MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/085.pdfdaljnji uzgoj topola i vr Poveæanom...

Broj 78 • lipanj 2003. HRVATSKE ©UME

MjeseËnik “Hrvatske πume”IzdavaË: “Hrvatske πume”d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:Æeljko Ledinski

»lan Uprave: Branko ©tuliÊ

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. LonËariÊ,Miroslav Mrkobrad, VesnaPleπe i Ivica TomiÊ

UreivaËki odbor:predsjednik Branko MeπtriÊ,Ivan HodiÊ, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, »edomirKriæmaniÊ, Ladislav Jursik,Æeljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. VukotinoviÊa 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredniπtvo se ne mora uvijekslagati s miπljenjima autorateksta.

Priprema i tisak:

Zagreb, Savska c. 31

Naklada:6500

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treÊina stranice (1/3) 1200 kn;Ëetvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije moguÊe dijeliti).U tu cijenu nije uraËunat PDV,koji plaÊa oglaπivaË.

Naslovna stranica:U snjeænim okovima- A. Z. LonËariÊ

Zadnja stranica:Varoπki lug, Vrbovec- Æeljko Gubijan

Broj 85/86 • sijeËanj/veljaËa 2004. HRVATSKE ©UME2

svijet i mi

Piπe:Dragomir

Pfeifer,dipl. ing. πum.

Foto:D. Pfeifer

starstvo poljoprivrede i πumarstva Re-publike Italije, bio je aktivni suorga-nizator Konferencije u Ëijem je radusudjelovalo 50-ak zemalja, meu ko-jima i Hrvatska. Hrvatsku delegacijupredvodio je mr. Pavle VratariÊ, pred-sjednik Hrvatskog povjerenstva za to-polu, u Ëijem su sastavu bili i Ëlanovipovjerenstva dr. Davorin Kajba i Dra-gomir Pfeifer.

Sudionici konferencije iznijeli susvoja promiπljanja o πirokoj lepezi pi-tanja, od oplemenjivanja, uzgajanja,komercijalnih aspekata uzgoja topo-la i vrba, do pitanja opÊekorisnih fun-kcija takve proizvodnje u uvjetimaEuropske unije, koja je u fazi proπi-renja na nove zemlje Ëlanice. Izlo-æena su iskustva u ovoj proizvodnji iiz zemalja u razvoju kao πto su npr.Kina, Indija i Maroko, zatim iskustvaRusije, Argentine i drugih zemalja. Ihrvatsko πumarsko izaslanstvo podni-

1. ME–UNARODNA KONFERENCIJA O BUDU∆NOSTI TOPOLA, RIM, 12. - 15. STUDENOGA 2003.

Kako Europa i svijet zadaljnji uzgoj topola i vrPoveÊanom proizvodnjom

brzorastuÊih vrsta, meu

koje pripadaju topole i

vrbe, valja smanjiti

pritisak na prirodne

πume. Za to Êe trebati

otkloniti predrasude

prema ovoj proizvodnji,

osigurati kreditne linije,

uravnoteæiti træiπte te

uvijek voditi raËuna o

potrajnosti gospodarenja,

neke su od misli izreËene

na 1. meunarodnoj

konferenciji o topoli

jela je izvjeπÊe koje je osim osnov-nih podataka o uzgoju topola i vrbau nas, istaknulo Ëinjenicu da je ovaproizvodnja potvrena FSC certifika-tom, πto nije sluËaj u ostalim zemlja-ma koje to tek nastoje πto prije isho-diti. Na kraju konferencije donesenaje zavrπna izjava koja sadræi popis ak-tivnosti πto ih je potrebno poduzetikako bi se postigli ciljevi kao πto subolje informiranje struktura koje do-nose odluke o koristima πto ih topolei vrbe daju kako svojom proizvodno-πÊu, tako i povoljnim utjecajem naokoliπ.

SljedeÊi cilj je bio sagledavanje in-tegracije πumarskog sektora EU-a sobzirom na predstojeÊa proπirenjaUnije, a i s obzirom na okruæenje kojeÊe ostati izvan Unije. KonaËno, ciljje bio naglasiti ulogu koju Meuna-rodno povjerenstvo za topolu moraodigrati u harmonizaciji navedenog

Eksperimentalna farmaCesurni u mjestu Tivoli,nedaleko od Rima, u svome“PopuletumMediterraneum” ima 288razliËitih klonova bijele,europske crne, ameriËkecrne, kanadske i ostalihvrsta topola

S Konferencije u Rimu

Na inicijativu talijanskog Na-cionalnoga povjerenstva zatopolu, u Rimu je, u sjedi-πtu FAO-a, od 12. do 15.

studenoga proπle godine odræanaPrva meunarodna konferencije o bu-duÊnosti kultura topola. FAO, speci-jalizirana agencija UN-a za hranu, uzMinistarstvo vanjskih poslova i Mini-

3Broj 85/86 • sijeËanj/veljaËa 2004. HRVATSKE ©UME

miπljajuba

kroz stvaranje meunarodne mreæeza razmjenu znanja i tehnologija, po-vezivanje pojedinaca i institucija, asve u svrhu podræavanja odræivog ra-zvoja kroz uporabu topola i vrba.

Aktivnosti koje se planiraju podu-zeti kako bi se postigli zacrtani cilje-vi su promiπljena integracija proi-zvodnje biomase u ukupnu agrarnupolitiku; voenje uravnoteæene πu-marske politike, koja mora anuliratipredrasude prema ovoj proizvodnji,a s druge strane otkloniti eventualnetræiπne poremeÊaje; isto tako stvara-nje povoljne investicijske klime,osobito u zemljama kandidatima zaproπirenje Unije; prepoznavanje zna-Ëenja koje imaju fiksacija ugljika i fi-to-remedijacija; spreËavanje konfli-kata izmeu razvijenih i zemalja u ra-zvoju; promicanje naËela potrajnosti,a osobito provoenjem certifikacije,te iskoriπtavanje golemih rezervi umoguÊim istraæivanjima za poboljπa-nje proizvodnje.

PoveÊanom proizvodnjom brzora-stuÊih vrsta valja smanjiti pritisak naprirodne πume i πume sliËne prirod-nima, kojima Êe ubrzano rasti vrijed-nost u smislu koristi koju pruæaju krozopÊekorisne funkcije.

Meunarodno povjerenstvo za to-polu, zajedno sa svojim Ëlanstvom,preuzima obvezu provoenja ovih ak-tivnosti povezivanjem na regionalnoj,nacionalnoj i meunarodnoj razini.

Zadnji dan konferencije organizi-ran je posjet eksperimentalnoj farmi“Cesurni” u mjestu Tivoli, nedaleko odRima. Tamo su sudionici konferenci-je imali priliku vidjeti “PopuletumMediterraneum” sa 288 razliËitih klo-nova bijele, europske crne, ameriË-ke crne, kanadske i ostalih vrsta to-pola, te “Juglandetum”, koji sadræi108 klonova razliËitih vrsta porodi-ce Juglandaceae, poglavito Juglans re-gia i Juglans nigra.

pitomi kesten

Kestenove πumetreba saËuvati,no za to trebamnogo novca!

KAKO SPASITI ©UME PITOMOG KESTENA

Premda kestenove πume u πumskogospodarskome sustavuHrvatske Ëine neznatan dio, a njihova drvna zaliha iznosi tek1,44 milijuna kubika (od Ëega najviπe na sisaËkome podruËju,oko 49 %) znaËenje ove vrste, oboljele od raka kestenove kore,daleko nadmaπuje njegove vrijednosti drveta kestena. To je jedinaπumska vrsta kod koje se moæe koristiti sve, cvijet, plod, listovi,drvo. O tome kako ga saËuvati, raspravljalo se nedavno u Sisku

Stablo kestena naËeto rakom kestenove kore


N ema Ëarobne formule kakojednim zahvatom spasiti πu-me pitomog kestena u Hrvat-skoj od daljnjeg propadanja

uzrokovanog πirenjem raka kestenovekore, i ne moæe se oËekivati da Êe πu-mari i πumarska struka od mahom de-gradiranih panjaËa nastalih kroz tri ge-neracije odjednom napraviti konverzijuu ekonomski vrijedne sastojine. No daovu iznimno vrijednu vrstu treba saËu-vati, sloæili su se svi sudionici raspraveo problematici gospodarenja pitomimkestenom, organizirane kao okrugli stolpotkraj proπle godine u Sisku.

©ume pitomog kestena (Castanea sa-tiva Mill.), sloæili su se struËnjaci, tre-balo bi radi poboljπanja kvalitete i sta-bilnosti obnavljati kao mjeπovite sasto-jine pitomog kestena s veÊim udjelomdrugih autohtonih vrsta, kitnjaka, bu-kve, graba, divlje treπnje, divlje jabu-ke, oraha i drugih. Isto tako, obnovukestena moguÊe je voditi kao sanacijusastojina zahvaÊenih suπenjem te dioradova financirati iz sredstava OKF©-a.Tu je onda potrebno provoditi i ostaleuzgojne zahvate, pripremu staniπta,njegu, zaπtitu. Valja voditi raËuna i osocio-ekonomskim aspektima te u pi-tomim brdskim predjelima (u kojimakesten uspjeva ) uz velike gradove,osobito Zagreb, Sisak, Karlovac, dio ta-kvih πuma proglasiti zaπtitnima i omo-guÊiti njihovo turistiËko-rekreacijskokoriπtenje. Jedna je od moguÊnosti i bo-lje koriπtenje plodova, razvoj pËelars-tva, itd.

U nastojanjima da se kesten spasi tre-ba u praksi primjenjivati i rezultate do-sadaπnjih istraæivanja (©umarskog insti-tuta Jastrebarsko), a isto tako nastaviti

traæiti metode zaπtite sastojina od bo-lesti, preporuka je struke sa sisaËkogsastanka. No tu neÊe biti dovoljan an-gaæman samo Hrvatskih πuma, koje go-spodare dijelom πumama, jer je 47%kestenovih panjaËa u privatnom vlasni-πtvu pa bi za njihovo revitaliziranje bi-la nuæna i suradnja Ministarstva poljo-privrede i πumarstva i poticanje vlasni-ka πuma.

A novca nema!

MoguÊe je kestenove panjaËe pre-vesti u mjeπovite sastojine, no za to jepotrebno vrijeme i - novac, kaæe upra-vitelj sisaËke Uprave πuma Zvonko Ro-æiÊ. I to mnogo novca. Dosad se sasto-jinama pitomog kestena gospodarilokao panjaËama niskog uzgojnog obli-ka, a takvo gospodarenje u ureajnomrazredu kestena ne donosi oËekivaneefekte, zapravo nosi gubitke. Petrinj-skom se gorom, na kojoj je najviπe ke-stena, moæemo kilometrima voziti a te-πko Êemo naÊi zdravo kestenovo sta-blo. Kako najveÊi dio sastojina raste naplitkim tlima i strminama, ove πumeimaju zapravo i zaπtitnu funkciju. Akonema interesa, bolje je kesten ne sjeÊii praviti troπak. Osim toga, kaæe RoæiÊ,velik dio povrπina bio je miniran i ne-dostupan, a djelomiËno je joπ i sada,πto znaËi da se godinama niπta nije ra-dilo.

Rasprostranjenost

O toj smo temi, podsjeÊamo, u naπemËasopisu opπirno pisali potkraj pretpro-πle godine (Hrvatske πume 72/2002.)

StruËnjaci i novinari obiπli su najveÊi areal pitomog kestena u Hrvatskoj, u ©umariji Petrinja.

Mlada sastojina kestena koju joπ nije zahvatila

Od ove “πume” teπko Êe neπto biti


Joπ su stari Grci kestenov plod oznaËavali kao “Dios balanos”(æir bogova) istiËuÊi time njegovo znaËenje i vaænost, a caricaMarija Terezija je u ©umskom redu izdanom 1769. godinepropisala dræavni monopol u koriπtenju kestenika

Sasvim je jasno zbog Ëega je raspra-va u kojoj su sudjelovali struËnjaci izHrvatskih πuma, ©umarskog instituta uJastrebarskome te Ministarstva poljo-privrede i πumarstva, organizirana u Si-sku. Naime, u πumskogospodarskomesustavu Hrvatske ureajni razredi pi-tomoga kestena Ëine neznatan dio, tek0,72% ukupne obrasle povrπine, sdrvnom zalihom od oko 1,44 milijunakubika. Kudikamo najviπe kestenovihπuma upravo je na sisaËkom podruËju,oko 49 % (u karlovaËkoj Upravi joπ31% te u zagrebaËkoj oko 15%), ili7.324 ha, a zajedno s privatnim πuma-ma na Banovini je oko 15.000 ha ke-stenovih πuma. Tu su dakle koncentri-rani i problemi, πto se posebno odnosina gospodarsku jedinicu VuËjak-Tje-πnjak ©umarije Petrinja, koja je sa svo-jih 6.700 ha najveÊi areal Ëiste keste-nove πume u Hrvatskoj. Pomijeπan s dru-gim vrstama, kitnjamkom, bukvom, gra-bom, on se pojavljuje i u nekim dru-gim gospodarskim jedinicama sisaËkeUprave. Kestenom se najËeπÊe gospo-darilo ophodnjom od 60 godina, poneg-dje je 10-ak godina bila niæa ili viπa.

I list, i plod i cvijet...

Joπ su stari Grci kestenov plod ozna-Ëavali kao “Dios balanos” (æir bogo-va) istiËuÊi time njegovo znaËenje i va-ænost, a carica Marija Terezija je u©umskom redu izdanom 1769. godi-ne propisala dræavni monopol u kori-πtenju kestenika. Ne treba se tomu Ëu-diti jer je kesten jedna od rijetkih vrstadrveÊa od koje se mogu koristiti i cvi-jet (proizvodnja meda specifiËna oku-sa), i plod (ima hranjivu i dijetetskuvrijednost, obiljem minerala, vitami-na, bjelanËevina, πeÊera), pogodan je

Rak kestenove koreGljiva koja izaziva rak kestenove kore vrlo je agresivna. Ova bo-

lest u Hrvatskoj “stanuje” joπ od 1950., a potekla je iz Azije i prekoS. Amerike, Italije i Slovenije stigla i do Hrvatske. Bolest napadamlada stabla (kora na mjestima puca, πto je prvi vidljivi znak poja-ve bolesti) i uzrokuje njihovu fizioloπku slabost. Nije to samo pro-blem Hrvatske, rakom su zaraæene i europske kestenove πume

za prehranu na razliËite naËine, kao iza pravljenje slastica! List kestena sezbog visokog sadræaja tanina, pektinai K-vitamina te drugih sastojaka u far-maciji koristi za proizvodnju lijekovai lijeËenje diπnih i æeluËanih proble-ma. KonaËno, drvo je zbog tehniËko-tehnoloπkih svojstava, lako je obradi-vo i otporno, prije bilo u velikoj mjerikoriπteno za proizvodnju galanterije,u baËvarstvu, za proizvodnju tanina iceluloze. Nekada je postojala tvorni-ca tanina u Sisku, koje odavno nema.Sada se godiπnje joπ isporuËuje oko12.000 kubika kestena u Sevnicu, uSloveniji, jednu od tri preostale tvor-nice za proizvodnju tanina u svijetu.Kesten je, i to treba spomenuti, zbogsvog lijepog habitusa, cvijeta i plodaiznimno traæeno dekorativno drvo unaπim parkovima.

I eto, sva ta fantastiËna upotrebna vri-jednost pitomog kestena nije ovu vrstuspasila od propadanja. Rak kestenovekore bio je jaËi od moguÊnosti zaπtite,i degradirane panjaËe na Banovini svje-doËe o propadanju.

- Ovdje nije rijeË o nemarnosti πuma-ra i struke, rijeË je o napadu bolesti ipitanje je samo koliko se novca moæeuloæiti u revitalizaciju ovih sastojina -zakljuËuje Boris LioviÊ iz ©umarskoginstituta. Ovih 15-ak tisuÊa hektara pa-njaËa na sisaËkoj Upravi πuma neÊe serjeπiti odjednom, veÊ postupnom ob-novom, sukcesijom i viπegodiπnjim ula-ganjem.

U privredama nekih zemalja (Italija,©panjoplska, Portugal, Francuska, Ki-na i druge) pitomi kesten ima vaænomjesto i kao πumsko drvo i kao voÊka-rica. Kao voÊkarica se uzgaja i kod nasponegdje u Istri (privatni posjedi), i tokao cijepljeni kesten-marun.

bolest

Piπe:M. Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad


©UMA ÆUTICA

Novi projekti INEtrebali bi smanjiti πtetni

utjecaj na okoliπ

zaπtita prirode

Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:Miroslav

Mrkobrad

koliko desetaka buπtina, te Hrvatske vo-de, koje su ovu povrπinu odredile zaretencijsko podruËje. To znaËi da osim“redovnih” poplava koje se povreme-no dogaaju, nakon kojih se voda po-nekad znade duæe zadræati, πto tako-er ima πtetne posljedice za πumu (na-jezda πtetnika), ovo podruËje sluæi i kaospas za gradove od nadolazeÊih vodaSave, jer se u takvim prilikama vodaispuπta u πumu.

Æutica je stoga bila i predmet broj-nih skupova πto su odræani na tu temu.Prije nekoliko godina znanstveno-struË-

Naftaπi su Æuticu “osvojili” 1964. Jedno od crpiliπta nafte u πumskom okruæenju

INA je nedavno predstavilaviπe projekata kojima uproizovdnji nafte i plina æelismanjiti πtetni utjecaj naokoliπ i strateπki se okrenutikoncpetu odræivog razvoja.Prezentacija je odræana napodruËju πumskog kompleksai istoimenog naftnog poljaÆutica, kod IvaniÊ Grada. Moæeli baπ πuma Æutica, koja jeproteklih godina nosila barjakoπteÊenosti, biti ogledniprimjer promjene naËinarazmiπljanja i djelovanjasubjekata koji æive na istomeprostoru

©umski predjel Æutica kod Iva-niÊ Grada nedvojebeno je jedan od πkolskih primjera uni-πtenoga πumskog staniπta zbog

viπestrukog izlijevanja nafte i oneËiπÊe-nja tla tijekom nekoliko desetaka go-dina. Smjeπten u nizini uz Savu, na ula-zu u Lonjsko polje blizu IvaniÊ Grada,ovaj πumski kompleks od 6400 ha (ne-kad) vrijednih πuma luænjaka, poljskogjasena i graba kojim gospodari ©uma-rija Novoselec, podruËje je koje zajed-niËki koriste tri “gospodara”- Hrvatskeπume, INA, koja ovdje crpi naftu iz ne-


no savjetovanje, Nafta-πuma-voda, upovodu Svjetskoga dana zaπtite okoli-πa, okupilo je sve korisnike istog pro-stora (πumare, naftaπe i vodnu zajedni-cu), osuene na suæivot na jednom po-druËju. Odræan je tu i skup πto ga je oekoloπkom monitoringu u nizinskim πu-mama prije dvije godine organizirao©umarski institut iz Jastrebarskog. A usamim Hrvatskim πumama to je neza-obilazna i stalna priËa.

PoËelo 1964.

Problemi πume Æutice zapoËeli sul964. kada se na πumskom podruËjupoËelo s proizvodnjom nafte i plina. Izviπe od 280 buπotina, πto Ëini preko 6posto ukupne πumske povrπine podobjektima INA-Naftaplina, izvaeno jeviπe od 36 milijuna tona nafte i plina.U procesu proizvodnje, sabiranja i ot-preme nafte i plina konstantno je u tomrazdoblju prijetila opasnost kontamina-cije tla, πto opet moæe dovesti u opa-snost i zagaditi cijeli okoliπ. Da su πu-me to prve osjetile, pokazuje jedno ra-nije istaæivanje (ing. Nenad Vorel) nauzorku od 22 buπotine gdje su mjere-nja pokazala da su stabla (luænjaka) uz

StruËnjaci INE - Naftaplina s novinarima na podruËju naftnogpolja i πumskog kompleksa Æutica

Proπle je godine na podruËjuÆutice u 32 navrata doπlo dopucanja naftovodnih cijevi iizlijevanja nafte u πumu. Udevet sluËajeva isteklo jeviπe od 500 litara nafte uπumu

(OËuvani) luænjak prepoznatljiv je i cijenjen“stanovnik” posavskih πuma i same Æutice

buπotine oπteÊena 49 posto viπe od pro-sjeka oπteÊenosti luænjaka u Hrvatskoj.

U naftnom polju Æutica 1999. godi-ne zabiljeæeno je stotinjak puknuÊa ci-jevi i izlijevanja nafte, πto je i te kakoπtetno djelovalo na tlo i biljne zajedni-ce. No joπ veÊi ekoloπki problem bilesu isplaËne jame razliËitih veliËina ko-je se nalaze u razliËitim fazama sana-cije. One su izvor trajnoga zagaenjaokoliπa zbog tehniËke nedoreËenosti,a osim toga postoji stalna opasnost pre-lijevanja oborinskih voda preko njiho-va ruba u nezaπtiÊenu prirodu.

ru projekta EBRD, kazao je Vlado BrkiÊiz Sluæbe za zbrinjavanje otpada INA-Naftaplina, u skladu je s najnovijim sv-jetskim tehnoloπkim dostignuÊima iznatno sigurnije od povrπinskog odla-ganja otpada.

To bi mnoglo biti znaËajno baπ zaÆuticu gdje je problem isplaËnih ja-ma bio i te kako naglaπen. Proπle jegodine na podruËju Æutice u 32 nav-rata doπlo do pucanja naftovodnih ci-jevi i izlijevanja nafte u πumu. U de-vet sluËajeva isteklo je viπe od 500 li-tara nafte u πumu.

miljuna kubika. Doprinos konceptuodræivog razvoja su i projekti vezaniza revitalizaciju jame za otpadne te-kuÊine BeniËanci te za smanjenje emi-sije sumporovodika i suπenje sumpor-nog mulja na plinskom polju Molveπto ih je predstavio ekspert za optimi-zaciju proizvodnje Tomislav JuraniÊ.

(Na πirem podruËju πume Æutice na-lazi se i velika kolonija dabra, unije-tog i puπtenog ovdje prije nekoliko go-dina. A dabrovi su dobri indikatori sta-nja okoliπa, s Ëim Êemo se pozabavitiu jednom od sljedeÊih brojeva).

Kako smanjiti πtetniutjecaj na okoliπ

Da se u πumi (i naftnom polju) Æuti-ca neπto moæe i mora napraviti, svje-sna je i INA. Nedavno je, baπ na loka-litetu Æutice, novinarima predstavlje-no viπe projekata koje je pokrenula ka-ko bi smanjila πtetan utjecaj na oko-liπ. INA je za te potrebe od Svjetskebanke za obnovu i razvitak dobila kre-dit od 32 milijuna eura, od Ëega ÊeveÊi dio sredstava otiÊi za moderni-zaciju rafinarija u Rijeci i Sisku, a osta-tak bi trebao biti dostatan za realiza-ciju projetkata vezanih za proizvod-nju i zbrinjavanje nafte i plina te za-πtitu okoliπa. RijeË je, kako je istaknuoBoris Veronek iz proizovdnje, o 762naftne buπotine, 101 plinskoj te oko300 utisnutih buπtina. Tu je i viπe od3100 razliËitih cjevovoda, mjerne, sa-birne i otpremne stanice, zdenci (73)i drugo. Projekti se odnose na zaπtituokoliπa, voda, zraka i tla.

Novcem iz zajma nabavljen je strojza usitnjavanje tehnoloπkog otpada kojibi se utiskivao duboko u iskoriπtene bu-πotine. Ovako njegovo podzemno zbri-njavanje na dubini i do 4.000 m u okvi-

INA je najavila kroz projekt EOR ipoveÊanje proizvodnje nafte na polji-ma IvaniÊ, Æutica i BeniËanci koriπte-njem najnovije tehnologije utiskiva-njem ugljiËnog dioksida u stare buπo-tine. Time bi se poveÊala proizvodnjai istodobno iskoristio πtetni ugljiËni di-oksid. Jedan od programa predvia dabi se u buduÊnosti INA poËela bavitiproizvodnjom - vode. Osnovana je iposebna Sluæba gospodarenja voda-ma, a Nataπa Vujec iz te sluæbe kaæekako je dosad voda za njih bila nu-ænost, potreba pri proizvodnji nafte iplina, a odsada Êe je crpsti i za potre-be stanovniπtva. Zdenci INE imaju ka-pacitet od oko 26 milijuna kubika vo-de godiπnje, a sada se vadi tek oko 3,5


Ëovjek i priroda

Piπe:Marko PeÊareviÊ

dipl. ing. bio.

M. PeÊareviÊ

ne i rekreacijske vrijednosti, Ëiji bi gu-bitak bio nenadoknadiv; æeleÊi da spri-jeÊe sve veÊe ugroæavanje i gubitakmoËvara u sadaπnjosti i u buduÊnosti;utvrujuÊi da ptice moËvarice za svo-jih sezonskih migracija prelaze prekogranica i da stoga treba da se smatrajumeunarodnim bogatstvom; uvjereneda se konzervacija moËvara i njihoveflore i faune moæe osigurati zajedniË-kom dalekovidnom nacionalnom po-litikom i usklaenom meunarodnomakcijom.”

Ovako glasi uvod u Konvenciju o mo-Ëvarnim staniπtima, potpisanu 2. velja-Ëe godine 1971. u iranskome graduRamsaru, koji se nalazi na obali Kaspij-skoga mora. To je meudræavni ugovorkoji daje okvir djelovanju na nacional-noj i meunarodnoj razini, u svrhu za-πtite i pravilnog upravljanja moËvarama.

