MARIJA 4 2011 - franjevci-split.hr · s marijom po svijetu Split, 2011. Godina XLIX. Cijena: 7 kn 4...

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

TRAV

ANJ

2011

.

ISS

N 1

331-

1476

4

Djevica Marija viπe je od bilo koga drugog razmatrala Boga u Isusovu ljudskom licu. Vidjela ga je tek roena, dok je, u pelenama, leæao u jaslama; vidjela ga je mrtva, kad su ga, nakon πto je skinut s kriæa, omotali u platno i odnijeli u grob. U nju se utisnula slika njezina izmuËena Sina; no ta je slika kasnije preobraæenasvjetlom uskrsnuÊa.BENEDIKT XVI.

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2011. Godina XLIX. Cijena: 7 kn

4TRAVANJ

ISSN 1331 - 1476

Po križu do uskrsne pobjede

Izlasku iz krize koja nas je zahvatila joπ se uvijek ne nazire kraja. Mnoge teπko pogaa i obeshrabruje, da osta-ju bez nade u bolju i sretniju sutraπnjicu. Iako bez jasna cilja i programa dio graana prosvjeduje, ”udarnim vijestima” o tomu domaÊi mediji kao da ih podræavaju ili nji-hove prosvjede Ëak promiËu. Usprkos tome, joπ nismo Ëuli prihvatljiva rjeπenja kako bismo zajedniËkim zauzimanjem prebrodili druπtvenu i gospodarsku krizu u kojoj smo se naπli. Dok prosvjednici misle da Êe smjenom vlade rijeπiti sve poteπkoÊe, vrhovima politiËkih stranaka Ëini se da je vaænije od svih problema hrvat-skoga druπtva oËuvanje ili preuzima-nje vlasti.

Situacija u kojoj se nalazimo veoma je ozbiljna. U zakljuËnoj smo fazi pregovora pred ulazak u Europsku Uniju. Pred nama su vaæne odluke koje Êe dogoroËno odrediti naπu bu duÊnost. U ovom povijesnom trenu tku od presudne je vaænosti u hrva tskom druπtvu uspostaviti pravnu i djelatnu demokraciju jednakopra-vnih graana u kojoj neÊe biti nika-

kvih povlastica ni za koje pojedince niti za bilo kakve interesne skupine. Treba ojaËati gospodarstvo, da se mogu zaposliti svi koji znaju i hoÊe raditi, a izvornoj hrvatskoj kulturi posvetiti duænu pozornost, njegovati je i razvijati. Da bismo svla da li isku-πenja u kojima se nalazimo, nuæna je sloæna suradnja i doprinos svih odgovornih u druπtvu: politiËara i gospodarstvenika, odgojitelja i znan-stvenika, pa i obiËnih graana.

Kao sljedbenici Krista raspetoga i uskrsnuloga vjerujemo da svaki kriæni put zavrπava uskrsnom pobje-dom. Tako je, za ostvarenje æivotnog cilja, nuæno slijediti Isusov primjer: pod kriæem ustrajati do kraja. Zato i u ovom teπku vremenu za narod i do movinu treba oËuvati mir i trije-znost, opÊe dobro staviti ispred osob-nih ili grupnih interesa, jaËati osjeÊaj za po trebe drugih, biti svjestan svoje odgovornosti za dobro naroda i domovine... Da bismo, ojaËani kri-zom kriæa, dospjeli do slave uskrsnuÊa, moramo se truditi joπ viπe moliti i raditi kako bismo izdræali do kraja. Ne bojmo se, nismo sami! Uz nas je i Isusova majka, koju je, s kriæa u Ivanu, Isus ostavio i nama za majku. Ona nam i sada svijetli kao ”znak pouzdane nade i utjehe” (Svjetlo narodâ, 68).

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

122 - ”MARIJA” 4/2011.

Zaštitnica Arapskog poluotokaGospa koja se Ëasti u kuvajtskoj stolnici proglaπena je zaπtitnicom zemalja na Ar a pskom poluotoku pod imenom Naπa Gospa od Arabije, πto se odnosi na Kuvajt, Bahrein, Katar, Saudijsku Ara-biju, Ujedinjene Arapske Emirate, Jemen i Oman. Na tom podruËju malo ima domaÊih krπÊana, ali æive brojni stranci krπÊanske vjere koji ondje rade. (KT)

Novi hodočasnički putNovi “Maarski hodoËasniËki put” od Ostrogona do svetiπta Majke Boæje Jud-ske na granici s Hrvat skom, dug 420 kilometara, treba biti dovrπen do kraja oæujka 2011. Na njegovoj izgradnji radili su Ëlanovi Udruge maarskih hodoËa sni-ka, koji su inaËe hodoËasnici na Caminu - Putu svetog Jakova (800 km iz Francuske do πpanjolskog Santiago de Compostela). Oko 1000 maarskih vjer-nika hodoËasti svake godine πpanjolskim Caminom, pa odakle i æelja da i sami naprave “Maarski Camino”. Uz hodoËa-sniËku stazu trebalo je u suradnji s opÊinama organizirati mjesta za odmor svakih 25 do 30 km puta koji vodi kroz jedinstveni prirodni rezervat. Cilj je da za pet godina njime godiπnje proe naj-manje 10.000 hodoËasnika, te im ponu-diti i alternativne pravce. Novi put moÊi Êe biti i baza za planirani meunarodni hodoËasniËki put od Czestochowe do Meugorja. (IKA)

Gotovo mjesec razgovoraPredsjednica Djela Marijina M. Voce i dopredsjednik G. Faletti od 11. veljaËe do 1. oæujka boravili su u Svetoj Zemlji. Posjetili su zajednicu Pokreta u Izraelu i na palestinskom podruËju, posebno u Betlehemu, kao i civilne i vjerske, krπ-Êanske i nekrπÊanske vlasti. U Hajfi je sudjelovala u susretu prijatelja Pokreta, Æidova, krπÊana i muslimana, koji se zalaæu za meuvjerski dijalog... (Z)


Natječaj za himnu stoljetniceNakon nacionalnog natjeËaja, koji je raspisalo fatimsko svetiπte, izmeu 29 prispjelih radova, 4. veljaËe jednoglasno su izabrane rijeËi himne stoljetnice fatimskih ukazanja, koje je napisao

M. D. Duarte, a pripjev glasi:Ave o clemens, ave o pia!

Salve Regina Rosarii Fatimae!Ave o dulcis Virgo Maria!

Upravitelj fatimskog svetiπta V. Antunes u sva-koj kitici vidi dva trenutka. Prvi je viπe

teoloπkog i evaneoskog znaËaja, dok se posljednji odnosi uvijek na fatimsku poru ku. U

svakoj kitici istiËe se Marijin lik u po vi jesti ljudskog roda i u fatimskim ukazanjima. Fa tim-

ska poruka ima veoma Ëist izvor, Radosnu vijest Kristovu, sadræanu u Bibliji. Kitice su strukturirane: kao πto je Marija predstavila

Dijete magima i pastirima, tako ga je u Fatimi predstavila ËovjeËanstvu. Kao πto je molila u

krπÊanskoj zajednici, tako nastavlja zagovarati za ljudski rod. Posljed nje kitice odjek su

posljednjih papinskih razmatranja o Fatimi. 25. veljaËe otvoren je natjeËaj za uglazbljivanje himne i trajat Êe do 4. travnja. Svetiπte æeli da se himna predstavi kao sastojak koji identifici-ra dogaaj koji se slavi, da bude lako prihvatlji-va i brzo pamtljiva. Æiri ima pet osoba, a pred-sjednik je upravitelj svetiπta. Pisac nagraene

skladbe dobit Êe 1500 eura. (wsf)


”MARIJA” 4/2011. - 123

Razglednice za Benedikta XVI.Schönstattski pokret priprema se za do lazak Benedikta XVI. u rujnu u Njema Ëku. Organizira slanje poπtanskih karata Dobro doπli, sveti OËe - mi Vam se radujemo, Ëime æeli stvoriti povoljnu klimu za Papin dolazak te mu iskazati dobrodoπlicu i dati mu na znanje kako se ga pripravni primiti otvorena srca i s lju bavlju. Dosad je tiskano 50 tisuÊa karata, a do sredine veljaËe 30 tisuÊa ih po dijeljeno i dobrim dijelom veÊ posla-no. Ne znaju hoÊe li ih sve Papa proËi-tati, ali im se Ëini da je najvaænije da dobije dojam kako ga u NjemaËkoj rado oËekuju. (Z)

Zašto riba na automobilu?Nekolicina rimskih mladih Schönstattskog pokreta prisjetila se da je riba bila simbol za krπÊane i da su je koristili kao znak meusobnog raspozna-vanja za cara Nerona. Zato su se dali na πirenje toga znaka po automobilima, πkolskim torbama, mobitelima... (Z)

Međunarodni susretNa temu ”Ja sam s vama u sve dane do svrπetka svijeta” (Mt 28, 20), od 6. do 11. oæujka u Meugorju je odræan 18. meunarodni susret organizatora hodoËaπÊa, voditelja centara mira i meugorksih molitvenih karitativnih skupina. PredavaËi su bili fra T. Pervan i fra D. Perutina. (GM)

Neprestana molitva za JapanLurd je organizirao neprestanu molitvu da bi ”pruæio moralnu i duhovnu potpo-ru hrabrome japanskom narodu”. Sva misna slavlja od 16. do 20. oæujka slav-ljena su na nakanu stanovnika Japana. U isto vrijeme moljena je i krunica, prenoπena iz Masapjelske πpilje svakog popodneva na mreænim stranicama lurd-skog svetiπta, za ærtve stradale u nesreÊi u Japanu. (Z)

Nacionalno slavlje 13. svibnjaPortugalska biskupska konferencija naja-vila je da Êe 13. svibnja u fatimskom svetiπtu sveËano proslaviti proglaπenje blaæenim pape Ivana Pavla II. HodoËaπÊe toga dana bit Êe najpovoljni-ja prigoda za proslavu toga dogaaja koji Êe se zbiti u Rimu 1. svibnja. Meunarodno hodoËaπÊe u svibnju na temu Blaæena ti πto povjerova predvodit Êe ameriËki kardinal S. O’Malley, nadbi-skup Bostona. (wsf)

Film o modernosti i feminizmuOdreene kulture vide Majku Isusovu kao ikonu starog svijeta koja se ne moæe reproducirati. Iako se æenski Marijin lik Ëini protumoderan i opreËan danaπnjim æenama, talijanski film Ja sam s tobom, reæisera G. Chiesa, u kojemu se prikazuje Marijina povijest od navjeπtenja do pronalaæenja Isusa u Hramu pobudio je zanimanje i raspre u razliËitim kulturalnim i vjerskim sredina-ma. Predstavlja ljudsku sudbinu mlade æene koja postaje srediπtem jednoga roenja koje je promijenilo svijet. Marija proizlazi kao moderna æena, dinamiËna i napredna u usporedbi s vremenom u kojemu je æivjela. (Z)

Za kršćane i za muslimaneU apsidi bazilike Naπe Gospe AfriËke u Alæiru piπe: Naπa Gospe AfriËka, moli za krπÊane i za muslimane. To alæirsko svetiπte, graeno je od g. 1855. do 1872. zahvaljujuÊi poznatom biskupu Charlesu Lavigerieu, Ëlanu kongregacije Bijelih otaca, afriËkih misionara. Podignuto je zahvaljujuÊi sredstvima francuskoga grada Marseillesa, u kojemu se nalazi marijanska crkva ”sestra” Naπa Gospa od Straæe, a obnovu, koja je trajala tri godi-ne, nakon potresa g. 2003. platila je alæirska dræava. Uz krπÊane, u svetiπte navraÊaju tisuÊe muslimana i Ëaste Gospu. (MdD)

p a p a o m a r i j i

124 - ”MARIJA” 4/2011.

Sinodski oci izjavili su da je temeljna svrha XII. biskupske sinode bila ”obnoviti vjeru Crkve u RijeË Boæju”; zbog toga treba gledati tamo gdje se reciprocitet RijeËi Boæje i vjere savrπeno ispunio, ili u Djevicu Mariju, ”koja svojim da RijeËi Saveza i njezinu poslanju, savrπeno ispu-nja boæanski poziv ËovjeËanstva” (Propositio 55). Ljudska stvar-nost, stvorena posredstvom RijeËi, nalazi svoju ispunjenu sliku upravo u Marijinoj posluπnoj vjeri. Ona nam se od Navjeπtenja do Pedesetnice pred-stavlja kao æena potpuno raspoloæiva volji Boæjoj. Ona je Neoskvrnjeno ZaËeÊe, ona koja je od Boga ”ispunjena miloπÊu” (usp. Lk 1, 28), bezuvjetno posluπna boæanskoj RijeËi (usp. Lk 1, 38). Njezina posluπna vjera oblikuje njezin æivot u svakom trenutku prema Boæjem poticaju. Djevica koja sluπa, æivi u potpu-nu skladu s boæanskom RijeËju; Ëuva u svom srcu dogaaje svoga Sina, slaæuÊi ih kao u jed-

nom jedinstvenu mozaiku (usp. Lk 2, 19. 51) (usp. Benedikt XVI, Esort. ap. postsinodale Sacramentum caritatis (22 veljaËe 2007), 33: AAS 99 (2007), 132-133.)

Nuæno je u naπe vrijeme vjernike uvesti u bolje otkrivanje veze izmeu Marije iz Nazareta i vjerujuÊeg sluπanja boæanske RijeËi. PotiËem takoer i struËnja-ke da joπ viπe produbljuju odnos izmeu mariologije i teologije RijeËi. Iz toga moæe proiziÊi veli-ka blagodat kako za duhovni æivot tako i za teoloπke i biblij-ske prouke. Doista, koliko se shvaÊanje vjere tematiziralo u odnosu na Mariju ono se smjeπta u najintimnije srediπte krπÊanske istine. Zaista, utjelovljenje RijeËi ne moæe se zamisliti bez voenja raËuna o slobodi te mlade æene koja svojim pristankom surauje na odluËan naËin na ulasku VjeËnoga u vrijeme. Ona je slika Crkve u sluπanju RijeËi Boæje koja u njoj postaje tijelom. Marija je takoer simbol otvorenosti za Boga i za druge; aktivno sluπanje, koje interiorizira, asimi-lira, u kojem RijeË postaje oblik æivota.

(Iz apostolske pobudnice RijeË Gospodnja, br. 27.)

BENEDIKT XVI.

Riječ Božja i Marijina vjera

”MARIJA” 4/2011. - 125

Margaritina molitvaMargaritina molitvaSamilosnim svojim oËimaSamilosnim svojim oËimapogledaj blago moju patnju,pogledaj blago moju patnju,o Majko Æalosna.o Majko Æalosna.

MaË ti probi srceMaË ti probi srcekad s beskrajnom tugomkad s beskrajnom tugomvidje Sina kako umire na kriæu.vidje Sina kako umire na kriæu.

Sada promatraπ OcaSada promatraπ Ocai uzdiπuÊi Njemu se okreÊeπi uzdiπuÊi Njemu se okreÊeπprikazujuÊi svoju bol.prikazujuÊi svoju bol.

Tko osim tebe poznajeTko osim tebe poznajegriænju savjesti koja me ometa?griænju savjesti koja me ometa?Ti jedina je poznajeπ, Ti jedina!Ti jedina je poznajeπ, Ti jedina!Johann Wolfgang GOETHE (†1832.)Johann Wolfgang GOETHE (†1832.) Pieta, Anđelko Odak

k r o z o v a j m j e s e c

126 - ”MARIJA” 4/2011.

Kao iznimna uËenica u πkoli Boæje umjet-nosti æivljenja, savrπena do te mjere da je dala ljudsku narav i Sinu Boæjemu, Marija je znala da joj predstoji joπ jedna velika kuπnja. Otkako je, naime, svoga Sina veÊ kao novoroen Ëe prikazala u Hramu, bilo joj je reËeno da Êe joj maË boli pro-bosti duπu. Znala je da Êe se obistiniti to proroËanstvo, svjesna kako se njezinu Sinu ljudi neÊe jednoduπno diviti kao πto su se divili kad je bio izloæen u Hramu kao Boæje i njezino remek-djelo. Premda joj nije bilo jasno πto bi ljudi mogli prigo-voriti ili zamjeriti savrπenstvu njezina Sina, koje je bilo i ljudsko i boæansko, spremila se na patnju i bol kao ponizna sluæbenica Boæja, vjerujuÊi ipak u Boæju svemoÊ. Vjerovala je u onoga koji sve izvodi na dobro onima koji ga ljube, pa tako i njoj i sinu Isusu koji je bio satkan i od njezine ljubavi.

