæni ja raz li ka je oklop -na za π ti ta pod ni ce ko ja je pro π i re nana cij elu don ju po vrπ i nu, dok je iz -vor na inaË i ca ima la za πt iÊ en sa mopro stor za posa du. Po ve Êa na je ima sa, sa 4,4 na 4,8 to na, a po ve Êa -na je i no si vost, sa 1,3 na 1,6 to na.Vo zi lo je du ga Ë ko 4,9 me tra, πi ro ko2 i vi so ko 2 me tra. Di men zije i ma -sa omo gu Êa vaju trans port raz nimavio ni ma. U C-130 Her cu les mo gusta ti tri vo zi la.

Po kreÊe ga πest ci lin dri Ë ni diz el skimo tor Ste yr M16TCA za pre mi ne 3,2

li tre. Raz vi ja sna guod 135 kW (183KS), a vo zaË moæepre ba ci ti u po se ban“bor be ni” mod ko jiomo gu Êa va mak si -mal nu sna gu od160 kW (217 KS).

Ovis no o inaË i ci,u vo zi lu ima mjes taza mak si mal no 9voj ni ka. Na kro vuvo zi la se moæe po -sta vi ti la ka ku po la ili po stol je zateπ ku stroj ni cu. Pre dvi e no je po -stavl jan je to pa ka li bra 20 mm ili au -to mat skog ba ca Ëa gra na ta ka li bra40 mm.

RG-32M je jed no od broj nih no vihla kih oklop nih vo zi la za koj ima uposl jedn je vrij eme vla da ve li ka po -traænja jer su po god na za upo ra bu umi rov nim mi sij ama. Vo zi lo nu dikom bi na ciju dob re mo bil no sti, stra -

teπ ke i tak ti Ë ke, so lid ne oklo pne za -π ti te, jed no stav nog odræa van ja idob re po uz da no sti. Pro iz vod jejuæno a fri Ë ke voj ne in du strije, a tvrt-ka OMC je tij ekom kon so li da cijepo sta la dio bri tan skog ob ram be nogkon cer na BAE Sy stems, ko ji se ta kos po druË ja zra ko plov stva i elek tro -ni ke uspjeπ no πi ri i na po druËje ko -pne nih su sta va.

M. PE TRO VIΔ

POT KRAJ ko lo vo za ove go di nena svoj prvi prob ni let po let io je pr -vi pret pro duk cij ski prim je rak πkol -skog avio na PC-21, koj eg pro iz vo diπvi car ska tvrtka Pi la tus Airc raft.Prvu pret pro duk cij sku se riju no vihtren aæe ra Ëi nit Êe osam avio na, se -rij skih oz na ka 101 do 108. Tu prvuse riju sa mo stal no Êe fi nan ci ra ti pro -iz vo aË avio na, ko ji po tom oË e kujepro daju πest avio na πvi car skom rat -nom zra ko plov stvu, πto bi se pre manjiho vim oË e ki van jima tre ba lo re a li -zi ra ti tij ekom iduÊe go di ne.

Uz πvi car sko rat no zra ko plov stvovrlo vje roj at ni kup ci avio na PC-21mo gli bi bi ti Sin ga pur, Uj edin je ni

Arap ski Emi ra ti te Ve li -ka Bri ta ni ja. Sin ga pur -sku kam pan ju Pi la tusAirc raft vo di zaj ed no same ri Ë kim Lockhe edMar ti nom, gdje se uzpro daju avio na T-50oË e kuje pro daja 15 do20 avio na PC-21. Uj e -

din je ni Arap ski Emi ra ti po ka za li suin te res za zam je nu po stoj eÊih 30tur bo prop tren aæe ra PC-7, ko ji bi sepre ma odre e nim pre dvi an jimamo gli za mij eni ti ek vi va let nim bro-j em avi o na PC-21. Ve li ka Bri ta ni japo ka zuje in te res za 60 avio na

PC-21, ko ji bi uz mlaz ni πkol ski avi -on Hawk Mk 128 tre bao bi ti kra-l jeæ ni ca πko lo van ja bri tan skih pi lo ta.

©vi car sko rat no zra ko plov stvo poprimo pre da ji no vih tren aæe ra nam je -ra va na odre e ni naË in pro ve sti tes -ti ran je, od no sno ope ra tiv nu us po -red bu cij ene πko lo van ja i tren aæesvoj ih pi lo ta, i to tako da tri avio naPC-21 nam je ra va ra bi ti za πko lo va-n je pi lo ta ko ji bi po tom iz rav no preπ -li na πvi car ske Hor ne te F/A-18C/D,dok bi se tri avio na ra bi la kao uvodza prij elaz ni tip mlaz nog avio naF-5E/F. Tak vo tes ti ran je πvi car skorat no zra ko plov stvo ka ni pro ve stika ko bi se ope ra tiv nom upo ra bommo glo uv je ri ti u svo ja pre dvi an jako li ko je avion PC-21 isko ri stiv kaocje lo vit πkol ski su stav, ko ji bi pri tomtre bao bi ti u smi slu ope ra tiv nih tro -πko va jef ti ni ji Ëak do pet pu ta, u od -no su na BAE Sy ste msov mlaz nitren aæer Hawk 66, ko ji su ne dav nopo vu kli iz ope ra tiv ne upo rabe.

I. SKEN DE RO VIΔ

18

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

7. listopada 2005.

PoËela proizvodnja RG-32M

Poletio prvi pretprodukcijski PC-21

For s

var s

mak

ten

19

UBR ZA NI ra zvoj ki nes ke rat nemor na ri ce na stavl ja se i dal je. Ta koje u bro do gra di li π tu Da li an po ri nutprvi ra za raË Ty pe 051C na vod noime na She ny ang. No vi je ra za raË,oz na Ë en kao 115, kon struk cij ski uos no vi iden ti Ë an ra za ra Ëu Luhai, πtoje u po Ë et ku izaz va lo Ëu en je jer sera za raË Luhai, una toË Ëin je ni ci daje po ri nut pot kraj 1997., sma tra za -star je lim. Tek su fo to gra fije sniml je -ne tij ekom opre man ja bro da ot kri leda Êe ra za raË She ny ang do bi ti bit nodru kË ije na o ruæan je od svog pret -hod ni ka. Ka ko je na mij en jen pro -tuz ra Ë noj ob ra ni flo te opre mit Êe garu skim PZO ra ket nim su sta vomRIF/S-300F (SA-N-6) i pri pa daj u -Êim ra da rom za na vo en je proj ek ti -la 30N6E. Ra dar Êe smjes ti ti nakrov krme nog nad gra a koje kodLuha ia sluæi kao he li ko pter ski han -gar. Dru gi dio nad gra a zau zet ÊeËe ti ri oko mi ta lan se ra su sta vaS-300F. Ia ko su prvo bit na izvjeπ Êapo ka zi va la da Êe She ny ang i na