UZ 2. VELJA»E, SVJETSKIDAN MO»VARA

“Voda je izvor svega, iz vodeje sve, i sve se u vodu vraÊa”Tales iz Mileta(600 god. pr. Kr.)

povrπine tla tijekom cijele godine, ilibarem dijelom godine. Nalazimo ih usvim dræavama, od tundre do tropa, nasvim kontinentima osim na Antarktiku.

Kombinacija plitke vode, velike ko-liËine nutrijenata i velike primarne pro-dukcije idealna je za opstanak organi-zama koji Ëine osnovu hranidbenemreæe. Mrtvo liπÊe i ostali dijelovi bi-ljaka raspadaju se u vodi te formirajumale Ëestice organske tvari koju nazi-vamo detritus (organska tvar zajedno sbakterijama koje ju razgrauju). Ta vrlohranjiva tvar hrana je mnogih sitnih vo-denih kukaca, liËinki, πkoljkaπa i ma-lih riba, koji su hrana veÊim ribama,

TrenutaËno postoji 138 dræava Ëlani-ca, meu kojima je, naravno, i Hrvat-ska. ©irom svijeta na tom je popisu 1 328moËvarnih staniπta koja ukupno imajupovrπinu od pribliæno 111,9 milijunahektara. I Hrvatska je dala svoj, na glo-balnoj skali skroman, ali nikako zbogtoga manje vaæan doprinos svjetskomoËuvanju moËvarnih staniπta. Naime,Ëetiri su lokaliteta u Hrvatskoj, povrπi-ne od oko 80 000 hektara, na toj listi.To su donji tok Neretve, Lonjsko i Mo-kro polje, KopaËki rit i Crna Mlaka.

Po definiciji, moËvarna staniπta supredjeli gdje voda prekriva tlo, ili je pri-sutna na povrπini ili neposredno ispod

MoËvare su najproduktiv

TrenutaËno postoji 138 dræavaËlanica, meu kojima je,naravno, i Hrvatska. ©iromsvijeta na tom je popisu1 328 moËvarnih staniπta kojaukupno imaju povrπinu odoko 111,9 milijuna hektara. IËetiri su lokaliteta uHrvatskoj, povrπine odpribliæno 80 000 hektara, natoj listi. To su donji tokNeretve, Lonjsko i Mokropolje, KopaËki rit i Crna Mlaka

“Strane ugovornice, utvrujuÊi uza-jamnu zavisnost Ëovjeka i njegove oko-lice; razmatrajuÊi osnovne ekoloπkefunkcije moËvara kao regulatora reæi-ma voda i kao prebivaliπte osobito flo-re i faune, osobito ptica moËvarica; uv-jerene da moËvare predstavljaju izvorvelike ekonomske, kulturne, znanstve- Æuti mukaË

U vodi i iznad vode


gmazovima, vodozemcima, a oni supak hrana pticama i sisavcima.

MoËvare pripadaju najproduktivnijimekosustavima na svijetu, zajedno s ki-πnim πumama i koraljnim grebenima.One su kolijevke bioloπke raznolikosti,zbog vode i primarne produkcije, o ko-jima ovisi opstanak nebrojenih vrsta bi-ljaka i æivotinja. Moæemo ih smatratisvojevrsnim “prirodnim trænicama”.One omoguÊuju velike koliËine hranekoje privlaËe puno æivotinjskih vrsta. Svete æivotinje, bilo da koriste moËvare ti-jekom cijeloga æivota ili samo u jednomdijelu svojega æivotnog ciklusa, neraski-divo su vezane uz njih.

znaËenjem Ramsarske konvencije. ©i-rom svijeta organiziraju se razne ra-dionice, predavanja, izleti, televizij-ske emisije, akcije ËiπÊenja i sl.

Viπe informacija o Svjetskom da-nu moËvarnih staniπta moæete naÊina web stranici: http://www.ram-sar.org, gdje je moguÊe Ëak i naru-Ëiti promotivne materijale vezane uztaj dan. Na toj se stranici moæe vi-djeti na koji se naËin taj dan obilje-æava u raznim dræavama πirom svi-jeta. Akcije vezane uz obiljeæavanjetoga dana u Hrvatskoj navodi jedi-no “UZZPO Eleonora“, πto je vrlopohvalno za tu udrugu, ali istodobnoi poraæavajuÊe za dræavu koja imaËetiri lokaliteta zaπtiÊena Ramsar-skom konvencijom.

MoËvare pripadajunajproduktivnijimekosustavima na svijetu,zajedno s kiπnim πumama ikoraljnim grebenima. Onesu kolijevke bioloπkeraznolikosti, zbog vode iprimarne produkcije, okojima ovisi opstanaknebrojenih vrsta biljaka iæivotinja. Moæemo ihsmatrati svojevrsnim“prirodnim trænicama”

niji ekosustavi na svijetuMoËvarna su staniπta, zbog velikog

broja vrsta i jedinki, bitna kao rezervo-ar genetskog materijala. Zanimljiv jepodatak da 40% od 20 000 do sadapoznatih vrsta riba æivi u slatkoj vodi,te da slatkovodni ekosustavi po brojuvrsta premaπuju one morske za Ëak 15puta.

MoËvarna su staniπta bitna i s eko-nomskog stajaliπta.

Navest Êemo samo neke znaËajke:

• Riæa, koja je moËvarna biljka, osnov-na je hrana barem polovice svjetskogstanovniπtva.

• Sluæe kao izvori pitke vode

• Dvije treÊine od ukupno ulovljeneribe u svijetu ovisi o stanju obalnih ikontinentalih moËvarnih staniπta.

• Imaju velik utjecaj na poljopriv-redu zato πto na poplavnim podru-Ëjima, nakon πto se voda povuËe,ostaje mnogo nutrijenata koji obo-gaÊuju tlo.

• Utjecaj na πumarstvo takoer jeznaËajan zato πto velik broj ekonom-ski vaænih vrsta drveÊa nalazimo napoplavnim podruËjima.

• Pruæa velike, ali na æalost, kodnas nedovoljno iskoriπtene turistiËkei rekreativne moguÊnosti.

Kao dodatak svemu navedenome,moËvarna staniπta imaju posebnoznaËenje kao dio kulturne baπtine po-druËja na kojemu se nalaze.

Sve navedene funkcije i vrijedno-sti moËvarnih staniπta mogu se odræa-ti jedino ako se dopusti opstanak svihekoloπkih procesa koji se tamo odvi-jaju. Na æalost, usprkos velikom na-pretku postignutom tijekom posljed-njih desetljeÊa, moËvare πirom svijetajoπ se uvijek ubrajaju meu najugro-æenija staniπta, prije svega zbog na-vodnjavanja, konverzije (prevoenjau neki drugi tip staniπta), zagaenja ineracionalne eksploatacije njihovihdobara.

Svjetski dan moËvarnih staniπta obi-ljeæava se od 1997. godine i svrha muje najπiru javnost upoznati s proble-matikom zaπtite moËvarnih staniπta i

Vilinski konjic

Lonjsko polje


drvna galanterija

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:D. DumanËiÊ Od 381 zaposlenika poæeπke

podruænice Hrvatskih πu-ma, 22 su invalida rada.RjeπavajuÊi problem njiho-

va upoπljavanja, RadniËko vijeÊe ovepodruænice odluËilo je da se toj sku-pini uposlenih i onima kojima su li-jeËnici preporuËili poπtedu od obav-ljanja teπkih poslova, organiziraju po-slovi na gradnji drvenih kuÊa, izradidrvenih stolova i klupa te ostalihdrvnih proizvoda. Prva drvena kuÊa(Lugarnica “Slap”) izgraena je lanikao pilot-projekt na prostoru πumar-skog odmaraliπta u predjelu Lugarni-ca, nedaleko od turistiËke Velike.

KuÊe od prirodnogamaterijala

Poæeπki πumari odluËili su, u sklo-pu novoformiranog TrgovaËkoga dru-πtva, osim glavnih πumskih proizvo-da ponuditi i nove proizvode, proπi-

OSTALE DJELATNOSTI - IZRADA DRVNE GALA

Vrtne garnit

rujuÊi tako svoju djelatnost. Pozna-to je da se gradnjom drvenih kuÊa uHrvatskoj od domaÊih proizvoaËarijetko tko bavi, a na hrvatskome træi-πtu nalazi se finska kuÊa, vodeÊegsvjetskoga proizvoaËa “Honke”, spredstavniπtvom u Zagrebu. S obzi-rom na poveÊanu potraænju na do-maÊem træiπtu, u Velikoj je izgrae-na kuÊa s pravim πumarskim «πti-homfl, po uzoru na stare brvnare“pamarice”, na temelju projektapoæeπke tvrtke Projektant. Bitno jeistaknuti da je 95 posto kuÊe izgra-eno od drveta, s pokrovom od πin-dre, a sve se radilo ruËno, pomoÊustarih alata : maklje, sjekire i dr., bezsuvremenih strojeva, kako bi se po-stigla πto veÊa prirodnost i original-nost. Odlukom Upravnog odboraH©-a od 20. oæujka 2002. dobivenoje odobrenje za izradu drvenihvrtnih garnitura od cerovine. Za sto-love i klupe pristigao je velik broj na-

rudæbi, no svima se, s obzirom naograniËene kapacitete, nije mogloudovoljiti.

RazliËiti drvni proizvodi

Ambiciozni poæeπki πumari, s po-moÊnikom revirnika Æeljkom Mata-jiÊem na Ëelu, prorezuju i oblikujuelemente za deset tipova vrtnih gar-nitura i druge drvne proizvode u sklo-pu prostora Radne jedinice Transport,mehanizacija i graditeljstvo, a proi-zvodnju su proπirili izradom drvenihnadstreπnica, klupa, djeËjih kuÊica,oprema za igraliπta, stazica, æardini-jera, koπeva za smeÊe, nadstreπnicas protupoæarnim priborom (brentaËe,lopate, metle) i dr. Æelja im je zapo-sliti πto viπe invalida rada na poslovi-ma koji nisu izravno πumarski a do-nose dobit. U razgovoru s voditeljempoæeπke podruænice dipl. ing. Draæe-nom DumanËiÊem, glavnim pokreta-

Program izrade drvne galanterije ima

ekoloπku osnovu, koja podrazumijeva

starinski, grubi naËin obrade, bez visoke

tehnologije, sa starim ruËnim alatima i

zaπtitom u kojoj se koriste ekoloπki premaziVrtna garnitura 5

Atraktivni stol s klupom i okruglim stolicama Okrugli stol


NTERIJE U POÆE©KOJ PODRUÆNICI HRVATSKIH ©UMA

ure za engleske dvorce

Za stolove i klupe toliko jenarudæbi da se svima, sobzirom na ograniËenekapacitete, ne stigneudovoljiti. Prorezuju se ioblikuju elementi za desettipova vrtnih garnitura aproizvodnja je proπirenaizradom drvenihnadstreπnica, klupa, djeËjihkuÊica, oprema za igraliπta,stazica, æardinijera, koπevaza smeÊe

ËiÊ. Kada je rijeË o drvenim kuÊama,voditelj istiËe kako je to dugotrajanproces. Potraænja za drvenim stolovi-ma i klupama te brvnarama veÊa jeod moguÊnosti proizvodnje. Plani-rano je da 2-3 radnika godiπnje iz-grade 3-4 drvene kuÊe , Ëija se izvor-nost oËituje u ruËnoj izradi te uporabidrveta i kamena, kao prirodnoga ma-terijala. Cijepana πindra za krov na-bavljena je iz ogulinske podruænice.U Zavodu za istraæivanja u drvnoj in-dustriji i Zavodu za konstrukciju i teh-nologiju proizvoda od drva zagrebaË-kog ©umarskoga fakulteta utvreno je

Zaposlili invalide rada

- Bitno je da smo zaposlili invaliderada, bivπe sjekaËe i uzgojne radnike,koje smo dosad pokuπavali zapoπlja-vati na razliËitim pomoÊnim poslovi-ma, a katkad nismo znali πto Êemo snjima. Tako smo krenuli u izradu drve-nih vrtnih garnitura od cedrovine, ko-ju smo dosad uglavnom prodavali kaoogrjevno drvo. Na osnovi naπih kal-kulacija izraËunali smo dobit 8 postou cijeni koπtanja. Svladavanjem teh-noloπkoga procesa i boljom organiza-cijom rada dobit se stalno moæe po-veÊavati. Osim komercijalne, u izra-du drvne galanterije ugraene su pro-midæbena i ekoloπka komponenta.Naime, ovim poslom upoznajemo jav-nost da se ne bavimo samo sjeËom sta-bala, a cijeli nam je program izradedrvne galanterije zasnovan na ekolo-πkoj podlozi koja podrazumijeva sta-rinski, grubi naËin obrade, bez visoketehnologije, sa starim ruËnim alatimai zaπtitom u kojoj koristimo ekoloπkepremaze. Upotrebljavamo πumskidrvni otpad kao πto je panjevina, kojanerijetko propadne u πumi. Znam re-Êi kako je dobit stopostotna jer smouposlili ljude kada nemaju πto raditi.Tako oni svoju plaÊu doista zarauju,osjeÊaju se vrednijim, a i dalje su stu-povi proizvodnje - naglaπava Duman-

Nadstreπnica SmrËak od smrekovine

Drvena kuÊicaPjeπËanik

Ëem ovih poslova, doznali smo da jeosnovni cilj ostvariti prihod od poje-dinih vrsta drveta koje ne nose dobit,jer nemaju plasman na træiπtu ili imprijeti propadanje. RijeË je o cerovi-ni te posebice jelovini i smrekoviniiz prvih proreda (s prosjeËnim prsnimpromjerom 20 cm), iz sanitarnih sje-Ëa i vjetroizvala te bukvi u ljetnimmjesecima.


Stolica s naslonom

Koπ za smeÊe

da svi tipovi vrtnih garnitura zadovo-ljavaju uvjete propisane Pravilnikomo obveznom ispitivanju namjeπtaja idijelova za namjeπtaj.

Ambiciozni i vrijedni poæeπki πuma-ri izlagali su svoju drvnu galanterijutijekom ove i proπle godine na izlo-æbama na Ambijenti i Flori u Zagre-bu te na sajmovima u Trstu, Bjelova-ru, Osijeku i Poæegi. Nedavno su oba-vili vrtno i hortikulturno ureenje jed-nog zagrebaËkog umirovljeniËkogadoma, a u Englesku isporuËili desetvrtnih garnitura, koje Êe zavrπiti u po-jedinim londonskim dvorcima.

Ozaljska ©umarija radi u sasta-vu Uprave πuma Karlovac ijedna je od rijetkih u Hrvat-skoj koja se moæe pohvaliti

specifiËnostima kojih na drugim podru-Ëjima nema. Ova se malena πumarija,povrπine tek 2.797 ha πuma, s dvije go-spodarske jedinice, Suπicom (1.989 ha)i Straænjim vrhom (808 ha), prostire od100 do 1.184 metara nadmorske visi-ne. Najviπi vrh je Sveta Gera. Deseto-godiπnji glavni prihod za Suπicu izno-si 37.345 m3, a prethodni 18.999 m3,dok je u Straænjem vrhu glavni prihod4.106 m3, a prije toga 18.658 m3.

Gospodari s viπe ureajnih razre-da, πumama kitnjaka i luænjaka, vi-

©UMARIJA OZALJ

Na radiliπte slovenskog ©umarija Ozalj gospodari s 2.797 haπuma, u kojima bukove sastojinezauzimaju Ëak 70%. Od dvijegospodarske jedinice, veÊa, Suπica, usastavu je Parka prirode Æumberak iu njoj se gospodari po posebnimuvjetima, u dogovoru sa zaπtitarima

Upravitelj ©umarijeLeon MilinkoviÊ

sokih bukovih πuma, jelom, duglazi-jom, borovcem, smrekom i ariπem.Udio bukve, u odnosu na ukupne sa-stojine kojima gospodari, najveÊi je iiznosi 70 posto. Na podruËju Parkaprirode Æumberak nalazi se cijela go-spodarska jedinica Suπica, gdje je po-seban raritet hrast medunac i crnigrab.

- Tijekom 2001. u provedenom po-stupku denacionalizacije vraÊeno jepotomcima bana MaæuraniÊa 45 ha πu-me i isplaÊena novËana naknada zaoduzetu πumu, πto mislim da je do sa-da jedinstveni sluËaj u Hrvatskoj - go-vori upravitelj Leon MilinkoviÊ, dipl.ing.

πumske razglednice


prekoteritorija!

Daleko do radiliπta

Problema u radu ima, jer gospodarei sa 7.000 ha privatnih πuma, za kojejoπ nisu izraeni programi gospodare-nja, tako da nije poznato stvarno sta-nje drvnog fonda u tim πumama. Go-diπnje se u privatnim πumama sjeËe oko2.500 m3. Problem je πto su dræavneπume rascjepkane i πto najveÊim dije-lom graniËe s privatnim posjedima, pato oteæava svakodnevno gospodarenje.Udaljenost radiliπta od Ozlja u prosje-ku je pedesetak kilometara, rijeË je oradiliπtima na Æumberku.

Do sada su, zahvaljajuÊi dobrosu-sjedskim odnosima sa Slovencima, iπlido radiliπta kraÊim putem preko njiho-va teritorija, a kako Êe biti dalje, ne zna-ju. Problem je sloæeniji i ovisi o meu-dræavnim odnosima obaju zemalja, isti-Ëe upravitelj.

U ©umariji je zaposleno devetnaestradnika. StruËno su dobro ekipirani, aimaju i tri πumarska inæenjera. Najve-Êi dio radova na sjeËi i uzgoju obavesami, a na poslovima izvlaËenja

drvnih sortimenata koriste uslugedrugih.

Planovi se izvrπavaju podudarnozacrtanoj dinamici, kako na sjeËi takoi na uzgoju. Od uzgojnih radova, tije-kom godine poπumit Êe se hrastom lu-ænjakom 1,5 ha povrπine, popuniticrnom johom 1 ha, njega pomlatka itretiranje protiv hrastove pepelniceobavit Êe se na 6,5 ha. U jesen bit Êeobavljena njega smrekovog pomlatkana 6 ha i hrasta kitnjaka na 1 ha. Odlipnja do kolovoza na Æumberku jeobavljeno ËiπÊenje smrekovih kulturana 16 ha. »iπÊenje sastojina obavljajuvlastiti radnici, a za radove njege kori-ste vanjsku uslugu.

Tijekom godine u privatnim πuma-ma zasadi se oko 30.000 komada sad-nica smreke, koja se nabavlja iz rasad-nika u Oπtarijama ogulinske podruæni-ce i ©umarskog instituta u Jastrebar-skome.

Zdravstveno stanje πuma je dobro.Od sastojina kojima gospodare, ugro-æen je kesten (rakom kestenove kore) ismreka potkornjacima. Prve bolesti ke-stena evidentirane su 1960. Na podru-Ëju ©umarije nalazi se i pokusna plohagdje se prati zdravstveno stanje keste-na.

U posljednjie dvije godine bilo jeproblema oko plasmana bukove oblo-vine na træiπtu. TrenutaËno ih nema jeroko 90 posto bukovine odlazi u Gor-ski kotar u Finvest iz »abra na prera-du. Nema problema ni s ogrjevnimdrvom, kojim redovito opskrbljuju do-maÊe stanovniπtvo.

Otvorenost πumskim cestama izno-si 18/1000 ha.

Æelja je ovdaπnjih πumara da se po-slije ureenja interijera obnovi fasa-da na πumarijskoj zgradi. Ona je iz-graena 1935. i sada je zapuπtena.Izgradio ju je za svoje potrebe uprav-

Pogled na rijeku Kupu i Ozalj

Zgrada ©umarije Ozalj

Stari grad Ozalj

ljanja πumama ovog podruËja grofThurn-Taxis. Za vrijeme Domovin-skoga rata u zgradi ©umarije bile susmjeπtene StruËne sluæbe karlovaËkepodruænice. Kao spomenik kulture,zgrada se nalazi pod zaπtitom pa jedo daljnjega na njoj zabranjeno vrπi-ti odreene adaptacije, govori upra-vitelj. A da je i dopuπteno, financij-ske moguÊnosti su im nedostatne zatakvu vrstu radova.

Tijekom 2001. u postupkudenacionalizacije vraÊeno jepotomcima bana MaæuraniÊa45 ha πume i isplaÊenanovËana naknada za oduzetuπumu, πto mislim da je dosada jedinstveni sluËaj uHrvatskoj

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:B. Pleπe


Sjeverno more

Kulturno-povijesnabaπtina

GradiÊ Ozalj na rijeci Kupi nalazi seuz samu hrvatsko- slovensku granicu.Prvi put se spominje 1244. kao kraljev-ski grad. Ponad Ozlja dominira utvre-ni zamak srednjovjekovnih obiteljiZrinskih i Frankopana, u kojem se sa-da nalazi muzej.

U mjestu je i jedna od prvih hrvatskihhidroelektrana, a ljepotom arhitektureprivlaËi pozornost posjetitelja Ozlja.

U blizini Ozlja, kod naselja Kama-nje lijepo je ureena πpilja Vrlovka, aza izletnike je zanimljivo i etnoloπkoselo u naselju Trg sa starim drvenimkuÊama pokrivenima slamom, te pav-linski samostan u naselju Svetice. Ovoje i vinorodno podruËje, s poznatomVivodinom i Vrhovcem.

Gospodarski najznaËajnije grane ukraju su poljodjelstvo, tekstilna indus-trija, obrtniπtvo, proizvodnja graevin-skog materijala i turizam.

Do sada su, zahvaljujuÊidobrosusjedskim odnosima saSlovencima, iπli do radiliπtakraÊim putem preko njihovateritorija, a kako Êe biti dalje, neznaju. Problem je sloæeniji i ovisio meudræavnim odnosima

Hidroelektrana na Kupi

Detelj iz Etno-sela

Povrπina ©kotske iznosi 78.742km2, ima viπe od 5 milijunastanovnika, od kojih veÊinaæivi u podruËjima velikih gra-

dova Glasgowa i Edinburgha. Smjeπte-na je na sjevernome dijelu Britanskogotoka, moæemo reÊi “na kraju Europe”,

©KOTSKA - ZEMLJA, LJUDI,OBI»AJI U zemlji

kilta, divla cijela Velika Britanija je od europ-skoga kontinenta odvojena Kanalom.

©kotska obala duga je 10.000 km,ima 787 otoka smjeπtenih uz sjevernui zapadnu obalu. Zelenu gorovitu unu-traπnjost presijecaju brojne rijeke i je-zera, a na sjeveru je Highlands ili ©kot-sko visoËje.

Ujedinjeno Kraljevstvo

©kotska je dio Ujedinjenoga Kraljev-stva od 1707. godine, kada su ©koti iEnglezi potpisali Akt o uniji i postalijedno kraljevstvo. No kroz povijestizbijali su Ëesti sukobi izmeu katoli-

Za odlazak na sjever Europepotreban je kiπobran, vjetrovkakoja πtiti od vlage i kiπe, jervlaga je svuda oko vas.Vjetrovi stoljeÊima oblikujukrπevitu morsku obalu©kotske, talasaju vrijeskomobrasle visoravni i padinepokrivene zelenom travom.Zemlju tradicije, divlje ljepote,brojnih dvoraca i burneproπlosti treba doæivjeti

putopis


burne povijesti i tradicije,je ljepote i dobrog whiskyja

ka i protestanata. Kalvinist John Knoxosnovao je Prezbiterijansku crkvu ©kot-ske, Church of Scotland, koju umjestobiskupa vode odbori (prezbiterijanci).To je bio razlaz s RimokatoliËkomcrkvom. John Knox je umro u Edinbur-gu, a njegova se statua nalazi ispredSt. Giles, Chatedral u Edinburghu. Go-dine 1688. prezbiterijanstvo postajedræavnom religijom i danas ima700.000 Ëlanova.

UnatoË uniji, ©kotska je uspjela sa-Ëuvati djelomiËnu neovisnost. ©kotskebanke tiskaju vlastite novËanice - πkot-ske funte, a ©kotska ima i vlastiti parla-ment od 1999. godine.

Osobito se njegujuobiËaji i jezik

©kotski amblem je ËiËak - Ëeπljika,koji je kao kraljevski zaπtitni znak po-Ëetkom 15. stoljeÊa uzeo James III ofScotland. ©kotski vitezovi su bili znanikao “vitezovi od ËiËka”.

©koti su u 5. i 6. stoljeÊu naπe eredoπli iz Irske. Govorili su gaelski jezik,koji se razvio iz keltskog. Hajlenderigovore gaelski i danas, ili ga mijeπaju sengleskim, pa je nerazumljiv za æiteljedrugih dijelova Kraljevstva. ©kotski (gel-ski) jezik govori oko 80.000 stanovni-ka ©kotske.

©kotska je zemlja burne povijesti i broj-nih dvoraca, kojih je diljem zemlje 1200.Mnogi potomci plemstva joπ uvijek æiveu svojim dvorcima i rade najrazliËitije po-slove kako bi mogli zaraditi za odræava-nje svojih skupih domova. Kroz stoljeÊase vodila borba klanova.

Ispred prezimena Ëesto stoji oznakaMac, i to je gelska rijeË koja znaËi “sinod”.