ODBACIVANJE BOŽJEG REMEK-DJELA Dok je sa svojim Sinom æivjela u zajedniπtvu nazaretskog doma, provodila je æivot u skrovitosti, njegujuÊi osjeÊaj za pokoru, odricanje, mrtvljenje. Za nju je takav æivot bio kao boæanska πkola usva-janja kriterija i vrijednosti. PokorniËki æivot bio joj je jamstvo promatranja Boga u ËistoÊi srca, neprocjenjiva pomoÊ kako ne bi odbacila usvojene kriterije vredno-vanja æivota, te vjeæba za onaj presudni Ëin æivota. Nakon πto je primila potvrdu o ”poloæenom prvom stupnju” i nakon

πto je proπla duænu æivotnu praksu rada i napora, propisanu za svaki posao, iza-brana je u suradniËko umjetniËko zvanje na radno mjesto uz bok svoga Sina, na prostoru od Galileje do Judeje, od Kane do Jeruzalema.»udila se, meutim, kako dio naroda ne uoËava i ne prihvaÊa na njemu ono bitno, boæansku silu i stvarnost, obrise boæanskog lica i djelovanja. Nije mogla razumjeti kako ljudi pronalaze sliËnost izmeu njega i nje, te ga, s pravom, pre-poznaju i prihvaÊaju kao sina njezina, a ne vide boæansku silu niti sluπaju Boæje rijeËi koje izgovara, pa ne vjeruju u njega i kao Sina Boæjega, vjernu sliku OËevu. Zbog te su tvrdnje, u konaËnici, odluËili obeπËastiti svetost njegova lika ne prepoznajuÊi u njemu Boæje remek-djelo darovano ljudima. Uhvatili su ga, optuæili, zlostavljali i na kriæ osudili izvrgavajuÊi ga najgorim mukama. Ne æeleÊi u njemu prepoznati obrise Boæjeg æivota, odluËili su mu izmijeniti opis i izgled. Ne prihvaÊajuÊi ono πto je bio, kao da su htjeli uËiniti da bude neπto πto nije bio na iskljuËiv naËin. Ponaπali su se kao glasni i drski kritiËari te najljepπe Boæje rukotvorine na zemlji, a da nisu savladali πkolu Boæje kritike.Marija je to pratila u tiπini, s bolju u srcu, diveÊi se ujedno tolikoj dobroti OËevoj. Stavio je svoga Sina ne samo na kritiku i na procjenu neupuÊenim ljudima, nego je Ëak dopustio da svojom zloÊom, bije-som i grijesima na njemu prave zahvate. Ne æeleÊi ga prihvatiti kao vrhunac Boæjeg stvaralaπtva i ljubavi, htjeli su ga skuËiti u svoje ljudske okvire izvrgavajuÊi ga ruglu, sramoti i smrti. A on je, pun mira, ne dajuÊi se smesti, samo podmet-nuo lea onima πto udarahu i obraze onima πto bradu Ëupahu, ne zaklanjajuÊi

Remek-djelouskrsnuća

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 4/2011. - 127

noge. Isus je bio podloæan kritikama onih koji nisu znali niπta o Bogu i boæanskom æivotu, koji nisu bili upuÊeni u Boæju ljepotu i istinu, nego su nagrdile njegov izgled.UskrsnuÊe je, meutim, bilo konaËni restauratorski zahvat Boæje dobrote na Sinu, remek-djelu svoje ljubavi, zahvat koji nije uklonio tragove muke, nego ih je iscijelio i posvetio kao trajan znak. I kad je potom Uskrsnuli ustao iz groba, kad se pojavio u uskrsnulom liku koji viπe nije bilo moguÊe mijenjati, pojavio se sa svetim ranama, znakom pobjede. Isusu, Slici Boæjoj, nedostajala je bila tje-lesna patnja kako bi do kraja izrazio unu-tarnju patnju OËevu, koju je Otac osjeÊao promatrajuÊi Ëovjeka kako luta od njega. Boli i rane koje je Bog imao na srcu od trenutka ljudskog grijeha, Isus je ponio u svome tijelu. Prihvativπi to πto mu je nedostajalo, tako je postao u potpunosti savrπen. Otac ga je doveo do savrπenstva po patnji i muci u kojoj je s njime bila sjedinjena i Marija. Dok su njemu ostale trajno urezane rane muke, u Marijinoj duπi ostao je trag rane od maËa boli. S njim potpuno sjedinjena u svemu, kao vjerna sljedbenica bila je prva ucijepljena u njegovo tijelo, do kraja vjerna njegova slika, pa i po patnji πto ju je podnosila promatrajuÊi njega. VeÊ na Kalva riji bila je dionicom njegove pobjede i slave uskrsnuÊa koju je iπËekivala puna vjere i nade. A kad se uskrsnog jutra proslavio, to jest kad je postao slavan ne po slavi koju su mu ljudi trebali iskazati, nego po slavi koju je Otac iskazao njemu patniku, nebeska Majka bila je prva njome zaogr-nuta. Vjerna supatnica postala je tako vjer-na Suslavljenica dovodeÊi do savrπenstva, u patnji, svoju sliËnost s njime.Ivan BODROÆIΔ

ni lica od pogrda i pljuvanja. Tako mu je lice bilo neljudski nagreno da nije bilo na njemu ljepote ni sjaja. U tom trenutku ljudi su primili moÊ ne samo dati objek-cije, nego i ispravljati πto su dræali loπe napravljenim. Imali su moÊ dovesti u pitanje Boæju svemoÊ i savrπenstvo, Boæju stvarateljsku kreativnost koja je, zajedno s Marijom, dala najbolje πto je moglo biti napravljeno.

USKRSNA POBJEDA Dogodilo se, meutim, ono πto nitko nije oËekivao. Upravo Raspetoga kojemu je lice bilo tako neljudski iznakaæe no i nagreno, te obliËjem nije viπe naliËio na Ëovjeka, nebeski Otac je prihvatio kao uzor ostvarenja, proslavljen, podignut i uzviπen na udivljenje naroda. Marija ga je kao briæna Majka u stopu pratila i stajala pored njega dok su mu zadavali smrto-nosne udarce, ali je u isto vrijeme bila ispunjena i vjerom kako Otac nebeski sve vodi prema dobru i koristi za spase-nje. Ako je on dopustio smrt svoga Sina, ni ona se nije mogla opirati volji njego-voj. Nijemo je promatrala kako pokuπavaju ubiti Æivot u kojem je i ona sudjelovala svojom bezgreπnom ËistoÊom. Otac je podloæio kritici ljudi remek-djelo svoje ljubavi - Sina Jedinoroenca. ©toviπe, dopustio je da one neumjesne i nestruËne kritike ostanu trajno utisnute u njegovo biÊe udarcima Ëavala i koplja kojima su bile probodene njegove ruke i

m i d a n a s i o v d j e

128 - ”MARIJA” 4/2011.

Kao krπÊanin saznajeπ tko si tek kad spoznaπ tko je za tebe Isus Krist! Jesi li ga doista izabrao? Ideπ li za njim?Korizma i Vazam “jaka” su vremena liturgijske godine. Taj ciklus od 40 + 50 dana trebao bi za svakog svjesna i savje-sna krπÊanina biti vrijeme u kojemu Êe provjeriti svoje æivotne izbore i put, zagledati se u Krista raspetoga i uskr-snuloga, i u zrcalu njegova lica provjeriti vlastiti izgled (identitet). Narodna poslo-vica kaæe da dobar konj ima stotinu mana, a loπ samo jednu: ne valja! Jesam li ja krπÊanin sa stotinu ili sa samo jed-nom manom: da zapravo nisam krπÊanin? Da nisam - Krist-ov!

NA ČELU IZABRANOG NARODAMojsije izabrani narod nudi da izabere kome Êe sluæiti. Kao da pita: HoÊete li izabrati Boæje izabranje?Isus, voa novoga izabranog naroda - Crkve, govori nam s auktoritetom: ”Ja sam Put, Istina i Æivot: nitko ne dolazi Ocu osim po meni” (Iv 14, 6). A kad su neki njegovi uËenici odustali iÊi za njim, zbunjeni jer im je ponudio “tijelo za jelo”, Isus se odrjeπito obraÊa apostoli-ma: ”Da moæda i vi ne kanite otiÊi?” (Iv 6, 67). Petar nije razumio viπe od osta-lih, ali je imao neograniËeno povjerenje u Isusa pa je i mogao, po Boæjem nadahnuÊu, odgovoriti: “Gospodine, kome da idemo? Ti imaπ rijeËi æivota vjeËnoga!” (Iv 6, 68).

Jesmo li kršćani - sa “samo”jednom manom?!

Sretan Uskrs!Sretan Uskrs!

Isus nije zavodnik ljudi, pogotovo nije prevarant, manipulator ili pak poput suvremenih politiËara koji olako obeÊavaju “brda i doline”. On svojim sljedbenicima uglavnom “obeÊava” nevolje: protivljenja i progone, okove i tamnice, zlostavljanja i smaknuÊa. Jedina Isusova ”diktatura” jest volja OËeva, od koje nema odstupanja. Ali pred svakim njegovim “moraπ” stoji “ako hoÊeπ”: tko hoÊe iÊi za mnom, ako netko hoÊe biti moj uËenik...Kori zma je povlaπteno vrijeme za ozbilj-no pitanje: Idem li za Isusom? Hodam li s njim? Jesam li doista izabrao njegov put, ili bolje: jesam li izabrao Put? Za pravo: jesam li prihvatio da sam od Njega izabran? Razdoblje u kojem nam je vrlo preporuËeno pojaËati glasnoÊu UËiteljeva upozorenja da njegovu kralje-vstvu ne pripadaju oni koji samo revno govore “Gospodine, Gospodine!” (Mt 7, 21), nego oni koji vrπe volju OËevu, baπ kako to i on Ëini svim svojim biÊem i æivotom. KrπÊanstvo nije tek u znanju ”vjerovanja”, nego u snazi djelovanja!

VELIKI NESPORAZUMBivπi hrvatski predsjednik jednom je izja-vio: “To πto sam katolik nije moja zaslu-


”MARIJA” 4/2011. - 129

ga, nisu me pitali!” »udna li razmi πljanja! Moæda bi bilo prikladnije da se izrazio: To πto sam katolik, nije moja - krivnja! A tko kaæe da je katolik? I kako ga nisu pitali? Nisu ni veÊinu nas prije krπtenja, ali ipak jesu, i to puno puta: kod Prve priËesti, krizme, kad smo sudjelovali ili moæda i kumovali u takvim slavljima, pa svake godine u Vazmenoj noÊi. Iza naπih odgovora: ”OdriËem!” i ”Vjerujem!” stoji uskliËnik pravopisa, a, moæda, i upitnik pravovjerja?!

“INVERZIJA”Jesmo li usvojili izbor koji su drugi uËini-li za nas? Usporedimo li krπtenje s vje-nËanjem, a krπÊanski æivot s brakom, dobit Êemo zanimljive usporednice:Redoviti je, ili, recimo, “normalan” put u brak: susret, zaljubljivanje, upoznavanje, dozrijevanje do konaËne odluke, pa pro-sidba i zaruke, napokon æenidba. Ali nije uvijek bilo tako, a ni danas nije posvuda i beziznimno tako, pa se dogaa da o tome odluËuju drugi: obitelj, rodbina, politika (kraljevi), interesi. U toj verziji imamo inverziju: jer su se njih dvoje vje-nËali, odlukom i voljom drugih, nastojali su se upoznati i zavoljeti. I Ëesto uspije-vali, πto potvruje da je ljubav takoer pitanje volje i htijenja, ali to ipak nije pravi ni poæeljan redoslijed.I ulazak u Crkvu, svojevrsno vjenËanje s Kristom, veÊini se krπÊana veÊ stoljeÊima dogaa u sliËnoj inverziji: krπteni smo voljom i odlukom drugih. Jesmo li, kroz odrastanje, uznastojali Krista upoznati i zavoljeti?Mnogi nimalo! Istina, nisu odstupili od Krista, ali nisu ni mogli, jer mu zapravo nisu nikad ni pristupili.Danas sa æenidbama imamo neku drugu inverziju: umjesto da se vjenËaju

kako bi mogli izvrπiti æenidbu, godina-ma se brak konzumira da bi se mogli vjenËati! Pritom su kriteriji i motivacije Ëesto klimavi ili posve krivi: najvaænija je ljepota lica i tijela, ili joπ ËeπÊe i joπ gore, uz roditeljsku podrπku, druπtveni status, imovina i kupovna moÊ, medij-sko kotiranje... »est ishod: pokaju se “od oltara do pira”, ili u malo blaæem obliku: nakon πto su mjesecima i godi-nama “hodali”, Ëak i zajedno svake veËeri lijegali, nekoliko mjeseci nakon vjenËanja viπe ne hodaju zajedno, “ne ide” - kaæu. Pa se rastave ili formalno ostaju u braku, ali viπe uopÊe “ne hodaju” zajedno, nego svatko svojim putem, poput æeljezniËkih traËnica: nai-zgled su Ëvrsto povezani “pragovima” imovinsko-pravnih odnosa, vlastite djece, druπtvenog statusa, zajedniËkih poslova i prijateljstava, kao da idu u istom smjeru, ali se nikad uistinu ne sastaju, nema viπe pletera koji bi se u hodu isprepletao. Neki ostaju u privid-nu braku samo po inerciji, jer je tako lakπe i jer je rastava - prekomplicirana!

MALI I VELIKI HRVATI©to se tiËe krπtenja, netko se sjetio maliciozne pitalice: Koja je razlika izmedu velikih i malih Hrvata? Mali se krste kao mali, a veliki - kad odrastu! Ali ti “veliki” tj. krπteni kao odrasli, znaju doista zadiviti revnoπÊu i preda-njem, kako je odvajkada bivalo, i zbog takvih se nije poπteno rugati. No i mnogi od njih traæe samo tradiciju ili ono πto je trenutaËno “in”, a svaki sveÊenik koji pritom, iz puke “dobro-te”, pomaæe da se dodatno stvaraju “krπteni nekrπÊani” ne Ëini baπ nikome uslugu, a grijeπi uvelike protiv ljudsko-ga, krπÊanskoga i Boæjeg dostojanstva!


130 - ”MARIJA” 4/2011.

NekoÊ su birali drugi i to nije bilo dobro, danas se uopÊe ne bira, πto je joπ gore. To jest, ne bira se osobu ne go: za brak njezine okolnosti - vanjπti nu, izgled, ugled, bogatstvo, a u vjeri se ne bira osobu Isusa Krista nego tradiciju, obiËaje, neko kolektivno naslijee.

Mnogi “krπÊani” uopÊe ne idu za Kristom, nego za nekakvom tradicijom, ni sami ne znaju za Ëim. Vjera im je poput stare uljanice u dnevnoj sobi: draga uspomena i prestiæan suvenir koji im ne pada na pamet upotrijebiti Ëak i kad nestane struje. I niπta viπe, ili goto-vo niπta viπe!

Ilustrativan je dogaaj iz jednoga naπeg mjesta poslije “onog” rata. Stariji Ëovjek ukljuËio se u “prvomajsku povorku” misleÊi da je sprovod. Kad su proπli pored crkve, on istupi iz kolone i zabrunda uz kletvu: “Holte k v.... vi i on, ne gren van naprid kad neÊete s njin u crikvu!”

Tako i mnogi krπÊani: misle da idu za Kristom, da su dobri katolici, ali tko zna za kim i za Ëim idu!

Ne samo da su im procesije parade, nego im je i cijeli nazovi krπÊanski æivot takav. Stoga im krizma nije, kako neki sveÊenici s gorËinom kaæu, “sveËani oproπtaj od Crkve”, nego samo istupa-nje iz paradne povorke koja ionako mimoilazi Crkvu!

Korizma je vidikovac na kojem bi tre-balo zastati, zagledati se u Boæje oËi zavapiti sa Psalmistom, Bogu a zapravo sebi: “Pronikni me svega, Boæe, srce mi upoznaj, iskuπaj me i upoznaj misli moje: pogledaj, ne idem li putem pogubnim, i povedi me putem vjeËnim!” (Ps 139, 23-24).

Stanko JER»IΔ

l i t a n i j e

Kraljice djevicaNaπa sredina, barem europska, ne vrednuje nevinost i ËistoÊu kao vrhunsko vladanje samim

sobom i razvitak u smjeru duha i duπe. To viπe treba se zalagati da

oËi u oËi ljubimo tu krepost. Osobito kad se dozovu u sjeÊanje

i svjeæi primjeri djeviËanskih muËeniπtava kojima Marija u

nebu daruje samu sebe. Po Boæjoj milosti koju isproπujemo, bila

naπa mlada pokoljenja svjesnija savrπenstva koje Isus od nas oËe-kuje, a kraljica djevicâ predvodi.

Miljenko MAJETIΔ

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 4/2011. - 131

Moć molitveLijeËnici su joj nastojali lijekovima neko vrijeme smanjiti ili uniπtiti tumor, ali bez uspjeha. Moralo se pristupiti operaciji i ukloniti neke organe s tumorom. Na blagdan Gospe Brze pomoÊi g. 2006. zajedno sa suprugom doπla je u brodsko svetiπte moliti za uspjeh operativnog zahvata, a desetak dana kasnije smjeπtena je na odjel.Marija je viπegodiπnja Ëlanica Mariji-ne legije. One se Ëesto okupljaju na molitvu u æupnoj crkvi u GarËinu, ali i po kuÊama kad je potrebno. Prije odlaska u bolnicu, prijateljice su obeÊale moliti za nju, osobito uoËi operacije i na sam dan operacije. Tako su i uËinile. »itavu noÊ prije operaciju bdjele su i molile.