pra mË a nom dij eluima ti Ëe ti ri oko mi talan se ra, naj no vi jitvrde da Êe no si tisa mo dva. Ru skiPZO ra ket ni su stav S-300F imamak si mal ni do met od 120 km i ula zime u tri naj suv re me ni ja na svi je tu.Zahval juj uÊi nje mu She ny ang Êeznat no poj aË a ti mo guÊ no sti pro tuz -ra Ë ne ob rane ki nes ke rat ne mor na ri -ce. Na pra mË a nom dij elu bro da veÊje po stavl jen top ka li bra 100 mmko ji je ugra en i na ra za ra Ëe klaseGuangzhou i Lanzhou (vi di Hrvat -ski voj nik broj 46-47). Na sva kombro du, ot pri li ke na sre di ni bro da,imat Êe dva pro tu ra ket na top ni Ë kasu sta va Ty pe 730. Ia ko mu je os nov -na nam je na pro tuz ra Ë na ob ra na ra -za raË She ny ang Êe no si ti i osampro tub rod skih proj ek ti la, najvje roj at -nije YJ-85 (C-805). Za ob ra nu odpod mor ni ca na sva kom Êe bo kuima ti po je dan tro stru ki tor ped niapa rat ka li bra 324 mm.

Na vrhu sre di πn jeg jar bo la veÊ supo stavl jene dvi je an tene ra dar skogsu sta va Fre gat-MA (Top Pla te-B)na mij en je nog mo tren ju zra Ë nogpro sto ra. Za mo tren je mor ske po vr -π i ne na mij en jen je ra dar Ty pe 364,Ëi ja je an te na smjeπ te na is pod ku -po le na vrhu pra mË a nog jar bo la.

Po sa da πn jim proc je na ma opre -man je She ny ang Êe bi ti go to vo sli-j edeÊe go di ne, te bi veÊ 2007. mo -gao po sta ti ope ra tiv nim. U me u-v re me nu je u bro do gra di li π tu Da li anpo Ë ela gradn ja dru gog ra za ra Ëa is teklase ko ji Êe na vod no no si ti oz na ku114, a Ëije bi se po ri nuÊe, u vi so komstupnju opreml je no sti, tre ba lo do go -di ti do kraja ove go di ne. Oba Êe ra -za ra Ëa, po sa da πn jim naj ava ma, dje -lo va ti u sa sta vu Sje ver ne flo te.

T. JAN JIΔ

AME RI » KA tvrtka NorthropGrum man Cor po ra tion ne dav no jeoba vi la prvi prob ni let mo der ni zi -rane inaË i ce be spi lot ne let je li ceMQ-5B. Mo der ni zi ra na inaË i ca te -mel ji se na dos ada πn joj plat for mi be -spi lot ne let je li ce RQ-5A, u od no suna koju su pro ve de na broj na struk tu -ral na po bol jπ an ja me u koj ima se is -ti Ëe po ve Êa ni ras pon kri la od 10,36m, dok je sta ri ja inaË i ca ima la ras -pon od 8,84 m. Uz to MQ-5B Hun teru zra ku sa da moæe bo ra vi ti 15 sa ti,dok je ra ni ja inaË i ca u zra ku mo glabi ti 12 sa ti. Ta ko er, po ve Êan je mak -si mal ni vrhu nac le ta ko ji sa da iz no si

5760 m, dok se ra ni ja inaË i ca Hun te -ra mo gla mak si mal no po pe ti na4800 m. U no vi Hun ter ugra e na jeno va avio ni ka, no vi ine r cij al ni/GPSna vi ga cij ski su stav LN-251, te no vimo tor. U od no su na prethod nu inaË i -cu u MQ-5B se ugra uje diz el skimo tor, ko ji let je li ci omo gu Êa va bol jeper for man se po put veÊe brzi ne us -pin jan ja, ve Êi do let i vi πi vrhu nac le -ta. Northrop Grum man je s prvimtes ti ran jima no vog mo to ra po Ë eotij e kom 2001., a od ta da do da nasoba vio vi πe od 80 le to va, s vi πe od260 sa ti let nih tes ti ran ja.

Be spi lot na let je li ca Hun ter i dal je

Êe zau zi ma ti vrlo vaæno mjes to u flo -ti ame ri Ë kog rat nog zra ko plov stva, ukoj oj je dos ad s uspjehom oba vi la vi -πe od 14 000 sa ti le ta u raz li Ë it immi sij ama na po druËju ze mal ja bi vπeJu go sla vi je, te na po druËju Ira ka.Tij ekom tog raz dobl ja potvrdi la sekao vrlo vaæna i po uz da na ISR (In -te li gen ce, Sur vei lan ce, Re con na is -san ce) i C3 (Com mand, Con trol,Com mu ni ca tions) plat for ma, πto jesva ka ko ut je ca lo na do no π en je od lu -ke o mo der ni za ci ji let je li ce.

Upravl jan je no vim Hun te romobav l je no je pre ko pro to ti pa no veze maljske po staje “One Sy stem”, ko -ja bi u sko roj bu duÊ no sti tre ba la bi tistan dar dna ze maljska po staja zaupravl jan je raz li Ë it im ti po vi ma be -spi lot nih let je li ca koje se rabe za po -t rebe ame ri Ë kih oruæa nih sna ga. Do -sta va no ve inaË i ce Hun te ra tre ba labi po Ë e ti po Ë et kom iduÊe go di ne.