Gretna Green

Uz granicu s Engleskom smjeπtenoje selo Gretna Green, u kojem se na-lazi kuÊa zvana “stara brklja”. Mjesto

I na vjenËanju - kilt. Crveni cvijet uzapuËku nosi se 11. studenoga i oznaËavasjeÊanje na ærtve II svj. rata u V. Britaniji

Piπe:VeronikaPetriÊStjepanoviÊ

Foto:V. PetriÊStjepanoviÊ

ProËelje katedrale St. Andrews


i kuÊa poznati su po tomu πto su se tuodræavala neobiËna vjenËanja. Nai-me, po engleskom zakonu o braku, zavjenËanje maloljetnih osoba trebalo jedopuπtenje roditelja, a po πkotskomenije. Zato su maloljetni parovi iz En-gleske bjeæali i vjenËavali se u toj ku-Êi. Stoga su rijeËi “Gretna green” po-stale simbolom za tajna vjenËanja ma-loljetnih parova iz Engleske. To je tra-jalo do 1940. godine, jer je tada i u©kotskoj prihvaÊen engleski zakon obraku.

Loch Ness

Posjet Ëuvenom jezeru Loch Nessuprilika je upoznati i ljepotu bjelogoriË-nih πuma. Loch Ness je 37 km dugo i200 m duboko jezero u koje se slijevaosam rijeka, donoseÊi tresetne Ëestice.Duboke mutne vode jezera kriju tajnuvodene nemani Nessy, koju su navod-no neki vidjeli i o kojoj je toliko toganapisano. No umjesto Ëudoviπta Ëija le-genda privlaËi brojne turiste, pronaÊiÊete ga u obliku suvenira u svakoj trgo-vini, za koji kaæu da je najslavniji sta-novnik ©kotske.

SviraË gajdi je tu da i on zabavi po-sjetitelje. Zvuk vjetra, πum liπÊa, vlagai kiπobran u ruci, marama na glavi, do-zivlju burnu proπlost ove mistiËne zem-lje.

Kilt, koæna torbica iwhisky

Kilt je kratka muπka suknja od tarta-na, vunene tkanine, tradicionalno ka-riranoga sukna s karakteristiËnim uzor-kom. Ima mnogo vrsta tartana, viπe od2000 varijanti, ovisno o boji podloge iunutarnjoj boji polja, od plavo-zeleneklana MacKenzija, do grimizno-crneklana Granta.

Ovdje se stoljeÊima vodila borbaizmeu raznih porodica, takozvanihklanova. Svakom klanu ili porodici pri-

pada tartan odreenog uzorka i bojekao znak raspoznavanja i pripadnosti.

Koæna torbica je ukraπena krznom,oko pasa je uËvrπÊena srebrenim lan-cem i ima tri manja lanËiÊa na kojimasu ukrasi. Sadræaj je uvijek isti - pljo-ska s whiskyjem, piÊem koje se tradi-cionalno proizvodi i pije veÊ 500 go-dina.

Crne koæne cipele s vezicama, kojesu vezane na tradicionalan naËin, sa-stavni su dio muπke oprave, kao i bije-le Ëarape, u koje se nekada stavljao bo-deæ. Mali bodeæ sluæi kao kopËa napreklopu kilta.

Po viskiju su ©koti poznati diljem svi-jeta. Na gaelskom jeziku whisky znaËi“the water of life”, voda æivota. Viskise proizvodi od tri jednostavna prirod-na sastojka: vode, jeËma i kvasa. Po-stupak proizvodnje nije tajna, meu-tim destilerije izvan ©kotske nikada ni-su dostigle kvalitetu poznatog “scot-cha”. Pretpostavlja se da je tajna u Ëi-stoj izvorskoj vodi. U destilerijama seproizvode stotine vrsta viskija od razli-Ëitog slada, πto mu daje razliËitu boju iokus.

Tradicionalno πkotsko jelo je zobe-na kaπa - haggis, ovËje iznutrice pomi-jeπane sa zobi.

Edinburgh

Edinburgh je glavni grad ©kotske odpoËetka 15. stoljeÊa. Nekada su u nje-mu stolovali i vladali kraljevi, a danasje samo sjediπte πkotskoga parlamen-ta.

Sagraen je na obalama estuarija ri-jeke Forth, u srediπtu nizinskog podru-Ëja ©kotske, podruËja bogatih farmi irudnog bogatstva. Edinburgh je grad in-dustrije piva, destilerija viskija, tekstil-ne industrije i industrije papira; gradtrgovine, s mnogo banaka i osigurava-juÊih kuÊa.

Royal Castle bio je rezidencija πkot-skih kraljeva i kraljica. Svaki je stanov-nik castla dodao neπto na originalnustrukturu, stoga je danas bogat mjeπa-vinama arhitekture. Tu se nalazi Kru-nidbena dvorana sa simbolima πkotskedræavnosti: kraljevsko æezlo, maË i kru-na. Tu je i top koji toËno u podne ispa-ljuje tane, a kraj njega stoje vojnici uprekrasnim crvenim odorama.

Sjeverno od dvorca Castle Rock jedolina kroz koju prolaze æeljezniËkepruge, a u daljini je Princes street, jed-na od glavnih trgovaËkih ulica. U bli-zini je druga vulkanska stijena - Cal-ton Hill, na kojoj se nalazi Nelsonovmonument.

U istoËnome dijelu grada raskoπanje Holyrood Park. Na uglu parka, nakraju Edinburgh’s Royal Mile je Palace

©kotska je dio UjedinjenogaKraljevstva od 1707. godine,kada su ©koti i Englezi potpisaliAkt o uniji i postali jednokraljevstvo. Povrπina ©kotskeiznosi 78.742 km2, ima viπe od5 milijuna stanovnika, od kojihveÊina æivi u podruËjima velikihgradova Glasgowa i Edinburgha.©kotska obala duga je 10.000km, ima 787 otoka smjeπtenihuz sjevernu i zapadnu obalu

Doæivljaj πume moæe pruæiti i botaniËki vrt

Staro golf igraliπte t

Edinburgh


of Holyroodhouse - sluæbena reziden-cija kraljice u ©kotskoj. Dao ga je sa-graditi King David 1128. godine. Pre-ma legendi, ukazao mu se kriæ i na tomje mjestu sagradio crkvu i nazvao jeHolyrood. U parku, u blizini reziden-cije, kuÊa je iz 16.stoljeÊa, kupaonicakraljice Mary. Tu su veliki kotlovi zazagrijavanje vode, prostor u kojem suboravile dame te pomagale i zabavlja-le kraljicu pri obredu kupanja, koji seu ono doba dogaao nekoliko puta go-diπnje.

U Edinburghu su 1583. godine osno-vana tri sveuËiliπta. Poznata su dvakolea: the Royal College of Physici-ans i Royal College of Surgeons (ki-rurgije).

Poznati studenti Edinburgh Univer-sity bili su Charles Darwin, pisac Tho-mas Carlyle, Sir Walter Scott, i izumi-telj Alexander Graham Bell.

Sir Walter Scott pokopan je u ScottMonumentu. Monument je sagraenizmeu 1840. i 1844., a visok je 220stopa. Nalazi se u Princes streetu i ne-moguÊe je ne vidjeti ga.

Mnoge zgrade Edinburgha datirajuoko 1700. godine.Tada je nastala 37km duga ulica Water of Leith. Zanim-ljivo je da je, izmeu ostalih poreza,tada bio i porez na svjetlo. Vlasnici sumorali plaÊati, inaËe bi im stakla na-mazali izvana tamnim premazom isprijeËili da svjetlost ulazi kroz prozo-re dok ne plate porez.

Na utoku rijeka Dee iDon u Sjeverno morerazvio se grad Aberdeen

Na utoku rijeke Dee i Don u Sjever-no more razvio se grad Aberdeen, in-dustrijsko, luËko i sveuËiliπno srediπte.U Starom Aberdeenu je 1494. godineosnovano sveuËiliπte King’s College.Aberdeen je velika luka poznata joπ odvikinπkoga doba.

Leæi u blizini ribom bogatih pliÊinaSjevernoga mora. Od davnina se istiËelovom na sleeve. Lov sleeva jetijekom prve polovice ljeta.

Poznat je naziv “suha aberdinska ri-ba” joπ od 13. stoljeÊa.

Aberdeen je srediπte istoËnog dijelasjeverne ©kotske, s ugodnim ljetima idobro oËuvanim ili umjetnim πumama.Od Viktorijina vremena, okolica je do-bro posjeÊeni ljetovaliπni kraj u kojemse nalazi i kraljevska rezidencija dvo-rac BALMORAL, koju su stvorili kralji-ca Viktorija i njezin suprug princ Al-bert i jako su je voljeli. U njemu i da-nas Ëesto boravi kraljevska obitelj.

Kada je 1861. godine umro od tifusanjezin suprug Albert, Viktorija se,shrvana tugom, povukla u dvorac Bal-

moral samo sa svojim slugom. Njezi-na odsutnost iz javnog æivota ljutila jeBritance i zato je godinama bila vrlonepopularna.

Grad je izgraen od sivog granita naravnjaku, dok su rijeke Dee i Don izdu-bile strme obale-litice tzv. klifove.Izmeu rijeËnih uπÊa, pred samim gra-dom morska je struja formirala obalnipjeπËani prud. Na obalama su izgra-ene okomite graevine za razbijanjeoceanskih valova i za sprjeËavanje ispi-ranja obala.

Lijepe pjeπËane plaæe i odbljesak vla-ænih granitnih fasada dali su gradu na-ziv srebrni grad sa zlatnim pijeskom.Podloga grada je granit, koji se ne isko-riπtava samo za domaÊu gradnju negose i izvozi. Od granita iz Aberdeena jesagraena i pariπka opera.

GradiÊ St. Andrews,mjesto najstarijeganacionalnog sveuËiliπta

Na obali Sjevernoga mora nalazi segradiÊ St. Andrews, gradiÊ na pjeπËa-noj obali i klifovima privlaËi razne mor-ske ptice i morske æivotinje. Tu se na-lazi West Sands, jedna od najljepπihπkotskih plaæa.

Grad ima pet ulica, koje se pruæajuu smjeru istok-zapad. Poznat je kaosveuËiliπni grad i grad golfa.SveuËiliπte je osnovano 1412. godinei najstarije je u ©kotskoj. Danas u nje-mu æivi i studira stariji kraljeviÊ en-gleske krune.

Nepregledne pjeπËane dine i zelenepoljane imaju idealan poloæaj za veli-ka golf-igraliπta. Tu su izgraeni luksu-zni hoteli za rastroπne bogataπe. U gra-diÊu su trgovine s opremom za igranjegolfa. »est gost je Sir Sean Conery, pa-sionirani igraË golfa i poznati πkotskiglumac. Pravila za golf prvi su put za-pisana u Clubhouse u St. Andrewsu1754. godine.

St. Rule’s Tower je toranj pedesetakmetara visok. S njega se pruæa prekra-san pogled na ovaj neobiËan grad. Ve-

©ume su u tragovima, gotovo supotpuno isjeËene. PoËetkom 20.stoljeÊa poËelo se poπumljavatinasadima brzorastuÊecrnogorice. Na πumske povrπineotpada tek 10% ukupnihpovrπina. Prevladavaju umjetninasadi brzorastuÊih ËetinjaËa.Goleme iskrËene povrπine koristese kao paπnjaci za ovce i goveda

u Aberdeenu s


lika katedrala sagraena je u 12. sto-ljeÊu i tada je bila najveÊa graevina u©kotskoj i godinama srediπte religio-znoga æivota. Od velebnog zdanjacrkve ostali su samo kameni zidovi igranitni nadgrobni spomenici. Zubatosunce, vjetar sa Sjevernog mora i grak-tanje morskih ptica upotpunili su tu-robnost saËuvanih ostataka.

ProËelje katedrale je impozantno.Podsjetilo me na film Hrabro srce u ko-jem je prikazana borba πkotskih vite-zova, zvanih vitezovi od ËiËka.

Bagpipes-gajde, jedanod simbola ©kotske

Gajde imaju dugu i burnu povijestkao i πkotski narod. Od 13. stoljeÊa panadalje svaka narodna kultura u Euro-pi ima svoju inaËicu toga glazbala.Vrhunac popularnosti gajde su dose-gle u srednjem vijeku. One omoguÊu-ju glazbeniku jednakomjerno i glasnosviranje s pomoÊu spremnika zraka -koænatog mijeha. SviraË ga puni zra-kom kroz cijev za puhanje i istiskujezrak preko piska s jeziËcem u prebi-raljku - sviralu s otvorima, i tako odre-uje visinu tona. Himna ©kotske - Bra-ve Scotland prelijepa je koraËnica, ko-ja se izvodi na gajdama!

©ume samo u tragovima

Atlanski ocean sa zapada i Sjevernomore s istoka oplahuju obale ©kotske.Zato kaæemo da ©kotska ima izrazitooceansku klimu, s mnogo kiπnih dana,250 -270 na godinu, i s 1000-4000 mmpadalina. Glasgow ima prosjeËnu sije-Ëanjsku temperaturu 3,10 °C, a prosjeË-nu srpanjsku 15,10 °C.

Smea, plodna tla su u ravnicama,dok su slabo plodni podzoli i tresetnatla u brdovitim podruËjima. Zbog hlad-nih ljeta i snaænih vjetrova gornja gra-nica πume je veÊ na 450 - 600 metaranadmorske visine. Iznad 600 m su πi-roke vriπtine i paπnjaci.

Na niæim poloæajima je listopadnaπuma hrasta i bukve, a na viπim polo-æajima je mijeπana πuma bijelog bora,πkotskog bora i breze.

©ume su u tragovima, gotovo su pot-puno isjeËene. PoËetkom 20. stoljeÊapoËelo se poπumljavati nasadima brzo-rastuÊe crnogorice. Na πumske povrπi-ne otpada tek 10% ukupnih povrπina.Prevladavaju umjetni nasadi brzorastu-Êih ËetinjaËa.

Goleme iskrËene povrπine koriste sekao paπnjaci za ovce i goveda.

Ettrick Forest je moderna plantaæaScots pine - πkotskog bora, πto je osta-tak goleme, drevne πume uz rijeku Et-trick.

odræivi razvoj

Hrvatske πume morajuπto prije izraditijedinstven programplaniranja odræivogkoriπtenja sporednihπumskih proizvoda iusluga i time seukljuËiti u svjetsketrendove. O tomekakvo je trenutaËnostanje, πto i kakopoduzeti, razgovaralose nedavno na skupustruËnjaka hrvatskihπuma u Delnicama

O koriπtenju nedrvnih proizvo-da i usluga kao vrlo znaËaj-noj komponenti hrvatskogaπumarstva razmiπlja se sve vi-

πe. I skup o toj problematici, poËekomprosinca u Delnicama, pokrenuo je nizpitanja Ëijim bi rjeπavanjem ove dje-latnosti u buduÊnosti mogle bitno utje-cati na stvaranje dodatnog prihoda uHrvatskim πumama, te otvoriti novaradna mjesta.

I dokumenti kao πto su Studija o res-trukturiranju te Nacionalna πumarskapolitika i strategija, vaæni za preobra-zbu hrvatskoga πumarstva, govore o timnedovoljno iskoriπtenima resursima.

Nedrvni proizvodi, ali i ostale uslu-ge u πumarstvu, mogu poticajno djelo-vati na razvoj ruralnih sredina. Timebi se u cjelini i Hrvatske πume kvalitet-nije pozicionirale, a novac zaraen odove vrste proizvoda i usluga bio bi zna-Ëajan stabilizacijski faktor poslovanja,istiËe predsjednik Uprave Hrvatskih πu-ma Æeljko Ledinski. TrenutaËno priho-di od ovih djelatnosti u Hrvatskim πu-mama iznose 15 posto, a u buduÊnostise planira porast na 30 posto.

SliËno misli i Ivan HodiÊ, zamjenikdirektora, koji kaæe da treba stvoriti pre-duvjete koji bi, boljom organiziranosti,motivacijom zaposlenih, sreivanjemzakonskih odredbi, omoguÊili boljeiskoriπtavanje nedrvnih proizvoda.

NajveÊi dio zarade od tih djelatnostitreba ostati na podruËju na kojem sestvara jer se na taj naËin stvaraju uvjetiza razvoj cijeloga kraja. Treba napra-viti analizu dosadaπnjih ulaganja,utvrditi intenzitet koriπtenja nedrvnihproizvoda i usluga, prihode od te pro-izvodnje, identificirati organizacije- je-dinice koje Êe se time baviti, anketiratiradnike i raspisati natjeËaje za bavlje-nje tim vrstama djelatnosti. Tu Êe, mi-sli Ivica MilkoviÊ iz Sluæbe ureivanja,biti ubuduÊe vaæna i uloga Nadzornestanice koja bi se unutar poduzeÊa bri-nula o ekoloπkim standardima u proi-zvodnji πumskih proizvoda.

Sudionici sastanaka u Delnicama


Piπe:Vesna Pleπe

Foto:B. Pleπe

Na podruËju delniËke podruænice uposljednjih se nekoliko godina ostvaru-je sve viπe sredstava od nedrvnih proi-zvoda i usluga (posebice turizma).

Naπe πume otvorene su svima kojivole prirodu i uæivaju u njezinim lje-potama. No ostvarivanje prihoda odturizma, pa i nova zapoπljavanja, ima-ju svoju cijenu, upozorava voditeljdelniËke Uprave Herman Suπnik.Zbog masovnih posjeta, ali i slabijegnadzora, πume postaju odlagaliπta ot-pada. Jedno je od rjeπenja kontinuira-na edukacija ljudi kroz razne udruge,a tu je i nezaobilazna uloga medija. Inama πumarima potrebna je takvaedukacija, govori Suπnik.

I Dario MajnariÊ, rukovoditelj Odje-la za lovstvo delniËke podruænice, na-veo je Ëitav niz primjera iz kojih je vid-ljivo da, uz πumare, πumu koriste i mno-gi drugi, ali ne na pozitivan naËin. Pita-nje je na koji naËin sprijeËiti nepriklad-no ponaπanje izletnika, planinara, skup-ljaËa ljekovitog bilja u πumi, odnosnokako zabraniti ili kontrolirati takvo po-naπanje?

Po Petru JurjeviÊu, πefu Ekoloπke slu-æbe, valja maksimalno koristiti nedrvneproizvode i usluge, a Pravilnik o spo-rednim πumskim proizvodima dobra jeosnova za daljnji rad. Treba ga nado-puniti konkretnim popisom svih proiz-voda iz πume koje moæemo koristiti,utvrditi cjenik za tu vrstu proizvoda, akroz osnove gospodarenja definirati po-druËja i lokacije gdje se πto moæe kori-stiti i skupljati.

Mladen Slunjski, πef Sluæbe za proiz-vodnju, smatra da se u posao mora kre-nuti intenzivnije, jer se pokazao isplati-vim i daje dobre rezultate. Upozorio jeda Êe stroæa primjena Zakona u dosa-daπnjih korisnika izazvati otpore.

Hranislav Jakovac iz Hrvatskog πu-marskog druπtva misli da se daljnji po-slovi vezani uz razvoj ovih djelatnostipovjere kreativnim pojedincima, ali dase pri tome viπe koriste i iskustva πuma-

de, a time dopuniti Pravilnik o spored-nim πumskim proizvodima

- ZajedniËkom aktivnoπÊu Sluæbe zaekologiju i ureivanje πuma izraditi je-dinstven program i metodologiju plani-ranja odræivog koriπtenja sporednihπumskih proizvoda i usluga

- Izraditi novi cjenik nedrvnih πum-skih proizvoda i usluga

- Zakonom o πumama inzistirati naozbiljnom proπirenju vrsta i broja pre-krπaja, kaznenih djela i privrednih pri-jestupa, kao i poveÊanju iznosa novËa-nih kazni za prekrπitelje

- Sve nadopune i vrste koriπtenja uni-jeti u izmjene i dopune Pravilnika o Ëu-vanju πuma i πumskih ekosustava i Pra-vilnika o lovno-Ëuvarskoj sluæbi.

KORI©TENJE NEDRVNIH PROIZVODA I USLUGA U ©UMARSTVU

Hrvatske πume moraju imatiprogram odræivog koriπtenjasporednih πumskih proizvoda

Ostvarivanje prihoda odturizma, pa i novazapoπljavanja, imaju svojucijenu. Zbog masovnih posjeta,ali i slabijeg nadzora, πumepostaju odlagaliπta otpada.Jedno je od rjeπenjakontinuirana edukacija ljudikroz razne udruge, a tu je inezaobilazna uloga medija

ra iz zapadne Europe, koji su u razvojutih djelatnosti otiπli daleko ispred nas.

Donijeti su i zakljuËci, koji Êe bitismjernica, ali i poticaj daljnjem razvo-ju djelatnosti.

SljedeÊi koraci

- Trebat Êe, reËeno je, anketirati sveuprave πuma, uz znatno proπirenje po-pisa vrsta sporednih proizvoda i uslugakoje se mogu koristiti u skladu sa Zako-nom o πumama i zakonu o zaπtiti priro-


lovno gospodarstvo

Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

DRÆAVNO LOVI©TE PISANI»KA BILOGORA, VII./11

Osim πto je idealno staniπte zasrneÊu divljaË, u loviπtePisaniËka Bilogora, nove bilovce trebala privuÊi iobnovljena i ugodno ureenalovaËka kuÊa Babinac koja sepo opremljenosti moæe mjeritis hotelima najviπe kategorije

Ovo baπ i nije naljepπa Ëeka,stara je i nakrivljena, ima naBilogori i boljih za pokazati,govori struËni suradnik za

lovstvo Goran Godina, dok zastajemokod jedne od 40-ak Ëeka u dræavnomloviπtu PisaniËka Bilogora. Bez obziraπto ima boljih, ubrzo smo se uvjerili, uovome loviπtu ne teæe za suviπnim kom-forom. Strane lovce, veli Anelko Kala-bek, ne zanima previπe dugi boravakna Ëekama, fotelje ili Ëak kreveti u nji-ma. Koriste ih samo da ”snime” stanje,

πto kraÊe to bolje. Kalabek je zamjenikvoditelja Uprave πuma Bjelovar i oso-ba koja brine da lovstvo ne bude tekhobi i zabava nego i djelatnost od kojese oËekuje uspjeπno poslovanje.

PriËu o racionalnom gledanju na stvarpotvruje i Æeljko ©ibenik, πef odjela zalovstvo u Upravi πuma Bjelovar. On ka-æe da prihodi od lovstva pokrivaju ula-ganja. Sama ta Ëinjenica svrstava ovoloviπte u malobrojna koja posluju pozi-tivno. Ostaje, naravno, dio troπkova kojiu sadaπnjem naËinu voenja i obraËu-na poslova u πumarstvu i lovstvu nisudo kraja definirani.

PisaniËka Bilogora, sluæbenih ozna-ka VII./11, jedno je od dva dræavna lo-viπta s kojima gospodari Uprava πumaBjelovar, ©umarija V. Pisanica (drugo jeÆabjaËki lug - »esma). Ustanovljeno1994. godine na povrπini od 9 331 ha,na podruËju na kojem je prije biloosam(!) lovaËkih druπtava, ovo loviπteposebno je i po tome πto se nalazi naËak pet πumarija, tri æupanije i dvijeuprave πuma! Geografski bi ga najlakπebilo odrediti kao loviπte juænih padinaBilogore Ëija sjeverna granica ide lini-jom izmeu sela Sibenik i ©androvac, ajuæna prati selo V. Pisanicu u duæini oko18 km. Najbliæe veÊe neselje jest Bjelo-var iz kojeg se do ovoga πumovitog lov-πta automobilom stigne za manje od po-la sata. ©umovitog stoga πto je viπe od

Obnovljena lovaËka kuÊa u Babincu

TipiËna πumska zajednica loviπta

Obnovljena lovaËkakuÊa Babinacna Bilogorubi trebalaprivuÊi novelovce

Radi poboljπanja gospodarenja u planu jeosnivanje prihvatiliπta za jelensku divljaËkojim, unoπenjem iz drugih loviπta Hrvatskihπuma, æelimo poveÊati fond jelenske divljaËina Bilogori. Prihvatiliπte bi trebalo bitilocirano na podruËju nekadaπnjega sela Brzaje


70 posto pokriveno πumom. Ostalo suoranice, livade i paπnjaci. Dosta je ma-njih paπnjaËkih povrπina unutar πum-skoga kompleksa, namjerno ostavlje-nih kako bi divljaË dolazila lakπe dohrane. PrevladavajuÊe πumske zajed-nice jesu visoke regularne πume bukvei kitnjaka s obiËnim grabom na viπimpredjelima, odnosno luænjakove sasto-jine u nizinskom dijelu.

Idealno staniπte za srnu

StruËno je miπljenje da je ovo naj-bolje staniπte za srneÊu divljaË u lovi-πtima Hrvatskih πuma. Osim srne kaoglavne gospodarske vrste, lovci Êe seuputiti ovamo i zbog jelena, divlje svi-nje i sitne divljaËi. MatiËni fondovi supuni, no u bjelovarskoj Upravi, a i ulovaËkim krugovima, misle da bi div-ljaËi moglo (trebalo) biti i viπe.

- Plan odstrela srneÊe divljaËi i div-ljih svinja realiziran je u potpunosti,a za jelene tek 50 posto, kaæe ing.©ibenik. Radi poboljπanja gospoda-renja u planu je osnivanje prihvatili-

πta za jelensku divljaË kojim, unoπe-njem iz drugih loviπta Hrvatskih πu-ma, æelimo poveÊati fond jelenskedivljaËi na Bilogori. Prihvatiliπte bitrebalo biti locirano na podruËju ne-kadaπnjeg sela Brzaje, a sve Êe bitipropisano novom lovnogospodarskomosnovom 2005.