Nakon operacije Marija je osjeÊala jaku bol, osobito u preponi, πto joj je bilo malo Ëudno. Dobivala je lijekove za njihovo ublaæenje, a lijeËnici su joj govorili da tako mora biti neko-liko dana. Koji sat nakon operacije suprug je potraæio lijeËnika da Ëuje pojedinosti.- Sve smo uËinili πto je bilo potreb-no. NamuËili smo se, jer su se javile neke komplikacije, ali sve je dobro zavrπilo. Ona je sada dobro i moÊi Êete ju na kratko vidjeti! - rekao je lijeËnik, ali o Ëemu se radilo ni rijeËi mu nije rekao.Tomislav je uπao k Mariji i ohrabrio je. Zabrinjavalo ga je o kakvim se komplikacijama radilo. Otiπao je do svog roaka i zamolio ga da se o tome raspita kod ginekologa. Istog trenutka roak ga je nazvao tele-fonom i saznao. Kod operacije skal-pel je zarezao venu u preponi pri Ëemu je doπlo do krvarenja, opasna po æivot. Moralo se u najbræem roku najprije zaustaviti krvarenje, sanirati rez, a tek onda nastaviti s operacijom.Usrdnom cijelonoÊnom molitvom, Ëlanice Marijine legije isprosile su od nebeske Majke Mariji milost da joj je æivot spaπen. I ona je Gospi za to zahvalna. Rado i Ëesto i danas obilazi njezina svetiπta, jer u Gospi nalazi utjehu i ohrabrenje u svagdanjem æivotu. A svakog osmog u mjesecu ona i suprug hodoËaste Gospi Brze pomoÊi u brodsko svetiπte zahvalju-juÊi joj i preporuËujuÊi i dalje toliko potrebnu zaπtitu za svoju obitelj.

Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

132 - ”MARIJA” 4/2011.

Na naπem putu s Marijom kroz povijest susreÊemo Bedu »asnoga, crkvenog uËi-telja iz Velike Britaniji. Roen je oko g. 672. u Weramouthu, u sjevernoj En gleskoj. Odrastao i odgojen meu bene diktincima, i sam je postao Ëlanom njihove druæbe te se posvetio studiju, mo litvi i pouËavanju. Po svom djelu vrstan je predstavnik rasta i æivahnosti krπÊan stva u sjevernoeuropskim krajevi-ma onog vremena. Viπestruko nadaren, us trajno je prouËavao spise svetih otaca i po njihovu primjeru tumaËio Sv. pis-mo. Napisao je brojna djela povijesnoga, eg zegetskog i pouËna sadræaja, a od njih je najpoznatije “Povijest Crkve u Brita-niji”. Preminuo je g. 735. u 63. go dini. Bi proglaπen svetim i uËiteljem Crkve, koja mu spomen slavi 27. svibnja.

ZVIJEZDA MORAZa nas je ovdje vaæno Bedino tumaËe nje Evanelja po Luki, u kojem se posebno osvrÊe na dijelove posveÊene Isusovoj Majci. Bl. Djevica Marija za Bedu je “zvi-jezda mora” koja svijetli na Boæjem obzorju onima koji se nalaze u æivotnim pogiblima. Njezino majËinstvo je kraljev-sko jer je rodila “kralja svemira, sunce pravde i sveÊenika vjeËnog”. U prikazbi hvalospjeva “VeliËa”, ona je savrπen izraz skromnosti i svetosti, vrhunsko djelo Duha Svetoga. Bog ju je pripravio da postane Majka Isusova.“Ne iznenauje da je Gospodin, u naka-ni da otkupi ljudski rod, zapoËeo djelo

otkupljenja upravo od Marije. Tako da je ona, po kojoj je spasenje trebalo doÊi svima, prva primila plodove otkupljenja svoga Sina.”Iz toga kratkog teksta vidi se da i Beda zastupa ideju apostola Pavla o potrebi sveopÊeg otkupljenja. Marija je prva meu odabranima na koju je Krist pri-mijenio plodove svoga otkupljenja. Ta odlika temelji se na Ëinjenici djeviËan-skog majËinstva. ZnaËajan je Bedin tumaË prizora navjeπtenja:“Djevica je bila uistinu puna milosti, buduÊi da joj je po boæanskom daru bilo dano da Bogu prinese dar svoga djeviËanstva... Njoj je bilo povjereno da svijetu donese Isusa Krista po kojega uËinku i ona sama postade milost i isti-na... BuduÊi da je Krist sam uzeo ljud-sku narav, posvetio je majku puninom svoga boæanstva.”Dar boæanskog majËinstva Mariji zapra-vo je dar Boæji. Njezino pak djeviËanstvo nije se ostvarilo bez njezina sudjelova-nja. Ta njezina odlika mogla se ostvariti zahvaljujuÊi Josipu koji je Isusu osigurao Davidovo potomstvo, a samoj Mariji zaπtitu da ne bude izvrgnuta pogibli.

EVA - MARIJAUsporedba izmeu Marije i prve æene, praroditeljice palog ËovjeËanstva, uklju-Ëuje se u Boæji program spasenja i po kazuje njegovu mudrost i uËinkovitost.“Jedan aneo poslan je od Boga k Djevici koja je trebala biti posveÊena po boæanskom roenju, buduÊi da je prva æena Eva prouzrokovala ljudsku pro-past…. I buduÊi da je po jednoj æeni smrt uπla u svijet, trebalo je da po jednoj drugoj æeni u svijet doe æivot. Prevarena od Zloga po zmiji, Eva je

Beda Časni o svetoj Mariji

”MARIJA” 4/2011. - 133

ponudila Ëovjeku okus smrti. PouËena od Boga po anelu, Marija je donijela ljudskom rodu Spasitelja.”

Usporedba Eva - Marija, koju su upotre-bljavali sveti oci, postala je Ëest motiv krπÊanskih pisaca. Ta Ëinjenica veoma jasno uËvrπÊuje biblijski temelj Marijina sudjelovanja u otajstvu spasenja. To sudjelovanje ostvareno je pomoÊu vjeæbanja onih kreposti koje stoje u izrav-noj oporbi s Evinim greπnim postupcima. RijeË je o vjeri, posluπnosti i skromnosti. Te Marijine odlike dolaze posebno do izraæaja u prizoru navjeπtenja.

MARIJA I CRKVAKod Bede su Marija i Crkva veoma tije-sno sjedinjene u jednom te istom otaj-stvu. Prva je prauzor druge, a druga na svoj naËin oponaπa u svom æivotu otaj-stva Majke Gospodinove.

“SlijedeÊi primjer blaæene Marije vazda Djevice koja je bila zaruËena, a u isto vri-jeme djevica, Crkva zaËinje kao djevica po djelovanju Duha Svetoga, poput Djevice nas raa bez boli raanja… Po svojim Ëlanovima po Ëitavu svijetu sjedi-njena je sa svojim ZaruËnikom te raste zaslugom nevidljive snage Duha Svetoga.”U prikazbi tih misli Beda »asni nadahnju-je se na poznatom tekstu sv. Ambrozija po kojemu su i Crkva i Marija djevice i majke. Marija raa Krista i ostaje djevi-com; Crkva na otajstven naËin raa mistiËnoga Krista i ostaje djevicom. Duh Sveti zdruæuje Marijino majËinstvo i maj-Ëinstvo Crkve. Kristovo roenje u vreme-nu djelo je Duha Svetoga. Novo roenje vjernika u Crkvi ostvaruje se po tom istom Duhu po RijeËi i sakramentima.U usporedbi izmeu Crkve i Marije Beda »asni poziva se na rijeËi starca ©imuna koji je prorekao maË boli u æivotu svete Marije. Taj maË nije niπta drugo nego bol i tuga koju je trpjela kod Isusova kriæa.“Marija, koja se nije dvoumila da Êe Isus, ukoliko je Bog, uskrsnuti od mrtvih, nije ga mogla gledati kako razapet umire, a da u svojoj duπi ne osjeti gorku bol. Za njega, koji je roen od njezina tijela, ona se osjeÊala beskrajno tjeskob-na, buduÊi da je bila potresena njego-vom smrÊu.”Poput Marije i Crkva proæivljava “maË boli” na svom tijelu zbog progona i pat-nji koje podnose krπÊani diljem svijeta. Ta Bedina misao i danas je aktualna, ako se imaju na umu krπÊani koji su progonjeni zbog svoje vjere u musliman-skom svijetu, i to ne samo u Egiptu i Pakistanu, nego i mnogo nama bliæe.dar-ko

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

134 - ”MARIJA” 4/2011.

Æivotna energija, optimizam i ustrajnost trajne su osobine Josipa Vele bita, hrvat-skog pjesnika s poËetka 20. stoljeÊa. Prije toËno 100 godina taj relativno nepoznat hrvatski pjesnik roen je u Rijeci, a umro u travnju g. 2000. u Novom Marofu. Jedna od triju njegovih zbirka pjesama naslovljena je galileov-skom slavnom uzreËicom „ipak se kreÊe“ koja parafrazira pjesnikov æivotni moto. Potkoæen strpljenjem i na dom nikad se nije predavao ni uz micao pred æivotnim poteπkoÊama. Taj golgotski korak osjeÊa se u jednom dijelu njegove poezije.

POD KRIŽEMSvjedodæbu klasiËne gimnazije i diplomu Filozofskog fakulteta stekao je u Zagrebu u kojemu je æivio i radio do svrπetka II. svjetskog rata. Od g. 1965. boravi u Vrbovcu gdje je bio i ravnatelj gimnazije, a potom i umirovljen 1972. Prve svoje radove objavljuje tridesetih godina 20. st. u BarËevu Ëasopisu „Mladost“, a prvu zbirku pjesama objav-ljuje u vlastitoj nakladi 1940. Tih godina intenzivnoga knjiæevnog rada surauje u Hrvatskoj reviji, Hrvatskom kolu, Hrvatskom dnevniku, MaruliÊu, Naπim ognjiπtima, VeËernjem listu, Hrvatskom dnevniku, Ostvarenjima, Vidicima, Glasu mladih te u ostaloj hrvatskoj peri-odici. Prevodio je djela Rainera Marie Rilkea (Pisma mladom pjesniku, Zagreb, 1942.), Endre Adyja, ©andora Petöfija, Hrista Boteva, Ivana Vazova i dr. »esto je prevodio djela hrvatskih knjiæevnika

Ipak se kreće

na esperanto. Svoj prevodilaËki talent i poznavanje esperanta potvrdio je prevoenjem Smrti Smail-age »engiÊa, slavnog MaæuraniÊeva epa iz 19. stoljeÊa. Od ostalih hrvatskih knjiæevnika na esperanto je prevodio i djela D. TadijanoviÊa (Kanto al mio koro), M. Krleæe, I. G. KovaËiÊa, D. CesariÊa, T. UjeviÊa, F. AlfireviÊa i dr. Od stranih knjiæevnosti posebnu je paænju posveÊivao estonskoj, prevodeÊi na hrvatski djela ponajboljih tamoπnjih knjiæevnika. ©ezdesetih i sedamdesetih godina 20. st. dobio je niz meunarodnih priznanja i nagrada za svoje zauzimanje oko esperanta.Takoer je prevodio s njemaËkog, maarskog, bugarskog, ruskog, make-donskog i slovenskog jezika. Uglavnom u vlastitoj nakladi, objavio je tek nekoli-ko vlastitih pjesniËkih cjelina, Putni kova pjesma (Zagreb, 1940.), Lirski zapisi (Osijek, 1953.), Ipak se kreÊe (Chicago/

d u π i d u π e h r v a t s k e

d u π i d u π e h r v a t s k e

”MARIJA” 4/2011. - 135

Vrbovec, 1996.), Kanto de Telegrafistoj (Eldonejo Bero, 1996.).Pjesnik J. Velebit istaknuo se i kao uspjeπan redatelj u lutkarskom ka za liπtu u Osijeku, bio je Ëlan zagrebaËke Matice hrvatske, objavljivao je u matiËinim izda-njima, revno se zalagao za promicanje hrvatske kulture, napose pismenosti.

MATER DOLOROSAVelebitov pjesniËki opus proπaran je motivima ljubavi, vjere, molitve, ali i patnje. Njegove pjesme odiπu krπÊanskim zanosom, vjerom u Boga, ljubavlju prema bl. Djevici Mariji i Isusu, propitivanjem smisla æivota, podsjeÊanjima na prolaznost materijal-nog i opipljivog te ljubavlju prema domovini. Posebno su dojmljivi njegovi stihovi u kojima se osjeÊa æalost i bespomoÊnost Majke pod kriæem svoga raspetog Sina:Koplje mrtvih muËitelja,Sine, viπe ne prijeti. Otioπe probiv dragoSrce, i sve suze mojeNe Êe ga veÊ oæivjeti.»ini mi se: ljubav TvojaMuËi, kini, srca taπtaI zato Te razapeπe. (Mater dolorosa)

Isti situacijski motiv pjesnik obrauje u drugoj pjesmi:Stoji Mati i ne vidi niπtaosim Kriæa tvrdoga od drva,na koji joj Sina razapeπeljudi grubi, kojima ta ærtvanije bila ni zadnja ni prva. (Pod kriæem)Ovog puta MajËin oËaj nakratko prekida lirskim odstupanjem u kojemu se Majci pogledom u proπlost olakπavaju patnje nad raspetim Sinom:

Odjednom, u duhu, vidje dijetetiho, gdje se njeæno k njoj privija,zatim Ëu Ga, gdje na svetom mjestu mudrima govori o ljubavi,πto najtvri zid mrænje probija. (Pod kriæem)

Njezina bol poprima dimenzije nemjer-ljivih razmjera, ona se javlja kao opreËnost neËemu sasvim opipljivu, a u isti mah i zloguku, zvuku vojniËkih zagluπujuÊih koraka:I sva klonu, i na sreÊu ne ËuVojnikove koraËaje Ëvrste,koji prie te Mu probi grudi.Utonula u sjeÊanja bolna, milovaπe, i ne znajuÊ, rukomSina modre i krvave prste.(Josip RijeËanin, Velebitov pseudonim)

Velebit se u pjesmama rado prisjeÊao svoje majke, spominjuÊi je uvijek u vezi s bl. Djevicom Marijom æeleÊi na njihov spomen utisnuti trajan peËat bezgra-niËne ljubavi i vjeËite zahvalnosti:I dok se molim Majci nad oltaromna slici starog meπtra Rafaela,gdje sretna se smijeπi Sinu malom,ja i svojoj majci odajem πtovanje,πto je dugo u noÊima bdjela, u nizu

godina… (…)I dok sam joπ u njenoj utrobi disaoSvim je biÊem srcu Marijinuπaptala najljepπe i najiskrenije himneI uzviπene molbeDa milostiva bude njezinu sinu.(Pjesma redovnika I.)

Svojim stihovima Velebit je Ëesto naglaπavao spasiteljski i otkupiteljski smisao Kristove ærtve. Ne budimo ni mi tvrda srca, nego prigrlimo svoju vjeru kao zalog bolje buduÊnosti u svjetlu uskrsnih dana.Darijo MARKOVIΔ

k u l t u r a

136 - ”MARIJA” 4/2011.

Nakon pohaanja slikarskih i kiparskih πkola kod toskanskih uËitelja, Miche-langelo Buonarroti zaputio se u svijet umjetnosti. Bankar Jacopo Gallì namje-rio ga je g. 1496. na veleposlanika fran-cuskoga kralja Karla VIII. koji se nalazio u diplomatskoj misiji kod pape Aleksa-ndra VI. Francuski kardinal Jean de Bilhères Lagraulas nije uspio u posredo-vanju izmeu pape i kralja, ali je u Rimu, 26. kolovoza 1498., potpisao ugo-vor s Michelangelom za svoj nadgrobni spomenik u kapeli francuskih kraljeva - u kapeli sv. Petronile, u sklo pu stare bazilike sv. Petra u Vatikanu.Da bi dovrπio kiparsko djelo, trebalo mu je malo viπe od godine dana. No, kardi-nal je u meuvremenu umro, a da nije vidio dovrπen spomenik za svoj grob.

OKUPLJALIŠTE HODOČASNIKAPietà, skoro dovrπena, izloæena je u kapeli sv. Petronile za Svete godine 1500. Tada je ta kapela postala mjesto okupljanja hodoËasnika, koji su pronosi-li glas o umjetniËkoj ljepoti Michelangelova djela. I tako se, jednoga dana, kaæe legenda, Michelangelo naπao meu lombardijskim hodoËasnicima. Kako nisu znali ime auktora kipa, neki je vjernik uzviknuo da je to isklesao nji-hov kipar Cristoforo Solari zvani Gobbo di Milano. Na te se rijeËi Michelangelo tako rasrdio da je iste noÊi uπao u kape-

lu i uklesao svoje ime na pojasu preko Gospinih grudi: MICHAEL A(N)GELVS BONAROTVS FLOREN T(INVS) FACIEBAT. VeÊ drugi dan proπla ga je srdæba, pa je obeÊao, kako kaæe æivotopisac Giorgio Vasari, da se viπe neÊe potpisivati na svoja djela.U piramidalnoj kompoziciji, Pietà prika-zuje Gospu kako sjedi na stijeni, koja simbolizira Kalvariju, i na koljenima pridræava mrtvo Isusovo tijelo. Likovi su isklesani iz jednoga mramornog bloka u naravnoj veliËini na ovalnom postolju visoku 174, πiroku 195, a debelu 69 cm. Michelangelo je u vodoravni poloæaj postavio muπko tijelo (Isusov lik) na æenska koljena (Gospina lika), a da nije preopteretio namjernike dok budu pro-matrali vodoravni (Isusa) i okomiti lik (Gospu). Oba ljudska lika (Isusov i Gospin) prikazao je umjetniËki lijepa i

Majčino lice u kamenu

k u l t u r a

”MARIJA” 4/2011. - 137

osjeÊajno skladna (pijetetski). U hladnu mramoru uspio je izraziti MajËinu bol za mrtvim Sinom (pietà).Kiparsku formu i sakralni motiv uspje-πno je ujedinio kad je mrtvo Isusovo tijelo blago presavinuo tako da mu teæina ne pritiπÊe Gospina koljena. Iako pridræava Isusa, Gospa ga rukama ne prekriva, a Isusovo golo tijelo suprotsta-vio je izraæajnim naborima Gospine haljine. Gospa je suzdræana u patnji i vjerniËki se predaje Boæjoj volji. Njezina tuga izraæena je u blago naklonjenoj glavi i u pokretu lijeve ruke. Kao da æeli reÊi: Evo jaganjca Boæjega.