I. SKEN DE RO VIΔ

7. listopada 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Novi razaraËi kineske mornarice

Nova inaËica Huntera

VOJSKE SVIJETA

Ovaj Ëla nak do no si pre gled iana li zu voj nih iz da ta ka trina -est “sta rih” europ skih Ëla ni ca

NA TO-a od kraja Hlad nog ra ta(1988.) do zakl juË no 2004. Njime seza o kruæuju prethod ni tek sto vi o voj -nim iz da ci ma u SAD-u i tran zi cij -skim zeml ja ma, no vim Ëla ni ca maNA TO-a. Raz dobl je nakon za vrπ e-t ka Hlad nog ra ta obil jeæe no je s ne -ko li ko pro ce sa: op Êi trend opa dan javoj nih iz da ta ka, sman jen ja voj nog ivoj no-in du strij skog sek to ra uop Êe,te re for ma ma u svrhu pri la go a va -n ja no vim si gur no snim iza zo vi ma.No vi stra te gij ski kon cept NA TO-aiz 1991., re vi di ran 1999. de fi ni ra te -meljne za daÊe Sa ve za, a iz me uosta log i:• pre ven ciju su ko ba i upravl jan jekri za ma,

• part ner stvo, ko op era cije i dij alog,• pro π i ren je,• kon tro lu na o ruæan ja, ra zo ruæan jei neπ i ren je,• odræa van je ra zi ne voj nih spo sob -no sti,• ra zvoj europ ske si gur no sti i ob -ram be nog iden ti te ta unu tar Sa ve za• oËu van je tran sa tlant ske ve ze

Kre tan je vi si ne i struk tu re voj nihiz da ta ka re zul tan ta je pot re ba tran -sfor ma cije i mo der ni za cije oruæa nihsna ga, te ra stu Êih pri ti sa ka so cij al -nih i osta lih pro ra Ë un skih iz da ta kau ve Êi ni europ skih ze mal ja.

Pre ma naj no vi jim po da ci ma ag en -cije SI PRI voj ni iz da ci europ skih Ëla -ni ca NA TO-a (bez tran zi cij skih ze -mal ja) u 2004. iz no si li su 205,8 mi -lij ar di USD, od no sno 20,73% ukup -nih svjet skih iz da ta ka za ob ra nu.

Ka da se tim iz da ci ma pri broje i voj niiz da ci SAD-a, udio NA TO sa ve za usvjet skoj voj noj po tro πn ji pen je se naËak 67%, od no sno 654 mi lij ar deUSD. U struk tu ri voj nih iz da ta ka za2004. naj vi πe za ob ra nu iz dvaja V.Bri ta ni ja - 47,4 mlrd. USD ili23,85%, slij edi Fran cu ska sa 23,24%,neπ to dal je Nje ma Ë ka (17,05%) i Ita -li ja (13,97%). Udio osta lih Ëla ni caSa ve za u ukup noj voj noj po tro πn jipro ma tra nih ze mal ja ne pre la zi 5%.Tra di cio nal no vo deÊe europ ske voj nesi le, V. Bri ta ni ja, Fran cu ska i Nje ma -Ë ka zadræa vaju svoju pre moÊ i uXXI. stol je Êu (ba rem u onoj mje ri ukoj oj su voj ni iz da ci do bar ek vi va lentvoj ne sna ge).

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

7. listopada 2005.20

I “stare” Ëlanice NATO-a proπle su razdoblje dubokih promjena i ponekad bolnih tranzicija. Izdvajanja za obranu

u “starim” Ëlanicama doæivjela su velike promjene u zadnjih petnaestak godina

Vojni izdaci europskih zemalja NATO-a

Igor KARJNU©

VO

X

7. listopada 2005. 21

Dra ma tiË no sman jen je pro fi taci vil nog sek to ra, ban kro ti zra -ko plov nih kom pa ni ja, ot ka zi

ti su Êa ma le ta Ë kog i ze maljskogosobl ja, sve to epi log je ka ta stro feko ja je za de si la Sje din jene Ame ri-Ë ke Dræa ve nakon 11. ruj na 2001.go di ne. No, is to dob no s pro ble mi -ma naj ve Êih zra ko plov nih kom pa ni -ja ne ko li ko ma lih tvrtki istog ti padoæiv je le su pro cvat po slo van jauna toË ve li kim ri zi ci ma na koje susvoj evoljno pri sta le. Pen ta gon jenakon na pa da na New York iWashing ton po stao stal ni ko ris nikus lu ga man jih pri vat nih kom pa ni japo tro π i vπi na njih tij ekom 2000. go -di ne 772 mi lij una do la ra za prij evoz

voj ni ka i voj ne tehni ke dil jem svi je -ta, a oË e ki va na po tro πn ja za ovu go -di nu je po ma lo nev je roj at nih dvi jemi lij ar de do la ra. Kad se to mu pri -do daju i Uj edin je ni na ro di i Crve nikriæ, ko ji su se ta ko er ne dav no po -Ë eli ko ri sti ti us lu ga ma spo me nu tihzra ko plov nih tvrtki, sa svim je jas noda ra Ë u ni ca za fi nan cij sku do bit i uteπ kim vre me ni ma po stoji. WorldAirwa ys, At las Air, Om ni Air i Ever -gre en kom pa nije su koje su pob ra lenaj ve Êi dio fi nan cij skog ko la Ëa, no,i me u njima ima ve li kih raz li ka ura du i do bi ti.

World Airwa ys naj bol je je isko ri -stio si tua ciju na træi π tu u protek leËe ti ri go di ne i po stao ne zam jen ji vi

part ner Pen ta go na za sve vrste zra -ko plov nih us lu ga. Kom pa ni ja pos je -duje sa mo 17 avio na i tek 1400 za -po sle nih, a ostva ruje Ëak 80 po stood svih zra ko plov nih po slo va zaame ri Ë ki ob ram be ni sek tor. U nov cuto iz gle da ova ko: 2000. go di neWorld Airwa ys ostva ri vao je pro metod 264 mi lij una do la ra, a pro π le 500mi lij una uz nev je roj atan skok cij enedio ni ca na træi π tu. Go di ne 2000. zajed nu dio ni cu World Airwa y sa mo -glo se do bi ti sa mo 55 cen ti, a Ëe ti rigo di ne ka snije cij ena je na ras la naËak osam do la ra po dio ni ci.

Tekst u cijelosti proËitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr

U vremenu kad Amerikanci joπ zbrajaju gubitke zrakoplovne industrije prouzrokovane teroristiËkim napadima

na New York i Washington, jedna mala, gotovo nepoznata kompanija uzdigla se iznad problema i riskantnim

poslovanjem s Pentagonom uspjela ostvariti poslovnu dobit kojom bi zadovoljne bile i najveÊe svjetske zrako-

plovne tvrtke

Porast suradnje Pentagona sa civilnim

VOJSKE SVIJETA

Neven MILADIN

Porast suradnje Pentagona sa civilnim sektorom nakon 11. rujna 2001.