O problemima u gospodarenju je-lenom, pa i o tome zbog Ëega plani-rani odstrel nije ostvaren, ing. Kala-bek kaæe:

- Za vrijeme lovostaja na ovom je po-druËju, zbog dobrih staniπnih uvjeta,jelena viπe nego πto propisuje matiËnifond. No ovo nije prirodno rikaliπte je-lena te za vrijeme rike i parenja jelen-ska divljaË jednostavno odlazi - seli seu druga podruËja. I to je jedan od ra-zloga zbog kojih se plan odstrela neostvaruje. Sada se, eto, mogu vidjetikrda jelena, no kasnije ih nema.

OteæavajuÊi faktor u uzgoju srneÊete posebno sitne divljaËi (zeca) jestËinjenica da na rubnom podruËju lo-

PisaniËka BilogoraPovrπina: 9 331 ha od Ëega 7 635 ha pod πumomVisoka divljaË: srna, jelen, divlja svinjaSitna divljaË: zec, fazanLovno gospodarski objekti: 40 natkritih Ëeka (17 zatvorenih),50 otvorenih Ëeka, 50-ak hraniliπta

(nastavak na str. 24)Ova je soba od treπnjeva drva

Josip Santo, Darko Habalija, Æeljko ©ibenik,Goran Godina, Anelko Kalabek

LovaËka kuÊa BabinacOsam soba, 15 leæajeva(puni komfor),bar, dva restorana.Kontakt: H© Tours, tel: 01 4804 231Æeljko ©ibenik, tel: 043 247 111

viπta seljaci iz okolnih sela (»aavac,BaËkovica, BedeniËka, Sibenik...) uzga-jaju ovce i koze. A ovce i divljaË, po-znato je, ne idu zajedno.

Osim prihvatiliπta za jelensku div-ljaË, u πumskome predjelu Pepelane nasjeverozapadnom dijelu Bilogore pla-nira se, uz postojeÊu ogradu koja po-ljoprivredne povrπine πtiti od divljaËi,na povrπini od 1 000 ha sagraditi ogra-du i napraviti dio ograenog loviπta zauzgoj divljih svinja.

Nezaobilazna priËa PisaniËke Bilo-gore jest i krivolov. Bilo ga je u ratnodoba (“tada je to bila opÊa zabava”),ali ima ga i sada. Rampe su na ulazu uloviπta Ëesto slomljene, kaæe ©ibenik.Postavimo nove, no za desetak danani njih viπe nema. Jedna lanjska priËapodsjeÊa kako je ovdje krivolovacuhvaÊen na djelu. Bila je i policija, noosuen je simboliËno. StruËnjaci su na-Ëisto s tim da zakonski propisi ni izda-leka nisu primjereni praksi i stanju naterenu.


akcije

Hrvatske πumedonirale boæiÊna drvcaza Caritasovu akciju

HUMANITARNA AKCIJA “ZA 1 000 RADOSTI”

predsjednik Uprave Hrvatskih πuma g.Æeljko Ledinski i poklonio mu πumar-sku zelenu kapu. IzabiruÊi boæiÊnodrvce za 200 kuna, Predsjednik Re-publike pozvao je i ostale graane dase ukljuËe u ovu i sliËne akcije te da-ruju koliko mogu, dodavπi pritom dadræava “trenutno nije u stanju osigu-rati bolji æivot svim socijalnim sluËa-jevima”.

Hrvatske su πume za tu prigodu do-nirale Caritasu 1 000 boæiÊnih drvacas korijenjem. U prodaji koju su vodilipopularni Vicko i Sonja ©aruniÊ, u su-botu, 13. prosinca, na Trgu bana Jela-ËiÊa u prodaji su sudjelovali i ËlanoviUprave Hrvatskih πuma te poznati no-vinari i glumci Iva GaËiÊ, Ljiljana Bu-njevac FilipoviÊ, Goran Navojec, MiaBegoviÊ, Jozo BariπiÊ i drugi. Graanisu po popularnim cijenama mogli bi-rati drvca razliËitih veliËina, a veÊ uprvim satima subotnje akcije 13. pro-sinca prodano je viπe od 400 borova ismreka. Prodajom drvaca u posudama,koja se mogu presaditi, Hrvatske πumeskrenule su pozornost na masovno re-zanje stabala koja nakon blagdana za-vrπe u smeÊu.

Dvije subote zaredom, 13. i 20.prosinca 2003., Hrvatske πu-me d.o.o. sudjelovale su, za-jedno s joπ tridesetak velikih

tvrtki, u humanitarnoj akciji hrvatskogCaritasa “Za 1 000 radosti” u kojoj jeova humanitarna organizacija prikup-

ljala novac koji je za BoæiÊ poklonilatisuÊu najsiromaπnijih obitelji u Hrvat-skoj.

Kupnjom boæiÊnoga drvca u subo-tu se 20. prosinca, u akciju ukljuËio ipredsjednik Republike Stjepan MesiÊ.Njega je na JelaËiÊevu placu doËekao

Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

U akciju se, kupnjom bora, ukljuËio ipredsjednik Republike Stjepan MesiÊ

Poznati novinari i glumci prodavali suboæiÊna drvca

Trg bana JelaËiÊa


Z a vrijeme blagdanskih dariva-nja Hypo Alpe-Adria-Bank iSlavonska banka u zajedniËkojsu se akciji, u suradnji s Hrvat-

skim πumama, odluËile na novi, origi-nalni korak. Svojim su klijentima, umje-sto uobiËajenih poklona, darovale sad-nice hrasta luænjaka i Ëempresa.Sadnice su osigurale Hrvatske πume, abit Êe posaene na podruËju KopaËko-ga rita u ©umariji Tikveπ (luænjak), gdjesu zbog poplava godine 2002. nastalevelike πtete, te na Hvaru (Ëempres), nakojem je proπle godine u velikim poæa-rima uniπten dio zelenoga pokrova.

AKCIJA HYPO ALPE-ADRIA-BANK I SLAVONSKE BANKE

Umjesto blagdanskih poklona-sadnice luænjaka i Ëempresa!

- Okrenuli smo se ekoloπkim tema-ma i u ime naπih klijenata i poslovnihpartnera æelimo pomoÊi koliko moæe-mo u obnovi πuma. One diπu za nas imoramo ih Ëuvati za sljedeÊe naraπta-je, rekao je prigodom predstavljanjaovoga jedinstvenoga programa Igor Ko-dæoman, potpredsjednk Uprave HypoAlpe-Adria-Bank.

- Kupnjom 3 000 sadnica mi se pri-druæujemo odræavanju ovoga prirodno-ga bogatstva, potvrila je savjetnica uUpravi Slavonske banke Branka ©tinc.

Hrvatske Êe πume, dakako, ovakve ak-cije uvijek pozdravljati i podræavati. (m)

ju, glavni urednik izdanja prof. dr. Slav-ko MatiÊ. Zbog svoje prilagodljivosti naklimatske i pedoloπke uvjete te πirokomekoloπkom valencijom bukvu nalazimou desetak πumskih zajednica, od mikro-uzvisina Posavine i Podravine do visin-ske granice πume hrvatskih Dinarida, re-kao je on.

Sa stajaliπta bioloπke i gospodarske ka-kvoÊe πuma u Hrvatskoj, bukva je iznim-no vaæna za odræavanje prirodne ob-nove i odræivoga razvitka prema naËe-lima zagrebaËke πkole uzgajanja πuma.Osim gospodarske, udjel bukve u hrvat-skome πumskom fondu ima vaæan udjelu odræavanju bioloπke raznolikosti i op-Êekorisnih funkcija πuma.

U ime izdavaËa o monografiji su go-vorili i predstavili je doc. dr. Igor AniÊ,prof. dr. Branimir PrpiÊ, dipl. ing. ÆeljkoLedinski te gost i jedan od autora i re-cenzenata prof. dr. Emil Klimo iz Repu-blike »eπke. U knjizi je na 854 straniceu devet poglavlja i 36 radova viπe od 50autora, bukva obraena sa stajaliπta svihπumarskih disciplina, od taksonomije i

areala do ureivanja zaπtite i uporabe,obuhvaÊajuÊi sva dosadaπnja znanja oovoj vrsti drveÊa. Knjiga je tiskana nahrvatskom i engleskom jeziku. (m)

Monografija o bukvikapitalno je djelo

P red viπe od 150 πumarskihstruËnjaka, znanstvenika,predstavnika gradskih i znan-stvenih institucija, u Novinar-

skom je domu u Zagrebu 11. prosinca2003. predstavljena znanstvena mono-grafija “ObiËna bukva u Hrvatskoj”.Nakon sliËnih knjiga o hrastu luænjakui jeli, to je treÊe monografsko djelo ko-je je zajedno s Hrvatskim πumamad.o.o. i Gradom Zagrebom izdala Aka-demija πumarskih znanosti.

Luænjak je naπe najcjenjenije drvo, je-la je uvjet za prebornu πumu, a bukvaje najraπirenija vrsta i po povrπini i poetatu, a u ukupnome πumskom fonduHrvatskih πuma sudjeluje s 35 posto,istaknuo je, predstavljajuÊi monografi-

Naslovna stranica

S predstavljanja monografije uNovinarskom domu

U ZAGREBU PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA“OBI»NA BUKVA U HRVATSKOJ”

S predstavljanja akcije Hypo Alpe--Adria-Bank i Slavonske banke


Objekti

Tridesetak hraniliπta za divlje svinje,16 za srneÊu divljaË te desetak za je-lensku svjedoËe da je ovo bilogorskoloviπte opskrbljeno brojnim lovno-teh-niËkim objektima. Tu je i oko 70 soli-πta, 40 natkritih (od Ëega 17 zatvore-nih) te 50-ak otvorenih Ëeka. U uporabije i 12 prjenosnih Ëeka za izvianje sr-neÊe divljaËi.

U loviπtu pamte i najjaËi jelenski tro-fej, onaj od 237 CIC poena, odstrije-ljen joπ godine 1983.

LovaËka kuÊa Babinac

Prave Êe lovce, ipak, osim pitomihbreæuljkastih terena Bilogore (najviπivrh 237 m), fascinirati nova lovaËkakuÊa Babinac. Smjeπtena je u πumi nakraju istoimenog sela. Iz Bjelovara (25km) do nje najlakπe je doÊi magistral-nom prometnicom prema Daruvaru,tako da se u Bulincu produæi premaBedeniku i Babincu, sve asfaltnomcestom. Drugi naËin jest voænja istommagistralnom cestom, ali se iz Bulincaproduæi prema Velikoj Pisanici, pa seiz srediπta ovoga moæda i najduæega selau Hrvatskoj (14 km), skrene dobromπumskom prometnicom prema lovaËkojkuÊi (udaljenost gotovo jednaka).

Objekt ima dva restorana u koja sta-ne 50-ak ljudi (veÊi se moæe pomiË-nom pregradom pretvoriti u dvije sale),veliki, koænim foteljama opremljeni barte osam soba s 15 leæajeva. Sve su so-be u masivnom drvu, svaka u drugom(treπnja, brekinja, hrast, brijest...). Uzprostrane kupaonice u sobama su i or-mari za puπke, mini-bar, a svaka Êeimati i TV-prijamnik. Novi, u bjelovar-skoj æupaniji jedini, inæenjer lovstva Jo-sip Santo (nedavno diplomirao na kar-lovaËkoj ©umarskoj πkoli) brine da ukuÊi niπta ne manjka. S diplomiraniminæenjerima πumarsta ©ibenikom i Go-dinom, Santo i lovnik Darko Habalijabrinu o ovome loviπtu, no s obziromna sve poslove koje Êe trebati obavlja-ti kada kuÊa bude u punom pogonu,misle da neÊe biti dovoljni.

U posebnom prostoru je plinska sta-nica, a u joπ jednoj gospodarskoj zgra-di bit Êe hladnjaËa za skladiπtenje div-ljaËi, soba za veterinara, stan za do-mara i drugo.

- U tijeku je ishoenje radne dozvo-le i ovo Êe biti objekt otvorenog tipaza ugoπÊivanje lovaca i ostalih gostijuuz najavu, kaæe Kalabek.

(nastavak sa str. 21)

Ovdje se lovci, ali i ostali, mogu odmoriti

Jedno od hraniliπta

”Nije najljepπa...”


iz moga kuta

Z adovoljavajuÊi poslovni rezul-tat proizlazi iz bolje organiza-cije rada, racionalnijeg poslo-vanja i veÊe kontrole troπkova

na svim razinama. No, boljom raspo-djelom radnoga vremena i veÊom pri-sutnoπÊu struËnog πumarskog osobljana terenu mogu se postiÊi joπ bolji re-zultati - naglaπava dipl. ing. DraæenDumanËiÊ.

U 2003. poæeπka je podruænica, sobzirom na planirani gubitak, ostvari-la zadovoljavajuÊi rezultat.

- Iako je poslovanje naπe podruæni-ce u 2003. godini znatno povoljnije odplaniranog gubitka, πto je, uostalom,trend u posljednje tri godine, rezultatje mogao biti bolji. Za prvih jedanaestmjeseci proizvodnja je ostvarila 108posto godiπnjega plana, a prihod oddrvnih sortimenata, unatoË nepovolj-nim kretanjima na træiπtu, realiziran je102 posto. U usporedbi s ljetnim mje-secima, kada je bila veÊa drvna zali-ha, s nepovoljnom sortimentnom struk-turom, u Ëetvrtom su kvartalu zalihe pa-dale. Tako je u studenome evidentira-no 8 021 m3 zaliha, dok ih je u kolo-vozu i rujnu bilo oko 9 500 m3. ZbognemoguÊnosti plasmana trupaca u Ita-liju, na naπe najveÊe træiπte, u drvnojje zalihi bila izraæenija nepovoljnastruktura tanjih i manje kvalitetnih tru-paca. Napominjem da se prosjeËna os-tvarena cijena drvnih sortimenata stal-no poveÊavala. Premda je financijskirezultat na razini 2001. godine, te us-pjeπniji nego 2002., on dovoljno neodraæava naπ uspjeh, jer smo poslov-no uËinkovitiji nego prije dvije godi-ne. Naime, uzrok tome su, meu osta-lim, veÊi troπkovi plaÊa zaposlenika,posebice onih na odreeno vrijeme,kod kojih su osobito izraæena uËestalai enormna bolovanja. ZadovoljavajuÊiposlovni rezultat je posljedica bolje or-ganizacije rada, racionalnijega poslo-vanja i veÊe kontrole troπkova na svimrazinama. No, boljim koriπtenjem rad-noga vremena i veÊom prisutnoπÊustruËnoga πumarskog osoblja na tere-nu mogu se postiÊi i bolji rezultati. Naj-bolji primjer za to jest akcija racional-

DIPL. ING. DRAÆEN DUMAN»I∆, VODITELJ U©P POÆEGA

Proπirili poslovanje sostalim djelatnostima

nijega prekrajanja trupaca, koju je us-pjeπno proveo dipl. ing. Andrija ©te-fanËiÊ sa suradnicima.

U prihodu Hrvatskih πuma ostaledjelatnosti sudjeluju 15 posto. Kolikije udjel vaπe podruænice, koja se po-sljednjih godina intenzivno bavi izra-dom drvne galanterije?

- Takozvane ostale djelatnosti, po-moÊne i sporedne, sudjeluju u priho-du podruænice 34 posto, a 2002. udjelje iznosio 32 posto. U te djelatnosti kre-nuli smo intenzivnije zato πto smoshvatili da su one jedini prostor koji semoæe razvijati gotovo neograniËeno,buduÊi da træiπte moæe “progutati”znatnu koliËinu naπih proizvoda i uslu-ga. Suprotno tomu, naπa osnovna dje-latnost ograniËena je sjeËivom drvnommasom, a ona se ne moæe poveÊavationako kako bismo to æeljeli. Naime, us-klaenim bilanciranim etatom godiπnjemoæemo posjeÊi izmeu 130 000 m3 i140 000 m3, dok ostalim djelatnosti-ma proπirujemo i poveÊavamo poslo-vanje. Posebno istiËem da smo, osimproizvodnje drvne galanterije u sklo-pu sporednih djelatnosti, u okviru po-moÊnih djelatnosti za prvih deset mje-seci u 2003. godini proizveli Ëak63000 m3 kamena, Ëime smo prema-πili proizvodnju dosadaπnjih godina.

Ulaæe li se posljednjih godina dovolj-no u strojeve, opremu i πumske pro-metnice?

- U obnovu strojeva i prometnicaova podruænica ulaæe u okviru svo-jih moguÊnosti, no zbog dugogodi-πnjeg neulaganja, pred nama je gole-mi zadatak koji se ne moæe ostvaritipreko noÊi. Ipak, u okviru postavlje-nih dinamika gradnje πumskih pro-metnica, teæimo prema optimalnojotvorenosti sastojina te poveÊanjuproizvodne uËinkovitosti, a time iukupnoga prihoda. Na naπem je po-druËju oko 681 km prometnica, odËega 560 km πumskih. Otvorenost πu-ma kreÊe se izmeu 9 i 17 km na ti-suÊu hektara, Ëime ne moæemo bitizadovoljni. Zbog zastarjelosti grae-vinske mehanizacije, nabavili smobuπaÊu garnituru, grejder i buldozer,a napominjem da smo u ovu investi-ciju morali iÊi, jer se niπta nije ulaga-lo Ëak 12 godina. Stoga se u tom ra-zdoblju najviπe investiralo tijekom2003. godine. U zadnje tri godine ku-pili smo za drugu fazu rada 11 trak-tora, od Ëega u novije vrijeme 5EcoTraca, meu kojima izdvajam ne-davno nabavljeni suvremeni zglobnitraktor EcoTrac-72.

Postoji li problem na relaciji πumar-stvo-drvna industrija?

- Premda u odnosima izmeu πumar-stva i drvne industrije na podruËju Po-æeπtine nema nekih osobitih problema,smatram da se treba prikloniti jednomdefiniranom konceptu i odrediti jesmoli za ugovore ili træiπte. Kada je rijeË ougovorima s kupcima, prisutna je jed-na kakofonija i stoga mislim da je træi-πni princip bolji.

U kojoj je fazi proces razminiranjanedostupnih πumskih povrπina na va-πem podruËju?

- Razminiranje smo obavili napribliæno 47 780 m2, a planirali na48 320 m2. Napominjem da su razmi-nirane samo ceste na podruËju gospo-darske jedinice IstoËni Psunj, dok suπumske sastojine po prioritetu na zad-njem mjestu. Na æalost, ostaje viπe od9 300 ha nerazminiranih povrπina, ko-je se vjerojatno neÊe nikada razmini-rati, πto je dugoroËna potencijalna opa-snost za ugroæavanje ljudskih æivota.

Razgovarao:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

Dipl. ing. Draæen DumanËiÊ -voditelj U©P Poæega


I van Mikuπ, vozaË traktora u ©uma-riji Vrbovec u bjelovarskoj Upraviπuma, najbolji je vozaË traktoraEcoTrac 33V u 2003. godini. Za to

je na prigodnoj sveËanosti u bjelovar-skoj tvrtki Metalservis TAD koja proi-zvodi ove male πumske zglobne trak-tore, 19. prosinca proπle godine, na-graen vrijednom nagradom - kuÊnimkinom. Drugo mjesto pripalo je voza-Ëu ©umarije Kutjevo (Uprava πuma Po-æega) –uri AntunoviÊu koji je nagra-en televizorom, dok je treÊe mjestoosvojio Franjo PuËek iz ©umarije Le-pavine u koprivniËkoj Upravi πuma kojije dobio DVD player.

To je konaËni rezultat natjecanja zanajboljeg vozaËa EcoTraca koje je po-Ëetkom proπle godine tvornica Metal-servis TAD otvorila u Hrvatskim πuma-ma (a koji je bio najavljen u naπem Ëa-sopisu), i po kojem se kroz godinu da-na pratio rad vozaËa EcoTraca. Komi-sija u sastavu mr. Æeljko TomaπiÊ (pred-sjednik), dipl. ing. Mirko PolaËek(Hrvatske πume), dipl. ing. Davor Mi-hatoviÊ i serviser Damir DvoraËek (Me-talservis) mjerila je uËinke u pet krite-rija koje su morali zadovoljiti vozaËi -naturalni godiπnji uËinak, utroπak go-riva, ispravnost traktora, novËani efekt,te odræavanje traktora (odnos premastroju).

Osim prvonagraenih, priznanja sudobili i najbolji vozaËi EcoTraca po

Kako gledate na dosadaπnju surad-nju πumara s Parkom prirode Papuk,na Ëijem se podruËju nalaze vrijednegospodarske sastojine U©P Poæega?

- Mogu reÊi da je dobra suradnja sazaposlenicima Parka prirode Papuk, alinapominjem da je prisutan problemdvojnosti upravljanja na tom podruËju.BuduÊi da je ova javna ustanova joπuvijek u fazi uhodavanja, oËekujemoda Êe vremenom sve sjesti na svojemjesto. Nijedan park prirode u nas ni-je nastao kreiranjem javne ustanove,nego iskljuËivo kvalitetnim i predanimradom πumarske struke, odnosno du-gotrajnim radom generacija hrvatskihπumara. Pojedini fenomeni i znameni-tosti u ovome zaπtiÊenom prirodnomobjektu postoje od praiskona, a starostim se mjeri milijunima godina. Za nji-hov nastanak zasluæna je priroda, ane javna ustanova koja vodi brigu o za-πtiti prirode. Stoga taj prostor moæe pro-sperirati samo zajedniËkim snagama iuzajamnom suradnjom. Naime, parko-vi nisu osnovani kako bi πtitili πumu odπumara!

Na poËetku smo procesa restruktu-riranja Hrvatskih πuma. ©to je potreb-no Ëiniti da bi se ono uspjeπno proveloi πto Êe, po vaπem miπljenju, zaposleni-cima donijeti novi Kolektivni ugovor?

- Prvo, da se izrazim informatiËki: unaπim glavama mora se dogoditi jedan“klik”. Restrukturiranje nije procesotpuπtanja zaposlenika, veÊ njihovomotiviranje za obavljanje konkretnogposla. Treba ih svesti u okvir posla kojimogu obaviti i realno ih platiti. Dakle,rad je potrebno stimulirati, a u cilju po-veÊanja profita i zapoπljavanja posto-jeÊega kadra treba traæiti i osmisliti no-ve poslove. Dodatni angaæman sasto-jao bi se u boljem koriπtenju golemogintelektualnog kapitala na svim radnimmjestima, uz primjereno nagraivanje.To bi otvorilo πire moguÊnosti djelo-vanja i poveÊanja prihoda, uz stalnukontrolu troπkova. Poæeπka podruæni-ca na tome radi posljednje tri godine irezultati su vidljivi. Vaæno je javnostπto viπe ukljuËivati u zbivanja u πumar-stvu jer smatram da je naπa struka rela-tivno zatvorena i samozadovoljna. Jav-nost mora promijeniti ustaljeno miπlje-nje o πumarima da samo sijeku πume idobro æive na onome πto im je Bog dao,veÊ da dobrim i potrajnim gospodare-njem brinu o kvaliteti i poveÊanju πum-skih povrπina.

Kada je rijeË o novom Kolektivnomugovoru, mislim da on donosi pravapovoljnija za radnike od Zakona o ra-du. Zadovoljstvo radnika je preduvjetda svoje sposobnosti usmjere na rad zakoje su plaÊeni i ostvare dobre rezul-tate.

Ivan Mikuπ,najboljivozaËEcoTraca

upravama. To su Ante MiπkoviÊ (Upra-va πuma Karlovac), Josip BistroviÊ (Na-πice), Josip Keler (N. Gradiπka) i VladoKovaËiÊ (Zagreb).

PredajuÊi nagrade najboljima, gene-ralni direktor Metalservisa (ubuduÊe Êese tvrtka zvati Hittner metalservis), Stje-pan Hittner izrazio je zadovoljstvo πtose njegova firma ukljuËila u biranje naj-boljeg vozaËa i najavio da Êe se sliËnaakcija s novim traktorima napraviti iove godine. (m)

Nisam seposebnopripremao

Ivan Mikuπ bio je pomalo iznena-en i jako zadovoljan nagradom.

- Nisam radio niπta posebno πto iinaËe ne Ëinim. Pazio sam na trak-tor, nisam ga optereÊivao iznad do-zvoljenog, svaki dan sam pregledaoje li sve u redu. Radio sam na svimterenima s razliËitim sortimentima.Kao πto Ëovjek pazi na svoj auto, ta-ko mora i na traktor.

O traktoru:- Dobar je, joπ kad bi se malo sma-

njila buka. Da, i pumpa vitla radi pripraznom hodu, trebalo bi je isklju-Ëiti u takvim situacijama.

Proglaπenjem pobjednika ipredajom nagrada zavrπeno jenatjecanje za najboljeg vozaËatraktora EcoTrac u Hrvatskimπumama u godini 2003. πto gaje, prvo takve vrste, upriliËilabjelovarska tvrtka MetalservisTAD koja proizvodi ove maleπumske traktore

METALSERVIS TAD NAGRADIONAJBOLJE VOZA»E ECOTRACA

S dodjele nagrada u Metalservisu

Ivan Mikuπ


ljekovito bilje

Poznat je od najstarijih vre-mena, opisuju ga i hvalemnogi prirodoslovci. Jedanod njegovih najboljih po-

znavatelja, Matioli, tvrdi da imaizvanredno dobro svojstvo, jer jaËai oæivljava srce, te smanjuje njego-vo ubrzano lupanje, Ëisti krv, otkla-nja neraspoloæenje i tugu, te poma-æe radu unutarnjih organa. PlinijepreporuËa smjesu soka matiËnjakaza oËi.