MLADA MAJKAMnogi su kritiËari prigovarali Michelangelu da je Gospu prikazao kao mladu majku, gotovo Isusovih godina. Opravdanje za to moæemo pronaÊi u teoloπkom tumaËenju. Gospa je i Majka, i ZaruËnica i znak Crkve. Zato je pri ka-zana kao u vrijeme Isusova roenja. Kao nekada u πpilji u Betlehemu, Gos pa sada, ispod kriæa na Kalvariji, raa Isusa za Crkvu. Prikazana je boæanska ljepota Gospine vjere, a ne ljudska ljepota u mramoru. Zbog toga je njezin pogled milostan, na licu joj se zapaæa nadnara-van osjeÊaj, te spokojno, bez oËaja, prihvaÊa Isusa.Ako tom tumaËenju nadodamo osobnu obiteljsku tragediju, onda Êemo shvatiti zaπto je kipar pomladio Gospu. Miche la-ngelo je na Gospinu licu prikazao lice svoje majke. Njegova majka Francesca, naime, umrla je kad je njemu bilo πest godina. I dok je klesao taj kip, mogao se prisjetiti kako mu je otac oplakivao majku. Odnosno, mogao se staviti u poloæaj kako on, u oËevim godinama, pridræava svoju majku (kao πto je prika-

zao u jednom kipu). I zato je izje dnaËio Isusovu i Gospinu starosnu dob.Vjerojatno je poznavao i stihove Daneta Alighierija iz Boæanstvene komedije, koje sv. Bernard upuÊuje Gospi: Vergi ne Madre, figlia del figlio Tuo - Djevice Majko, kÊeri sina Svoga (Raj, 33. pjeva-nje). Zato je Gospa i Majka i KÊi; Majka Isusova i KÊi Otkupiteljeva. Tako moæemo zakljuËiti da Majka (Gospa) ne dræi na Kalvariji samo odrasla Sina (Isusa) nego takoer netom roena Otkupitelja.

NEOBIČNA SUDBINAMeutim, i to umjetniËko djelo doæivjelo je neobiËnu sudbinu. Nakon πto je g. 1506. papa Julije II. blagoslovio temeljni kamen za novu baziliku sv. Petra, sruπ e -na je i kapela sv. Petronile. Michelan-gelova Pietà premjeπtana je viπe puta na razliËita mjesta. U pripremi za pro slavu Svete godine 1750., konaËno je g. 1749. postavljena u kapelu sv. Kriæa, po kojoj je kasnije nazvana kapela Pietà, gdje se i danas nalazi.Na æalost, za tih premjeπtaja Pietà je oπteÊena, osobito kad je Gospi slomlje-na lijeva ruka. NajveÊi vandalizam doæi-vjela je na blagdan Duhova, 21. svibnja 1972., kad je australijski dræavljanin ma arskog podrijetla Laszlo Toth 15 puta udario ËekiÊem po Gospinu liku. Na kon viπegodiπnje restauracije, kapela i kip zaπtiÊeni su neprobojnim staklom.I danas, nakon viπe od 500 godina, Michelangelova Pietà, kroz skladno postavljene likove i preko glatko polira-ne povrπine, izgleda kao marmor lunen-sis koji kompoziciji daje Ëaroban svjetlo-sni sjaj.Ante BRANKO PERI©A

æ i v i m o u o b i t e l j i

138 - ”MARIJA” 4/2011.

U poËetku bijaπe RijeË,i RijeË bijaπe Ljubav,i Ljubav zasvijetli u mraku,obasja lica i podari æivot.Je li Ljubav samo RijeË ili neπto viπe? Nestane li ljubav kad i rijeË ili tek onda zapravo zapoËne? Kad utihne rijeË i nastane πutnja, kad uπi dobiju oËi, oËi suze, a srce uπi, tada klica πutnje puπta korijenje u dubinu duπe i svojim æilicama gradi nove putove i nova uporiπta. Ljubav nije samo rijeË nego i πutnja, a πutnja je neπto viπe. ©utnja unosi nemir, dok neizgovorena rijeË, poput ponornice, kljuËa u dubini srca. ©utnja donosi mir kada rijeË isprazni srce, donosi spokoj duπi i kad ljubav ostane bez teksta zaogrnuta blaæenstvom.

ŠTO JE OPREKA LJUBAVI©to je opreka ljubavi?- Mrænja? - Ne! Mrænja je poput æeravice, tinja tamo gdje je bilo i vatre ljubavi...- ©utnja? - Ne! Ona je naliËje ljubavi.- Nepovjerenje? - Ne! Ono je odraz neprepoznate ljuba-vi.- Nevjera? - Ne! To je izigrana ljubav.- Strah! Strah je tamo gdje nema ljuba-vi, nade, povjerenja. Kad ljubav izgubi

svoje najbolje prijateljice, nastanu strah, tjeskoba, nemir, nepovjerenje, bijeg, samoÊa i lutanje. Oni, kao dobri prija-telji, jedan po jedan, hrabro kucaju na vrata okamenjena srca. Dok sjediπ i πutiπ iza zatvorenih vrata, ne odgovaraπ, ne otvaraπ usta i ne vjerujeπ u njihovu pomoÊ.Prijateljice ljubavi, te krhke brbljavice zanosna pogleda, zaπto te uznemiruju kad nijedna nije sposobna odvaliti kamen s groba ljubavi?! U srce su se uvukli nemir, strah, tjeskoba i ubit Êe lju-bav. Nju oplakuju najbolje prijateljice: njeænost, blagost, dobrohotnost, velikoduπnost, strpljivost, Ëednost, ËistoÊa, usluænost, radost i priËaju o lije-pim vremenima, kad je meu njima æivjela Ëeænja. Kad umre Ëeænja, razboli se ljubav. Dobije sve πto je æeljela i viπe ne Ëezne. Sa Ëeænjom umire i ljubav. Prije negoli umre, Ëeænja otrgne najljepπu ruæu iz svoga vrta i stavi je na grob u kojemu poËiva ljubav. Kad sa zadnjom laticom iπËezne mirisni trag Ëeænje, dola-zi nada. Nada koja zna da sama ne moæe pobijediti strah i odvaliti kamen s groba, za ruku dovodi vjeru. U grobu ljubavi strah se tada pretvara u mrak i nestaje sa svjetlom koje ulazi u otvoren grob. Dvoje djece glasno se smiju pred otvore-nim grobom. Nema viπe kamena ni mraka, tjeskoba je podvila rep, nemir je iπËeznuo, a strah nestao.

VJERA I NADAPred otvorenim grobom ljubav u svom krilu dræi dvoje djece: vjeru i nadu. Od otvorene stijene odzvanja jeka djeËjih glasova koje prati ljubav na svojim stru-nama. Otvoreno srce u uskrsnom jutru pjeva: “Aleluja!“

Uskrsnula jeLjubav, aleluja!

”MARIJA” 4/2011. - 139

æ i v i m o u o b i t e l j i

svijeÊe, zapalo se u slijepe ulice i svatko je otiπao svojim putem u mrak i u nepo-znato. Dok je sjeÊanja na ljubav, ima nade da Êemo se sresti na istom putu na poËetku slijepe ulice. Nek naπa πutnja ne bude put u slijepu ulicu nego pokuπaj da iz nje iziemo!Ako se u vaπ brak uvukao strah ili je Ëeænja u njemu izgubila dah, Bog vas nije napustio. U trenutku vjenËanja pred njim ste i vjerniËkom zajednicom obeÊali jedno drugomu vjernost u dobru i u zlu. Premda se ponekad Ëini da ima puno viπe razloga za rastavu, za nastavak zajedniËkog æivota dovoljna je volja i vjernost obeÊanju. Boæja Ljubav, koja daje æivot i ljubav te razgoni strah, nikad ne ostavlja one koji je istinski mole i traæe. Postoje trenuci nemira, hod kroz pustinju, neizvjesnost, ali Ljubav sve pobjeuje.

DOĐITE I UVJERITE SEPostoje ljudi dobre volje, Ëlanovi Hrvatske zajednice braËnih susreta, koji, uz Boæju pomoÊ, u Oazi na Kamenu „vodu“ pretvaraju u „vino“! Ako ne vje-rujete, doite na jedan braËni vikend, pa Êete se i sami u to uvjeriti. Kad obnov-ljena ljubav protjera krv kroz vaπe æile, shvatit Êete da je to uËinio Onaj koji vam je darovao i Ljubav. Svima koji su proπli braËni vikend, æelim mnogo uspjeπnih dijaloga s dodatkom ljekovite πutnje, koja, i uz najbolji dijalog, pomaæe i odræava skladan æivot u braku.A vama, koji Ëitate ove retke, æelim Ëvrstu vjeru, postojanu nadu i nepokole-bljivo uvjerenje da nema te Ljubavi koju uskrsnuli Gospodin ne moæe oæivjeti. Sretan Uskrs Vama i Vaπoj ljubavi!Danijela DE MICHELI VITTURI

Kada te napusti ljubav,Prepusti se Ëeænji.»eænja Êe πapnuti nadi,Nada Êe taknuti vjeru,Vjera Êe zamoliti ufanjeI ufanje Êe vratiti ljubav.Koliko πutnji, lomova, nepomirenja i nezdravih odnosa?! Koliko straha je zatr-palo putove kojima je ljubav ponosno koraËala u trenutku vjenËanja. A onda su doπle mraËne ulice, dogorjele su

140 - ”MARIJA” 4/2011.

U rimskom obredniku IV. korizmena nedjelja zvana ”veseli se” nazivana je ”Nedjeljom ruæâ”. Taj puËki naziv upuÊuje na drevni krπÊanski obiËaj koji svoje poËetke ima u doba Karla Velikoga (742.-814.). U rimskoj bazi-lici sv. Kriæa Jeruzalemskoga, od 11. st. obavljao se te nedjelje blago slov zlatne ruæe. U sveËanoj povorci papa bi doπao u baziliku gdje bi slavio sv. misu i blagoslovio zlatnu ruæu, koju bi na povratku u palaËu darovao nekome iz svoje pratnje.

SIMBOLIKA ZLATNE RUŽEZlatna ruæa bila je simbol duhovne moÊi i znanja, ali i uskrsnuÊa kao i besmrtnoga æivota. Njezino znaËenje objasnio je papa Aleksandar III. (1159.-1181.) kad se dvama svetopi-samskim retcima: ”Ja sam cvijet πa ronski” (Pj 2, 1) i ”Jiπajev izdanak, dignut kao stijeg narodima” (Iz 11, 10) pozvao na Krista i s njime uspo-redio ”zlatnu ruæu”. Njezino zlato oznaËava Krista Kralja, crvene latice muku Isusovu, a miris navjeπÊuje uzviπenost njegova uskrsnuÊa.Obrednik u kojemu je bio opisan sli-jed papinskih liturgijskih obreda, propisivao je za IV. korizmenu nedje-lju papi da propovijeda ”o cvijetu, njegovoj boji i mirisu”. Inocent III. propovijedao je, da nedjelja veseli se predstavlja ljubav nasuprot mrænji, radost nasuprot æalosti i sitost nasu-prot gladi. One tri simboliËno su oznaËene u ruæinu cvijetu: ljubav u boji, radost u mirisu i sitost u pogle-du. Zlatna ruæa satkana je od zlata, mirisa i balzama. Zlato simbolizira Isusovo boæanstvo, miris njegovo

ljudsko tijelo, a balzam moæe povezati njih oboje.Honorije III. naglaπava da ta trostrukost ruæina cvijeta nije jedino simbol Krista, nego i Presvetog Trojstva. U njemu je Otac snaga (zlato), Sin mudrost (miris) i Duh Sveti ljubav (balzam). Meutim, to troj-stvo Bog proteæe i na svakog krπÊanina: Otac mu daruje ”moÊ”, Sin ”znanje” i Duh Sveti ”htijenje”.

DAR MARIJANSKIM SVETIŠTIMAZlatna ruæa darivana je osobama koje su u æivotu Crkve obnaπale odgovornije sluæbe ili podupirale i potpomagale katoliËku vjeru. Trebala je biti ne samo Ëast nego i podsjetnik na njihove vjerske duænosti. S poËetkom novog vijeka sve viπe je dariva-na uvaæenim æenama, od kojih je posljed-nja bila g. 1956. luksemburπka nadvojvot-kinja Charlote. Jedina obiËna graanka koja ju je dobila bila je Amerikanka Mary Gwendoline Caldwell, suutemeljiteljica i mecena AmeriËkoga katoliËkog sveuËiliπta u Washingtonu, a dodijelio joj ju je Leon XIII. (1878.-1903.).U posljednje vrijeme zlatne ruæe pape darivaju uglavnom vaænijim crkvama i svetiπtima. RaËuna se da ih je u zadnjem tisuÊljeÊu darovano 180, od toga 7 u

Odakle i čemu pa

”MARIJA” 4/2011. - 141

posljednjem stoljeÊu. Meu njima poseb-no mjesto zauzimaju Gospina svetiπta. Pavao VI. darovao ju je Fatimi i Guadalupu, Ivan Pavao II. Jasnoj Gori i Loretu, a Benedikt XVI. Mariazellu, Altöttingu, Ta’ Pinu i Fatimi... U Gopinim svetiπtima, naime, okuplja se brojan narod Boæji, u njima se osvjeæuje u vjeri, jaËa u nadi i krijepi u krπÊanskoj ljubavi. Tako ona πtite narod Boæji od duha ovoga svijeta i pruæaju mu prigodu da se u njima obnovi u krπÊanskoj vjeri.

RUŽA OTAJSTVENAU naπe dane blagoslov zlatnih ruæa nije viπe vezan uz 4. korizmenu nedjelju, a veÊ odavno ne obavlja se ni u crkvi sv. Kriæa Jeruzalemskog nego u jednoj od kapela u papinskoj palaËi. No, temeljna

misao nedjelje veseli se kod blago-slova zlatnih ruæa joπ uvijek je pri-sutna: na ovoj zemlji iÊi u radosti prema nebeskom Jeruzalemu, gdje nam je Isus otiπao pripraviti mjesto. Jamstvo za to pape su ranije vidjeli u krπÊanskim vladarima, koji su πtitili Crkvu da njezini Ëlanovi nesmetano mogu æivjeti svoju vjeru. Oni su im bili u moguÊnosti osigurati taj put, pa bi im pape zato slali zlatnu ruæu u znak zahvalnosti, ali i kao svojevr-snu opomenu da na tu svoju krπÊansku obvezu ne zaborave.U krπÊanskoj duhovnosti i poboæno-sti Marija je nazivana i zazivana kao ”ruæa otajstvena”. Kao πto ruæa pred-njaËi meu cvijeÊem, tako i Marija blista posred naroda Boæjega. Prema pobo ænoj predaji, ruæiËnjak u raju zemaljskom simbolizira Evu, a ruæa bez trnja bila bi simbol bl. Djevice Marije. Bijela ruæa simbol je Djevice, kraljice neba, koja je pralik spase-nja, nevinosti i poboænosti. ”Ruæa otajstvena” znak je duhovnoga i tjele-snog zdravlja, πto se oËituje i u ljeko-vitoj osobini ruæina cvijeta. BuduÊi da je bl. Djevica Marija majka Krista, koji je glava Otajstvenoga tijela Crkve u koju ulaze svi krπtenici, pape danas u nju stavljaju posebno pouzda-nje. Ona je ”slika i poËe tak Crkve kakva ima biti” (Svjetlo narodâ, 68), tj. svih nas krπtenika. Vjerujemo da nas iz nebeske slave prati svojom maj-Ëinskom ljubavlju i brine se za nas koji smo joπ uvijek na putu prema nebeskoj Domovini. To se najbolje moæe vidjeti po njezinim svetiπtima, osobito za veÊe marijanske blagdane. Zbog toga joj pape i dodjeljuju zlatnu ruæu, taj tradicijom bogat dar.P. LUBINA

apina zlatna ruža?

r a z g o v a r a l i s m o

142 - ”MARIJA” 4/2011.