Mno gi izvjeπ ta ji i ana li ze izprotek log des etl je Êa su ge ri -ra li su da NR Ki na ima nam -

je ru ob no vi ti je dan ili vi πe nos aËazra ko plo va iz sa sta va flo te bi vπe ve -le si le - Sov jet skog Sa ve za ili ne kedru ge zeml je. Ta ko er su do uπ ijujav no sti dopr le in for ma cije o ki ne -skom is pi ti van ju mo guÊ no sti kup -nje la kog nos aËa zra ko plo va kod ne -kog od europ skih bro do gra di tel ja.Prije ne ko li ko go di na na Za pad jepri sti gla in for ma ci ja da su Ki ne ziveÊ do nij eli od lu ku da sa mi iz gra dedva ili tri nos aËa zra ko plo va na vla -stit im na vo zi ma i da je vla da veÊodob ri la no vac za taj proj ekt. Una -toË mno π tvu in for ma ci ja, nij edan

izvjeπ taj do sa da nije do bio sluæbe -nu potvrdu vla de u Pe kin gu. Upra vozbog te ki nes ke πutn je, proj ekt ki ne -skog nos aËa zra ko plo va po stao jeposl jedn jih mjes eci pred met ve li kihna ga an ja, ka ko u naj bliæem ki ne -skom sus jed stvu ta ko i na Za pa du.

Ra zvoj ki nes ke rat ne mor na ri ce uposl jedn jih des etak go di na go to voda ne ma us po re di vog pan da na nive li Ëi nom ni kva li te tom (Ëak se iAme ri Ë ka rat na mor na ri ca broj Ëa nosman juje, a no vi su bro do vi sveskupl ji). Lo gi Ë an slij ed u ra zvojupo mor skih sna ga NR Ki ne je iz -gradn ja nos aËa zra ko plo va.

Ako NR Ki na ofor mi ope ra tiv nuudar nu sku pi nu kon cen tri ra nu oko

nos aËa zra ko plo va, de fi ni tiv no Êe sepo re me ti ti stra teπ ka rav no teæa uTaj van skom pro la zu i Juænom ki ne -skom mo ru. ©to vi πe, taj proj ekt jeodav no po kre nuo zvo na za uz bu nukod ki nes kih sus je da, po se bi ce uSeu lu i To kiju, ali i u πi rem po dru -Ëju ju go is to Ë ne Azije. Nije pot reb nopo seb no is ti ca ti da Êe ta ko brzo na -ra staj uÊi ka pa ci te ti i bor bene mo -guÊ no sti ki nes ke rat ne mor na ri ceima ti im pli ka cije na prom je nu ame -ri Ë ke voj no-po mor ske po li ti ke upro sto ru azij sko-pa ci fi Ë kog ak va to -ri ja.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

22 7. listopada 2005.

Nova dimenzija kineske pomorske moÊi:

nosaËi zrakoplova

RATNA MORNARICA

U posljednjih desetak godina i viπe stalno su pristizale vijesti i nagaanja o namjeri NR Kine da nabavi jedan

nosaË zrakoplova u sklopu svojih napora koje poduzima u ambicioznom planu stvaranja moÊnih oceanskih

pomorskih kapaciteta. Po svemu sudeÊi takve informacije mogle bi biti vrlo skoro i potvrene

Igor SPICIJARIΔ

Nakon πto su se krsta ri ce klaseMos kva, una toË ne kim ne do -sta ci ma, po ka za le kao upo rab -

l ji vi bro do vi, oso bi to u pro tu pod mor -ni Ë koj bor bi, Ëel ni π tvo sov jet ske rat -ne mor na ri ce do bi lo je do pu πte n jeda po krene joπ kom pleks niji pro j ekt- gradn ju la kih nos aËa zra ko plo va.Ta ko je u dru goj po lo vi ci πez des et ihgo di na pro π log stol je Êa po Ë eo rad naProj ek tu 1143, do tad uvjer ljivo naj -veÊ em bro du ko ji Êe se iz gra di ti usov jet skim bro do gra di li πt ima. Pot pu -no po π tuj uÊi tra di ciju za po Ë e tu nakla si Mos kva, na ovom su proj ek tusov jet ski proj ek tan ti oti π li ko rak da -l je na pra vi vπi rat ni brod s do tad ne -vi e nom kom bi na ci jom na o ruæan ja,ko ja do da nas nije pre ma π e na i vje -roj at no ni ka da neÊe bi ti.

Ia ko se ra di lo o la kim nos aË i mazra ko plo va, iz Ëis to po li ti Ë kih raz lo -ga do dij el je na im je oz na ka tak ti Ë -kih krsta ri ca s mo guÊ no π Êu no π e-n ja zra ko plo va. Proj ekt 1143 tre baoje do ka za ti da su sov jet ski proj ek -tan ti i bro do gra di tel ji ovla da litehno lo gij ama koje omo gu Êa vajugradn ju nos aËa zra ko plo va, te pri -pre mi ti sov jet sku rat nu mor na ri -cu za uvo en je ve li kih no s a Ëazra ko plo va. Zbog to ga su do bi libit no dru kË iju kon cep ciju odkrsta ri ca klase Mos kva. Um je -s to ve li ke krmene plat for me,prim je rene prihva tu he li ko pte -ra, nos aËi klase Kiev do bi li sukla si Ë nu let nu pa lu bu spo sob -nu za prihvat i bor be nih avio na smo guÊ no π Êu oko mi tog uz lij etan ja islij etan ja. Proj ek tan ti su uz to na

pram cu ive li kom

nad gra una π li do voljno

pro sto ra zasmjeπ taj raz no li -

kog pro tub rod skog, pro tu pod mor ni -Ë kog i pro tuz ra Ë nog oruæja.

Ko bi li ca zaprvi nos aË ove

klase - Kiev po -loæe na je 21. srpnja

1970. u bro do gra di li π tu“Juæni Ni ko laj ev” (Bro do -

gra di li π te 444) u koj em Êe iz -gra di ti i sve osta le nos aËe te

klase. Kiev je po ri nut po ne kimiz vo ri ma 26., a po dru gim 27. pro -sin ca 1972. Nakon dvi je i pol go di -ne opre man ja u ope ra tiv nu je upo -ra bu priml jen 3. sij eËn ja 1975. u sa -sta vu Sje ver ne flo te, Ëi ji su bro do viuglav nom dje lo va li na At lan ti ku.Nakon vi π es tru kih kva ro va na po -gon skom su sta vu iz ope ra tiv ne jeupo rabe po vuË en 30. lipnja 1993.Ia ko su ga odre di li za re zan je usvibnju 2000., Kiev je prodan jed nojki ne skoj tvrtki ko ja je od nje ga na -pra vi la ve li ku tu ri sti Ë ku at rak ciju.