Biljka je zeljasta trajnica koja na-raste od 30 do 70 cm visine. Imavrlo razgranjenu Ëetverouglastustabljiku. Listovi na dugim peteljka-ma jajolikog su oblika, po rubu sunazubljeni i jako dlakavi. Bijelo-æuticvjetovi smjeπteni su u prπljenastimcvatovima u pazuhu gornjih listo-va. Biljka cvate od lipnja do kolo-voza, miriπe po limunu, a okus jojje aromatiËan.

Nalazimo je u blizini naselja, uzograde, æivice, u grmlju i πumama,a moæe se uzgajati i u vrtovima.

Ako ga uzgajamo u vrtu, za ma-nje domaÊinstvo dovoljne su tristabljike, koje se razmnoæavaju di-jeljenjem podanka. Sadimo ga u ra-no proljeÊe, na razmake od 30 do40 cm, u vlaæno i humusno tlo, apo potrebi dodajemo i umjetni gnoj.

Upotrebljavamo cijelu biljku, ilisamo listove koje beremo prije iliza vrijeme cvatnje. Treba je paælji-vo brati da se ne izgnjeËi, a suπitina toplom i prozraËnom mjestu uhladu.

Najvaæniji ljekoviti sastav biljkemirisno je eteriËno ulje koje se do-bije iz cijele biljke destilacijom po-moÊu vodene pare.

Upotrebljavamo ga za lijeËenjemnogih bolesti, ali najvaænije ljeko-vito svojstvo, umirujuÊe mu je dje-lovanje. Umiruje æivËane ljude, alii sve one koji imaju problema sa sr-cem, probavom i sliËno. To je i bilj-ka s antivirusnim svojstvima, pa sekoristi kod epidemija gripa, viroza isl. Biljni Ëaj od matiËnjaka u kom-binaciji s valerijanom, kamilicom,hmeljom, lavandom i metvicom lje-kovito djeluje u lijeËenju neuroza,nesvjestica, stresa, napetosti, migre-na i sliËno.

LijeËi i πtitnjaËu, grËeve u crije-vima i maternici, katar æeluca, di-

BILJE NA©EGA PODNEBLJA

MatiËnjak, lijek za æivceπne putove, kroniËni bronhitis, pro-ljev, prekomjerni umor.

UËinkovit je i kod niskog krvnogtlaka, koænih oboljenja poput her-pesa symplexa i herpesa labialisa,ali i u kozmetici lica i tijela, pogo-tovo kod raznih koænih neËistoÊa.

U svijetu je postao poznat zahva-ljujuÊi karmeliÊankama koje su1611., u Parizu, nudile πpirit od ma-tiËnjaka za lijeËenje napetosti, na-draæenosti, lupanja srca, ali i za ma-saæu kod reume, kao oblog kod Ëi-reva, uboda insekata i upale æivca.

Upotrebljava se kao zaËin i do-datak za razne salate, biljne uma-ke, kao dodatak gljivama i jelimaod divljaËi, odnosno upotrebljavase u svim onim jelima kod kojih se,kao dodatak, koristi limun.

»aj od matiËnjaka: tri Ëajne æli-Ëice narezanih listova prelijemo s1/4 kipuÊe vode i ostavimo pokri-veno desetak minuta. Uzimamodvije do Ëetiri πalice Ëaja na dan.Kod grËeva crijeva i æeluËanih pro-blema ne zaslaujemo ga.

»aj za smirenje: jednu juπnu æli-Ëicu Ëajne mjeπavine istih dijelo-va matiËnjaka, valerijane, hmelja,kamilice i metvice prelijemo s 2 dlkipuÊe vode. Poklopimo da odstojipola sata i procijedimo. Uzima sejedna do Ëetiri πalice dnevno za-slaene medom od lavande i ka-dulje.

Kupelj od matiËnjaka: 50 do 60grama listova matiËnjaka prelijemolitrom vode, zakipimo i nakon de-setak minuta procijedimo. TekuÊi-nu ulijemo u kadu za kupanje.

Tinktura: 20 grama matiËnjaka i1 dl 50-postotnog alkohola. MatiË-njak moËimo u alkoholu dva tjed-na i procijedimo. Uzimamo 15 do20 kapi tri puta na dan s malo Ëajaili vode, a djeca uzimaju pola na-vedene doze.

Ulje: uvelo liπÊe matiËnjaka i3/3 maslinova ulja. Uvelo liπÊe ma-tiËnjaka prelijemo s maslinovimuljem i zaËepimo vatom, te pusti-mo da odstoji Ëetiri do πest tjeda-na. Koristimo ga kod reume i opÊe-nito za masaæu.

EteriËno ulje koristimo za inhala-cije respiratornih organa, ljekovitekupke, masaæe, za razne koæne ne-ËistoÊe, reumu, giht i neuralgije.

MatiËnjak (Melissa officinalis L.) izobitelji je usnatica, poznat je i podnazivima limunka, melisa, pËelinjaljubica, metvica i rojevica

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:Arhiv

U svijetu je postao poznatzahvaljujuÊi karmeliÊankamakoje su 1611., u Parizu, nudileπpirit od matiËnjaka zalijeËenje napetosti,nadraæenosti, lupanja srca, alii za masaæu kod reume, kaooblog kod Ëireva, ubodainsekata i upale æivca

MatiËnjak u cvatu sLiπÊe matiËnjaka t


mala enciklopedija πumarstva

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:Arhiv

Rod Ëempresa (Cupre-ssus) obuhvaÊa 15-20 vrsta zimzelenog,jednodomnog drve-

Êa, rjee grmova, uzduæno iz-brazdane kore, Ëetverobridnihili okruglastih, rijetko spljoπte-nih izbojaka te uvijek ljuska-voga, sitnog, nasuprotnog i uzizbojak dobro prileglog liπÊa,poredanog poput crijepa. Ju-venilno liπÊe je igliËavo, cvje-tovi jednospolni, a Ëeπeri okru-glasti, sa 6 - 14 drvenastih lju-saka. Dozrijevaju u drugoj go-dini, Ëeπerna ljuska je u gor-njem dijelu πtitasto proπirenai odebljala, s ili bez πiljka. Sje-menke su duguljaste, plosna-te te πiroko ili usko okriljene,a viπe njih nalazi se ispod sva-ke ljuske. Kliju s dvije do petsupki (kotiledona). »empresise osim sjemenom mogu ra-zmnoæavati i vegetativnim pu-tem: reznicama i cijepljenjem.Nastanjeni su u toplijim umje-renim i suptropskim podruËji-ma sjeverne polutke, od istoË-noga Mediterana do Himalajai Kine, a u Americi od Orego-na do Meksika.

ObiËni i l i mediteranskiËempres (Cupressus sempervi-rens) za nas je vaæan, jer sekao dekorativna vrsta mnogouzgaja u naπim primorskimkrajevima, po parkovima, na-sadima, grobljima, vrtovima ialejama, pojedinaËno, u sku-pinama i drvoredima. U ju-ænom primorju razmnoæava sesamoniklo, rastuÊi u veÊim ilimanjim grupama, bez formi-

MALA ENCIKLOPEDIJA ©UMARSTVA (A - Æ)

Oko 15-20 vrsta Ëempresa nastanjeno jeu toplijim umjerenim i suptropskimpodruËjima sjeverne polutke, a u naπimprimorskim krajevima uzgajaju se udekorativne svrhe obiËni i arizonskiËempres

»empresi(Cupressus)

ranja prostranih πumskih sasto-jina. Najviπe ga nalazimo uokolini OrebiÊa, Æupe dubro-vaËke, ali i juænije, no pojav-ljuje se i u toplijem submedi-teranu. Razmnoæava se sjeme-nom, reznicama, cijepljenjemte izbojcima iz panja. Pojedi-naËna stabla Ëempresa moæe-mo vidjeti i dublje u kopnu,primjerice kod Sinja, Vrlike,Obrovca, Stoca, Mostara, Ce-tinja, Skoplja te na drugimmjestima. Njegovo prirodnostaniπte najËeπÊe je u sjever-nom Iranu, a taj prostor mu jeujedno i istoËna granica. Do-lazi u maloj Aziji, na Kreti i Ci-pru, a odatle se proπiruje napodruËje cjelokupnoga Sredo-zemlja. Stablo naraste u visi-nu 20 - 30 m, kora je tanka,siva i dugo glatka, a kasnijepostaje sivosmea i poneπtouzduæno izbrazdana. Oko 1mm debeli izbojci su okrugliili Ëetverobridni te usmjerenina sve strane. Ljuskasto tam-nozeleno liπÊe je sitno, jajoli-ko i tupo te unakrsno nasuprot-no poredano. ObiËni Ëemprescvate u rano proljeÊe, sjajni ismei do sivi Ëeπeri su smje-πteni na kratkoj stapci, vise,okruglastog su do eliptiËnogoblika. Dugi su 2 - 3 cm, s 8 - 14nasuprotnih ljusaka, udublje-nog do ravnoga πtitiÊa, u sre-dini s malom grbicom i πilj-kom. »eπeri se poËinju otva-rati u rujnu, a poslije ispada-nja sjemenki ostaju visjeti nastablu viπe godina. Vrlo miri-save sjemenke su smee, plo-

ObiËni Ëempres (Cupressus sempervirens)Stablo s LiπÊe i Ëeπeri t


snate i sitne, a ispod svake lju-ske ima ih 8 - 20.

UnatoË Ëinjenici da je me-diteranska vrsta, koja doseg-ne starost i do tisuÊu godina,Ëempres je otporan na nisketemperature i niæe od -2 Cel-zijeva stupnja, zraËna struja-nja, vjetrove, praπinu, posoli-cu i plinove u zraku, a dobropodnosi i suπu. Znakovit je podobro razvijenom korijeno-vom sustavu, dobrom uspije-vanju na kiselom i baziËnomtlu te brzom rastu u mladosti.U ovisnosti o zemljopisnoj πi-rini, raste na podruËjima odmorske razine pa do 700 - 800m. ObiËni Ëempres ima dva ti-piËna varijeteta: var. semper-virens (habitus stupolik iliusko Ëunjast) i var. horizon-talis (kroπnja πiroko Ëunjasta,grane πiroko otklonjene). Po-tonji varijetet pogodan je zavjetrozaπtitne pojaseve. Posto-ji i niz formi ove vrste, kao πtosu Cereiformis, HorizontalisPendula i dr.

Arizonski Ëempres (Cupre-ssus arizonica) uzgaja se u na-πim primorskim krajevima,vitke je i guste kroπnje, sastav-ljene od kratkih izbojaka pre-krivenih smeecrvenkastomkorom. Plavozeleni ljuskasti ijajasti listovi dugi su oko 2mm i æljezdasti. Mogu izluËi-vati bijelu smolu, koja zapa-ljiva πiri neugodan miris. PoliπÊu i svojemu specifiËnommirisu razlikuje se od drugihËempresa. Blago loptasti Ëeπe-ri promjera 0,5 - 2,5 cm, crve-nosmee boje i plavo nahu-kani, smjeπteni su u skupina-ma na sitnijoj stapci. Sastav-ljeni su od 6 do 8 πiljatih lju-saka, sazrijevaju u drugoj go-dini, a dugo ostaju na biljci.Sjemenke su duguljaste, suskim krilcem. Arizonski Ëem-pres bræe raste od obiËnogaËempresa, a otporniji je nahladnoÊu. Naraste i do 20 m.Dobro podnosi suπu, posoli-cu i zraËnu oneËiπÊenost, anema osobitih zahtjeva premaplodnosti tla. Stoga je pode-sniji za uzgajanje dublje ukontinentu od obiËnoga Ëem-

presa, a nerijetko se sadi kaodekorativna vrsta, posebice uparkovima. Dobar je za vje-trozaπtitne pojaseve, ali i kaoπumsko drvo na plantaæamaza proizvodnju tehniËkogdrveta. Prema novijim istraæi-vanjima, rijeË je o skupnojvrsti koja ima pet zemljopi-snih varijeteta. Prirodno je ra-sprostranjena u SjevernojAmerici, od Teksasa do jugo-istoËne Arizone i juæne Kali-fornije, te do sjevernoga Mek-sika, izmeu 1 300 i 2 400 mnadmorske visine.

Meu ostalim Ëempresimaspominjemo vrstu Cupressusmacrocarpa, koja naraste od20 do 25 m u visinu, a Ëiji jeareal vrlo ograniËen na dvamanja podruËja u primor-skome dijelu Kalifornije, u za-ljevu Monterey. To je brzora-stuÊa vrsta, znakovita po zah-tjevu za veÊom zraËnom vla-gom, koja podnosi zasjenu,maglu i udarce vjetra. Manjeje otporna na suπu, a osjetlji-va je i na hladnoÊu. Kroπnjaje πiroko Ëunjasta, s granamakoso usmjerenim prema gore.Postoji kultivar fastigiata, suskom kroπnjom. Starija stablaovoga Ëempresa imaju otklo-njene i neπto viseÊe grane.Okrugli izbojci debeli su 1 -1,5 mm, otklonjeni su ili vise,nisu u jednoj ravnini, a zanim-ljivo je da, kada se protrljaju,miriπu na limun. Jajolikorom-biËno liπÊe je zeleno i neπtouπiljeno, dugo 1,5 mm te okoizbojka poredano u Ëetiri re-da. »eπeri su okruglasti, dola-ze pojedinaËno ili po dva za-jedno na kratkoj i debelojstapci, promjera su 2,5 - 3,5cm. Sastavljeni su od 10 do 12mnogokutnih, bridastih i πilja-stih ljusaka. One su u poËet-ku zelene, poslije sjajne ze-lenkastosivosmee i napo-sljetku ljubiËastosmee. C.macrocarpa ima niz ukrasnihkultivara, kao πto su, primje-rice, Aurea (horizontalni ha-bitus i zlatno liπÊe), Compac-ta (mali okrugli oblik) i dr.

Arizonski Ëempres (Cupressus arizonica)

Cupressus macrocarpa»eπeri i liπÊe s Stablo t


Ëarobna priroda

U z istoËne dijelove Karinskogmora, tek malo istoËnije odmjesta Karina, proteæe se ubrdovitom podruËju duboka

usjeklina kojom protjeËe mala, ali pomnogoËemu osebujna Bijela rijeka. Nje-zino korito u veÊem dijelu toka okruæu-ju visoke stijene tako da moæemo govo-riti o ne baπ osobito lako prohodnom ka-njonu. Rijetka πumska vegetacija nase-ljava samo niæa podruËja, a uz strane ka-njona u gornjim dijelovima nalaze se tekpojedinaËna kræljava stabalca crnog gra-ba i draËe.

Stijene tog kanjona, s obiju strana ugornjem dijelu toka, mjestimice gradevelike prevjese nastale selektivnom ero-

Sa sjeveroistoËne i istoËne straneLike, uz granicu s BiH, proteæese visoka LiËka Pljeπivica. Nje-zin sjeverozapadni dio naziva

se Gola Pljeπivica /1646 m/. Cestom odKapele KoreniËke danas se moæeautomobilom dospjeti pod njezin vrh.Cesta najveÊim dijelom prolazi velikimπumskim prostorima u kojima prevlada-vaju bukva, jela i smreka.

PRIRODA KOJU TREBA UPOZNATI Gola

Vrπni dijelovi planine istiËu se ogo-ljelim gromadnim vapnenim stijenamakoje kao bijeli slikoviti strπci izranjajuiz travnatog zelenila planinskih rudi-na. U stijenama je posvuda nazoËnomnogo fosila nekadaπnjih morskih sta-novnika, a na povrπini vidljivi su mno-gi vanjski krπki erozioni oblici u koji-ma se osobito istiËu duge i oπtrobrideπkrape.

Dio onog velikog biljnog bogatstvapo kojemu je odavno poznata Plje-πivica nalazi se u stijenama vrπnog di-jela i na prostranim zelenim travnja-cima ispod njih. Od ranog proljeÊado u ljeto u stijenama se u cvatnji iz-mjenjuje nekoliko znaËajnih hazmo-fita meu kojima se osobito istiËeKluzijeva petoprsta /Potentilla clusi-ana/ i dvije tri vrste iz porodice klin-

Gorski apolon s Pljeπivice Vrπni dijelovi Gole Pljeπivice

Bijela Piπe:prof. dr. Radovan

KranjËev

Foto:R. KranjËev

Dio sedrenog slapiπta Bijele rijeke


Pljeπivica

ËiÊa. Svojom svjetlomodrom bojomposebno je zamjetno zvonce /Edrai-anthus sp./, a uz njega i bijeli stoli-snik /Achillea clavenae/ te hrvatskatarËuka.

U travnatoj vegetaciji tijekom mje-seca lipnja mnoπtvo je cvatuÊeg bi-lja. Posebno se izdvajaju iπarana i ma-la perunika /Iris variegata, I. pumila/,ljiljani /Lilion bulbiferum, L. bosnia-

cum, L. carniolicum/ i orhideje. Pre-divni veliki busenovi bijelog dinar-skog roπca /Cerastium dinaricum/ namnogo mjesta Ëine ures podnoæjastijena, a kamene su police i pukoti-ne ispunjene brojnim rozetama ka-menika /Saxifraga sp. /. PojedinaËnastabalca klekaste smreke uspinjuse meu stijenama sve do najviπihvrhova.

Planinske rudine oko vrπnih dijelo-va planine tijekom ljeta naseljava velikbroj æivotinjskih vrsta, mahom kukaca.U velikoj skupini leptira posebno mje-sto zauzima zaπtiÊeni gorski apolon/Parnassius apollo/ u relativno velikojpopulaciji. Gola Pljeπivica mu je jednood rijetkih nalaziπta u gorskom podru-Ëju Hrvatske, osobito onih nalaziπta kojase nalaze izvan Velebita.

PljeπiviËko zvonce

rijekazijom vapnenaËkih naslaga, a mjestimi-ce su posve okomite i visoke par stotinametara. To su nedohvatna staniπta pticagrabljivica koje grade gnijezda u prirod-nim πupljinama u kamenu. Radi znaËaj-nog nagiba slojeva i izrazite uslojano-sti, kanjonski prostor u gornjem dijelupruæa impresivnu i nesvakidaπnju sliku,jedinstvenu u Hrvatskoj.

Ime rijeke potjeËe od boje sedre ili tra-vertina koja se zamjeÊuje u ljetnim mje-secima kada ona u najveÊem dijelu svogtoka presuπi. Naime, sedra koja oblaæecijelo korito i sve kamenje oko njega, uto doba ima svjetlosivu do smeÊkastuboju. Radi isuπivanja slojevi sedre pu-caju i ljuπte se, a nekoliko metara visoki

bijelosivi slapovi - vodopadiostaju bezvodni i Ëine se zale-eni. Nevieni krajolik i nevie-na ljepota u tako malom prosto-ru! Samo tu i tamo uz male se-drene barijere zaostaje malo sta-jaÊe vode uz Ëije okrajke sa sti-jena vise brojni bokor papratnja-Ëe venerinog pojasa ili gospinogvlaska /Adiantum capuillus ne-veris/. »ak se i veliki pauk taran-tula naselio u kanjonu uz jednotakvo jezerce.

Posebna zanimljivost Bijele ri-jeke jest i njezino izvoriπte unu-tar velike πpilje. Povrπinska kra-πka erozija i ovdje je ostavilamnogolike tragove. U πpilji segnijezdi veÊa kolonija πiπmiπa.

Strane kanjona Bijele rijeke ugornjem dijelu


uz rub πume

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:B. Pleπe

se oruæana i barutana. Danas je tu Hi-storijski arhiv.

Zanimljivo je da uz varaædinski Sta-ri grad nikada nije bio park. Ureenjeokoliπa poËinje 1933., dok se danaπnjipark poËeo ureivati 1952., prema pla-nu poznatog vrtnog arhitekta ing. Ciri-la JegliËa.

Od kraja 16. stoljeÊa do 1925. Sta-ri je grad u vlasniπtvu grofova Erdödy,a zatim prelazi u vlasniπtvo varaædin-ske opÊine koja zgradu dodjeljujemuzeju. Posljednja temeljita obnova

HRVATSKA KULTURNO-POVIJESNA BA©TINA

Varaædinski Stari gradspomenik je kulturenulte kategorije, koji jesvoj povijesni uspondoæivio u 16. stoljeÊukada ga je obnoviotadaπni vlasnik InanUngand. Od kraja 16. dopolovine 20. stoljeÊa uvlasniπtvu je grofovaErdödy

Grada bila je u razdoblju od 1983.do 1989.

Danas se Muzej sastoji od πest odje-la: kulturno-povijesnog, etnografskog,arheoloπkog, galerije starih i novih maj-stora, entomoloπkog odjela i povijesnogodjela. Djelatnost Muzeja obuhvaÊa po-druËje cijele æupanije varaædinske.

U viπe od sedam desetljeÊa nepreki-nutog rada, Muzej dobio je mnoga pri-znanja, 1996. plaketu grada Varaædi-na, a 1994. nominiran je za Nagradueuropskog muzeja godine.

I z povijesnih dokumenata poznatoje da se veÊ u 12. i 13. stoljeÊu, uzstaru tvravu koja je nastala na kri-æanju nekoliko starih cesta razvilo

naselje zvano Garestin. Ime Varaædi-na prvi se put spominje 1181. Ugar-sko-hrvatski kralj Andrija II. dodijelioje Varaædinu 1209. status slobodnogkraljevskog grada i to je bio prvi takavgrad u sjevernoj Hrvatskoj koji je do-bio takve povlastice.

Kako je Stari grad izgledao do 15.stoljeÊa ne zna se mnogo. Najstarijinjegov dio gotiËka je Ëetverokutna ku-la iz 15. stoljeÊa. To su ustvari bila ula-zna gradska vrata kroz koja se prolazi-lo kolima, a vremenom je kula posta-jala jezgra oko koje se dalje razvijaoStari grad. IstoËna kula i zidovi oko gra-da izgraeni za vladavine Jurja Bran-deburπkog godine 1524.

U 16. stoljeÊu, toËnije 1544. tada-πnji vlasnik Ivan Ungnad poËinje nje-govu obnovu, Ëime u potpunosti mije-nja njegov izgled. Grad dobiva kule re-nesansnog tipa (rondele) ispred kojihsu zemljani bedemi okruæeni jarcimas vodom.

U 17. i 18. stoljeÊu na juænoj stranigrada nadograuju se hodnici, a sje-verno-istoËnoj kuli dodana je kapelicaSv. Lovre. NajveÊi zahvat napravljenje 1705. kada se gradnjom mosta izme-u kvadratiËne kule i sjevernih zidovaunutraπnje dvoriπte razdjeljuje na dvadijela. U vanjskome dvoriπtu nalazila

Ulazno proËelje Starog grada

Stari gradVaraædin Jedan od ulaza u Stari grad

Iz bogate povijesne baπtineUnutarnje dvoriπte


Pogled na masiv Kleka iz Ogulina

Ëovjek i priroda

N akon uspostavljenih pouËnihstaza na Kalniku, Medvedni-ci, Loboru, Varoπkom lugu,DrveniËkim stinama, Vraæjem

prolazu i Klek je dobio svoju pouËnubotaniËku stazu. U suradnji s TuristiË-kom zajednicom grada Ogulina i Bota-niËkom sekcijom H©D Ogulin, a na ini-cijativu prof. dr. sc. Josipa FranjiÊa i mr.sc. Æeljka ©kvorca, te uz pomoÊ djelat-nika U©P Ogulin, pripremljena je i ozna-Ëena PouËna botaniËka staza Klek.

Otvaranjem joπ jedne pouËnestaze, one na Kleku, Hrvatskeπume æele posjetiteljima ituristima pribliæiti πumu iprirodne ljepote ogulinskogakraja. Klek je sa svojimgorostasnim izgledom ivisinom od 1 182 m pravomjesto za to

UPRAVA ©UMA OGULIN

Otvorena PouËnabotaniËka staza Klek

Prigodom otvorenja staze, predsjed-nik Uprave Hrvatskih πuma, Æeljko Le-dinski naglasio je vaænost ovakvih po-uËnih staza rekavπi da “zadatak Hrvat-skih πuma nije samo uzgoj i proizvod-nja drvne sirovine, nego i pribliæava-nje πume i njezinih opÊekorisnih funk-cija puËanstvu. Kroz desetak do sadapostavljenih pouËnih staza diljemHrvatske, naπim mlaim naraπtajimaæelimo pokazati kako se πuma moæe itreba zaπtiti te kako se πuma moæe i tre-ba voljeti”.

I ova pouËna botaniËka staza bit Êeu turistiËkoj ponudi ogulinskoga kra-ja, koji je svojim prirodnim ljepota-ma i poznatim Olimpijskim centromBjelolasica, kao skijaπko zimskoodrediπte uveden u sve turistiËke kar-te ovoga dijela Europe. Brojni plani-nari koji se gotovo svakodnevno pe-nju na Klek, upoznat Êe tako i velikobogatstvo vegetacije ove povijesneplanine.

Klek povijesna planina

Svojim oblikom i gorostasnim izgle-dom Klek je od pamtivijeka bio inspi-racija narodnoj maπti ovoga kraja, pasu uz njega vezane brojne legende ipriËe, od obiËnih do onih straviËnih.