SluËajan susret - ako sluËajan uopÊe moæe biti -, koji nas je zbliæio i povezao u prijateljstvo s gospoom Nadom SariÊ i njezinim sinom Lukom, za mene je bio dar novoga iskustva u radu s djecom s posebnim potrebama u πkoli. A zbilo se to prije kraja ljeta jedne godine dok su naπa djeca bila joπ malena, troje osnovnoπkolaca i dvoje u vrtiÊu. Nakon vrelih ljetnih dana bezbriæna odmora, kad se moglo trËkarati ulicama, plaæom i igraliπtima u laganim i jeftinim plastiËnim japankama, Ëak i bosonog, odmah s poËetkom πkolske godine trebalo je pri-baviti pet pari novih cipela i jednako toliko novih tenisica. Nikada nismo uspi-jevali s obuÊom kao s odjeÊom od stari-jega na mlaega jer su obuÊu vrlo brzo troπili za razliku od odjeÊe. BirajuÊi s djecom tenisice u maloj trgovini cipela, oteo mi se uzdah traæeÊi one koje bi mogle dulje izdræati. Rekoh, viπe za sebe, kako djeca brzo poderu svoje teni-sice, prije isteka jedne sezone.Strpljivo ËekajuÊi da doe na red kod prodavaËice, mlaa æena iza mojih lea izusti: „Oh, gospoo, zahvaljujte dra gom Bogu da Vam deru tenisice! Ja imam jednoga koji nikada neÊe stiÊi poderati niti jedne cipele u invalidskim kolicima.“ PrihvaÊajuÊi razgovor s mamom Nadom SariÊ, odmah mi se nametnulo niz pita-nja: Otkud? Otkad? Kako? I zaπto?

I križem se

može svjedočiti

UskrsBrzo sam upaliosvijeÊu -i izmolio pet OËenaπana Ëast pet ranaIsusovih.Odvojio sam ostatak vremenatoga danaovozemaljsketeænje.

I. STOJANOVIΔ

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 4/2011. - 143

- Od samoga njegova roenja zapoËinje naπ hod po mukama, po bolnicama, toplicama i sliËno. Luki je sada deset godina i potpuno je ovisan o pomoÊi sa strane. U πkoli ga prati osobni asistent koji mu pomaæe u nastavi, a svaki nje-gov mali napredak za nas je velika radost i nada.- Jeste li se umorili od svakodnevne skrbi i posla oko Luke? Odakle crpete snagu?- Gospodin je meni dodijelio ovu misiju u æivotu i ujedno priznanje kao neki orden ili znaËku za hrabrost, strpljivost i poærtvovnost u obliku kriæa. I ja ga neÊu iznevjeriti. Teπko je kada se sudariπ s nerazumijevanjem i preprekama na svom putu. I kad je teπko, zagledam se u Gospin lik. Isusova majka pod kriæem i moje strepnje i strahovi i slabosti i bol poprimaju smisao. SvjedoËiti Ga mogu pred svijetom i putem svoga kriæa. Snaga je u molitvi. Iz nje je crpem. Gdje je Bog, ondje je i snaga i moÊ. - Koja Vam je najdraæa molitva? - To je krunica, to su otajstva, razmatranja pojedinih tajna iz Isusova i Marijina æivota koji nije bio lagan ni udoban, ali je bio svakako spasonosan za sve nas, a pogo-tovo za one koji najviπe trpe. Od Gospe, Nazaretske Djevice nauËila sam ponizno prihvatiti Boæju volju s punim povjere-njem da sve uvijek moæe iziÊi na dobro, sve je sa svrhom i niπta nije bez razloga, a razloge znade Stvoritelj, Bog, naπ dobri Otac, i kada ih mi ne moæemo dokuËiti.- Idemo ususret uskrsnulom Kristu pa imamo razloga radovati se, ali znamo da nema Uskrsa bez korizme i kriæa. Kako Vi na to gledate?- Da, zato kaæem drag mi je i blagoslov-ljen moj kriæ jer me upravlja prema Bogu i prema ljudima. Moj kriæ otvorio

mi je mnoga vrata u srcima dobrih ljudi. Doveo mi je niz divnih i plemenitih pomagaËa, stvorio brojna prijateljstva, omoguÊio mi hodoËaπÊa u brojna Gospina svetiπta, u Meugorje, Fatimu, Poljsku… Luka je stekao u πkoli brojne dobre prijatelje i naklonost svojih uËite-lja. S toliko ljubavi i poærtvovnosti vidan je i napredak u skladu s njegovim moguÊnostima. Sve je u Boæjim rukama. Tu je nada i sigurnost.- NoseÊi svoj æivotni kriæ, πto biste mogli poruËiti drugima?- Ne bojte se kriæeva! Neka tvoj kriæ uvi-jek nekome donese blagoslov! Isus je svojom mukom i smrÊu na kriæu da bi nas otkupio od grijeha, posvetio sve naπe kriæeve svakidaπnje. U nas se u Istri kaæe: „Nijedna hiæa nij bez kriæa.“ Kriæeva se nae uvijek i posvudasa. Iako se uvijek nada dobru, Ëovjeka dopadne ponekad i zlo, koje opet moæe posluæiti za neko dobro. Neki trpe nasilje u obite-lji, a nas je u obitelji naπa nevolja zbliæila i uËvrstila meusobnu vezu. »esto zbog nezrelosti, radoznalosti, dokazivanja, samopotvrivanja, eksperimentiranja i podilaæenja nametnutim krivim vrijedno-stima u druπtvu, mladi ljudi upadnu u veliko zlo razliËitih ovisnosti. Odlutaju krivim stazama. I to je kriæ roditelja koji su rodili zdravu djecu. Pa i neki noniÊi i nonice Ëija odrasla i prezaposlena djeca nemaju vremena za svoje roditelje koji su bolesni, moæda nepokretni, svakako tuæni i osamljeni trpe svatko na svoj naËin, svatko sa svojim kriæem.- Ako se kriæ prihvati...?- Prihvatiπ li svoj kriæ kao Blagoslov, kao milost, kao priznanje od Boga, moæeπ se s pravom i uistinu nadati i radovati Uskrsu koji dolazi.Vinka TOKIΔ BUROLO

m o j a d j e c a i j a

144 - ”MARIJA” 4/2011.

Ja ne znam kad je doπla ni tko ju je pozvao za naπ stol. U jednom trenutku postala sam svjesna da s nama za sto-lom sjedi nepoznata osoba i da su sve oËi naπih muæeva uprte u nju. Nabacivali su dvosmislice, bacali poglede, izazivali - a ona im odgovarala istom mjerom. Veselje i smijeh polako su preπli u neu-ljudnost. U zanosu gromoglasna smijeha poËela trgovina. Iznosilo se tko πto daje, πto gospoa nudi. Urnebes naπeg nestaπluka prekinuo je glas sa susjednog stola:- Moramo li mi baπ to sluπati!?Nastala je neugodna tiπina. Jedino Ëega se mogu sjetiti jest, da one gospoe za naπim stolom viπe nije bilo. BraËni par koji mi je sjedio s desna, stao se prepi-rati. Æena je optuæila muæa da je pretje-rao, on se bunio da to nije uradio on, nego netko drugi, upiruÊi prstom u Ëovjeka do sebe. Toga onda optuæila njegova æena: - Znam ja kakav si ti, Ëim vidiπ suknju izgubiπ glavu!- Ne bi on, da nije ovoga moga! - jedva je doËekala jedna od æena, pa se uhvati sa svojim muæem.- Priredio veËeru za naπu godiπnjicu braka, pozvao prijatelje, onda naruËio æenturaËu! -briznula slavljenica u plaË, tako da nije ni dovrπila reËenicu, a muæ brzo upro prstom u moga Romea:- On je za sve kriv! On ju je pozvao! Hajde, reci, tko ju je doveo za stol!?- Nisi valjda? Ne mogu vjerovati da si ti to uËinio!? - skoËila ja.

Romeo proslijedio optuæbu na Ëovjeka do sebe. Sada se taj braËni par uhvatio u koπtac. Udarili æestoko. Nije bilo rijeËi samo o nepoznatoj gospoi i situaciji od malo prije. Uhvatili se krv-niËki za ono od prije, za ono zakopa-no s poËe tka braËnog æivota. - Bodu sve dublje, iznose sve æeπÊe optuæbe.I tako neπto πto je trebalo biti ugodan izlazak i lijep provod koji su nam priuπtili dragi prijatelji za godiπnjicu svoga braka - pre tvorilo se u pakao. Doslovno u pakao, jer je s te veËere svaki od nas parova iziπao ljutit i uvrijeen, pravo posvaen.Kad sam sutradan ujutro sve ispripovje-dila babi Ani, a to sam morala jer se od nje niπta ne da sakriti, paæljivo me sluπala. Razdiralo me kako moj gospo-din kao Ëestit sredovjeËan Ëovjek nije ustao i prekinuo odmah, u poËetku ne priliËne razgovore i neuljueno pona-πanje. Kako jedan krπÊanin, praktiËan vjernik moæe sebe uopÊe dovoditi u takve situacije? Babin komentar je bio: - Tko s avlom tikve sadi, o glavu mu se obijaju! Kako u dræavi, tako i u obite-lji! Uhvatili se u koπtac sa zlom, onda se Ëude πto svoje najbolje sinove πalju u zatvore. –avliji su to posli!- Tko o kome, ti o avlu! Uvijek ti je na pameti. Da sam znala (kako nisam znala) da Êeπ ga spominjati, ne bih ti bila ni govorila! - dreknula sam, mada znam da nema toga πto ja njoj ne bih ispripovjedila.Ustao i Romeo, na smrt pogoen πto ja njemu dræim lekcije, kad sam ja tako pametna, moralna i uzorna krπÊanka, zaπto ja nisam reagirala na vrijeme, nego sam se smijuljila iz prikrajka, sve dok mi je odgovaralo, sve dok nije postalo degutantno i pretjerano.

Pretjerano

- E, pretjerano!To sam Ëekala da izie iz njegovih usta, da je bilo pretjerano! Uhvatila se ja toga pa udarila. U tom trenutku zazvonio telefon, javila se æena na koje smo proslavi bili, kaæe da su se ona i muæ Ëitavu noÊ tako æestoko svaali, da je on upravo spakirao torbe i otiπao. ZnajuÊi ga kakav je, bila je sigurna da se viπe neÊe vratiti. Javljali su se i drugi, priËali o svaama i razlazima. A, πto je najgore, jedna je rekla da je za to uopÊe nije brige.- Rastavit Êeπ se poslije toliko godina braka!? - prostenjala sam.- Kakva braka, muke! Kako je stariji sve je Ëudniji, viπe ga ne mogu podni-jeti. Nek ide! - odgovorila je.- Svaπta! - trnci su me proπli, a baba Ana je poskoËila:- –avolska posla! HoÊe da vas sve rastavi! Idi, brzo, pomiri se!- ©to se to dogaa? - bauljala je Emanuela.- Uzmi krunicu i predmoli! - snaæan glas gospodara kuÊe ne dopuπtaprotivljenje.Baba Ana uzima stvar u svoje ruke. Moli Gospu da nas zagovara, pa zahvaljuje na ovoj veËeri koja nas je spustila na zemlju i ukazala nam, da zli ne miruje, da je zlo prisutno i da je dovoljno da mu se odπkrinu vrata, kako smo mi one veËeri uoËi korizme i uËinili. PoËinjemo moliti Isusa koji je za nas gorku muku podnio i poziva nas da mu se vratimo, ne samo mi nego i oni koji odluËuju o sudbini naπe Domovine. ObeÊajemo da Êemo svake veËeri moliti, postiti i vrπiti pokoru! Tako smo zapoËeli svoju korizmu.R. T.

m o j a d j e c a i j a

n a d o b u d n i m l a d i

146 - ”MARIJA” 4/2011.

„Kao s kriæa πiri ruke, kao s kriæa grli ljude, pogled digni prema nebu i oprosti svaku bol. Kao s kriæa reci ‘ljubim’ da se svemir sav potrese, kao onog Velikog petka ti oglasi mira zov… Kao s kriæa ljubi æivot, kao s kriæa voli ljude, tajnu neba ti Êeπ otkrit i razumjet ovaj svijet. Kao s kriæa neka srce, oËi, usne æare nadom, nek te dignu u visine, neka kriæ ti bude tron…“ Te rijeËi jednoga naπeg franjevca izvrsno se uklapaju u vrijeme pripreme za proslavu najveÊeg otajstva naπe vjere - Kristove muke, smrti i uskrsnuÊa. Jedan od naËina na koje se pripravljamo za svetkovanje Kristova vazmenog otajstva svakako je i poboænost kriænog puta, u kojoj razma-tramo put Isusa iz Nazareta od Pilatove sudnice do Golgote, na kojoj je razapet umro. U srediπte ovoga korizmenog razmiπljanja æelim staviti posljednju Isusovu reËenicu s kriæa: „OËe, u ruke tvoje predajem duh svoj!“ (Lk 23, 46).

NERAZUMLJIVO BEZ OCAÆivot Isusa iz Nazareta nerazumljiv je bez njegova odnosa s Ocem. Na mnogo mjesta u evanelju Isus govori o tome, a brojne odlomke o toj temi posebno donosi evanelist Ivan. Isusu je to bio temeljni odnos u æivotu. On je æivio iz odnosa s Ocem. Evanelist Luka svje-doËi nam da Isus kao djeËak boravi u onome πto je Oca njegova (Lk 2, 49). Evanelja Ëesto izvjeπÊuju o Isusovu povlaËenju u osamu gdje se molio Ocu. Svoj æivot, svoje poslanje Isus definira

Kao s križa kao vrπenje volje OËeve (Iv 6, 38). O Ocu Ëesto govori, ljude upuÊuje u te me -ljnu istinu svoje objave: Bog je Otac koji neizmjerno ljubi svakog Ëovjeka, lju bi toliko da je za svijet dao Sina svo ga jedinoroenoga (Iv 3, 16). Poziva ljude da svoj æivot oblikuju prema Ocu nebe-skom: „Budite, dakle, savrπeni kao πto je savrπen Otac vaπ nebeski!“ (Mt 5, 48). I Isusove zadnje rijeËi upuÊene su Ocu. On svoj duh predaje u njegove ruke. Do kraja je izvrπio volju njegovu - objavio ljudima kraljevstvo Boæje, Boæju ljubav i savrπenstvo, predao svoj æivot za Ëovjekovu slobodu i æivot. Sada, na kraju svega, nakon izvrπena poslanja, predaje se u ruke onoga koji ga je poslao na svijet, koji je sve predao u ruke njegove (Iv 3, 35). U trenutku umi-ranja Isus vraÊa i sebe i sve πto mu je predao u ruke OËeve, u jedinu sigurnost koja ostaje, u jedino istinsko bogatstvo, u jedini pravi æivot.

ZAPOČELO JE S VJEROMNaπ krπÊanski æivot zapoËeo je vjerom u Boga Oca. To je, naime, prvo pitanje o vjeri koje se u sakramentu krπtenja postavlja krπteniku ili njegovim roditelji-ma i kumovima: Vjerujeπ li u Boga, Oca svemoguÊega, Stvoritelja neba i zemlje? KrπÊanin vjeruje u Boga Oca. Vjeruje i u njegova Sina, koji je u vremenu postao Ëovjekom da nas ljude uvede u odnos s Ocem. Vjeruje i u njegova Duha u koje-mu moæe klicati: Abba! OËe! Ispovijedati vjeru u Boga Oca svemoguÊega znaËi povjerovati Isusu iz Nazareta, te u snazi Duha Svetoga zajedno s njime, po njemu i u njemu æivjeti odnos s Ocem, svagdje i vazda, od poËetka do kraja æivota, u lijepim i teπkim trenucima, s kriæem i na kriæu.

”MARIJA” 4/2011. - 147

n a d o b u d n i m l a d i

KrižRaskriæje

na sve Ëetiri stranegrana se Kriæ

Danica BARTULOVIΔ

Svejedno je u kojem se æivotnom razdo-blju nalazimo, jesmo li u djetinjstvu, mladenaπtvu, zreloj ili staraËkoj dobi, uvijek nam je Bog Otac i stalno nam je isti zadatak, odnosno poslanje: vrπiti volju njegovu, ili, kako nam to Isus kaæe, „biti savrπeni kao Otac nebeski“.

To nije lako, ali ni nemoguÊe. „Sve mogu u onome koji me jaËa“, kaæe Apostol (Fil 4, 13). Sve moæemo u Bogu, sve smo sposobni u zajedniπtvu sa svo-jim Ocem.

VRIJEME PREISPITIVANJAVolio bih da u ove korizmene dane iskreno preispitamo svoj odnos prema Ocu, πto bismo zapravo trebali Ëiniti u sve dane æivota svoga. Ako sam krπÊanin, ako sebe dræim uËenikom i nasljedovateljem Isusa Krista, onda moj odnos prema Ocu mora biti temeljni odnos moga æivota. Posebno je to vaæno za teπke æivotne trenutke, kad pritiπÊe breme kriæa, odnosno kad nas spopad-nu trpljenja i nevolje. Po primjeru naπega nebeskog UËitelja, pozvani smo u takvim trenucima predati se u ruke OËeve, jer smo upravo tada u opasnosti posumnjati u Boæje oËinstvo, njegovu ljubav i blizinu. U takvim stanjima oËitu-je se kolika je snaga naπe vjere: Jesmo li vjernici samo kad sve „πtima“, kad je sve kako oËekujemo i æelimo? Jedino kriæ moæe pokazati kakva je naπa vjera. Ako sam i s kriæem predan u ruke OËeve, uvjeren u njegovu ljubav i svemoÊ, skrb i brigu za mene i sav svijet, istinski sam vjernik i dijete Oca nebeskoga. Zato se, poput raspetog Isusa, znajmo predati i s kriæa u ruke naπega nebeskog Oca. „Sion reËe: ‘Gospodin me ostavi, Gospod me zaboravi.’ Moæe li æena zaboravit svoje dojenËe, ne imat suÊuti za Ëedo utrobe svoje? Pa kad bi koja i zaboravi-la, tebe ja zaboraviti neÊu!“ (Iz 49, 14-15). Volio bih da te prorokove rijeËi stalno odjekuju u naπoj nutrini i hrane naπu vjeru i pouzdanje u Oca nebeskog.Kristian STIPANOVIΔ

p r i g o d e

148 - ”MARIJA” 4/2011.

