Sedamdest posto povrπine Zemlje prekriveno je vodom. Od ukupne ko-

liËine voda na Zemlji Ëak 97% otpada na slane vode, dok samo 3% su

slatke vode. Zdravlje ËovjeËanstva i druπtveni razvoj ovisi od opskrbe do-

voljnim koliËinama slatke vode, kako po koliËini tako i po kvaliteti. Danas,

πirom svijeta, oko 1,2 milijarde ljudi nema dovoljno pitke vode. Podzemne

vode su jedne od vaænijih izvora pitkih voda u svijetu. U Europi 70% vode

πto se koristi u kuÊanstvu su podzemne vode. Problem pitkih voda u svije-

tu sve viπe raste, te se pretpostavlja da Êe pitka voda biti jedan od najvaæ-

nijih resursa u buduÊnosti. Svi ti podaci naglaπavaju veÊ oËitu Ëinjenicu da

pitku vodu treba Ëuvati i πtediti. Krπke podzemne vode imaju vrlo slabe

moguÊnosti samoproËiπÊavanja od svih oblika zagaenja. Jedini naËin

oËuvanja podzemnih voda pitkima je oËuvanje Ëitavog podzemlja od svih

oblika zagaenja πto ukljuËuje i zaπtitu krπkih nadzemnih ekosustava.

Naime nekontrolrano odlaganje otpada i ispuπtanje otpadnih voda (πto je

u ovom podruËju uËestala pojava) viπestruko ugroæava cijeli ekosustav.

Ispiranjem uslijed kiπa i otapanja snijega razne toksiËne i opasne tvari te

mikroorganizmi dospijevaju u podzemlje, odnosno u rezervoare vode za

piÊe (SVE ©TO JEDNOM BACI© U KR©U NA KRAJU ∆E© I POPITI). Dakle

ËistoÊa krπkih voda nije bitna samo zbog podzemne faune veÊ i kao vaæan

izvor vode za piÊe te osigurava osnovu odræivog razvoja cijele regije.

• U Hrvatskoj je do sada zabiljeæeno oko 7000 speleoloπkih objekata, a

ima ih barem joπ toliko

• ©pilje i jame se u Hrvatskoj nalaze na krπkom podruËju, koji zauzima

oko pola kopnene povrπine Hrvatske

• Najduæa πpilja u hrvatskoj je πpiljski sustav –ulin ponor — Medvedica,

Ëijih se preko 16 km kanala proteæe ispod grada Ogulina

• Najdublja jama u Hrvatskoj je πpiljski sustav Lukina jama — Trojama sa

Sjevernog Velebita dubine 1392 metra, trenutno trinaesta u svijetu po

dubini

Brojni su uzroci ugroæavanja podzemnih voda i faune

ogulinskog podruËja. Jedan od najveÊih problema

su veliki hidroloπki zahvati i promjene tokova vode (pri-

likom izgradnje hidroelektrane Gojak i dr.), zatim bacan-

je otpada i kanalizacije u podzemlje, nekontrolirana

upotreba pesticida i umjetnih gnojiva na poljoprivred-

nim povrπinama, fiziËka ugroæavanja πpilja (kamenolom

Tounj), a veliku prijetnju predstavljaju i brojne ceste i

autoput zbog moguÊeg izljevanja opasnih kemikalija pri-

likom prometnih nesreÊa. Odlaganje smeÊa i ispuπtanje

kanalizacije u podzemlje tog kraja se odvija veÊ dugo, a

fauna je joπ uvijek tu, meutim razvoj civilizacije znatno

je pomijenio vrstu odpada, te se sad u podzemlje unose

opasne kemikalije, pesticidi, herbicidi, detergenti i sl.

Kako prosjeËan Ëovjek moæe pridonijet oËuvanju? Pr-

venstvno brigom o vlastitiom odlaganju odpada, aktivno

sudjelovat u πirenju svijesti o oËuvanju, utjecati putem

raznih udruga graana i nevladinih udruga na tijela

lokalne samouprave da se poËnu trajno rjeπavati trenut-

ni problemi.

NOSITELJ PROJEKTA: Britanska fondacija Whitley Laing

pod pokroviteljstvom Kraljevskog geografskog druπtva u

Londonu

PROVODI Hrvatsko biospeleoloπko druπtvo u suradnji s:

Prirodoslovno matematiËki fakultet, Zagrebu, Bioloπki i

Kemijski odsjeci

Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

Hrvatsko katoliËki zbor "MI", Ogulin

KOORDINATOR PROJEKTA: Jana Bedek, dipl. ing. biol.

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: Od studenog 2003

do studenog 2004. Ovim projektom provedena su prelim-

inarna istraæivanja, te su u planu daljnja istraæivanja.