237. listopada 2005.

Laki nosaËi zrakoplova klase Kiev

(Projekt 1143 KreËjet)Iako graeni sedamdesetih godina proπlog sto -

ljeÊa, a viπe i nisu u operativnoj uporabi, nosaËi

klase Kiev i danas imaju nevjerojatnu kombi-

naciju naoruæanja koja vjerojatno nikada neÊe

biti premaπena

VOJNA POVIJEST

Siniπa RADAKOVIΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

Laki nosaËi zrakoplova klase Kiev

(Projekt 1143 KreËjet)

Uskrsni otok, Ra pa Nui, od no -sno Isla de Pasqua ka ko ga zo -vu na πpan jol skom, od »ilea

koj em po li ti Ë ki i ad mi ni stra tiv nopri pa da, udal jen je 3700 ki lo me ta rai jed no je od naj izo li ra nij ih mjes tana svi je tu. Naj bliæe kop no mu jeotok Pit ca irn na koj em se svoj edob -no iskrcao po ruË nik Fletcher Chri -sti an sa svoj im is to mi πl je ni ci manakon le gen dar ne pob une na bro du„Boun ty“. Od nje ga ga dij eli „sa -mo“ 2000 ki lo me ta ra. Otok, i uza njne ko li ko hri di na, iz nim no je ze len ibo gat biljnim po kro vom. Da nas nanje mu æi vi ne kih 4000 sta nov ni ka, ave Êi na njih se na ovaj ili onaj naË inba vi tu riz mom: tu ri sti na nj stiæuzra ko plo vi ma ko ji po lij eÊu iz »ilea,Pa pe e tea na Tahi tiju i Syd ne y ja. Sa -mo jed nom mjes eË no stig ne i ka kavbrod. Nije lo πe za otok tro ku ta staobli ka ko ji jed va da ima 170 Ëe tvor -nih ki lo me ta ra i na koj em su dvauga sla vul ka na. Na sam Uskrs go -di ne 1722. taj otok, iz gubl jen u pro -stran stvu Tihog oce a na, ot krio je ni -zoz em ski ad mi ral Ja cob Rog ge ven,a po la stol je Êa ka snije pos jet io ga jei Ja mes Co ok.

Za gon et ni moaiOtok veÊ stol je Êi ma plij eni po zor -

nost Ëov jeË an stva: na nje mu su,nai me, ve li ki ka me ni ki po vi za go-n et na iz ra za li ca, op Êe poz na ti kaom oai ko ji li stom zu re u ne ku ne o -dre e nu to Ëku. Na cij elom ih jeoto ku pro na e no tri sto tin jak, πtopo dig nu tih, a πto pak za po di zan jepri preml je nih ki po va s iz du æe nimgla va ma i πil ja tim nos evi ma. Njiho -vo po drij et lo j oπ uvi jek nije u pot -pu no sti raz ja πn je no, ali za to imasij as et te o ri ja. Naj ve Êi prim jer ci vi -so ki su od tri do pet me ta ra, ali ima

ih i ko ji vi si nom pre ma πuju 10 me -ta ra. Njih pet na es tak, koje je po o -dav no na Ë eo zub vre me na, ne dav -no je res tau ri ra no i po re da no na is -toË noj stra ni oto ka u uva li zva nojPo ike. „Pred vo di“ ih „Put nik“! Ta kozo vu kip ko ji je ne ko vrij eme pro -bo ra vio kao iz loæak na svjet skoj iz -loæbi u Os aki u Ja pa nu.

Nakon pet sa ti le ta, iz glav nog Ëi -le an skog gra da San ti aga, spu πta mose u ma lu zra Ë nu lu ku Ma ta ve ri -za me u na rod ni pro met otvo re nujoπ 1967. Kra ter Ra no Ra ra ku s mo -a i ma bio je vidljiv joπ iz zra ko plo va.Suo Ë e ni s njima, uza lud po ku π a va -mo na Êi bi lo kak vo smi sle no ob ja π-n jen je o njiho vom na stan ku. Ci vi li -

za ci ja ko ja ih je gra di la (ako je i tapo stav ka to Ë na), nije poz na va la niæel je zo, ni oruæje, a on da je od jed -nom ne sta la. Kao da je sti gla s neb -esa, ili pak s puË i ne, a on da se is -tim pu tem vra ti la u le gen du.

Je di no nas el je na oto ku zo ve seHan ga Roa, okruæe no po πuml je nimte re ni ma. Rij eË je o ak ci ji po πuml ja -van ja koju pro vo di Ëi le an ska vla da,pa vje roj at no i njoj zahval juj uÊi da -nas na otok stiæe sve vi πe tu ri sta: tri -des et ti su Êa go di πn je, u us po red bisa sa mo 3000 ko li ko ih je do la zi loprije dva des etak go di na. Tri Ëetvrti -ne sta nov ni ka su Po li neæa ni - dr æav -l ja ni »ilea. Ve Êi na go vo ri πpan jol ski- ali me u sob no se spo ra zu mij evaju

24 7. listopada 2005.

Uskrsni otok (kraj XIX. st.)

Tragovi nestale civilizacijeNikako se ne moæemo osloboditi dojma da krajolici jako nalikuju irskim: smaragdni otok na kraju svijeta!

Dojam se mijenja tek na samoj obali: nigdje na svijetu more nije tako bistro kao kod Uskrsnog otoka...

PODLISTAK

PacifiËki ratPotkraj XIX. sto lje -Êa na kopnu i pro -stranstvima Pa ci -fika sukobljavali suse »ile i Peru, ko jije pre trpio mno gepo raze, a kad je iadmiral peruanskeflote Mi guel Graubio ubijen, po sve -mu se Ëinilo da jePeru pretrpio svojko naË ni poraz. Jer,upravo je Grau du -æe vrijeme odolije-vao na padima Ëile -an ske ratne mor na rice. »ileanskim pokuπajima da osvoje Peru tad se suprot-stavio tek general Andres A. Caceres, na Ëelu svojih preostalih vojnika ipomoÊnih postrojbi koje su Ëinili uglavnom Indijanci. Premda je uspio dobitineπto vremena, predsjednik Mariano Ignacio Prado je 1879. pod providnomizlikom pobjegao iz zemlje. Nakon pobjede na moru, »ile je redom zauzimaoperuanske luke, a juæ na predgraa Lime bila su sravnjena sa zemljom. Rat jepotrajao Ëetiri godine, a Ëileanska se vojska, osvojivπi neka rudom bogatapodruËja, iz Perua povukla tek 1884. Sve do 1888. Rapa Nui nije svojatalanijedna zemlja. Otok bez rijeka i do brog sidriπta, sa siromaπnim biljnimpokrovom nikoga nije privlaËio. VjerujuÊi da posjeduje veÊi poljoprivrednipotencijal i strateπki poloæaj, te ga je godine anektirao »ile.