Neosporno je da je sl. Boæji Ivan Pava II. bio marijanaski papa i da ga se tako s pravom moæe nazivati. Dosta je samo navesti njegovo biskupsko, a kasnije i papinsko geslo: TOTUS TUUS - SAV TVOJ! Pod tim geslom i osobitom Marijinom zaπtitom proveo je sav svoj æivot i rad: kao mlad i zauzet katolik, kao nadbiskup i kardinal Krakowa, poljske kulturne i nacionalne prijestol-nice, te konaËno kao rimski biskup i vrhovni poglavar KatoliËke Crkve. Doli kuje da list, koji pronosi slavu, Ëast i πtovanje bl. Djevice Marije, progovori o njemu u prigodi njegova uzdizanja na Ëast oltara. Bilo bi lijepo Ëak i da prikaæe njegov æivotni put u nastavci-ma pod vidom marijanskog pape. Ovdje æelim donijeti samo neke natu-knice kao poticaj.

SPAS NA TRGU SV. PETRAKad se dogodio atentat na Trgu sv. Petra u Vatikanu na blagdan Gospe Fatimske, 13. svibnja 1981., teπko ranjen, Ivan Pavao II. hitno je prevezen u rimsku polikliniku Gemelli. U prvom obraÊanju puku iz bolesniËke postelje, preko razglasa, potvrdio je svoju posve-tu Gospi, govoreÊi: „Tebi, Marijo, ponavljam: POSVE TVOJ - JA SAM!“Svoje Ëudesno izbavljenje iz krvavog atentata Ivan Pavao II. pripisao je bl. Djevici Mariji. U svojoj knjizi SjeÊanje i

Marijanski papaUsusret beatifikaciji Ivana Pavla II.

Jako me veseliJako me veslitaj pupoljak bijeli,a kada procvateubrat Êu ga za te.

Tebi Êu ga datijer te srce voli,a ti, Majko sveta,za nas sve se moli.Mirna MI©OR

identitet izriËito kaæe: „Sve πto se dogo-dilo jest djelo boæanske milosti. Ali Agca je znao pucati i pucao je sigurno, da me ubije. Ali, dogodilo se: kao da je Netko vodio i skrenuo metak!“ Taj

p r i g o d e

”MARIJA” 4/2011. - 149

Netko jest Marija! U to je Ivan Pavao II. bio duboko uvjeren. Tako je Gospinim posredovanjem bio spaπen njegov æivot od sigurne smrti. Bilo je to za njega kao da se po drugi put rodio. Stoga je slijedeÊe godine pohodio Fatimu i, u znak zahvalnosti Gospi, jedan od meta-ka izvaenih iz njegova ranjena tijela stavio je u njezinu krunu.

MARIJA - DRUGA MAJKAIvan Pvao II. Mariju je doæivljavao kao svoju drugu majku. Kao djeËak od 9 godina izgubio je svoju zemaljsku majku Emiliju. S 21 godinom ostao je i bez oca, bez brata lijeËnika i bez sestre. Jedan jedini od cijele obitelji ostao je na popriπtu æivota! Ali, izabrao je drugu majku - Mariju! S njom je izdræao sve udarce æivota, proπao pravi kalvarijski put, i, evo, doπao do zore uskrsnuÊa i vjeËne proslave na nebu!Samo neke natuknice.Karol Wojtyla nauËio je πtovati bl. Djevicu Mariju u svojoj obitelji. Poljski narod po ljubavi prema Gospi posebno je poznat. Nakon majËine smrti, otac, poljski Ëasnik, vodio ga je sa sobom u marijanska svetiπta, posebno u obliænje svetiπte Gospe Æalosne ili Kalvarijske, tzv. Kalwaria Zebrzydowska nedaleko od Wadowica, koje dræe franjevci. U to je svetiπte kasnije Ëesto hodoËastio, i kao biskup i kao nadbuskup-kardinal Krakowa, posebno s mladima. A kao papa pohodio ga je dva puta.U prigodi svoga prvog pohoda rodnoj Poljskoj kao papa, 7. lipnja 1979. rekao je, meu ostalim, u tom svetiπtu: „Bio sam ovdje puno puta, poËevπi od mojih djeËaËkih i mladenaËkih dana. Dolazio sam kao mlad sveÊenik i kape-

lan. Posebno Ëesto hodoËastio sam u ovo svetiπte kao krakovski nadbiskup i kardinal... Ipak sam najËeπÊe ovdje bio sâm ... i πetao stazama Isusa Krista i njegove svete Majke, razmiπljajuÊi o svetim tajnama...“Drugi put, boraveÊi u Kalwariji Zebrzydowskoj 19. kolovoza 2002., rekao je: „Dolazim danas u ovo svetiπte kao hodoËasnik, onako kako sam dolazio kao dijete i poslije u mla-denaËkim godinama. Stojim pred likom Gospe Kalvarijske kao i onda kada sam dolazio kao biskup krakov-ski da bih NJOJ povjerio probleme Nadbiskupije i onih duπa koje je Bog povjerio mojoj pastirskoj skrbi. Dolazim danas ovamo i kao papa te jednako kao onda kliËem: Zdravo! Zdravo Kraljice, Majko milosra!“

SAV POSVEĆEN MARIJIPosebno poglavlje tvori njegovo sluæenje Crkvi kao marijanski papa. Meu ostalim, proglasio je tako Marijansku godinu 1987/88. i Godinu krunice 2002/2003., objavio je 25. oæujka 1987. okruænicu Otkupiteljeva Majka i 16. listopada 2002. apostolsko pismo Krunica Djevice Marije, predloæio je vjerniËkom puku za moljenje Ëetvrti niz otajstava Gospine krunice... Neizostavno je za svakoga njegova apo-stolskog putovanja diljem svijeta jedno od glavnih odrediπta bivalo koje mari-jansko svetiπto. U nas je tako pohodio Mariju Bistricu i Trsat. I konaËno, u Marijinu mjesecu svibnju biti Êe uzdi-gnut na Ëast oltara. Zaista se na njemu ostvarilo: per Mariam ad Jesum - po Mariji k Isusu! I vjeËnoj slavi!Maksimilijan HERCEG

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

150 - ”MARIJA” 4/2011.

Hrvatska obitelj prolazi danas kroz poteπkoÊe koje posljediËno ugroæavaju i buduÊnost Ëitavoga naroda. Pripremaju Êi se za Nacionalni susret obitelji, koji æeli promicati braËne i obiteljske vrijednosti, snaæiti zdravu samosvijest hrvat skih katoliËkih obite-lji, pokazujuÊi im da nisu osamljene i prepuπtene sebi, razmatrajuÊi o obitelj-skim vrijednostima kroz otajstva kruni-ce, po preporuci hrvatskih biskupa, molimo za naπe obitelji.

1. ISUSOVA SMRTNA BORBA I otrgnu se od njih koliko bi se kamenom dobacilo, pade na koljena pa se molio: ”OËe! Ako hoÊeπ, otkloni ovu Ëaπu od mene. Ali ne moja volja, nego tvoja neka bude!” (Lk 22, 41-42)

Da ne ide uvijek onako kako bismo mi htjeli, dobro vidimo sami i u svojoj obi-telji. Zbog toga proæivljavamo ponekad teπke, muËne trenutke. Osim toga, svaki se od nas toliko puta nae u tjeskobi, koja nas zna i te kako pogoditi, pa i prerasti u pravu æivotnu borbu. Osobito kad treba donijeti pojedine odluke, posebno one od presudne æivotne vaænosti, kad razbijamo glavu koje zva-nje izabrati, gdje naÊi radno mjesto, s kime krenuti u zajedniËki æivot... Molimo da bismo u odlukama i mi Isusa nasljedovali, prepuπtajuÊi se volji OËevoj i ËuvajuÊi vlastitu prisebnost.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

Mučni obiteljski trenuci

2. BIČEVANJE U DVORU PILATOVUKad Pilat vidje da niπta ne koristi, nego da biva veÊi meteæ, uzme vodu i opra ruke pred svjetinom govoreÊi: ”Nevin sam od krvi ove! Vi se pazite!” Sav narod nato odvrati: ”Krv njegova na nas i na djecu naπu!” Tada im pusti Barabu, a Isusa, izbiËevana, preda da se razapne. (Mt 27, 24-26)

U obitelji se raamo, u njoj rastemo i sazrijevamo, starimo i umiremo. Naπa obitelj bit Êe onakva kakvi mi budemo, a imat Êe ono πto u nju donesemo i πto za nju privrijedimo. Jednako su vaæni zato svi njezini Ëlanovi. Svaki od njih ima svoju ulogu i svaka je jednako vaæna. O obiteljima tako ovisi kakva Êe biti i πira crkvena i druπtvena zajednica, Ëitav narod i domovina. Zato smo svi jednako odgovorni kakva Êe naπa obitelj biti, πto Êe imati i kako Êe æivjeti. Molimo da svatko u obitelji savjesno obavlja svoju duænost i bude svjestan svoga dijela odgovornosti.


3. KRUNJENJE TRNOVOM KRUNOMA vojnici spletoπe vijenac od trnja i staviπe mu ga na glavu; i zaogrnuπe ga grimiznim plaπtem. I prilazili su mu i govorili: ”Zdravo, kralju æidovski!” I pljuskali su ga. (Iv 19, 2-3)

Da bi opstala obitelj i normalno funkcio-nirala πira druπtvena zajednica, svakome od nas povjerena je odreena zadaÊa. No, svi smo mi slabi, ograniËeni i krhki ljudi, i brzo se umorimo. Mjesto da se meusobno hrabrimo i pomaæemo, mi nerijetko jedni druge ismijavamo, izru-gujemo, podbadamo kad vidimo da to nekome smeta... Mjesto da drugima

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 4/2011. - 151

pomognemo izvaditi trn koji ih bode, mi ih krunimo trnovom krunom! Prepoznajemo li u njima uopÊe Isusa, njegovo lice? Molimo da znamo uvijek naÊi mjeru u meusobnim odnosima po svojim obiteljima kako bismo jedni dru-gima bili od pomoÊi i na blagoslov.


4. ISUS NOSI KRIŽ NA KALVARIJUOni na to uzmu Isusa. A on, noseÊi svoj kriæ, uzie na mjesto zvano Lubanja, hebrejski Golgota. Tu razapnu njega i joπ dvojicu s njim: jednoga s jedne, dru-goga s druge strane, a Isusa u sredini.

(Iv 19, 17-18)

Pod kriæem podrazumijevamo obveze i poteπkoÊe na koje nailazimo u svagda-njem æivotu. Kriæ je tako majci briga

oko pripravljanja jela, ËiπÊenja, pranja, glaËanja... Ocu je to posao, trka oko priskrbljivanja nuænoga za svagdanji æivot... Djeci je to πkola, gnjavaæa s knji-gama, uËenjem i uËiteljima... Iako je svaki kriæ teæak, bez njega nema krπÊanskoga æivota. Bog nas, naime, po kriæu spaπava! Moæemo ga prigrliti ili odbaciti. Molimo da, poput Isusa, moæemo prihvatiti kriæeve svoje svakidaπnjice i strpljivo ih nositi, kako bismo se po njima spasili.


5. ISUS UMIRE NA KRIŽUBilo je veÊ oko πestoga sata kad nastane tama po svoj zemlji do devetoga sata. PomrËa sunce, a hramski se zastor razdrije po sredini. Tada Isus viknu jakim glasom: ”OËe, u ruke tvoje preda-jem duh svoj.” To reËe i - izdahnu.

(Lk 23, 44-46)

Domovina je naπa na nebesima, a ovdje smo na zemlji samo hodoËasnici. Dok putujemo prema nebeskoj domovini, æivimo zajedno s drugima. A drugi nam je kraj nas redovito teæak. Jesmo li svje-sni da smo i mi drugima jednako tako teπki? Da bismo mogli u miru i skladu s drugima æivjeti, moramo umirati sami sebi. Vjera zahtijeva od nas odricanja, koja znaju biti vrlo teπka. Zove na bud-nost u opasnostima i kuπnjama na koje nailazimo. Umirati sebi znaËi tako toliko puta ne znati ono πto znamo, ne vidjeti ono πto vidimo, ne Ëuti ono πto Ëujemo, odreÊi se onoga πto bismo htjeli... Molimo kako bismo sve to mogli da bismo oËuvali mir i red u obitelji.


KAJO

Isus sreće majku, Ivan Listeš

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

152 - ”MARIJA” 4/2011.

Za zadnje Pashe Marija je pripremila odjeÊu svome Sinu: tuniku i plaπt æarkocrvene boje, kao krv. Kao da je slutila πto ga Ëeka. A za Posljednje veËe-re u pokrajnjoj je dvorani bila s ostalim njemu privræenim uËenicima i molila. Nakon treÊe Ëaπe, zavrπavala se Pasha, a onda je uslijedila sveËanost Novoga zavjeta, ustanovljenje otajstva presv. Euharistije. SveËano je izrekao: ”Ovo je tijelo moje; ovo je krv moja...!” (Lk 22, 19-20).I uËenici su blagovali Spasiteljevo tijelo i krv, osim sina propasti, koji je napustio dvoranu. I Marija je, sva sretna, uro nila u tu tajnu, doæivljavajuÊi njegovu nazoËnost na boæanski naËin. Vjerojatno je ostatak noÊi provela u Maslinskom vrtu, dok se on znojio krvavim znojem nedaleko od nje.Jutrom ju je Ivan potraæio i æurno s njom krenuo prema Pilatovu dvoru. Tu se veÊ skupilo mnoπtvo. Pod utjecajem farizeja i pismoznanaca izvikivali su teπke parole protiv onoga koji je Ëinio samo dobro. Sva blijeda i skrhana naslo-nila se na Ivanovo rame. On ju je pola-ko odstranio iz te sredine, da joj skrati daljnje muke, ali one nisu prestajale. Teπko diπuÊi, zaustavljala se na pojedi-nim mjestima. Ivan je znao kuda Isus ima proÊi s kriæem, jer je veÊ ranije doznao kakvu mu smrt spremaju.I nakon izvjesnog vremena prilaze konjanici, a za njima mnoπtvo urliËuÊi. U sredini Isus s kriæem na ramenima. PosrÊe, pada. Majka iskoriπtava taj Ëas te

mu æurno, a s bolom, prilazi. Pridiæe ga, motri s ljubavlju i utjehom, kao da bi htjela preliti u njegove oËi svu dubinu svoje ljubavi i okrijepiti ga za smrtnu borbu koja ga Ëeka. Svjesna je d a je to volja OËeva, da Sin njezin podnese njemu namijenjenu muku, da otkupi ljudski rod. I ona pridruæuje bol svoju k njegovoj. Ona ga potiËe da izdræi do kraja, da spasi propali svijet.I na Golgoti se privija uz ljubljenog UËenika, dok sluπa udare Ëavala u nje-gove svete noge i ruke, dok motri kako krv kaplje iz njegova svetoga tijela i grli kriæ, upravljajuÊi k Ocu svoj bolni pogled; moleÊi za snagu Sinu i sebi, da izdræi do kraja. Sluπa mu zadnje rijeËi s kriæa. »uje da Ivanu ostavlja nju koju je toliko ljubio.”Æedan sam!” (Iv 19, 28). Bolni poklik razdire njegovo srce, a ne moæe mu pruæiti napitak... RijeËi opraπtanja uprav-lja svima... I na kraju uzvi se pobjedni poklik: ”Dovrπeno je!” (Iv 19, 30). ”OËe, u ruke tvoje predajem duh svoj!” (Lk 23, 46).I primila ga je na svoje krilo, na svoje srce, kao da mu njime æeli razliti sav melem svoje ljubavi. Upravljala je k Ocu svoje poglede, svjesna da je s njime doprinijela spasenju svijeta.ZnajuÊi za majËine patnje, ne ustruËavaj-mo joj se uteÊi u svakoj prigodi, osobito u nevolji. Ona je velika supatnica, suradnica Isusova u naπem otkupljenju te nam neÊe odbiti molbe, posebno za naπe vjeËno spasenje, jer ne moæe dopu-stiti da ærtva njegova Sina bude uzalud-na. A njezina bol nek i nama pomogne u naπoj nevolji i boli, da izdræimo do kraja, prema volji Boæjoj.S. Marija od PRESVETOG SRCA

Pod križem

Da sam znala...Evo ti je s kiπobranom u ruci.- Otkud ti po ovakvu vremenu?- Bila sam na muæevu grobu.- Zar je bila potreba na ovakvoj kiπi?- Znaπ, ne bih bila sretna da mu ne odem nedjeljom na grob i odnesem cvijeÊe!- ZanËi, ti si viπe od 50 puta godiπnje na njegovu grobu!- ©to mogu, kad je to jaËe od mene?!- E, draga moja, kd bi ti svake nedje-lje bila u naπoj kapeli na sv. misi, sluπala Boæju rijeË i sudjelovala u sv. priËesti ili barem koji trenutak boravila u tiπini i sabranosti pred Gospinim oltarom, ne bi bila viπe tako depresivna niti bi plakala!IduÊeg jutra naπla se s nama u naπoj kapeli. Toga dana bila je prigoda za sv. ispovijed. »im sam je opazila, pribliæila sam joj se i rekla:- Sad imaπ prigodu pomiriti se s Bogom u ispovijedi. Prva si na redu!Kako nije bila na ispovijedi od svog vjenËanja, dosta se ustruËavala.- Samo budi mirna! Pripravi se i pomoli, reci u ispovjedaonici sve Ëega se sjeÊaπ i niπta se ne boj!Bila je prva na redu. Molila sam da joj Gospodin dade snage. Nakon mise naπla sam je u kutu na koljeni-ma. Skruπeno je molila i ronila suze radosnice. Kad me opazila, kratko mi reËe:- Da sam znala kako se lako moæe naÊi duπi svojoj mir, davno bih to uËinila! Baπ ti hvala!Ana VR»EK

”MARIJA” 4/2011. - 153

Molitva UskrsnulomGospodineTi si sramotu kriæaposvetio snagom otkupljenjai oprao nas vodom iz probodenog boka

Daruj nam srce ispunjeno ljubavljupo zrakama MilosraojaËaj nam duhu svemoÊi svoga Imena

GospodineTi si rasprπio sjene mrakasmrÊu na kriæui tamu beznaa obasjao pobjedomUskrsnog jutra

NauËi nas hoditi u svjetlu svoje Ljubavida uronjeni u kupkuTvoje Predragocjene Krviuskrsnemo na novi æivot

Gospodinesav naπ æivot se zapravo odvijaizmeu euforiËne radosti Cvjetnicei gorËine Velikog petkai svima nam je prijeÊiuzburkanu rijekudo onostranostislave UskrsnuÊa

Podaj nam milost trajne Prisutnostipo ærtvi Kriæada iz Tvoje preobrazbecrpemo smisao patnjikoja nas Ëini dionicimaTvojega Kraljevstva.