Velika vaænost Ogulinskog podzemlja ukazuje na potrebu

multidisciplinarnih istraæivanja te trajna promatranja

podzemne faune.

Æelite li sudjelovati u istraæivanju i zaπtiti ogulinske πpuæve, dati svoju

podrπku javite se na kontakt adresu:

Hrvatsko biospeleoloπko druπtvo

Demetrova 1, 10000 Zagreb

Email: jana.bedek@hpm.hr

Tekst: Jana Bedek, Helena BilandæijaDizajn: SunËica HraπÊanec

Izlaz iz ©piljeTounjËice ljetii zimiFoto B. JalæiÊi J. Bedek

Naslage odpada na ulazu u MedvedicuFoto J. Bedek

Projekt zaπtite Ogulinskeπpiljske spuævice

(Eunapius subterraneus), jedine slatkovodnepodzemne spuæve na svijetu

Foto B. JalæiÊ

Dinaridi su u svijetu prepoznati kao najbogatije podruËje vodenom

podzemnom faunom, a Ogulinska regija je jedan od njegovih centara

endemizma i bioloπke raznolikosti. Velika raznolikost podzemne vodene

faune nije bitna samo sa znanstvenog stajaliπta nego i ukazuje na kvalite-

tu voda. Do sada je zabiljeæeno preko 30 pravih podzemnih vrsta (troglo-

bionata i stigobionata) s velikim brojem endema, no tek Êe rezultati istra-

æivanja pokazati pravo stanje faune u podzemlju. Neke od znaËajnijih vr-

sta su Proteus anguinus, ËovjeËja ribica, koja je strogo zaπtiÊena i uvr-

πtena u popis ugroæenih vrsta Europske Unije, Velkovrhia enigmatica,

jedinstveni podzemni æarnjak, Monolistra caeca meridionalis, Kordunska

πpiljska vodenbabura, Troglocaris anophthalmus intermedia, BabiÊeva

πpiljska kozica, Marifugia cavatica, ©piljski cjevaπ, Dendrocoelum subter-

raneum, Ogulinski πpiljski virnjak i drugi.

Veliku vaænost Ogulinskog podruËja prepoznao je i Institut za krπke vode

(Karst Waters Institute), West Virginia, SAD, proglasivπi ga jednim od de-

set najugroæenijih krπkih ekoloπkih sustava na svijetu u 2003 godini.

Spuæve su najprimitivnije mnogostaniËne æivotinje. Njihov sjedilaËki

naËin æivota nas ne asocira na æivotinje s kojima se svakodnevno su-

sreÊemo, te veÊina ljudi niti ne zna da su spuæve æivotinje. Vrlo su jed-

nostavno graene, nemaju pravih tkiva ni organa. Hrane se filtracijom

vode, tako da pomoÊu posebnih stanica stvaraju struju vode, uvlaËe ju u

tijelo te iz nje apsorbiraju hranjive tvari, a na kraju otpadne tvari s vodom

izbacuju iz tijela. Ogulinska πpiljska spuævica se po tome ne razlikuje od

vanjskih srodnika, meutim na raspolaganju ima puno manju koliËinu

hrane od njih. Stoga je morala prilagoditi metabolizam i iskoristivost une-

senih tvari. BuduÊa istraæivanja Êe nam odgovoriti kako se ona tim nepo-

voljnim uvjetima prilagodila.

Ogulinska πpiljska spuævica je jedan

od preko tri stotine endema pod-

zemne faune Hrvatske. Æivi samo u pod-

zemnim krπkim vodama Ogulinskog po-

druËja. Ali ne samo da je endem Hrvat-

ske, nego na svijetu nije do sada prona-

ena niti jedna druga vrsta podzemne

slatkovodne spuæve, πto je Ëini svjet-

skim fenomenom! Dosadaπnja istraæiva-

nja su pokazala da je ona najvjerojatnije

prava podzemna æivotinja te da nikad ne

æivi u nadzemnim vodama. To nam poka-

zuju neke od prilagodbi na podzemne

uvijete kao πto su: nedostatak pigmenta,

usporen metabolizam, promijenjena fi-

ziologija stanica i cijelog organizma,

promijenjen naËin razmnoæavanja i dr.

©piljska vodenbaburaiz izvora RupeËica kodsela Ivanci (desno)Foto B. JalæiÊ

Ogulinska πpiljskaspuævica (lijevo)Foto I. »ukuπiÊ

»ovjeËja ribica izponora RupeËica uselu Ivanci (dolje)Foto B. JalæiÊ

Ledeni stalaktiti u πpilji TounjËici kod TounjaFoto J. Bedek

Speleouron u πpilji TounjËici kod TounjaFoto H. Bilandæija

U πpilji Zali kodGornjih Dubrava17.12.1977. g kada jespuævica prvi putpronaena (dolje lijevo)Foto B. JalæiÊ