Jurica MILETIΔ

je zi kom ko ji na zi vaju „us krs nim“ -prvim srod ni kom po li ne zij skog.

Pre po ro di telj Ke vin Co stnerHan ga Roi je tri i pol ti suÊe lju di -

2000 oto Ë a na, a osta lo su uglav nom»ile an ci, pon eki Europl ja nin, rij et kiAme ri kan ci i joπ rje i Ja pan ci, paËak i je dan Pol jak. Po kraj njiho vihma le nih ku Êa okruæe nih mi mo za ma,da nas je mno go vi πe au to mo bi la ne -go li prije dvana est go di na: sni man jefil ma „Ra pa Nui“ s Ke vi nom Co -stne rom pro mij eni lo je æi vot oto Ë a nau pot pu no sti - moæe se Ëu ti na mno -gim stra na ma. Se dam na est mi lij unado la ra tad in ves ti ra nih u otok i nje -go ve sta nov ni ke znaË i lo je i grad n june ko li ko ces ta i pu to va uz koje seda nas niæu res to ra ni i pu bo vi.

Na sje ver noj stra ni oto ka, na plaæiAna ke na, sve je u zna ku drev ne le -gen de o kral ju ko ji se zvao Ho tuMa tua i ko ji se ta mo iskrcao sasvoj ih πest si no va i ute mel jio oto Ë nuci vi li za ciju. I za to je ta mo po dig nu -to se dam mo a ia, is pred kral jev skepa la Ëe, a sve je to re kon stru ri raoprije tri de s etak go di na ar he o log,ina Ëe oto Ë a nin Ser gio Ra pu.

Jahan je i kon ji Ë kisport na oto ku su u mo -di. Uz go to vo Ëe ti ri ti suÊekon ja, ni ka ko se ne moæe -mo oslo bo di ti doj ma dakraj oli ci ja ko na li kuju ir -skim: sma rag dni otokna kraju svi je ta! Doj amse mij en ja tek na sa -moj oba li: nigdje nasvi je tu mo re nije ta kobi stro kao kodUskrπn jeg oto ka.Vidlji vost je i do pe -des et me ta ra, a for -me koje je na dnuobli ko va la la va i okokoj ih se roje ja ta ri -bi ca i ri ba svih bo jai obli ka ne mo guÊeje opi sa ti.

Po sve ne o Ë e ki va -no, na oto ku po -stoji i noÊ ni æi vot.Sva ki Êe vam sta -nov nik pre po ruË -i ti bar Te Mo a na,a kao plesnjakPi ri ti - naj-in odsvih dis ka Ëa.

7. listopada 2005.

UTIHNULE BOJI©NICE

KljuËni datumi u povi-jesti najizoliranijegotoka na svijetu:300. na otok stiæuPolineæani 1722. NizozemacJacob Roggeveen na njstiæe na sam Uskrs1774. na otoku kratkozastaje James Cook1786. posjeÊuje gafrancuski istraæivaË LaPerouse 1862. peruanski trgovcirobljem otimaju 1400otoËana

1863. velike boginje desetkuju stanovniπtvo1866. francuski misionari pokrπtavaju preæivjele1877. na otoku æivi samo 110 osoba 1883. u “PacifiËkom ratu” »ile pobjeuje Peru i Boliviju 1888. »ile anektira otok 1955. Thor Heyerdahl na otoku obavlja iskapanja1966. otoËani Rapanui postaju dræavljanima »ilea1967. otvara se zraËna luka Mataveri1973. otvara se otoËni antropoloπki muzej1978. Sergio Rapu restaurira Ahu Nau Nau1984. imenovan prvi otoËni guverner1996. UNESCO otok stavlja na popis svjetske baπtine

25

26

U prigodi Dana neovisnosti Republike Hrvatske, 8. li -stopada, galerija MORH-a “Zvonimir”, Bauerova 33,upri liËila je izloæbu radova sudionika V. likovne radio -nice odræane u Puli proπle godine. Na tom su veÊ tra di -cionalnom druæenju u organizaciji ZIO HKoV-a “FranKrsto Frankopan” sudjelovala 34 umjetnika, a re zultatradionice je 77 slika izloæenih u MORH-ovoj ga leriji.Gost izlagaË je pukovnik Tomislav Skender, koji Êe sepredstaviti svojim skulpturama u drvetu.

Izloæba se moæe razgledati do 20. listopada, radnimdanom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati.

Ulaz slobodan.

8. listopada 1858. Utemeljena agencija ReutersOd poËetka svijeta ljudi su se trudili izmisliti πtobræi naËin prijenosa vijesti. Koristili su se glas -nicima, konjima, dimnim signalima, golu bo vimapismonoπama, ali ta brzina se mjerila u danimaili mjesecima. Tek je sredinom XIX. stoljeÊa, izu-mom telegrafa, teoretski po stalo moguÊe u vrlokratkom roku prenijeti in forma ciju na neo gra ni -Ëenu udaljenost. Od mah su se pojavili ljudi koji

su shvatili da se od distribucije no vosti moæe razviti unosanposao. Jedan od njih bio je nje maËki po du zet nik æidovskogpo drijetla Paul Julius Reuter. No vinarski zanat je ispekao urod noj NjemaËkoj i Parizu, a za tim se doselio u London i uneposrednoj blizini burze otvorio agenciju za trgo vinu vijesti-ma. Dana 8. listopada 1858. njegova agencija Reu ters poËelaje svakodnevno opskrbljivati vijestima londonske novine. Isteje godine Reuter s geslom “Slijedite kabel!” otvorio pod ruæ -ni ce diljem Europe sve do Rusije, a ubrzo je uslijedio proboj ina ostale kontinente. Tako je Reutersova agencija za rekord-nih 12 dana prenijela vijest o Lincolnovom ubojstvu preko At -lantika u Europu. Ka da se Reuter povukao, tvrtka je zadræalanjegovo ime, ra beÊi za prijenos uvijek najmodernije medije -te lefon, ra dio, telefaks, sve do satelita i interneta.