Piπe:A. Z. LonËariÊ

Foto:A. Z. LonËariÊ

Pogled na masiv Kleka iz Ogulina

PouËna botaniËka staza polaziiz mjesta Bjelsko, odmah odceste, gdje vodi i planinarskastaza na vrh Kleka. Na stazi senalazi πest stajnih toËaka nakojima se nalaze u prirodniokoliπ uklopljeni informacijskipanoi sa fotografijama u bojibiljnih vrsta koje se nalaze natoj stajnoj toËki. Takoposjetitelji mogu odmahprepoznati vegetaciju togokoliπa


Iznad grada Ogulina uzdiæe se prepo-znatljiva gora Ëudesnoga oblika i zas-traπujuÊe ljepote - Klek visok 1 182 m.Klek je visoki vrh sjeveroistoËnog gre-bena Velike Kapele. Za lijepog vreme-na vrh Kleka vidljiv je i s udaljenostiod viπe stotina kilometara, s Medved-nice, Risnjaka, Velebita...

Klek je odavno prepoznat kod bo-taniËara, zoologa, putopisaca, plani-nara i drugih ljubitelja prirode. Klekje jedan od zaπtiÊenih hrvatskih bo-taniËkih rezervata s brojnim rijetkimi zaπtiÊenim planinskim biljkama. Ta-ko je zapisano da je Ljudevit FarkaπVukotinoviÊ 1850. godine rekao:“Kad se Ëovjeku koje mjesto dopa-da, onda æeli joπ jedanput tamo do-Êi; tako i ja æelim Ogulin joπ jedan-put pohoditi i po Kleku joπ jedanputπetati...”

Nije li stoga prirodno da se na juæ-nom podnoæju planine Klek postavi i

za sve ljubitelje prirode priredi PouË-na botaniËka staza?

Biljne vrste Kleka

Flora ogulinskoga kraja, osobito Kle-ka, oduvijek je privlaËila pozornost pri-rodoslovaca, planinara i ljubitelja pri-rode, pa se Klek isprva tretirao kao spe-cijalni botaniËki rezervat. Godine1971. proglaπen je rezervatom prirod-nog predjela na povrπini od 850 hek-tara. Prema registru posebno zaπtiÊe-nih objekata prirode Republike Hrvat-ske, podruËje Kleka evidentirano je ukategoriji zaπtiÊenih krajolika. Zbogsvojeg poloæaja vegetacija Kleka obilu-je nizom rijetkih i zaπtiÊenih vrsta, odkojih svakako treba spomenuti kleËkijaglac (Primula kitaibeliana), dlakavisleË (Rhododendron hirsutum), æutu si-riπtaru (Gentiana symphyandra), bijelistolisnik (Achillea clavenae), planinsku

ZaπtiÊene i rijetke biljne vrste Kleka

πumaricu (Pulsatilla alpina), bijeli vi-menjak (Platanthera bifolia) i mnogedruge. Kako su navedene vrste dekora-tivne i rastu na ograniËenome prostoru,one su zbog velike posjeËenosti Klekadanas relativno ugroæene i zadræale suse na najnepristupaËnijim mjestima - na-glaπava prof. dr. sc. Josip FranjiÊ.

PouËna botaniËka staza polazi izmjesta Bjelsko, odmah od ceste, gdjevodi i planinarska staza na vrh Kleka.Na stazi se nalazi πest stajnih toËakana kojima se nalaze i dobro u prirodniokoliπ uklopljeni informacijski panoi sfotografijama u boji biljnih vrsta kojese nalaze na toj stajnoj toËki. Tako po-sjetitelji odmah mogu prepoznati ve-getaciju tog okoliπa.

Za pomoÊ posjetiteljima TuristiËkazajednica grada Ogulina, pripremilaje i malu broπuru s najvaænijim poda-cima o vegetaciji koja je vidljiva sastaze.

Pano s PouËnom stazom


porezne olakπice

Od 1. sijeËnja 2003. godine svefiziËke osobe obveznici porezana dohodak imaju pravo nauveÊanje osobnog odbitka, atime i umanjenje porezneosnovice po razliËitim osnovamai u razliËitim iznosima. Kolikomogu ostvariti samci, koliko akosu joπ invalidi, πto Êe se priznatikao troπak zdravstvene zaπtite,gradnje kuÊe ili stana, proËitajteovdje

P ravilnikom o porezu na dohodak(Narodne novine, 140/03) kojije stupio na snagu 13. rujna2003. uvedene su nove Odredbe

te izmjene Odredbi Pravilnika, koje seodnose na prava poreznih obveznika na“uveÊani” osobni odbitak (neoporezividio dohotka) predvien Pravilnikom oporezu na dohodak (Narodne novine,127/00, 150/02).

Naime, Ël. 29. Zakona o porezu na do-hodak te Ël. 50. Pravilnika o porezu nadohodak propisan je jedinstveni neopo-rezivi dio dohotka za svakog poreznogobveznika (1 500,00 kn, a primjenjujese pri isplati dohotka od nesamostalnograda). No, od 1. sijeËnja 2003. omogu-Êeno je proπirenje pojma neoporezivogdijela dohotka na sljedeÊe kategorije:

- Priznavanje izdataka na ime pokriÊaosnovnih æivotnih potreba.

- Priznavanje izdataka vezanih uz zdrav-stvene potrebe.

- Priznavanje izdataka na ime rjeπava-nja ili poboljπanja uvjeta stanovanja po-reznog obveznika ili njegovog braËnogdruga.

- Priznavanje izdataka na ime pokriÊaosnovnih æivotnih potreba.

UveÊanje osobnog odbitka, u godiπnjojporeznoj prijavi, na ime izdataka za pokri-Êe osnovnih æivotnih potreba moguÊe jeostvariti po osnovi:

a) uzdræavanja Ëlanova obitelji i djeceb) invalidnostic) prebivaliπta - pravo na uveÊanje

osobnog odbitka po ovoj osnovi imaju po-rezni obveznici i Ëlanovi njihovih obiteljikoji borave na podruËju od posebne dræav-ne skrbi te na brdsko-planinskim podruËji-ma, ali tek po podneπenoj godiπnjoj pore-znoj prijavi, a ne i pri utvrivanju preduj-ma poreza na dohodak.

Pritom napominjem da se uzdræava-nim uæim Ëlanovima obitelji i uzdræava-nom djecom od 1. sijeËnja 2003. sma-traju sve fiziËke osobe Ëiji dohodak i dru-gi primici koji se ne smatraju dohotkom

Kako iskoristiti nove pogodnostii uveÊati neoporezivi dio dohotka

Piπe:Kristina KoæarPerez

Foto:Arhiv

ne prelaze iznos peterostrukog osnovnogosobnog odbitka godiπnje ( 7 500,00 kn).

Po ovoj osnovi moguÊe je godiπnje ko-ristiti pravo na uveÊani osobni odbitak uvisini 12 000,00 kn.

Priznavanje izdatakavezanih za zdravstvenepotrebe

Osnovni osobni odbitak moguÊe je uve-Êati za iznos stvarnih troπkova za zdravs-tvene usluge te nabavku ortopedskih po-magala u Republici Hrvatskoj, za vlastitepotrebe do najviπe 12 000,00 kn godiπnje.

Zdravstvene usluge pritom podrazumi-jevaju usluge u okviru primarne i specijali-stiËko-konzilijarne i bolniËke zdravstvenezaπtite u svrhu lijeËenja ukoliko takvi tro-πkovi nisu podmireni iz osnovnog, dopun-skog i privatnog osiguranja ili na teret da-rovanja za te namjene.

Ovo se, naime, ne odnosi na estetske ikozmetiËke zahvate te kozmetiËka sreds-tva, nabavke sanitetskog potroπnog mate-rijala, dijagnostiËkih sredstava te sredstavakoje se ne mogu kupiti bez recepta.

Karakteristika ovakvog vida uveÊanjaosobnog odbitka moguÊe je samo za po-reznog obveznika, ali ne i za Ëlanove nje-gove uæe obitelji i djece bez obzira na svoj-stvo uzdræavanosti.

Priznavanje izdataka naime rjeπavanja ilipoboljπanja uvjetastanovanja poreznogobveznika ili njegovogbraËnog druga

»ini se da je najzanimljiviji naËin kakouveÊati svoj osobni odbitak na ime trajnogrjeπavanja stambenog pitanja i to za:

a) kupnju ili izgradnju stambenog pro-stora nakon 1. sijeËnja 2003.:

- iz vlastitih sredstava- iz namjenskog stambenog kredita.Prilikom rjeπavanja stambenog pitanja

namjenskim stambenim kreditom u cijelo-sti ili djelomiËno poveÊani osobni odbitakmoguÊe je ostvariti uz ugovor o kreditu, do-kaz o prebivaliπtu ili boravku u nekretninineposredno nakon kupnje ili izgradnje.

Osobni odbitak po osnovi plaÊenih ka-mata priznaje se bez obzira na vrijemezakljuËivanja namjenskog stambenog kre-dita ukoliko nije ugovoren uz kamatu ni-æu od 6 posto godiπnje. Za ugovore zak-ljuËene nakon 1. sijeËnja 2003. plaÊenekamate smatrat Êe se neoporezivim dije-lom dohotka do visine 12 000,00 kn go-diπnje bez obzira na visinu ugovorene ka-matne stope.

Izgradnjom se pritom smatra gradnja sta-na ili kuÊe, izvoenje pripremnih grae-vinskih radova te ugradnja i montaæa opre-

me, gotovih graevinskih elemenata i kon-strukcija prema Zakonu o gradnji.

b) investicijsko odræavanje na postoje-Êem stambenog objektu poreznog obve-znika ili njegovog braËnog druga na po-druËju Republike Hrvatske od 1. sijeËnja2003. (naravno, ovakav naËin uveÊanjaosobnog odbitka moæe koristiti samo je-dan od braËnih drugova).

Pod investicijskim ulaganjima podrazu-mijevaju se sva ulaganja na postojeÊemstambenom prostoru u vlasniπtvu poreznogobveznika ili njegovog braËnog druga.

Dio osobnog odbitka po osnovi slobod-no ugovorene najamnine moguÊe je uve-Êati do visine 50 posto plaÊene najamni-ne, najviπe do 12 000,00 kn godiπnje.

Priznanje izdataka na imedanih darovanja

UveÊanje osobnog odbitka moguÊe jedo visine 2 posto od primitaka u proteklojgodini iznimno i u viπim iznosima po osno-vi darovanja prema fiziËkim i pravnim oso-bama koje obavljaju kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, hu-manitarne, sportske i vjerske djelatnosti, bi-lo u novcu, bilo u naravi.

ZakljuËakOd 1. sijeËnja 2003. godine sve fiziËke

osobe obveznici poreza na dohodak ima-ju pravo na uveÊanje osobnog odbitka, atime i na umanjenje porezne osnovice posvim prethodno navedenim osnovama donajviπe:

- 18 000,00 kn ako su samci i viπe uko-liko imaju invaliditet, uzdræavaju Ëlanoveobitelji i djecu, æive na podruËju posebnedræavne skrbi ili na brdsko-planinskim po-druËjima;

- 12 000,00 kn godiπnje za stvarno pla-Êene troπkove zdravstvenih usluga i orto-pedska pomagala;

- 12 000,00 kn godiπnje za kupnju, iz-gradnju ili investicijsko odræavanje stam-benog prostora;

- 2 posto primitaka prijavljenih u godi-πnjoj poreznoj prijavi za proteklu godinuza darovanja.

Osnovni osobni odbitak moguÊe je uveÊati zaiznos stvarnih troπkova za zdravstveneusluge te nabavku ortopedskih pomagala uRepublici Hrvatskoj, za vlastite potrebe, donajviπe 12 000,00 kn godiπnje

12 000,00 kuna godiπnje priznaje se zastvarno plaÊene troπkove zdravstvenih uslugai ortopedska pomagala, a isto toliko godiπnjei za kupnju, izgradnju ili investicijskoodræavanje stambenog prostora


Dr. Antun LevakoviÊ zlatna jekarika u gotovo neprekidnomlancu πumarskih znanstvenihdjelatnika podrijetlom izVinkovaca i okolice otkakose poËelo πumama struËnogospodariti u ovom dijeluEurope. Bio je i ostao jedanod najveÊih hrvatskih isvjetskih πumarskihznanstvenika u prvoj poloviciXX. stoljeÊa

U povodu stote obljetnice znan-stvenog i organiziranog πu-marstva jugoistoËne Slavoni-je, a poglavito vinkovaËkog

πumarstva, prije skoro 30 godine (29.rujna 1974.) u Rokovcima kod Vinko-vaca otkrivena je spomen-ploËa narodnoj kuÊi πumarskog znanstvenikadr. Antuna LevakoviÊa. Iako veÊina πu-mara koji su πumarstvo zavrπili na ©u-marskom fakultetu u Zagrebu poslije I.svjetskog rata poznaje dr. LevakoviÊakao dugogodiπnjeg profesora ©umar-skog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, ni-je na odmet da i πira javnost bude ne-πto pobliæe upoznata tko je dr. AntunLevakoviÊ.

Profesor, doktor, dekan,urednik

Antun LevakoviÊ rodio se 31. sijeË-nja 1885. godine u malenom slavon-skom selu Rokovci, u seljaËkoj pravou-æitniËkoj obitelji Ëiji je rad i poπtenje biloËvrsto uporiπte i jamstvo za uspjeh u πu-marskoj nauci. Zavrπivπi u Vinkovcima1903. godine s odliËnim uspjehom gim-naziju, upisao je i zavrπio, uz pomoÊBrodske imovne opÊine Vinkovci, ©u-marsku akademiju u Zagrebu (1907.),koja je tada joπ bila “prislonjena” uz Mu-droslovni fakultet SveuËiliπta u Zagre-bu. Tadaπnja maarska dræavna upra-va ni poljoprivrednim ni πumarskim uËi-liπtima u Hrvatskoj, pa ni ©umarskoj aka-demiji, nije sve do kraja I. svjetskog ra-ta priznala rang visokih uËiliπta iz ino-zemstva, pa su osobito u dræavnim πu-marskim institucijama namjeπtenici biliuglavnom stranci. Krajiπke imovne op-Êine πkoluju i zapoπljavaju veÊinom do-maÊe sinove, pa se Antun LevakoviÊ pozavrπenoj ©umarskoj akademiji kraÊevrijeme zapoπljava u Gradiπkoj imovojopÊini, vlastelinstvu u Valpovu, a posli-je toga u Gospodarstvenom uredu Brod-sko imovne opÊine u Vinkovcima. Ka-ko su u gospodarstvenom uredu Brod-sko imovne opÊine brzo uvidjeli u Le-

Luænjakove sastojine na kraju sujoπ jedne æirorodne godine. Podaci o æiru, kao πto je periodi-citet uroda, koliËina æira koja se

moæe skupiti za punog i djelomiËnoguroda, veliËina, teæina i kvaliteta æira -πumarima su poznati. Ovdje Êemo seosvrnuti na manje poznate sitnice kojeje ponekad korisno znati.

Kao prvo, malo tko zna da je æir sim-bol besmrtnosti i nositi ga znaËi osigu-rati si dug i zdrav æivot.

Æir je bogat tvarima koje organizamlako prihvaÊa i sadræi oko 35% πkro-ba, 8% πeÊera, do 4% bjelanËevina, tri-jeslovine i druge tvari. Od najdavnijihdana bio je Ëovjeku hrana i prvi kruh

Æir je simbol besmrtnosti inositi ga znaËi osigurati sidug i zdrav æivot. Æir jebogat tvarima kojeorganizam lako prihvaÊa isadræi oko 35% πkroba, 8%πeÊera, do 4% bjelanËevina,trijeslovine i druge tvari. Odnajdavnijih dana bio jeËovjeku hrana i od njega sepravio kruh

ÆIR KAKAV NE POZNAJEMO

Nakrivio kapu æirkoji se spravlja ovako: skupljeni se æirsuπi (prvo na suncu, poslije u peÊnici),oËisti od ljusaka, mrvi ili reæe na ma-nje komade koji se dva-tri dana moËeu vodi, a potom se preliju svjeæom vo-dom i neko vrijeme kuhaju. Kuhani seæir osuπi, a suhi se komadiÊi melju ubraπno ili krupicu.

Uz dodatak 10 - 15% pπeniËnog bra-πna, moæe se napraviti ukusan i hra-njiv kruh.

U nekim zapadnim zemljama i da-nas se pravi æirovo braπno od kojeg serade lepinje, uπtipci, torte i keksi.

Præeni i mljeveni æir moæe posluæitikao zamjena za kavu, a u NjemaËkojse upotrebljava poznata æirova kava“Eichelkaffee”.

U tu se svrhu oguljene i izrezane sje-menke suπe na umjerenoj temperaturii spremaju u dobro zatvorene staklen-ke. Potrebna koliËina æira præi se doksjeme ne postane tamnosmee, same-lje se i kuha kao prava kava 10-ak mi-nuta.

Piπe:mr. sc. Sandra

CrnkoviÊ

Foto:S. CrnkoviÊ

Æir moæe posluæiti i u druge zanim-ljive svrhe: naime, neki narodi vjerujuda Êe æir napuπtenu ljubavniku, ako ganosi uz sebe, vratiti odbjeglu dragu.

Ako ga sanjate, smijeπi vam se dobi-tak i blagostanje; uvuËe li vam se u sanhrast, oËekuje vas dug i bezbriæan æi-vot.

I za kraj: Doæivjeli ste stres na poslu?Ili vas je razoËarao prijatelj? Niπta lakπeza nas πumare doli pomoÊ potraæiti u πu-mi! Naime, ameriËki ekopsiholog Theo-dore Roszak tvrdi da je najjednostavnijilijek nakon stresa - zagrliti drvo.

“Luænjak u obÊe vaæan je, da ijedan baπ od najvaænijihhrastovah u naπih stranah, jersu ga puni kod nas πto uHrvatskoj, πto u Slavoniji sviluzi i dubrave”(“O hrastovah æupanijeBelovarske”, Lj. VukotinoviÊ)

Nakrivio kapu æir

Osuπiti, izrezati, ispræiti i za kojuminutu kava je gotova

tajne πume


©UMARSKI ZNANSTVENIK IZ ROKOVACA DR. ANTUN LEVAKOVI∆

Nauka je cvijetkoji treba traæiti

snika za πumarske pokuse, a 1951./2. de-kan ©umarskog fakulteta. Kada su u ©u-marskom listu objavljeni i prevedeniizvadci iz njegove dizertacije, dr. Leva-koviÊ stalno objavljuje u struËnom tiskui u zemlji i u inozemstvu, pa postaje po-znat u cijeloj Europi i svijetu po struË-nim radovima o izmjeri i izraËunavanjudrvnih masa i o prirastu πuma. Viπe od50 struËnih objavljenih radova, uz na-poran znanstveni rad i nastavu na ©umar-skom fakultetu, rad u Zavodu za πumskepokuse, te rad na ureivanju ©umarskoglista i Glasnika za πumarske pokuse, si-gurno su ponajprije podigli struËnu re-putaciju ©umarske akademije prvog ©u-marskog uËiliπta u bivπoj dræavi, kao iprvom ©umarskom fakultetu na Balkanu.Nekoliko desetljeÊa svakodnevno, dubo-ko u noÊ u zgradi prijaπnjeg ©umarskogfakulteta u VukotinoviÊevoj ulici br. 2 (sa-daπnjoj Direkciji), svjetlo je oznaËavaloradnu sobu dr. Antuna LevakoviÊa u ko-joj je on radio i do jutra. Bio je poπtovani cijenjen i od profesora i studenata zbogintenzivnog rada i znanstvenog stvara-

vakoviÊa veliku nadarenost i sklonostπumarskoj struci, rukovodeÊi kadar πa-lje ga u BeË da tamo u Hochschule fürBodenkulture doktorira jer u Zagrebu tonije mogao. U BeËu ne priznaju zagre-baËku ©umarsku akademiju, koju je Le-vakoviÊ s odliËnim uspjehom poloæio,pa mora polagati sve ispite ponovno, atek onda predaje dizertaciju, koju vrlouspjeπno brani. Vrativπi se s doktoratom,u Brodskoj imovnoj opÊini radi u Go-spodarstvenom uredu i na πumarijamaOtok, Pleternica i Rajevo selo, a 1917.ostaje suplent ©umarske akademije. Pre-daje nekoliko predmeta, a kada je 1919.godine Akademija pretvorena u Poljo-privredno-πumarski fakultet, postaje dr.LevakoviÊ iste godine redoviti profesorza dendrometriju.

Pedeset struËnih radova

Do umirovljenja 1952. godine on jena ©umarskom fakultetu predstojnik Za-voda za πumske pokuse. Dugi niz godi-na bio je urednik ©umarskog lista i Gla-

povijest πumarstva

Rodna kuÊa dr. Antuna LevakoviÊa u Rokovcima

nja i πirine pogleda. Skroman i povuËen,æivio je samo za svoj rad i znanost, ær-tvujuÊi tomu cijeli svoj privatni æivot.Umro je 2. oæujka 1955. i pokopan uZagrebu.

Znanstvenik svjetskogaglasa

Brodska imovna opÊina Vinkovci ni-je dala samo znantna sredstva za iz-gradnju ©umarskog doma veÊ je poslijedala i zgrade ©umarskog fakulteta u Za-grebu. »elni ljudi su otkrili i πkolovalijednog od velikana πumarske struke.Dr. Antun LevakoviÊ (1885.-1955.) prvije Hrvat doktor BeËke Bodenkulture,profesor dendrometrije na ©umarskojakademiji pri Mudroslovnom fakulte-tu, a od 1919. godine redoviti profesorna Gospodarsko-πumarskom fakultetuu Zagrebu, znanstvenik svjetskoga gla-sa iz dendrometrije, predstojnik Zavo-da za πumske pokuse (1922.-1952.) idopisni Ëlan Akademije Zemedelske uPragu (1926.) te gost profesor na Po-ljoprivredno-πumarskom fakultetu u So-fiji (1936. godine.) Njegova struËnaknjiga “Dendrometrija” posveÊena je ipredana predsjedniku Brodske imovneopÊine u Vinkovcima Marijanu Mihalj-koviÊu. Dr. Antun LevakoviÊ zlatna jekarika u gotovo neprekidnom lancu πu-marskih znanstvenih djelatnika podri-jetlom iz Vinkovaca i okolice otkakose poËelo πumama struËno gospodaritiu ovom dijelu Europe. Zbog njegoveskromnosti moæda se i premalo o nje-mu Ëulo, ali kada otvorite znanstveneπumarske knjige, neprestano Êete nai-laziti na njegovo ime. Prema njegovimrijeËima, “nauka je poput cvijeta ljubi-ce skrivena, koju treba dugo vremenatraæiti i ubrati”. Kao πto je nekad svje-tlo iz njegove radne sobe gotovo ne-prestano svijetlilo dugo u noÊ, tako Êenjegovo ime i djelo joπ dugo svijetliti uπumarstvu Hrvatske.

Piπe:ZvonkoPeiËeviÊ

Foto:Z. PeiËeviÊ,Arhiv


kultura

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:V. Pleπe ZapoËeta prije 25 godina, za-

hvaljujuÊi entuzijazmu poje-dinaca, s pokojnim profe-sorom Lokvarcom Nikolom

Lepinskim na Ëelu, i danas djelujeumjetniËka radionica na otvorenom -Goranska kiparska radionica. Potpo-ru za realizaciju projekta dalo je Tu-ristiËko druπtvo Lokve, a realizirana

Nema vaænije poslovneinstitucije, ugostiteljskogobjekta, πkole, parka gdjenije izloæena bar jednaskulptura od drva izraenau Goranskoj kiparskojradionici. U 25 godinadjelovanja Radionicesudjelovalo je sedamdesetkipara, a napravljeno jeviπe od osamdesetskulptura od drva

U dvadeset pet godina postojanja uradu Goranske kiparske radionice su-djelovalo je viπe od sedamdeset umjet-nika, kipara, a izraeno je preko osam-deset skulptura. Skulpture su raeneod prirodnog materijala, drva, najËe-πÊe od hrastovine, koju Radionici do-niraju Hrvatske πume, PodruænicaDelnice, uz simboliËnu naknadu.

trideset godina stare lugarnice Lazacpokraj Lokava nije u potpunosti reali-ziran zbog nedostatka financijskihsredstava.” Lugarinca je trebala bitiureena tako da se na prostoru od 180m2 uredi atelje za rad umjetnika te pro-stor za njihov smjeπtaj. Cilj je bio,preureenjem prostora lugarnice, stvo-riti jednu malu πkolu kiparstva u pri-rodi, gdje bi tijekom cijele godine ra-dili umjetnici i studenti - domaÊi i ino-zemni s likovnih akademija. To bi imbila svojevrsna terenska nastava. Za-misao je bila da ovako stacioniranaGoranska kiparska radionica u prirodipreraste u jednu πkolu u kojoj bi seradilo na njegovanju tradicije goran-skog dizajna u oblikovanju drva, a ra-

GORANSKA KIPARSKARADIONICA

©umari su uvijek imali razumijeva-nja za rad Goranske kiparske radioni-ce. Tijekom svih ovih godina bili sujoj i stalna potpora u radu. Poslije smrtiprof. Lepinskog njezinim voditeljempostaje πumar, dipl. ing. Milivoj Di-kliÊ, koji istiËe: “Velika mi je Ëast πtosudjelujem i tijekom posljednjih go-dina dajem svoj doprinos radu Radio-nice. Naæalost, onaj dio projekta nakojemu su sudjelovale i Hrvatske πu-me, podruænica Delnice. One su, pri-je Ëetiri godine, davanjem u najam na

je prema projektu zagrebaËke slika-rice Milene Lah.

Posebnost kiparske radionice, oËi-tuje se u njezinoj koncepciji skulptu-re u prostoru i stvaranju muzeja naotvorenome. Ovim rijeËima prof. Le-pinskog najbolje moæemo doËaratiznaËenje ove likovne kolonije za Gor-ski kotar u πiremu smislu. Nema va-ænije poslovne institucije, ugostitelj-skog objekta, πkole, parka, jezera gdjenije izloæena bar jedna takva skulptu-ra od drva.