Roza BRKU©IΔ - Hrvoslava

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

154 - ”MARIJA” 4/2011.

Krunica za medijeSvakoga treÊeg ponedjeljka u 20,15 sati molitvena skupina katoliËkih djelatnika u medijima moli krunicu za medije i medijske djelatnike u RH preko Radija Marije u Zagrebu. Predvodi L. Oreb.

Kod Gospe Brze pomoćiKod Gospe Brze pomoÊi u Slavonskom Brodu odræao je T. IvanËiÊ 2. oæujka tribi-nu za gospodarstvenike. HodoËas niËki dan 8. oæujka bio je u znaku priprava za Papin dolazak i pod geslom ”O pomozi palom svijetu, koji æeli ozdravljenje”. Napose se molilo za osloboenje obitelji i pojedinih Ëlanova od razliËitih ovisnosti. Glavnu misu predvodio je A. MarkiÊ. (BL)

Izložba rukotvorina ženaU Oπtarijama Ogulinskim 21. veljaËe odræana je izloæba rukotvorina æena iz Oπtarija i ogulinskog kraja. Govorila je M. Svirac, a æupnik A. LuketiÊ predsta-vio je plan odræavanja izloæbe uoËi blag-dana Velike Gospe. (IKA)

14 godina Radija MarijeU Zagrebu je 22. veljaËe Radio Marija proslavio 14. obljetnicu postojanja. Mi sno slavlje predvodio je A. Sente. (IKA)

Majka Božja GorskaÆupa Lobor dobila je mreæne stranice na adresi www.zupa-lobor.hr. koje ot krivaju povijest æupe i sakralnih obje-kata kao i æupne aktivnosti. Posebno je izdvojeno svetiπte Majke Boæje Gorske, obogaÊeno fotogalerijama. (IKA)

Ususret Danu obiteljiDekanati zagrebaËke nadbiskupije dobili su 1. oæujka sliku Majke Boæje od Kamenitih vrata oko koje Êe se okupljati vjernici po æupama do 28. svibnja. Tada poËinje proslava blagdana Majke Boæje od Kamenitih vrata, do 3. lipnja pred

njezinom slikom u prvostolnici, koja Êe 4. lipnja biti prenesena na Trg bana J. JelaËiÊa za bdjenje s mladima, a zatim vraÊena na Kamenita vrata. (IKA)

Uz Godinu obiteljiÆupa Srca Marijina u Splitu svakoga prvog vikenda organizira prigodni pro-gram. Petkom je klanjanje, krunica i misa, a subotom je nakon misnog slavlja prigodno predavanje. (GK)

U Godini Gospe VoćinskeU Poæegi se 26. veljaËe razgovaralo o korizmi, pripravi na Papin dolazak i voÊinskom Gospinu svetiπtu. Meu osta-lim, po æupama Êe se odræavati kriæni put petkom po tekstu za Godinu Gospe VoÊinske. Korizmeni programi odvijat Êe se pred likom Gospe VoÊin ske, a geslo Evo ti majke pjevat Êe se kao hodoËa-sniËki poklik. Razgovaralo se i o gradnji voÊinske crkve i posveti 5. srpnja. Posvetom bi se crkva predala æupljanima, a 21. kolovoza hodoËasnici-ma. U toj prigodi bit Êe postavljen u crkvu lik Gospe VoÊinske. Predloæeno je da 21. kolovoza u Poæeπkoj biskupiji bude blagdan Gospe VoÊinske. Prikaza-no je i sve πto je poduzeto na znan-stveno-kulturnom podruËju za izloæbu o voÊinskoj crkvi i svetiπtu te o organizira-nju meunarodnog znanstvenog skupa u listopadu ove godine. (IKA)

Prvi koncert i nosač zvukaZbor mladih æupe Roenja Marijina u Malom Loπinju odræao je 27. veljaËe svoj prvi samostalni koncert i predstavio prvi nosaË zvuka naslovljen Tebi pjesmom dajemo slavu. (GK)

Orguljama Gospi VoćinskojU povodu Godine Gospe VoÊinske u poæeπkoj katedrali orguljaπ A. KopunoviÊ Legetin odræao je 27. veljaËe koncert biranih marijanskih djela. (IKA)

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 4/2011. - 155

Stenjevečke mrežne straniceÆupa Uznesenja Marijina u Stenjevcu dobila je mreænu stranicu: www.gospa-stenjevecka.hr. Uz informacije o æupi i njezinu æivotu, donosi i sadræaje iz duhovnosti, a i æupni pastoralni kalen-dar s programom. (IKA)

Spomen na početke agresijeU sklopu spomena na 20. obljetnicu po -Ëetka srpske agresije, u crkvi Uznese nja Marijina u Pakracu biskup A. ©kvor ËeviÊ predvodio je 5. uæujka misu za poginule branitelje i civile. (GK)

Maraton ”Od Gospe do Gospe”Za Dan Grada Kaπtela 7. oæujka odræan je maraton ”Od Gospe do Gospe”. Devetorica ultramaratonaca istrËali su 47 km, od Gospe od Prizid nice na »iovu do splitske crkve Gospe od Sedam æalosti na Kaπjunima. (SB)

Susret fokolarinaNa susretu Pokreta fokolarina naslov-ljenu ”Putem jedinstva” okupilo se 13. oæujka u Splitu viπe stotina Ëlanova od Zadra do Dubrovnika svih uzrasta. Program je bio posveÊen obitelji, a zavrπio je euharistijskim slavljem koje je predvodio nadb. M. BariπiÊ. (IKA)

Susret u VepricuKorizmena duhovna obnova sveÊenika splitsko-makarske nadbiskupije, obiljeæena razmiπljanjem o obitelji, odræana je 16. oæujka u Vepricu. PokorniËko bogosluæje predvodio je don J. Vrdo ljak, a misu nadb. M. BariπiÊ. Predava nje je odræao fra Æ. Relota. (IKA)

Izložba molitvenikaKod Gospe od »udesa u Oπtarijama ot vorena je 19. oæujka izloæba molitve nika ”Obiteljskom molitvom uz RijeË Boæju ususret Papi”. Pripremio ju je æupnik A. LuketiÊ, otvorio T. ©porËiÊ. (IKA)

HRVATSKO NACIONALNO SVETI©TEMAJKE BOÆJE BISTRI»KE

1. V. - 2. vazmena nedjelja - otvorenje HodoËaπÊe æupa zagrebaËke DubraveSvibanjske poboænosti u 18 h2. V. - HodoËaπÊe πportaπa7. V. - HodoËaπÊe „kruniËara“8. V. - HodoËaπÊe vatrogasaca14. V. - HodoËaπÊe bjelovarskog dekanata15. V. - HodoËaπÊe zagreb. sjemeniπtaraca21. V. - HodoËaπÊe MV Kraljice obitelji22. V. - HodoËaπÊe HP Druæbe Isusove28. V. - HodoËaπÊe kat. vrtiÊa zgb nadb. HodoËaπÊe Srijemske biskupije2. VI. - UzaπaπÊe Godspodinovo 4. VI. - Hod. bolesnika i medicinskog osoblja11. i 12. VI. - Duhovsko 19. VI. - Presveto Trojstvo23. VI. - Tijelovo25. VI. - KarlovaËko hodoËaπÊe Hod. umirovljenika Krapinsko-zag æ.26. VI. - HodoË. svetonedjeljskog dekanata2. i 3.VII. - Varaædinsko zavjetno hodoËaπÊe10. VII. - Hod. æupa Remete, GraËani i BeπiÊi12. VII. - Procesija sa svijeÊama - 20,30 h13. VII. - Majka Boæja BistriËka 17. VII. - Margaretsko hodoËaπÊe23. i 24. VII. - Aninsko hodoËaπÊe30. VII. - 7. VIII. - Boæje lice14. VIII. - Procesija sa svijeÊama - 20,30h15. VIII. - Velika Gospa - glavna misa u 11 h20. i 21. VIII. - Bartolovsko hodoËaπÊe3. i 4. IX. - Hod. velikogoriËkog dekanata8. IX. - Roenje bl. Djevice Marije10. - 12. IX. - Zavjetno hod. grada Zagreba Nadbiskupijsko hodoËaπÊe mladih18. IX. - HodoËaπÊe hrvatske seljaËke stranke24. i 25. IX. - HodoËaπÊe baËkih Hrvata Hrvatske zajednice braËnih vikenda2. X. - Vojno hodoËaπÊe8. X. - HodoËaπÊe baranjskog dekanata HodoËaπÊe bosanskih biskupija30. X. - Zahvalnica - Hod. Druæbe braÊe HZ

Uvijek ste dobrodoπli! Dobro je da svoj dola-zak najavite radi doËeka i programa.

a f o r i z m i π a l e

156 - ”MARIJA” 4/2011.

S obzirom na kakvoÊu cilja, uporni koraci naprijed katkada vode - nazad.

Kleveta je projekcija vlastitog zla na tui æivot.

San je nesvjesno æivljenje, ali i okre-pa za - svjestan æivot.

Bjeæi iz sredine u kojoj na poklik ”ubij” svi ubijaju, a da nitko ne pita - zaπto.

Niπta tako brzo ne ”preobrazi” Ëovjeka kao - vladarev tron.

Mediokriteti su opasni: malko su se otisnuli od dna, a dalje ne mogu,i eto - ljubomore i bijesa.

Zataji li u odgoju obitelj, izostao je temelj da bi bilo tko mogao - oblikovati Ëovjeka.

Borbe vodimo s drugima, zato πto ih ne vodimo - sa sobom.

Zlu Ëovjeku ne odgovaraj na ono πto ti je rekao, nego na ono πto je mis-lio dok je govorio.

Lopov koji joπ nije uhiÊen, najglasni-ji je u osudi - uhiÊenih lopova.

Poljoprivredna kultura vino, kod neumjerenih ugroæava - opÊukulturu.

UskrsnuÊe NazareÊanina za njegovo Otajstveno tijelo snaga je koja - nema alternative.

Svrπetak koji bi oznaËavao i kraj za odgovorno biÊe koje se zove Ëovjek - ne postoji.

Niπta tako ne izobliËi Ëovjekovo lice kao pokuπaj smijeha u Ëasu kada - oËi suze.

Jedino kad preobrazba dolazi iznu-tra, ima jasan odraz na Ëovjekovu licu.

Stanko RADIΔ

TRGOVINATuæi se prodavaË susjedu:- Svaki dan imam manjak na kasi!- Pa kako moæeπ uopÊe æivjeti?- Tako da subotom i nedjeljom zatvorim!

LAJANJEDjeca imitirala æivotinje. ZaËuje se laveæ.- Tko to radi? - upita teta.- Nisam ja, to laju æenske! - opravda se vjeπto Mario.

NABAVKATeta u vrtiÊu pita malog Ivicu:- Imaπ li ti brata ili sestru?- Nemam, ali Êu ih morati nabaviti!

PRANJE SUĐAMuæ oπtetio pilom ruku. Zavrπio na lakπoj operaciji. Kad mu je supruga vidjela ruku u zavoju, kroz suze Êe lijeËniku:- Ajme, gospodine doktore, hoÊe li odsad moÊi prati sue?!

- Molite li vi u kući prije jela?- Ne, naša mama dobro kuha!

Fra Vice Blekić - KRIŽNI PUT - Molitve za obitelj i narod na Ksaveru - Pobožna vjež-ba izgrađivanja kršćanskih kreposti u kojoj pisac ukazuje na koji je način obitelj prva škola društevnih kreposti bez kojih društvo ne može opstati, a iskonsko i odgovorno zajedništvo koje se njeguje u obitelji temelj i škola društvenoga zajedništav i solidarno-sti. Napisano u prigodi dolaska Benedikta XVI., a uvodne i završne molitve omoguću-ju njegovu uporabu i za druge zgode. - Narudžbe: Glas Koncila, Kaptol 9, 10000 Zagreb, tel/faks: (01) 4874-319.

R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke - Živo i zanimljivo, zgode iz života obitelji u kojima je pribli-žena dječja bezazlenost i iskričava mud-rost. - 40 kn. - Narudžbe: ”Marija”, TrgG. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

VENDELIN - Informativni bilten Vicepostulature - Godina XIX., br. 19, ožu-jak 2011. - Ovaj broj posvećen je posebno temi č. sl. Božjega V. Vošnjaka kao svećeni-ka i slavitelja euharistije. - Narudžbe: Vicepostulatura č. sl. B. V. Vošnjaka, Kaptol 9, 10000 Zagreb.

DEVETNICA GOSPI OD KARAVAJA - Red sv. mise, Lekcije s poviješću ukazanja i pobožnosti Gospi od Karavaja u Tisnomu, Devetnica s ostalim molitvama Gospi od Karavaja, Trodnevnica, Križni put, Večernja blagdana s marijanskim pjesmama, sve to popraćeno ilustracijama u boji. - Narudžbe: Župni ured, Rudina dr. F. Tuđmana 2, 22240 Tisno.

Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ ili MUKA GOSPODINA NAŠEGA ISUKRSTA I PLAČ MATERE NJEGOVE - Jedna od najči-tanijih knjižica, prvi put objavljena g. 1753., objelodanjena u više od 60 izdanja, a u njoj je hrvatski katolički puk nalazio duhov-nu hranu i motive da bi junački izdržao u svojim iskušenjima - 10 kn. - Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel/faks (021) 348-184.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 4/2011. - 157

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mar-ijanske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj po-znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

28. veljače 2011. vratio se u kuću Očevui zagrljaj naš dragi

MIJO SUŠIĆDok Bogu zahvaljujemo što smo te imali i što

smo s tobom dijelili radosti i tjeskobe svagdan-jeg života, preporučujemo te dobroti Višnjeg

Suca, da ti bude dobrostiv!Supruga Danica, djeca fra Josip, Alen i Dijana sa

svojima te ostala rodbina(Dar za ”Mariju”)

26. ožujka navršile su se dvije godine otkako se Gospodinu zauvijek preselio naš dragi

MILAN GUDELJ JokulovićNeka ti Gospodin bude nagrada za dobrotu i

ljubav koje si prema nama iskazivao.Tvoji supruga s djecom, braća i sestra s obiteljima

(Dar za ”Mariju”)

4. travnja prošle su tri godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio naš dragi

MARKO REPUŠIĆ p. AnteGospodine, budi mu milosrdan i dobrostiv te ga

sa svetima uskrisi na život vječni!Kćerke, brat i djeca pokojne braće i sestara


10. travnja navršavaju se tri godine otkako se, u 92. godini života, vratila u ”kuću Očevu” naša draga

SVETINKA PERKOV IlinkaDok ti zahvaljujemo, Gospodine, za svu dobrotu i

ljubav koju nam je iskazivala te plodan život i rad tvoje službenice, molimo te da joj otpustiš

prijestupe i udijeliš joj život vječni!Sinovi, kćeri i unučad s obiteljima


13. travnja 18 je godina otkako je svoj križni put na ovoj zemlji završio moj životni suputnik

TOMISLAV DOROTIĆVrijeme brzo juri, ali moju bol liječi ljubav prema

tebi i vjera u ponovni susret pred licem Gospodnjim. Toliko je toga ostalo što nas veže,

da sam svakog dana u mislima i molitvi zajedno s tobom. Neka ti Gospodin udijeli svoj sveti mir!

Supruga Rosanda(Dar za ”Mariju”)

U spomen na moje pokojne roditeljeJOSIPA i ANU BENKOVIĆšaljem dar za list ”Marija”.