11. listopada 1927. Prvi zvuËni filmSedma umjetnost - film - u svojoj stoljeÊe du -goj povijesti imala je nekoliko kljuËnih prije-laznih dogaaja, a jedan od njih bila je pojavazvuka. VeÊ uz prve filmove pojavljivali su seneki zvukovi - u poËetku su to bile note, pa jeugoaj pojaËavan uz klavirsku pratnju, a veÊ1900. braÊa Lumiere su patentirali prvi primi-tivni zvuËni sustav. Godina 1906. vrlo je vaæna

za filmsku industriju - otvorena je prva svjetska kinodvoranau Parizu, u SAD-u su napravili prvi crtani film, a francuski izu-mitelj Eugene Lauste patentirao je u Londonu sustav za is to -dobno snimanje i reproduciranje zvuka i slike. Ipak, do po javezvuËnog filma proπlo je punih dvadeset godina, a i do tog sedoπlo na mala vrata. Filmska proizvodna kuÊa braÊe War nerzapala je u financijske teπkoÊe pa je posegnula za zvuË nimpatentom pod imenom Vitafon, koji je veÊ odavno dræala uladici. Prvi zvuËni film, “PjevaË jazza”, premijeru je doæivio11. listopada 1927. Vrlo popularni bijeli glumac Al Jolson uulozi crnog jazz pjevaËa uπao je u povijest pjevajuÊi pjesmu“Suny boy”. Potez oËajnika spasio je Warnerovu ku Êu, a ton-ski film osvojio je svijet i potpuno istisnuo nijemi. Od tada pado danas producenti neprekidno izmiπljaju nove na Ëine sni-manja i reproduciranja zvuka, a dolby, prologic, surround sa -mo su neki od standarda bez kojih filmoljupci vi πe ne moguuæivati u filmskim hitovima u kinu pa ni kod kuÊe.

INFOKUTAK

7. listopada 2005.

Leon RIZMAUL

• πpanjolska komedija (110 min.)• distributer: Dani Euroimagesa u Zagrebu• redatelj: Joaquín Oristrell• gl. glumci: Leonor Watling (Alma), LuisTosar (Salvador), Alex Brendemühl (Leon)

U povodu Dana Euroimagesa u Zagrebu je u dvorani Kinotekeod 30. rujna do 5. listopada prikazano πest europskih filmovakoji dosad nisu bili u redovitoj distribuciji. InaËe, Euroimages jefilmski fond VijeÊa Europe i svrha mu je predstavljanje europ-skoga filma, a Hrvatska mu je pristupila prije tri godine te zasadrepertoar Euroimagesa prikazuje pet domaÊih kinodvorana - pojedna u Dubrovniku, Splitu i Puli te dvije u Zagrebu. Kako je na predstavljanju filma reËeno, na najprestiænijem neo-visnom filmskom festivalu Sundance 2005. “Bez svijesti” je do -bio veliku nagradu æirija. To je oËekivano πpanjolsko osvjeæenjena hrvatskom repertoaru. Iako smo veÊ naviknuli na iπËaπeniπpanjolski humor u filmovima sa seksualnom tematikom, ovajnas vodi u vrijeme kada se seksualnost promatrala malo staro-modnije nego danas. PriËa je smjeπtena u Barcelonu 1913. te uzmnoπtvo referenci na ondaπnje svjet ske tokove (primjerice, je -dan od likova je u to vrijeme vrlo popularan austrijski psihoa na -li tiËar Siegmund Freud) prati razotkrivanje brojnih seksualnihta bua jedne konfuzne obitelji. Tako u stotinjak minuta vrlo brzogi zabavnog filma otkrijemo da je Salvador zaljubljen u svojutrud nu πogoricu Almu, koja je sestra svoga muæa Leona, a Sal -vadorova supruga ustvari viπe voli æene. Na kraju dolazimo dozak ljuËka da je za sve kriv nitko drugi do Freud koji upravo uBar celoni promovira svoju teoriju o incestu... Iskusni redateljOri strell, koji se proslavio kao scenarist za πpanjolske TV-seri-jale, osim iznimnih vlastitih reæijskih rjeπenja nije se libio odatipoËast velikanima svjetskog filma, i to citatima i kopiranjem paËak i kraom ideja. Tu prije svega mislim na izvrsnu parafrazuKubrickovog dekadentnog bala pod maskama iz filma “OËi πi -rom zatvorene”.Na kraju joπ jedna obavijest - uz Dane Euroimagesa predstav -ljen je i novi ureaj za titlovanje filmova pomoÊu kojeg Êemo ubuduÊnosti moÊi gledati i one filmove koji neÊe prolaziti redovi-tu distribuciju i titlovanje na filmsku vrpcu.

BIBLIOTEKA

Objavljivanjem treÊe knjige dovrπen je prvi uHrvatskoj i najobimniji u svijetu priruËnik voj -ne psihologije. U tri knjige priruËnik sadræi 51poglavlje (12 viπe od dosad najobimnijeg u svi -jetu) u kojima je na ukupno 1760 stranicastruË no obraeno viπe vaænih podruËja vojnepsihologije. U priruË niku su iznesene glavnespo znaje o ljudskim psihiËkim potencijalima uvojnim uvjetima, kako u bojnim djelovanjima tako i u mirnodop-skom vojniËkom æivotu, a djelo je velikog broja hrvatskih psiho -loga. Urednici su vojni psiholozi Æelimir Pav li na i Zoran Komar,na kladnik MORH-ova Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira -nje. TreÊa knjiga priruËnika sadræi 13 poglavlja i obrauje dvapo druËja vojne psihologije - Vojnik i uvjeti djelovanja te Psi hiË -ko djelovanje na ponaπanje u ratu. Na kraju svakog po glav lja jesa æe tak na hrvatskom i engleskom jeziku, a knjiga sadræi i Te -meljni englesko-hrvatski vojnopsihologijski rjeËnik. Na kraju jekratak æivotopis svih suradnika te popis slika i tablica, kao ikazalo pojmova. Prva i druga knjiga priruËnika dobro su prihvaÊene i visokovred-novane, kako od psiholoπke struke tako i od vojnih struËnjaka,te se rabe kao obvezna struË na literatura u vojnim i civilnimuËiliπtima i sveuËiliπtima, a treÊom knjigom napokon je komple-tiran priruËnik Vojne psihologije.