Skulptura u park-πumi Golubinjak Lokve, autora Bane MilenkoviÊa

Tragoviu drvu

Najviπe tragova svoje umjetniËke duπe i uspona, ali i svogpreæivljavanja u slikovitom zaviËaju Goranin je ostavio u drvu.Drvu, svom vjeËnom prijatelju, ali i najËeπÊem materijalu zaizradu svih Ëovjeku potrebnih predmeta, za rad, odmor, ali irazonodu

Bez skulptura izraenih uGoranskoj kiparskojradionici prostor Gorskogkotara viπe ne bi bio isti.UmjetniËki izriËaj u drvudefinirao je i na neki naËinodredio i goranskikrajobraz, dajuÊi mu jednunovu dimenziju, umjetniËku,ali i æivotnu


dogaanja

Tijekom dvodnevnog struËno-turistiËkogizleta dvadeset i osmero Ëlanova poæe-πkog ogranka Hrvatskoga πumarskogdruπtva bili su gosti karlovaËkog ogran-ka. Bio je to uzvratni susret, buduÊi dasu karlovaËki πumari na podruËju Po-æeπtine boravili polovicom svibnja. Go-stoljubivi domaÊini, s predsjednikomogranka dipl. ing. Oliverom VlainiÊemna Ëelu, upoznali su svoje poæeπke ko-lege, koje je predvodio dipl. ing. BorisMiler, s poslovanjem karlovaËke podru-ænice Hrvatskih πuma i πumarije Slunj,te im pokazali prirodne ljepote i kultur-no-povijesne znamenitosti ovoga kraja.

Nezaboravni doæivljaj naRastokama

Gosti iz Poæege bili su na izvoru krπkerijeke Mreænice, prepoznatljive po veli-kom broju slapova, slapiπta i brzaca, ko-ji su njezin osebujni ukras u okruæju ne-taknute prirode, bogate biljnim i æivo-tinjskim svijetom. Poseban dojam osta-vila je malena rijeka SlunjËica, koja nauπÊu u Koranu oblikuje poznate slapoveRastoka, neponovljivu i jedinstvenu lje-potu istoimenog etnoturistiËkoga sela usamom predgrau Slunja. Zbog obiljaslapova, slapiπta i brzaca, posjetiteljimai svim ljubiteljima prirode Ëini se kao daje dio PlitviËkih jezera premjeπten na topodruËje. Za Rastoke se slobodno moæereÊi da je biser Slunja, nastao Ëudesnomigrom prirode. Naime, zelenomodre vo-de rjeËice SlunjËice skladno se prelije-vaju preko sedrenih stijena u Koranu,oblikujuÊi obilje slapova, malih jezera ikaskada. Na tom prostoru neizostavanje boravak u mlinarskom naselju nasta-lom prije viπe od tristo godina. Poæeπkiπumari bili su oduπevljeni starim vode-nicama, stupama, koπevima i ganjcima,a ovdje su ponueni Ëuvenom domaÊompogaËom i projom, slasnim kruhomspravljenim od viπe vrsta æitarica sam-ljevenih u rastoËkim vodenim mlinovi-ma. Druæenje karlovaËkih i poæeπkih πu-mara nastavljeno je u veËernjim satimana zajedniËkoj veËeri, uz pjesmu i ples ineobvezne razgovore, organiziranoj u lo-vaËkoj kuÊi Srnjak, na podruËju πumari-je Karlovac.

KarlovaËke znamenitosti

Tijekom povratka Poæeæani su usputu Turnju vidjeli prostor buduÊega mu-zeja Domovinskog rata na kojemu sueksponati artiljerijskog oruæja. U Kar-

Poæeæaniu karlovaËkom kraju

dila bi tijekom cijele godine neovisnoo vremenskim prilikama.

Ovakva ideja prepoznaje se i u ri-jeËima knjiæevnika Franje ©voba:flNajviπe tragova svoje umjetniËkeduπe i uspona, ali i svog preæivljava-nja u slikovitom zaviËaju Goranin jeostavio u drvu. Drvu, svom vjeËnomprijatelju, ali i najËeπÊem materijaluza izradu svih Ëovjeku potrebnihpredmeta, za rad, odmor, ali i razo-nodu«.

U poËecima Goranska je kiparskaradionica bila zamiπljena kao Ëuvaretno-baπtine ovoga podneblja, pa sui skulpture dobijale izgled inspirira-ne tradicijskom obradom drva. Kadasu iscrpljene teme etnografske baπti-ne, radionica je poËela uvaæavatiosobne izriËaje svakog autora, πto jei bilo u skladu s tada, ali i danas pri-sutnoj suvremenoj umjetniËkoj prak-si. Godinama je dobijala na sve ve-Êem znaËenju, jer se radioniËki pro-stor poËeo πiriti cijelim Gorskim ko-tarom, a svako od mjesta bilo je barjednom domaÊin umjetnicima, najËe-πÊe tijekom ljeta. U jednom godi-πnjem sazivu Radionice znala su su-djelovati po tri kipara, i to najËeπÊevrlo zvuËnih imena.

Proπle je godine 24. saziv Goran-ske kiparske radionice odræan poËet-kom listopada u park-πumi Golubi-njak Lokve. Sudjelovala su tri kiparaËije su skulpture postavljene u Gor-skom kotaru. Skulptura “Drvo -2003.” Ivana KoæariÊa postavljena jeu park-πumi Golubinjak Lokve,“Olovka” Miroslava ©uteja bila je uprostoru ispred Osnovne πkole u Bro-du na Kupi, a “Piramida” Siniπe Maj-kusa smjeπtena je u izletiπtu Zelenivir.

Bez skulptura izraenih u Goran-skoj kiparskoj radionici prostor Gor-skog kotara viπe ne bi bio isti. Umjet-niËki izriËaj u drvu definirao je i naneki naËin odredio goranski krajo-braz, dajuÊi mu jednu novu dimen-ziju, umjetniËku, ali i æivotnu. Sve sestopilo u jedno - skulpture, kipari, alii obiËni ljudi i ambijent u kojem supostavljene. U skladu skulpture i kra-jobraza, stopljenih u jedno, kao daporuËuju, vrijeme prolazi, ali simbo-li i sjeÊanja na ljude koji su tu stvara-li ostaju stalno prisutni, kao umjet-niËki doæivljaj, ali i poticaj nekim no-vim ljudima i generacijama koje do-laze iza nas, u æelji da nastave tamogdje smo mi stali.

POÆE©KI OGRANAK HRVATSKO-GA ©UMARSKOG DRU©TVA

lovcu su razgledali vaænije spomenikei kulturne ustanove te bili u gradskomemuzeju. Tijekom πetnje zaπtiÊenim po-druËjem stare gradske jezgre, svojev-rsnim renesansnim spomenikom urba-nizma i fortifikacijske arhitekture, ov-jekovjeËili su taj trenutak zajedniËkomsnimkom sa svojim domaÊinima. Ima-li su prigodu vidjeti i stari frankopan-ski grad Dubovac na obliænjem breæulj-ku, na rubu Karlovca. Zanimljivo je daje to staro naselje, iz vremena prije na-stanka grada Karlovca, imalo svoju æu-pu, svoga suca, peËat, πkolnika, mitni-cu te godiπnje i tjedne sajmove. Prvi seput Dubovac spominje 1262. godine,pa je posve razumljivo da se novi gradnaziva flKarlovac pod Dubovcem«.»lanovi poæeπkog ogranka H©D-a pro-πli su i pored staroga grada Ozlja, a vrlozanimljiv i atraktivan izlet zavrπen jeodlaskom u vinorodnu i osebujnu Vi-vodinu na ÆumberaËkom gorju, u bli-zini granice sa Slovenijom, gdje su, obi-lazeÊi pojedina obiteljska gospodars-tva, upoznati s ovdaπnjim vinogradari-ma i podrumarima, a imali su prigoduvidjeti i nedavno izgraenu crkvu Sv.Lovre.

Slapovi Rastoka

ZajedniËki snimak na staromekarlovaËkom trgu

Piπe:Ivica TomiÊ,B. M.

Foto:I. TomiÊ


zoonoze

Piπe:prof. dr. sc.

Darko Ropac

Foto:Arhiv

Najbolje prouËena kliniËka sli-ka i tijek bolesti je kod psa.To je zato πto je pas od svihdomaÊih æivotinja najËeπÊe

izloæen ovoj bolesti i πto je po svojojprirodi najbliæi Ëovjeku, kao Ëuvar ku-Êe, stada ili lovaËki pas. No bolest sliË-no protjeËe i kod drugih mesojeda(maËka, lisica, vuk). Svaki onaj kojidræi psa u svojoj blizini, posebice seto odnosi na naπe lovce, mora imatina umu da je ukoliko pas nije propi-sno cijepljen i tako zaπtiÊen od zara-æavanja virusom bjesnoÊe uvijek mo-guÊa pojava bolesti.

Period inkubacije, a to je razdobljeod zaraæavanja pa do pojave prvihsimptoma bolesti, kod psa veÊinomtraje od tri do πest tjedana. Katkad iod 14 dana do viπe godina (πto je ri-jetkost)! Bolest se u psa moæe javiti kaotipiËna ili manijakalna te kao tiha ilidepresivna bjesnoÊa.

U poËetku se bolesti pas neradoodaziva na pozive, skriva se, laje bezrazloga, ne jede uobiËajenu hranu, aliuzima strane predmete i guta ih. Gu-tanje postaje oteæano, a iz usta se ci-jedi slina. Ovaj stadij traje do tri da-na. Kako bolest napreduje javlja sebjeπnjenje psa, trga se s lanca, grizesve do Ëega stigne, napada druge pse,æivotinje i Ëovjeka, obiËno odluta odkuÊe. KonaËno nastupa paralizagrkljana i ædrijela te oduzetost nogu itrupa, a pas ugiba od zaguπenja. Kodmanjeg broja oboljelih, bolest protje-Ëe kao tiha i teæe prepoznatljiva zara-za. Bolest traje prosjeËno pet, a naj-dulje 13 dana.

Kod maËke bolest je vrlo sliËnaonoj kod psa. MaËka u poËetnom sta-diju bolesti bezrazloæno mijauËe, au stadiju uznemirenosti grize i gre-be. Pri tome Ëesto napada i skaËe ulice.

Od divljih æivotinja bjesnoÊi su naj-ËeπÊe izloæeni lisica i vuk. Kod ovihæivotinja tijekom bolesti karakteristiË-no je promijenjeno ponaπanje premaprirodnim neprijateljima i Ëovjeku.Dolaze u neposrednu blizinu Ëovjekai njegovih nastambi, a ponaπaju se kao“pitome”.

Prema podacima Uprave za veterinar-stvo Ministarstva poljoprivrede i πumar-stva tijekom godine prosjeËno se utvrdibjesnoÊa kod 400 do 500 æivotinja, odËega se u oko 95 posto sluËajeva radi objesnoÊi lisica, a posve iznimno o bje-snoÊi neke druge divlje ili domaÊe æi-

maËaka nije poznat jer njihova regis-tracija nije obvezna. Kako bi se spri-jeËila urbana bjesnoÊa svi psi morajubiti preventivno cijepljeni. Naravno,postoji i cijepljenje na bjesnoÊu na-kon ugriza sumnjive æivotinje. Svrhaje stvoriti aktivni imunitet te tako spri-jeËiti zaraæavanje. Cijepljenje je po-sebice bitno kod lovaËkih pasa kao ipasa na selu koji mogu biti u dodiru soboljelim divljim æivotinjama, najËe-πÊe lisicom. Stoga vlasnici pasa mo-raju voditi brigu o zakonskoj odredbiredovitog cijepljenja svojih ljubima-ca protiv bjesnoÊe. ProsjeËna pro-

Od svih bolesti iz skupinezoonoza bjesnoÊa je svakakonajteæa i najopasnija bolest. Toje stoga πto je rijeË o teπkoj isigurno smrtonosnoj bolesti,kako za æivotinje tako i zaËovjeka. UzroËnik bolesti jestvirus koji se razmnoæava umozgu i drugim dijelovimasrediπnjeg æivËanog sustava

BjesnoÊa

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvotijekom godine zbog rizika od bjesnoÊe (ugriz,ogrebotina, kontakt i dr.) u neku od 29 antirabiËnihstanica javi se oko 6 000 osoba

votinje. Prema tome, lisica u naπim kra-jevima predstavnja glavni rezervoar iizvor bjesnoÊe u prirodi. Sva podruËjanaπe Republike zaraæena su bjesnoÊom,osim jadranskih otoka.

Spomenuto ministarstvo svake go-dine propisuje obvezu zaπtite od za-raznih bolesti kod æivotinja. Tako jeodreeno da se sve pse mora cijepitiprotiv bjesnoÊe od 31. oæujka u godi-ni ili najkasnije 14 dana od navrπenatri mjeseca starosti. Istodobno seobavlja oslobaanje od parazita ehi-nokoka tzv. dehelmintacijom. Broj pa-sa u Hrvatskoj varira izmeu 245 000i 250 000. Registracija pasa u nas jeobvezna, a svi neregistrirani i psi bezvlasnika se hvataju i uklanjaju. Brojtakvih varira. Godiπnje ih je izmeu5 000 i 7 500 æivotinja. ToËan broj

cijepljenost pasa u nas je oko 97 postood ukupnog broja. Cijepljenje maËa-ka na dobrovoljnoj je osnovi. Godi-πnje se cijepi pribliæno 2 500 maËa-ka. Prema Zakonu svi psi i maËke lu-talice trebaju biti eutanazirani.

Zadnjih godina uspjeπno se obavljaaktivna zaπtita cijepljenjem lisica uprirodi. To se izvodi postavljanjemampula s cjepivom u mamac od mesakoje lisica pojede. Takvo oralno cijep-ljenje provedeno je u nekim dijelovi-ma Hrvatske uz nesebiËnu pomoÊ lo-vaca i djelatnika Hrvatskih πuma. Ova,inaËe vrlo kvalitetna zaπtita, nije do-vela do oËekivanog pada broja bije-snih æivotinja na cijelome podruËjuHrvatske jer je provedena na ograni-Ëenoj povrπini, no ne moæe biti do kra-ja uspjeπna jer se u nama susjednoj


V aæna komponenta kod puπakas iæljebljenim cijevima je po-Ëetna brzina zrna na izlaskuiz cijevi (V0), na 100 m od usta

cijevi (V100), te na 150 m (V150). Brzi-na V0 kreÊe se ovisno o kalibru u gra-nicama 6,5 x 68 (V0 = 1 150 m/s) dovelikih kalibara 9,3 x 74R (V0 = 750m/s). Brzina zrna vaæna je radi rezan-tnosti streljiva. Rezantno streljivo je onokoje ima V0 viπe od 900 m/s. Putanjakugle poloæena je tako da se na 200 mudaljenosti podigne do 6 cm πto jepraktiËki zanemarivo, pa ta puπka imaneznatno odstupanje pogotka na uda-ljenosti od 50 - 200 m. Brzina zrna je-dan je od faktora kod uËinka energijezrna koja se oznaËuje E0, E50, E100itd. Udarna energija izraæava se u u-lima (J). U pravilu, πto je veÊi kalibar toje E veÊi i kreÊe se u razmacima cal.22 Hornet E0 = 800 J pa do teπkih kali-bara 9,3 x 74R E0 = 4 800 J.

Kod ocjene balistiËkih svojstava met-ka uvijek se daju podaci V0 i E0. ZrnolovaËkog naboja za puπku kuglaru imazadatak u πto kraÊem razdoblju usmrti-ti pogoenu divljaË, tako da je divljaËπto manje ranjava. Taj efekt postiæe seuËinkom oπteÊenja vitalnih organa div-ljaËi i nervnim πokom.

Prve konstrukcije zrna za puπku siæljebljenim cijevima bile su od olovajer su u to vrijeme bile i male poËetnebrzine zrna radi dimnog baruta. Pove-Êanjem V0 olovna zrna nisu mogla pra-titi æljebove u cijevima i olovno zrnopoËelo se presvlaËiti odreenim legu-rama - dobiva metalni plaπt. U konstruk-ciji zrna imamo nekoliko zahtjeva pre-ma razvitku zrna.

Zrno se, u trenutku udara, mora u ti-jelo divljaËi raspasti na mnogo dijelovei izazvati oπteÊenja unutarnjih organa.

Modernija zrna imaju kontrolirano ra-zleganje koje se djelomiËno raspadaju.Plaπt je od bakrenih legura i tombaka, apodnaπaju velike poËetne brzine.

Nova tendencija teæi razvoju zrnakoje Êe prodrijeti u divljaË, oπtetiti vi-

Bosni i Hercegovini ova mjera ne pro-vodi (za razliku od Slovenije).

Tijek bolesti i zaπtitakod Ëovjeka

»ovjek se moæe zaraziti ugrizom bi-jesnog psa ili duge zaraæene æivotinje.Ako nije zaπtiÊen cijepljenjem, bolestprotjeËe kroz iste razvojne stadije i re-dovito zavrπava smrÊu. Kod Ëovjekauglavnom u obzir dolazi zaπtita nakonugriza ili doticaja s bjesnom ili na bje-snoÊu sumnjivom æivotinjom. Profesio-nalno eksponirani mogu biti redovitopreventivno cijepljeni. To su osobe ko-je se bave lovstvom (lovoËuvari, lovni-ci i oni koji se osposobe za guljenje lisi-Ëjeg krzna). ObiËno se daje kvalitetno,visoko imunogeno i praktiËki nereaktiv-no cjepivo. Za zaπtitu neposredno ugro-æenih, osim cjepiva, daju se æivotinjskiili ljudski imunoglobulini.

Prema podacima Hrvatskog zavodaza javno zdravstvo zbog rizika od bje-snoÊe tijekom godine(ugriz, ogreboti-na, kontakt i dr.) u neku od 29 antira-biËnih stanica javi se oko 6 000 oso-ba. Nakon pregleda postavlja se indi-kacija za antirabiËnu zaπtitu kod 1/4prijavljenih osoba. Svi ugroæeni pri-maju kvalitetno cjepivo prireeno naljudskim stanicama, a njih 10% uz cje-pivo primi i ljudski hiperimuni gama-globulin. RiziËnom su kontaktunajËeπÊe sa æivotinjama bile izloæeneruke, zatim noge (ukupno oko 80posto), slijede glava i vrat te trup.

Razlog za cijepljenje najËeπÊe jekontakt sa psom, πto bi se boljom skrbinad psima moglo umanjiti. Svakako jeteæe rijeπiv problem kontakta s maË-kama koje u naseljima æive slobodnobez vlasnika. Meu cijepljenim oso-bama oko 70 posto cijepljeno je zbogdodira sa psom, 15 posto zbog maË-ke, 10 posto zbog lisice te 5 posto zbogπtakora itd.

U Hrvatskoj se imunizacija provodipo shemi koja je u svijetu prihvaÊenakao “zagrebaËka shema”. Naime, naπistruËnjaci su utvrdili shemu aktivne za-πtite cijepljenjem unutar tri tjedna, Ëi-me se veÊ nakon 14 dana postiæe do-statna razina specifiËnih protutijela.Naravno, svakom cijepljenju prethodiispiranje i aktivna obrada rane. Po ovojshemi zadnjih desetak godina cijeplje-no je viπe tisuÊa ugroæenih osoba, bezi jednog neuspjelog sluËaja. Zadnji au-tohtoni sluËaj bjesnoÊe kod Ëovjeka uHrvatskoj zabiljeæen je 1964. godine.Svaki djelatnik Hrvatskih πuma i svakinaπ lovac treba znati da se cijepljenjeobavlja u Zavodu za javno zdravstvopojedine æupanije i, naravno, grada Za-greba.

lovstvo

LOVA»KO ORUÆJE / PU©KE IÆLJEBLJENIH CIJEVI (2)

talne organe, gubiti πto manje mase priprolasku kroz divljaË tako da πto ma-nje oπteÊuje divljaËinu i stvara izlaznuranu.

Najpoznatija zrna

Od poznatih zrna spominjemo:- Nasler Partition - zrno s pregradom

u sredini. Prednji dio se deformira dopregrade, a straænji dio prodire u tijelodivljaËi i stvara izlaznu ranu.

Za odstrel je vaæno izabrati pravo zrno. Kod toga su vaænijabalistiËka svojstva metka, njegova konstrukcija i brzina, jer odtoga ovisi brzina kojom Êe pogoena divljaË pasti

Zaπto je vaæan(pravilan) izbor zrna

Modernija zrna imajukontrolirano razleganje kojese djelomiËno raspadaju.Plaπt je od bakrenih legura itombaka, a podnaπaju velikepoËetne brzine

Piπe:Draæen SertiÊ

Foto:Arhiv

Vaæno je izabrati pravo zrno


Potrebne namirnice: 1 mlada divljapatka, 80 g maslaca, jetra divlje patke ili100 g pileÊe jetre (ili isto toliko svinjske),1 æemiËka, 1 jaje, 1 glavica crnog luka,1 ælica sitno narezanog perπinova lista,temeljac, 500 g kvalitetnih sezonskih glji-va (vrganjki) ili umjetno uzgojenih πam-pinjona (ili bukovaËa), papar, sol.

Za to jelo divlju patku ne gulimo, ne-go oËerupamo i osmudimo. Posolimoje izvana i iznutra i punimo nadjevom

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

SijeËanj-veljaËa

U prvim mjesecima obiËno je zima najjaËa.U veÊini loviπta Hrvatskih πuma zavrπen je skupnilov na divlje svinje. Analiza ulova pokazat Êe koli-ko je realiziran plan. U sijeËnju se meËi medvjedi-

ca u brlogu, pare se vukovi i lisice. Krznaπi imaju tada najbo-lje krzno i potrebno ih je loviti. Krupna divljaË tada mora ima-ti mir u loviπtu kako se nepotrebnim uznemiravanjem ne bitroπilo previπe zaliha skupljene energije. Hraniliπta moraju bi-ti puna. Sada je vrlo vaæna soËna hrana za divljaË. U loviπti-

- Keselspitz - vrh plaπta zavrπava uobliku stoπca. Koristi se kod streljiva ve-like poËetne brzine.

- TIG - breneka ima ËeliËni plaπt oπ-trih rubova s olovnim πiljastim vrhom.Jezgra je podijeljena na dva dijela,prednji od mekanog i straænji od tvreglegiranog olova.

- TUG - sliËno prethodnom, ali imadrukËiji oblik. U straænjemu dijelu imadva suæenja razliËite πirine koja imajufunkciju ojaËavanja.

- SFS - zrno s kosim oπtrim brido-vima i s uskom πupljinom u gornjem

dijelu. Oπtri bridovi omoguÊuju stva-ranje reznih oπteÊenja, a kontrolira-no razleganje pospjeπuje minimalnigubitak mase i daje izlaznu ranu.

- ABC - zrno izraeno od jednog ko-mada tombaka. U gornjem dijelu imaπupljinu ispunjenu olovom. Kod prodorau tijelo divljaËi vrh se rascjepljuje u Ëe-tiri dijela i stvara jake prostrijelne rane.

- Barnes X - je zrno izraeno od ba-kra. Na vrhu ima usku πupljinu s Ëetiriureza koji omoguÊuju πirenje u oblikuznaka x. To je pojednostavljena vari-janta ADC zrna.

- DK zrno - je zrno s bakrenim pla-πtom i dvodjelnom jezgrom. Prednji dioplaπta je tanji, a straænji deblji. Prednjidio se raspada, a straænji stvara izlaznuranu.

Pored navedenih ima joπ mnoπtvokonstrukcija zrna i to vrhunske kva-litete, primjerice zrna tvornice NOR-MA.

Odabir zrna ovisi o vrsti divljaËi ko-ja se lovi i o uvjetima pucanja. Svakilovac koji ima iskustvo s razliËitimvrstama zrna ima i svoje zrno za poje-dinu vrstu divljaËi.

ma je Ëesto zamrznuta voda i na taj naËin divljaË dolazi dodijela potrebne vlage. Hrana se mora izlagati samo u dnev-nim koliËinama kako se ne bi smrzla i pokvarila. Ukolikopadne dublji snijeg ralicama se moraju oËistiti dijelovi putaprema hraniliπtima. Pored soËne hrane treba izlagati i ostaluhranu kako divljaË ne bi oskudjevala na hrani. Dobro je uzhraniliπta posjeÊi nekoliko tanjih stabala mekih listaËa radiogrizanja divljaËi. U sijeËnju su lijepi lovovi doËekom nadivlje patke i guske. U tim zimskim mjesecima najlakπe jeutvrditi brojno stanje divljaËi praÊenjem i promatranjem. Tipodaci dobro nam dou pri planiranju odstrela za novu lov-nu godinu. Broj sitne divljaËi u loviπtu utvruje se prebroja-vanjem na primjerenim plohama. U tim mjesecima hvata seæiva divljaË u posebnim lovkama za napuÊivanje drugih lo-viπta i osvjeæenje krvi. Soliπta moraju biti puna.

Piπe:Draæen

SertiÊ, dipl.ing. πum.

LOVA»KA I RIBI»KA KUHINJA Piπe: Zoran Timarc

od pomijeπane, sitno mljevene jetre,æemiËke namoËene u mlijeko, (iscije-ene), jajeta, sitno narezanoga luka,perπinova lista, papra i soli.

Punjenu divlju patku peËemo u peÊ-nici zajedno s gljivama, koje su nare-zane za ploπke. Za vrijeme peËenja pre-lijevamo patku tekuÊinom od peËenjai po potrebi temeljcem.