Gospodine, budi im milostiv!Kćerka Štefica

Mjesto cvijeća na grobove svojih najmilijih, šaljem dar za ”Mariju”Ljubica Kustura, Osijek

158 - ”MARIJA” 4/2011.

s p o m e nz a h v a l e

Nada Goić, Zadar: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim isprošenim darovima te joj povjeravam sebe i sve svoje, uz dar; - T. M.: Draga Gospo, zahvaljujem ti na pomoći i brizi za mene i moju obitelj. Pod tvoje okrilje stavljam sebe, kćerku Marinu i njezin studij, sestru Ljiljanu i oca Stjepana, da nas čuvaš od sva-koga zla, da nam Bog podari zdravlje, sreću i uspjeh, uz dar; - Jolanda Turković, Tinjan: Hvala nebes koj Majci na svim milostima! Nek i dalje bdije nada mnom i mojima, uz dar; - Sanja Župan Kovačić, Zagreb: Majci Božjoj zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam svoju obitelj, uz dar; - Ka tica Vukelić, Zagreb: Hvala ti, Majko Božja, na isprošenim darovima! Čuvaj i brani mene i sve mo je, uz dar, - Karlo Jurić, Železniki: Hvala Majci Božjoj na svim milostima. Nek i dalje čuva mene i moju obitelj, uz dar; - Ljubica Požarić, Gornji Stupnik: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milosti-ma i pre poru čujem sebe i sve svoje, uz dar; - Pjero Mladineo, Komiža: Majko Marijo, hvala ti na svemu! Vodi i čuvaj i dalje mene i sve moje, uz dar; - Mijo Jukić, Zagreb: Gospi zahvaljujem na brojnim daro-vima i preporučujem njezinoj zaštiti sebe i sve svoje, uz dar; - Grozdana Uhoda, Zadar: Gospe moja, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Anđa Franjić, Zagreb: Zahvaljujem Mariji Po moćnici na udijeljenim milostima te joj se i dalje preporučujem, uz dar; - Nedjeljka Radošević, Za dar: Hvala ti, Gospe, na svim darovima meni i mojima! Čuvaj nas i vodi i unaprijed, uz dar; - Mateo Martinčić, Cres: Majko Božja, hvala ti na svim milo-stima! Budi i dalje uz mene i sve moje, uz dar; - Jas-mina Raić, Dubrovnik: Zahvaljujem Gospi na svim milostima te joj preporučujem da čuva i dalje moje kćeri i unuke, uz dar; - Kristina Novak, Našice: Majci Božjoj zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, uz dar; - Dragica Jurinić, Zdihovo: Nebeskoj Majci zahvalju-jem na svim udijeljenim darovima i njoj preporuču-jem svoju obitelj, uz dar; - Štefica Gluhak, Sesvete: Majko Božja, na svemu ti hvala! Pod tvoje okrilje stav-ljam sve svoje, uz dar; - Jasna Čizmić, Dugi Rat: Majko Marijo, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani i da lje mene i sve moje, uz dar; - Ljilja Vrančić, Vrlika: Zahvaljujem Gospi na svim milostima i pod njeiznu zaštitu stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Mila Žužul, Split: Gospi zahvaljujem na isprošenim milosti-ma i njoj preporučujem sve svoje najdraže, uz dar; - Ivona Raos, Makarska: Gospi zahvaljujem na broj-nim milostima i preporučujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Nikola Knežević, Gr. Pavlovec: Hvala Gos pi na svim milostima. Pod njezino okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - I. V.: Zahvaljujem sv. Antunu Padovanskom na pomoći i pod njegovu zaštitu stav-ljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Marija V.: Zahvaljujem sv. Antunu što je čuvao naše obitelji i unaprijed mu se stavljam pod okrilje, uz dar.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 4/2011. - 159

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Marin Topić, Kučiće; Anica Krolo, Split; Zdenka Kopjarević, Velika; Nevenka Grgić, Varaždin Breg; - 20 kn: Franjo Međimorec, Đurđevac; - 30 kn: Ljiljana Lončar ž. Antina, Podbablje; Katica Kuljfa, Nova Ra ča; Nedjeljka Galić, Orubica; Ana Barišić, Iva-nkovo; Jasminka Kovačić, Mačkovec; Ruža Dijanić, Kloštar Ivanić; Dragica Jambro vić, Jastrebarsko; Neda Brečić, Metković; Franca Jemrić, Cerna; Jasna Čizmić, Dugi Rat; Vesela Stojić, Ljubač; Dubravka Pavišić Strache, Zagreb; Branka Borković, Jastrebar sko; Štefica Bedeković, Kloštar Ivanić; Marija Brajković, Pazin; Ruža Trabak, Split; Stjepan Penić, Seget Vranjica; Marija Vukušić, Prpuša; Vera Graho-vec, Čakovec; Mara Brčić, Kaštel Sućurac; Pa vao Jerešić, Trnovec Bartolovečki; Iva Jo njić ud. Šimuna, Grubine; Stjepan Ci kač, Ko pri-vnica; Marija Bekavac, Kaštel Kam belovac; Kata Kovačević, Antin; Marko Vrkić p. Mate, Nova Sela; Darinka Hedl, Zagreb; Marko Turić, Župa Biokovska; Anka Majić, Voj nić; Snježana Vuksan, Biograd; Barica Rodić, Jastrebarsko; Darko Nikolić, Krvavac; Anka Keč, Zagreb; Luca Marković, Otok; Mila Šuto ud. Miroslava, Zmijavci; Branka Pajcur Mlinac, Virovitica; Vladimir Palinkaš, Ilok; Tonka Letica, Makar ska; Katija Petković, Postira; Alemka Jakov lje vić, Šibenik; Sanja Volarević, Metko vić; Grgica Belačić, Farkaševac; Dragica Banov, Vrgada; Anka Trogrlić ž. Marinova, Žeževica; Marija Vlašić, Vela Luka; Danica Cimerman, Sveti Martin na Muri; Marija Marin, Zadar; Danica Špralja, Zadar; Anica i Nikola Ercegovac, Osi-jek; Mijo i Ana Meštrović, Velika Gorica; Vlč. Alojzije Ragužin, Punat; Ivan Mrakovčić, Rijeka; Anica Abramić, Nard; Janja Katušić, Nard; Ana Dragojević, Dubro vnik; Pavao Ivek, Petrijanec; Mato Radoš, Stari Mikanovci; Janja Brletić, Stari Mikanovci; Iva Ćuklin, Vojnić; Rada Jonjić, Grubine; Vinka Čorić, Vodice; Rajka Punoš, Vrgada; Jure Nikšić, Široka Kula.

MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA!

Ana Vrček s čitateljicama iz Zagreba: Dobra Maj ko, tebi preporučujemo sebe i sve svoje, da nad nama bdiješ, uz dar; - Anđela Puljanić, Brezovica: Majko Božja, tebi preporučujem sebe i sve svoje, da nas čuvaš i braniš, uz dar; - Dubravka Aleksić, Vodice: Preporučujem Gospi potrebe i zdravlje svoje obitelji, uz dar; - Anita Korona, Zadar: Gospe moja, tebi pre-poručujem sebe i sve svoje, uz dar; - Milena Rončević Mirova, Staševica: Pod tvoju obranu, Gospe, stavljam sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Marija Plenković, Vrbanj: Pod tvoje okrilje, Majko, stavljam svoju obitelj, uz dar; - Marija Štimec, Nedelišće: Majko Božja, ti znadeš najbolje sve naše nevolje, pa nas pogledaj, uz dar; - Paulina Planinčić, Kutina: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar, - Dragica Šunjić ž. Jurina, Staševica: Nebeska Majko, tebi izru-čujem svoju obitelj, uz dar; - Katica Botić, Virovitica: Dobroj Majci povjeravam sebe i sve svoje potrebe, uz dar; - Veronika Rakuljić, Krilo Jesenice: Gospe moja, tebi preporučujem sebe i sve svoje drage, uz dar; - Zlatko Lanta, Varaždin: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Olivera Šunjić, Staševica: Majko Marijo, čuvaj me ne i sve moje drage, uz dar; - Davor Adžić, Tordinci: Majci Mariji preporučujem sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Franciska Šajnović, Hlapčina: Nebeska Majko, tebi izručujem sebe i sve svoje drage, uz dar; - Martin Jurić, Stara Rača: Majko Božja, pod tvoje okrilje stav-ljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Sanda Šunjić Antina, Staševica: Tebi preporučujem, Gospe, sebe i sve svoje drage, uz dar; - Dario Roko Hajtok, Zagreb: Preporučujem nebeskoj Majci sebe i sve svoje najmili-je, uz dar; - Ica i Ivo Marović, Kaštel Lukšić: Gospi pod okrilje stavljamo sebe i svoju obitelj, osobito djecu i unučad, uz dar; - Ljubica Škugor, Dubrava Šibenska: Gospe moja, u ruke tvoje stavljam sebe i sve svoje, da nas čuvaš, uz dar; - Ljiljana Britvić, Split: Gospi preporučujem sebe i svoje najmilije, osobito djecu, uz dar; - Vesna Dropulić Buđina, Staševica: Nebeska Majka, pod tvoje okrilje stavljam sebe i svoju djecu, uz dar; - Marija Pažanin, Montreal: Preporučujem nebeskoj Majci sebe i sve svoje najmili-je, uz mali dar; - Marija V.: Preporučujem svoje rodite-lje Jelu i Stijepa Gospi i sv. Maloj Tereziji, da ih čuva kao i dosad, uz dar.MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

Po križu do uskrsne pobjede (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121Riječ Božja i Marijina vjera (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124Remek-djelo uskrsnuća (I. Bodrožić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126Jesmo li kršćani - sa ”samo” jednom manom?! (S. Jerčić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128Kraljice djevica (M. Majetić) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130Moć molitve (N. Andrić-Nevinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131Beda Časni o svetoj Mariji (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132Ipak se kreće (D. Marković) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134Majčino lice u kamenu (A. B. Periša) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136Uskrsnula je Ljubav, aleluja! (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138Odakle i čemu papina zlatna ruža? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140I križem se može svjedočiti (V. Tokić Burolo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142Pretjerano (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144Kao s Križa (K. Stipanović) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146Marijanski papa (M. Herceg) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148Mučni obiteljski trenuci (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150Pod križem (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152Da sam znala... (A. Vrček) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 22. OÆUJKA 2011.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

160 - ”MARIJA” 4/2011.

Roko RibareviÊ (+22. I. 2011. u 38. g. - Lika-Baπka Voda); - Mare KuËiÊ (+27. I. 2011. - Vrh); - Marija MilatiÊ (+9. II. 2011. - SvirËe); - Ivan ProviÊ, otac don Mihaelov (+11. II. 2011. u 81. g. - Split-Podgradina); - Vinka KovaËeviÊ p. ©imuna (+16. II. 2011. u 76. - Hvar); - Dobrenka Tudor r. KuniËiÊ (+19. II. 2011. u 64. g. - Hvar, Milna); - Katica BiliËiÊ r. FraniËeviÊ (19. II. 2011. u 86. - Vrisnik); - Dujo NikoliÊ Bili (+21. II. 2011. - Sinj); - Ivan CvitanuπiÊ p. Josipa (+22. II. 2011. - RunoviÊi); - Anelka Mandac r. Vugdelija (+22. II. 2011. u 67. g. - Brnaze, Sinj); - Nedjeljko VukasoviÊ LonËar (+22. II. 2011. u 65. g. - Brnaze, Sinj); - Ankica GraniÊ r. ©erventiÊ (+22. II. 2011. u 85. g. - Split-Baπka Voda); - Marijan Puljiz Marijeto (+25. II. 2011. - RunoviÊi); - O. Bruno RaspudiÊ, OFM (+26. II. 2011. u 94. g. - Chicago/SAD); - Nediljko Gabelica ©iπkiÊ (+27. II. 2011. - Podbablje Gornje); - Jozip MrkonjiÊ (+27. II. 2011. - Split-Zmijavci); - Ivan Gudelj Ile (+27. II. 2011. - Zmijavci); - Mijo SuπiÊ, otac fra Josipov (+28. II. 2011. - Imotski); - Ana VidoviÊ, majka don Rankova (+28. II. 2011. u 78. g. - Mliniπte); - Mila ΔosiÊ (+28. II. 2011. u 73. - Imotski); - Iva KuæiÊ (+3. III. 2011. - Perth/Australija-Staπevica); - Mandica Manja KovaËeviÊ (+6. III. 2011. u 83. g. - GospiÊ); - Don Marin MandiÊ, SDB (+7. III. 2011. u 85. g. - Tlahuitoltepec/Meksiko); - Ante DæoliÊ (+11. III. 2011. - Prgomet); - Marija Rìka Busse r. CvitanoviÊ (+12. III. 2011. u 74. g. - Baπka Voda); - Iva ©uto TrliÊ (+15. III. 2011. - Zmijavci); - Terezija MariÊ ud. Ivana (+17. III. 2011. u 74. g. - Brnaze, Sinj); - Toma MatkoviÊ, brat don Ivanov (+17. III. 2011. - Medov-dolac); - Luka MrkonjiÊ Raπkuljin (+19. III. 2011. - Zmijavci); - Æeljka DragojeviÊ r. GrgiÊ (+19. III. 2011. u 82. g. - Split); - Marija LjubiËiÊ Adruπa (+20. III. 2011. - Aræano); - Pava DoliÊ (+21. III. 2011. - Glavice, Sinj); - Miroslav Miliπa (+21. III. 2011. u 64. g. - ©iroke).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

NASLOVNA SLIKA: Isusovo mrtvo tijelo u Marijinu krilu (mozaik, detalj - Josip Biffel)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Imena Marijina u Vrbanji

VRBANJA

Ime MarijinoU Vrbanji, tik pokraj glavne promet-nice kroz mjesto, nalazi se æupna crkva posveÊena Imenu Marijinu. Jednobrodna je to graevina s apsi-dom i zvonikom koji se izdiæe iz nje-zina proËelja sa svojim lukaviËastim zavrπetkom. Vrbanjska crkva sagraena je g. 1821. i po zavrπetku blagoslovljena. Za vri-jeme II. svjetskog rata razorena je i nakon njega popravljena. Obnovljen je g. 1955. njezin krov te je g. 1968. i ona cjelokupna temeljitije obnovljena. Mjesto tornja nad njezinim proËeljem, koji je minirala njemaËka vojska za povlaËenja 12. travnja 1945., sagraen je g. 1965. novi, samostojeÊi, i to uz crkvu. Poslije 60 godina, na BoæiÊ g. 2003. poduzeta je akcija oko obnove nekadaπnjeg tornja. Tako je, nakon uklanjanja dotrajalog, sagraen novi, kakav je bio po izgradnji crkve, a blagoslovio ga je po zavrπetku grad-nje 9. lipnja 2007. nadb. Marin SrakiÊ. Istog dana on je blagoslovio kriæ i bistu bl. Alojzija Stepinca ispred crkve. Ureen je u toj zgodi i crkveni okoliπ, ograda i nogostup, a postav-ljeni su i gromobrani, elektrificirana su zvona, stavljen je novi satna toranj...NajsveËanije je u Vrbanji za blagdan Imena Marijina. On se poËeo slaviti u πpanjolskoj biskupiji Cuenca, a u 17. st. proπirio se na Ëitavu ©panjolsku

i na Napuljsko kraljevstvo. U znak zahvalnosti Gospi za osloboenje BeËa od osmanlijske najezde 12. rujna 1683., papa Inocent XI. proπirio ga je g. 1684. na cijelu Crkvu nakon πto je poljski kralj Jan Sobjeski, pouzdavajuÊi se u Ime Marijino, sa svojom vojskom pobijedio Turke kraj BeËa, te odredio da se slavi u nedje-lju nakon Male Gospe (8. rujna). Papa Pio X. premjestio ga je na 12. rujna, dan pobjede nad Osmanlijama u bitci kraj BeËa.Teoloπki temelj blagdana Imena Marijina stoji u onome πto je bl. Djevica u sebi i za nas. Ime pred-stavlja osobu i ono πto je ona u sebi. Tako i ime ”Marija” predstav-lja bl. Djevicu i njezine vlastitosti: bezgreπnost i boæansko materin-stvo, ulogu u djelu otkupljenja i njezino konaËno proslavljenje. S obzirom na nas, predstavlja posred-niËku ulogu koju ima kod svog Sina, osobito u teπkim vremeni-ma, silu koja spaπava i pomaæe ne samo pojedince u njihovim sitnim svakidaπnjim problemima nego i u presudnim poteπkoÊama naroda, Crkve i Ëitavog ËovjeËanstva. Stoga krπÊanin s pravom Ëasti i pouzdaje se ne samo u Ime Isusovo nego i Marijino, πto izraæava i molitva koja se moli na taj blagdan: ”Daj, moli-mo, svemoguÊi Boæe, da se tvoji vjerni, koji se raduju zbog imena i zaπtite presvete Djevice Marije, oslo-bode po njezinu pobpænom zagovo-ru od svih zala na zemlji i zavrijede doÊi u njezinu radost na nebu.”

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

MARIJA 4 2011 - franjevci-split.hr · s marijom po svijetu Split, 2011. Godina XLIX. Cijena: 7 kn 4...

Documents

Transcript of MARIJA 4 2011 - franjevci-split.hr · s marijom po svijetu Split, 2011. Godina XLIX. Cijena: 7 kn 4...