“Vojna psihologija - priruËnik za hrvatske Ëasnike”,

Knjiga treÊa, Zagreb, 2005.

Marija ALVIR

Leon RIZMAUL

FILMOTEKA

Bez svijesti - Inconscientes (kino)

Izloæba u galeriji “Zvonimir”

VREMEPLOV

7. listopada 2005.

WEB INFOMILITARIA

27

Site www.israeli-weapons.comjedan je od onih

koje bi svaki za ljub -ljenik u naoruæanje ivojnu tehniku trebaoimati u svojim Fa vo -ri tesima. Iako nijesluæ bena stranica iz -raelskog ministar -stva obrane ili oru -æa nih snaga (IDF),

ipak je rijeË o vrlo kvalitetnoj stranici s mnoπtvom vrijednihpodataka, naravno, iskljuËivo vezanih uz izraelsku vojnuindustriju. Nigdje na siteu nije objavljeno tko je vlasnikURL-a, ali treba vjerovati da je to ipak ministarstvo obraneili neka vladina agencija koja je u vezi s MO. Site je grafiË-ki podijeljen na tri dijela, a posjetiteljima je zasigurno naj-vaæ niji Quick Menu ispod kojeg su linkovi prema vrstama iti povima naoruæanja i tehnike. Naæalost, loπa vijest u cijelojpriËi je da nema fotogalerije s linkanim slikama, tj. nemamo guÊnosti downloadanja slika. ©teta, jer je site vrlo kva -li tetan i ta stavka joπ bi mu viπe podigla rejting. Pogotovostoga πto postoje videomaterijali (ispod linka Media). Uzsve πto se moæe vidjeti i pronaÊi na siteu istiËemo kakopostoji moguÊnost da se prijavite na Mailing listu i redovi-to primate vijesti o novostima u izraelskoj vojnoj industriji.Ukoliko vas to zanima, kaæimo tek da formular za prija vunije problematiËan. Traæi se samo ime i e-mail adresa, aposlije se moæete i odjaviti s liste.

Ivan BELINEC

1. SlovaËka Republika svoju je neo-visnost proglasila:A 1. sijeËnja 1991. B 1. sijeËnja 1993. C 1. sijeËnja 1994.

2. Broj stanovnika SlovaËke iznosi:A oko 3 milijunaB oko 5,5 milijunaC oko 8 milijuna

3. Predsjednik SlovaËke zove se:A Vaclav HavelB Ivan GaπparoviËC Mikulas Dzurinda

4. Izbacite grad uljez koji se ne nalazi uSlovaËkoj:A KoπiceB BrnoC Æilina

5. Proπle godine SlovaËka je stupila u:A EUB NATOC EU i NATO

www.israeli-weapons.com

Kral jev ska pa la Ëa u Bang ko ku joπ iz -da le ka daje do znan ja da neπ to njojsliË no na svi je tu jed no stav no ne po -

stoji. Pro ma traËu se na tren moæe uË i ni tida pred so bom vi di brdo slat ki πa koje se

spu sti lo s ne kog dru gog plan eta ili,pak, za mak iz vez en od svi le i zla ta.Mno go se ze maljskij im Ëi ni sam ulaz,pre mda vi si nom dos iæe i tre Êi katzdan ja. U unu traπn jo sti u ne bo upe -re ni mno go broj ni torn ji Êi i πiljci na -

dvi li su se nad mno go broj nim is kle -s anim i um jet ni Ë kim ne ma ni ma koje

do Ë a ra vaju tko zna kak ve sve zmaj e -ve i zvi je ri. Mu ral dug sto ti nu me ta -

ra pri ka zuje boj eve æi vo tinjskihvla da ra i bor be s bo go vi ma.

U sva kom sluË aju, taj land skakral jev ska pa la Ëa mno go je vi πe

od sa me pa la Ëe: taj kom pleks zgra danaj vaænije je vjer sko svet iπ te zeml je, asma rag dni Bu da ut je lovl juje su ve re nostzeml je. Kad bi Bang kok bio Lon don,

tam oπn ja car ska pa la Ëa sje din ja va la bi Buc kingham -sku pa la Ëu, West min ster sku ka ted ra lu, zgra du Par la -men ta i lon don sku tvra vu Tower.

Mno go ze maljskij ima do i maju se pri pad ni ci taj land -ske kral jev ske gar de ko ji je Ëu vaju. Odo re su imuspjeπ na smje sa voj ne tra di cije Za pa da i poj edi no stido maÊe na rod ne no πn je. Po se bi ce je za niml ji vo po kri -va lo za gla vu saπ i ve no od crnog ba rπ u na, a obli kom ikroj em ne prij epor no taj land sko. Na vrhu je me tal niπil jak u obli ku pa go de, a sprij eda ko kar da u koj oj jemit ska pti ca ga ru da.

U po sve ma πn joj su prot no sti s ka pom je tu ni ka ko ja jesvoj im kroj em pot pu no europ ska. Ko pËa se kao tu ni kekoje su se u Euro pi no si le u do ba Na po le o no vih ra to -va, dok su na ov rat ni ku kral jev ski ini cij ali. Oz na ka Ëi -na ne no si se na ra me ni ma, veÊ na ma nπe ta ma. Vrpcako ja se s des nog ra me na spu πta na lij evi bok i o koj ojvi si maË bo ga to je uk ra π e na zlat nim ukra si ma, a samje maË poz laÊ en i svoj im obli kom opo na πa sta rin skotaj land sko oruæje koj im se mo glo sje Êi i bo sti.

Sva je pri li ka da su naj za niml ji vi je hla Ëe: mjeπ a vi naeurop skih hla Ëa i di mi ja na zi va se pa pungh, a iz ra -ene su od taj land ske svi le ko ja se sma tra jed nom odnaj poz na tij ih (i naj pri stu paË nij ih) na svi je tu. Za vrπ -avaju tik is pod kol je na, svoj evrsnim ma nπe ta ma kojesu iz vez ene od svi le zlat ne boje i sa zlat nim ukra si ma.Od po ma lo sta rin skih ci pe la dij ele ih tek bij ele Ëa ra pe,i one saπ i vene od svi le.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZ

Rje

πenj

e: 1

b;2b

;3b;

4b;5

c

Tajlandska kraljevska garda

Jurica MILETIΔ