Sluæimo s krumpir pireom i salatomod svjeæega ili kiseloga kupusa.

Punjena mlada divlja patka

Piπe:Boris Firπt

Foto:B. Firπt

Skupina lovoËuvara koja je ispite polagala u Delnicama

TE»AJ ZA LOVO»UVAREU OSIJEKU I DELNICAMA

loviπta koja Ëuvaju. Postupak izdavanja iskaznica i znaËkilovoËuvara je u tijeku.

U cilju ispunjenja uvjeta kojima moraju udovoljavatiosobe koje obavljaju posao lovoËuvara, Sluæba zalovstvo je putem Hrvatskog lovaËkog saveza orga-nizirala seminar i polaganje ispita za lovoËuvare.

Ispite su odræali ovlaπteni ispitivaËi Hrvatskog lovaËkog save-za, a zbog velikog broja kandidata (98) dio je ispite polagao uDelnicama (15. prosinca proπle godine), dok je druga skupi-na taj posao odradila dva dana poslije u Osijeku.

Uspjeh kandidata nije bio upitan, buduÊi da su to radnicikoji veÊ godinama obavljaju posao Ëuvara πume i loviπta ilirade u lovstvu Hrvatskih πuma. Polaganjem ispita oni su ste-kli formalno-pravne uvjete (propisane pozitivnim zakonskimpropisima) za dobivanje iskaznice i znaËke lovoËuvara za

LovoËuvari poloæili ispite


O dugoj povijesti kratkonogihpasa svjedoËe πpiljski crteæii egipatska likovna djela, na-stala oko 2 300. godine prije

Krista. Poslije su povjesniËari i zakono-davci pisali o psu sliËnom jazavËaru. Iz-gledom tog psa bavili su se mnogi kino-lozi i ljubitelji pasa, a konaËni oblik krat-konogog psa uspjeli su odrediti njemaË-ki uzgajivaËi pasa, koji su ponajprije bililugari i lovoËuvari. Tako je NjemaËkastekla domicil nad tom pasminom i nje-zinim varijantama.

Standard jazavËara objavljen je 1879.godine i vrijedio je kao smjernica pri nji-hovu ocjenjivanju na prvoj sluæbenojizloæbi pasa u Berlinu, koja je odræana1883.

Tada je, do osnutka prvoga kluba podpokroviteljstvom grofa Klausa Hahna iEmilia Ilgnerja 1888. godine, trebao joπsamo korak. Klub je nazvan, i joπ se zove,Deutsche Teckel Club, a udruæivao je ra-zliËite ljubitelje pasa iz cijeloga svijeta.

JazavËari - kratkodlaki, oπtrodlaki i du-godlaki - pripadaju u jamare, a to sunajmanje pasmine lovaËkih pasa. Ka-rakteriziraju ih, naravno, duguljasto ti-jelo i vrlo kratke noge, od kojih su pred-nje blago savinute prema unutra. Zatim,duga i πiljasta glava s jakim Ëeljustima,πirokim i zaobljenim uπima - visoko idosta unatrag smjeπtenim, te visoko po-stavljeni i πiljati rep. Dopuπtene su sveboje osim bijele.

JazavËar je veliki pas u malome pa-kiranju. Malen je samo zbog visine no-gu. Tijelo mu je veliËine srednje veli-kog psa. Ni narav mu ne odgovara na-ravi maloga psa. JazavËar je pouzdan,staloæen, ozbiljan i oπtar pas. Uzgojenisu za jamarenje, ali mogu posluæiti i udrugim naËinima lova.

Prema koliËini i kakvoÊi dlake, oπtro-dlaki je u prednosti u odnosu na ostaledvije pasmine. Otporniji je na hladno-Êu, bolji je za vodu, na oπtru dlaku semanje toga hvata. Zbog dlake kriæan jes terijerima i ima neπto terijerske Êudi.Dugodlaki je mirniji, staloæeniji od krat-kodlakog, a joπ viπe od dugodlakog.

U posljednje je vrijeme poraslo zani-manje za pasmine malih lovaËkih pa-sa, posebno za jazavËare. Ponajprijezbog smanjenja brojnosti sitne divljaËiu mnogim loviπtima i kroz to ograniËe-ne moguÊnosti uporabe ptiËara u lovute divljaËi.

Mnoga loviπta su i dalje bogata divljimpapkarima, posebice divljim svinjama, ko-je su se svugdje proπirile, te pticama vo-daricama i grabeæljivcima. Iako se jazav-Ëar ne moæe mjeriti s usko specijalizira-nim pasminama lovaËkih pasa, primjeri-ce krvosljednicima, njegove su osobinedoπle do izraæaja u lovu na divlje svinje ipronalaæenju nastrijeljene divljaËi.

JazavËariOsim toga, gradski lovci imaju teπko-

Êa u dræanju lovaËkih pasa. Rijetko kojigradski lovac ukoliko nema svoje dvori-πte ili psa ne dræi kod nekoga na selumo-æe imati velikog lovaËkog psa. A jazav-Ëar je idealan zbog svoje upotrebljivosti,moguÊnosti dræanja na balkonu ili u sta-nu, te zbog manje potroπnje hrane.

Dobro podnosi promet, a zato πto jemalen, pogodan je i za javni prijevoz.Na kraju krajeva, ako je potrebno, taj“dæepni pas” moæe se nositi i u naprtnja-Ëi. Sve su to razlozi zbog kojih su ja-zavËari najrasprostranjeniji lovaËki psiu nekim zemljama srednje Europe.

Kada jazavËar istjera divlju svinju izgustiπa, odmah se vraÊa i istjeruje dru-gu. Naie li na usamljenu divlju svinju,na nju laje na mjestu. JazavËar je spo-soban opsluæiti dva pogoniËa, osobitona slabo prohodnom terenu, u trnjaci-ma i neprohodnim Ëestarima. Vaæno jeda divljaË slobodnije odstupa pred ja-zavËarom nego pred drugim (veÊim) lo-vaËkim psima.

JazavËar je dobar pomoÊnik i u lo-vu na divlje patke. VeÊinom ima uro-enu osobinu aportiranja iz vode. Nasuhome nerado donosi odstrijeljenudivljaË. Kao da misli da nije predvi-

Piπe:Zoran Timarac

Foto:Z. Timarac

JazavËare imamo u tri uzgojne veliËine, svaku odreuje posebanstandard. VeliËina se moæe razlikovati mjerenjem opsega psa.Tako standardnom jazavËaru prsni opseg iznosi preko 35 cm,patuljastom od 3o do 35 cm, a kuniÊaru do 3o cm. Teæinastandardnih iznosi do 11,3 kg za pse te do 1o,4 kg za kuje

U posljednje se doba mnogo koristekao krvosljednici. Dobro obuËeni jazav-Ëar veÊinom nae ranjenu divljaË. A radna krvavom tragu vrhunac je svestraneuporabe lovaËkoga psa.

Pronalaæenje ranjene divljaËi ima ietiËku i ekonomsku vaænost. DivljaË sedostrijeli da se ne muËi (ako veÊ nije ugi-nula od rane) i sprijeËi propadnje mesa itrofeja. Jer, ne pogodi svaki hitac tamogdje treba. A lovaËka etika zahtijeva dabol, koju je lovac nanio divljaËi, πto kra-Êe traje.

JazavËara se moæe koristiti i kao go-niËa u skupnom lovu na divlje svinje.ObiËno ne precjenjuje svoje snage i vi-πe “radi glavom”. Sposoban je pronaÊidivljaË po tragu i glasno javiti o tome.U stanju je razbiti krdo divljih svinja ipojedine primjerke pratiti u gustiπu.

en za taj posao i rado bi ga prepu-stio pasminama lovaËkih pasa, koji-ma to viπe leæi!

Treba reÊi da jazavËar nije uvijek ta-ko posluπan, kao πto bismo to æeljeli.Ponajprije se to dogaa kod nestruËnogi neprimjerenog postupanja, kada nai-lazimo na ispade tvrdoglavosti i bun-tovniπtva. Zato, pri obuci treba mnogostrpljenja i tolerancije, a u radu mu tre-ba prepustiti i dosta slobode.

JazavËari su u tri uzgojne veliËine.Svaku odreuje poseban standard. Ve-liËina se moæe razlikovati mjerenjemopsega psa. Tako standardnom jazav-Ëaru prsni opseg iznosi preko 35 cm,patuljastom od 3o do 35 cm, a kuni-Êaru do 3o cm . Teæina standardnihiznosi do 11,3 kg za pse te do 10,4 kgza kuje.

VELIKI PAS UMALOM PAKIRANJU

LOVA»KI PSI


park-πume

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:B. Pleπe

uz LovaËki dom, u novije vrijeme ure-ena staza za rolanje, samo su neki odsadræaja koji se nude posjetiteljima.Najvaæniju ulogu u oplemenjivanju i ure-ivanju Japlenπkog vrha kao cjeline ima-ju Hrvatske πume i delniËka Podruænicau Ëijem se sastavu nalazi LovaËki dom.

Prije nekoliko godina u okruæju LovaË-kog doma, zapoËeo se ureivati mali zo-oloπki vrt po uzoru na onaj koji je ovajobjekt imao pedesetih godina proπlogastoljeÊa. U poËetku, ureen je dio pov-rπine ispod LovaËkog doma veliËine8 000 m2. Prvi stanovnici zooloπkog vrtabila su tri jelena lopatara i tri pauna do-premljena s brijunskog otoËja. Kako sedivljaË dobro prilagodila uvjetima æivo-

Ureenjem malog zooloπkog vrta u Parku prirode Japlenπki vrhnadomak Delnica, stvoreno je privlaËno turistiËko odrediπte ne samoza graane Delnica nego i za sve brojnije posjetitelje Gorskoga kotara

DELNICE / PARK-©UMA JAPLEN©KI VRH

Mali zooloπki vrt u park-πumi

ove poznate delniËke park-πume kao re-kreativne gradske zone, govori MladenPleπe, zamjenik voditelja delniËke Upra-ve. Radosni smo jer je projekt naiπao navrlo dobar odaziv ljudi kako domaÊih ta-ko i gostiju koji nam pristiæu sa svih stra-na. Æelja nam je jednim mostom za div-ljaË spojiti oba dijela zooloπkoga vrta ujedinstvenu cjelinu kako bi se divljaË lak-πe i slobodnije kretala.

Ovom prigodom treba spomenuti πu-marije Prezid i Delnice koje su nam pru-æile izuzetnu pomoÊ pri ureenju zoo-loπkoga vrta. StruËnjaci πumarije Prezidnajviπe su pomogli oko ureenja ogra-de, a πumarije Delnice oko izgradnje pra-teÊih objekata poput hraniliπta, skloniπta

dine nabavljeno Ëetiri tone jabuka - i sveje potroπeno. Tijekom ljetnih mjeseci izv-rπene su pripreme za zimu, pokoπena jetrava, a spremljeno je oko 11 200 kg si-jena, koliko je potrebno za zimsku pre-hranu dvadesetak jelena. Uz to daje imse i specijalna hrana za jelene tzv. brike-ti, te vitamini i minerali za rast rogovlja.Tijekom zime hrane se i kukuruzom.

Problema ima, a nastaju u vrijeme pa-renja. Muæjaci postaju nemirniji, a samimtime i opasniji. Za posjetitelje to ne zna-Ëi nikakvu opasnost, jer su od jelena za-πtiÊeni ogradom.

M. Pleπe upozorava na pojave vanda-lizima, rezanje æice na ogradi i krau jed-ne koπute. Sve je prijaviljeno policiji, alikradljivac nikad nije pronaen. On upo-zorava da ni previπe slobodno kretanjeovim dijelom Japlenπkog vira, posebices psima, nije uputno. Bilo je nezgoda ka-da se pas otrgnuo kontroli vlasnika te senaπao u prostoru zooloπkoga vrta. Sre-Êom sve se dobro zavrπilo.

P ark-πuma Japlenπki vrh iznadDelnica na 842 m n. v. i 170ha povrπine, sa svojim prirod-nim nastavkom, delniËkim par-

kom, gotovo zalazi u sam centar Delni-ca. Prirodni je potencijal koji se u po-sljednje vrijeme nastoji πto bolje urediti iiskoristiti u turistiËko-rekreativne svrhe.Bogatstvo prirode, πetnica, te zooloπki vrt

ta u Gorskome kotaru, delniËki su πuma-ri odluËili nabaviti joπ divljaËi i proπiritipovrπinu zooloπkoga vrta. Danas se onprostire na povrπini od gotovo 3 ha i imadvadesetak komada jelena lopatara.

- Inicijativa oko ureenja zooloπkogvrta krenula je meu nama πumarimaspontano. Æelja nam je bila i na ovaj na-Ëin pridonijeti πirenju dodatnih sadræaja

za divljaË i sliËno, istiËe Pleπe. U zoolo-πkome vrtu dva su soliπta, dva hraniliπtaza divljaË, tri skloniπta, dvoje jasle za si-jeno i dva korita za vodu.

O dvadesetak jelena lopatara, πto odra-slih πto mladunaca, svakodnevno brineMiroslav Pleπe, radnik πumarije Delnice.Svakodnevna briga iziskuje hranjenje iobilazak zooloπkoga vrta. Tijekom ljetajeleni dobivaju svoj redovni obrok svje-æe pokoπene trave i svjeæe zobi. Posjeti-telji Ëesto hrane divljaË, donose im vo-Êe, kruh, lubenice i sl. Posebna poslasti-ca su im jabuke, pa je u jesen proπle go-

U zooloπkom vrtu Japlenπki vrh danas

Prvi stanovnici zooloπkog vrta bila su tri jelena lopatara i tri paunadopremljena s brijunskog otoËja. Kako se divljaË dobro prilagodilauvjetima æivota u Gorskome kotaru, poveÊana je povrπina Parka inabavljeno je joπ divljaËi tako da danas se prostire na povrπini odgotovo 3 ha i ima dvadesetak jelena lopatara

I prije pola stoljeÊa LovaËki domimao je zooloπki vrt


ribolov

Piπe:SiniπaSlaviniÊ

Foto:S. SlavniÊ

Glavatica, mladica ili sulec,kako je zovu u susjednojSloveniji, visoka je divljaËmeu slatkovodnim ribamanaπih voda. To je losos naπihvoda. Na æalost, sve rjea

N ajveÊu salmonidnu ribu kodnas su ozbiljno ugrozili ne-kontrolirani izlov, nebriga,zagaivanje, krivolov i

nedovoljno poribljavanje. Pravisportski izazov. Puna sezona lovana nju poËinje upravo sada, sprvim zimskim danima.

To je snaæna riba izduæenog,valjkastog tijela. Lea su joj sme-ezelenkasta, a trbuh srebrnobi-jel. Proπarana je crnim toËkama.

Grabeæljivica je, o Ëemu najrje-Ëitije svjedoËe oπtri zubi. Perajesu joj æuÊkaste. Prava je krasoti-ca, a na udici borac bez premca.Ovu ribu mogu uloviti, zaista sa-mo odabrani, najuporniji i najs-premniji.

Mrijesti se u proljeÊe kada æen-ka poloæi od 3 000 do 20 000 ja-ja. Male ribice hrane se beskiËme-njacima, a odrasle ribom. Na nje-mom jelovniku meu ostalim supodusti, mrene, pastrve, lipljani.

Dosegne i preko 50 kg teæine.No, prosjeËni lovni primjerci sekreÊu od 5 do 15 kg. Naravno,tamo gdje je joπ ima. U hrvat-skim vodama, kako veÊ reko-smo, prava je rijetkost. Moæe seje joπ pronaÊi u gornjem dijeluSave, Kupi, Dobri, Uni i Draviiznad Varaædina.

U slovenskim vodama situacija je da-leko bolja zahvaljujuÊi MladiËarskojsekciji za zaπtitu ove ribe firme Raco-on, svekolikoj brizi i poribljavanju, tevrlo oπtrim i restriktivnim mjerama za-πtite i Ëuvanja. Dnevne dozvole za ri-bolov ove su ribe vrlo visoke, uz pravoulova i otkupa samo jednog primjerka."Sulca" u Sloveniji zato ima u Savi, Krki,Ljubljanici, Savinji, Sori, Kupi, Dravi iMuri. Dosta dobra situacija glede mla-dice je u susjednoj Srbiji i Crnoj Gori.Ovdje je sigurno prva voda kada je upitanju ova riba rijeka Drina.

Glavatica voli Ëiste, brze, velike "pla-ninske" vodotoke. Najbolje ju je traæitina teæe pristupaËnim terenima, kanjo-nima, u i oko dubokih virova, odaklekreÊe u potragu za hranom. Moæe ju

Visoka divljaË slatkih vodase pronaÊi u dijelovima rijeka gdje jeπljunkovito ili kamenito dno, oko spla-vova te na spojevima pliÊaka i dubine.

Po evidenciji voenoj zadnjih dese-tak godina, najveÊe glavatice u Hrvat-skoj lovljene su na rijekama Uni i Sa-vi. Godine 1978. na Uni je ulovljenprimjerak teæak 15,20 kg (Zoldaπ), a1998. u Savi teæak 14,60 kg (DelaË).Godine 1991. ribolovac po imenuSokoloviÊ ulovio je glavaticu od 20,20

vremena, teπka 41,30 kg (148 cm). Njuje 1985. ulovio Dæevad ©arkinoviÊ naPlavskom jezeru. No, po miπljenju do-sta ribolovaca nije ulovljena na sportskinaËin - πtapom.

Sluæbeni rekord, primjerice Srbije iCrne Gore, jest ulov mladice teπke27,50 kg (123 cm), koju je 26. srpnja2000. na Drini kod BoljeviÊa, na spor-tski naËin, πtapom i rolom, ulovio Mla-o ObrenoviÊ.

Ribolov na glavaticu pravi jeizazov, ubraja se meu najvrjed-nije trofeje. Od ribolovca traæi ve-Êe napore i u ribolovu primjere-nu kondiciju. Lovi se iskljuËivo upokretu blinkeraπkim priborom.Za takav ribolov potreban je jak,Ëvrst πtap duæine 2,5 do 3 m, teæi-ne bacanja i do 200 grama, Ëvrsta,veÊa, blinkeraπka rola kapacitetakalema 200 m najlona promjera0,40 mm. Za ribolov treba kori-stiti najlon ili upredenicu nosivo-sti ne manju od 10 kg.

Glavatica se smije loviti samoumjetnim mamcima ili (gdje je todopuπteno) mrtvom ribicom (du-gom 15 do 20 cm) montiranomna tzv. sistem, s kojom se "blinka"sliËno kao i s varalicom.

Od umjetnih mamaca na prvommjestu za ribolov glavatice jestcopf. RijeË je o imitaciji klupka pa-klara. Od "klasiËnih" varalica za po-viπene, promutne vode najbolje jeblinkati teæim ælicama tipa eve, ef-fzet, dr. heintz i sl., te veÊim tonu-Êim voblerima. Dobri su i veliki lep-tiri (broj 4 i 5), iako se na njih Ëe-πÊe zalijeÊu manje glavatice. Od“silikonaca” odnosno raznih "gu-

menjaka", treba koristiti veÊe gumene va-ralice s glavama i dodatnim trokukama.

Najbolje vrijeme za ribolov glavati-ce su tmurni dani, kada lagano poËi-nje sipiti kiπica ili snijeæiti. Za lijepoga,sunËanog vremena, bolje je blinkatiujutro ili predveËe.

Taktika ribolova je jednostavna.Oprezno se treba pribliæiti obali. Prvizabac mora biti precizan i efektan, a po-tom varalicu treba uvesti u blizinu ili ubuk, podnoæje slapa, dubinu brzaka ilirupu, odnosno procijep na dnu rijeke,iza i oko kamenja, oko kojih se pjenivoda, a koji eventualno stvaraju dubi-nu, pogodnu kao obitavaliπte ove ribe.Ne treba previπe "raditi" na istome mje-stu, jer ako riba i jest tu, ako smo je upla-πili, teπko da Êe napasti mamac.

Sretna ribolovka s lijepim primjerkomglavatice

kg, ali nije zabiljeæeno na kojoj vodi uHrvatskoj.

To su na sportski naËin ulovljeni pri-mjerci. U susjednoj je Srbiji zabiljeæenpodatak da je 1873. na Dunavu ulovlje-na mladica teπka 59,4 kg, duæine 186cm, uz napomenu da je ulovljena sred-stvima za privredni ribolov. Na Drini su,navodno, radnici na izgradnji pruge Usti-praËa - FoËa, ulovili mladicu od 58 kg.Na sportski je naËin, u Bosni i Hercego-vini 1914. navodno ulovljena mladicaod 51 kg. No, o tome nema vjerodostoj-nih dokaza osim novinskih tekstova. Po-Ëetkom 2002. sarajevski je ribolovacMirza AvdibegoviÊ, u viru Buk Bijela,na Drini, po izjavama svjedoka, uloviomladicu od 33,30 kg, dugu 130 cm. UBiH je ulovljena i druga mladica svih


turistiËki izlogLjudevita Farkaπa VukotinoviÊa 2HR-10000 ZagrebTel.: ++ 385 1 4804 231Fax.: ++ 385 1 4804 241

ID COD: HR-AB-01-080449924M.B. 1695843E-mail: [email protected]: //tours.hrsume.hr/

Na skijanje u Gorski kotar!Ski-centar “Rudnik”, TR©∆E

UPRAVA ©UMA PODRUÆNICA DELNICE

Bistro “Brvnara”

S ki-centar Rudniknalazi se 40 kmod Delnica, na

sjevernim obroncima isto-imenog brda na visini od1 052 m. U podnoæjuRudnika i πiroj okoliciobliænjeg TrπÊa postojepogodni tereni za skijanjei sanjkanje. Centar imadvije ureene skijaπke sta-ze za alpsko skijanje uduæini od 800 i 1 000 m,za nordijsko skijanje uduæini od 3 i 5 km, vuËni-cu i ugostiteljski objekt‘’Brvnaru’’, s restoranomod 90 sjedeÊih mjesta.

Duæina vuËnice je 567m, nagiba joπ je 34 posto,a primiti moæe do 450 ski-jaπa na sat.

U uporabi je ski-lift zadjecu, a u ponudi restora-na su domaÊa jela i speci-jaliteti od divljaËi.

Skijaliπte ‘’»elimbaπa’’ nalazi se oko 15km od Delnica, na visini od 1 100 m.PoËetna staza nalazi se na visini od

825 m. VuËnica je dugaËka 710 m, a moæe pri-miti do 600 skijaπa na sat. Skijaliπte ima tri sta-ze u ukupnoj duæini od 2 850 m (TuristiËka sta-za dugaËka je 1 350 m, SunËana staza dugaËkaje 1 000 m, a Crna staza dugaËka je 500 m).

Posebna ponuda je izgradnja biatlonskogcentra ‘’Zagmajna’’ koji Êe se sastojati od 4km ureenih skijaπkih staza, πirine 8 m, zarekreativno trËanje i hodanje na skijama smoguËnoπÊu pucanja u pripadajuÊa stre-liπta.

Skijaliπte “»elimbaπa”, Mrkopalj


U cijenu je ukljuËen PDV. Boraviπna pristojba plaÊa se na licu mjesta.

PANSION ‘’LOVA»KI DOM’’, DELNICEJaplenπki vrh 2, 51300 DELNICE

U cijenu je ukljuËen PDV. Boraviπna pristojba plaÊa se na licu mjesta. Djeca imaju pravo na pripadajuÊi popust.

Cjenik Soba 1/1 Soba 1/2 Soba 1/3 Vikend 7-dnevniaranæman aranæman

22 KREVETA za 2 osobe po osobiNoÊenje s doruËkom 260,00 400,00 540,00Polupansion 310,00 480,00 600,00 530,00

Puni pansion 350,00 540,00 690,00 600,00 1 750,00

MOGU∆NOST SMJE©TAJA U LOVA»KIM KU∆AMA IPLANINARSKOM DOMU “ZELENI VIR”

©umarija Prezid‘’MILANOV VRH’’ - 50 km odDelnica, 20 kreveta, sobe sa zajed-niËkom kupaonicom.

‘’©KODOVNIK’’ - 60 km odDelnica, 14 kreveta, sobe sa zajed-niËkom kupaonicom.

©umarija Gerovo‘’LIVIDRAGA’’ - 39 km od Del-nica, n. v. 928 m, 10 kreveta, sobesa zajedniËkom kupaonicom, 1 za-seban apartman s kupaonicom.

©umarija TrπÊe‘’SMREKOVA DRAGA’’ - 45km od Delnica, n. v. 1 125 m, 12 kre-veta, sobe sa zajedniËkom kupaonicom,1 zaseban apartman s kupaonicom.

©umarija Vrbovsko‘’LITORI∆’’ - 90 km od Zagreba,6 kreveta, sobe sa zajedniËkom ku-paonicom.

Cjenik Soba sa Soba s Milanov vrhzajedniËkom kupaonicom Apartman Lividraga ©kodovnik LitoriÊkupaonicom Smrekova draga

NoÊenje 137,86 274,50 366,00NoÊenje s doruËkom 192,92 329,40 420,00Polupansion 314,76 451,40 542,90Puni pansion 436,76 573,40 664,90Jednodnevni najam 3 100,00 2 400,00 800,00

©umarija Skrad‘’Zeleni Vir’’ - 120 km od Za-greba, 18 kreveta, sobe sa zajedniË-kom kupaonicom.

MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/085.pdfdaljnji uzgoj topola i vr Poveæanom...

Documents

Transcript of MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/085.pdfdaljnji uzgoj topola i vr Poveæanom...