M A R K O O I

S NOVA

KNJIGA

2

3

18. prosinca 2013. - 31. sijenja 2014.

Galerija Vjekoslav KarasLj. estia 3, Karlovac

MARKO OI

K N J I G A S N O V A

4

Knjiga snova

Prolo je vie od nekoliko godina od moga zadnjeg boravka u Vinkovcima i susreta s umjetnikom i

kolegom Markom oiem. Nae poznanstvo poelo je na otoku Brau. Tamo smo bili gosti odline

likovne kolonije koja je godinama bila mjesto okupljanja eminentnih umjetnika hrvatske i inozemne

likovne scene. Kolonija na Brau, preko pokojnog ravnatelja muzeja u Vinkovcima Stjepana Jozia,

odvela me na koloniju u Nutar. Boravei u Nutru, imala sam priliku ponovno se druiti s Markom

oiem te posjetiti njegov dom u Vinkovcima. Tada mi se otkrila arolija koju vam sada predstavljam.

Da bi upoznali nekog umjetnika, morate upoznati njegov atelje i dom. Atelje je duboka intima

umjetnika. Posjetiti atelje prava je privilegija.

Smatram da smo posjetom Markovoj kui u

Vinkovcima te veeri bili upravo privilegirani.

U ateljeu se stvara, ljubi, razmilja, tuguje i ivi.

Upoznavi atelje Marka oia, otkrio mi se bogat

svijet ovog osebujnog i talentiranog umjetnika.

Ve tada se rodila ideja o njegovoj izlobi ovdje u

Karlovcu. elim s vama podijeliti par detalja iz tog

prostora, a koji su me inspirirali da vam nekoliko

godina kasnije predstavim ovog umjetnika u

karlovakoj galeriji.

Na ulaznim stepenicama njegove kue izvedena je

prostorna iluzija koja nikom ne moe promaknuti.

Vjetom manipulacijom likovnim elementima

na dvodimenzionalnoj povrini, stvoren je efekt

savijanja povrine pod vaim nogama. Pomislila

sam kako ulazim u neki svijet mate i iluzije.

Tako je i bilo. Iz prostorije u prostoriju oslikani

zidovi, namjetaj, iskoriteni predmeti koje je

netko odbacio. Moju panju privue slika na zidu

ispod koje gore svijee. Kakav je ovo oltar? -

pitam Marka. On mi odgovara kako su to majka i

5

ki. Majka je naruila portret svoje keri. Portret je naslikan realistino i kvalitetno, no ona nije bila

zadovoljna jer ona zna kako treba. Nakon svega, Marko odluuje naslikati odgovor i tako nastaju

Kirbaj galerue. To su njih dvije bez cenzure. Ispod slike upaljena je svijea u nadi da e se dvije

due promijeniti i poeti razumijevati umjetnost.

U kupaonici predivni detalji na vratima i na zidovima. Svugdje neka intervencija, a ponegdje ak i

neka misao s naslovnice novina zalijepljena na zid. Sve zajedno odie i prti kreativnou.

Nakon obilaska Markova doma i ateljea zapravo zakljuujemo kako bi bilo odlino organizirati

izlobu i elemente njegova doma preseliti u

galeriju. Naravno, takvi su poduhvati komplicirani

pa smo nakon nekoliko godina ipak odluili

predstaviti javnosti njegove slike na platnu. Ipak,

da bi svi vi mogli doivjeti ono to sam doivjela ja,

kroz ovih nekoliko fotografi ja elim vam predstaviti

gdje slika umjetnik Marko oi. Dobar je to uvod

u svijet snova koji nam umjetnik na karlovakoj

izlobi zapravo predstavlja. Kako je ova izloba na

zajedniki projekt, dogovorili smo se da emo ii

s dva teksta. Moj je tekst uvod u priu, a u tekstu

Marka oia pronalazimo sve ostale razloge

zato je ciklus nazvan Snovi. Eksperimentiranje

s fosforescentnim pigmentima, stvaranje neke

druge stvarnosti uz pomo posebne rasvjete, daju

dualni karakter radovima Marka oia. Takav je

upravo svijet u kojem se ivi. Na svjetlu, po danu, ima jedan karakter, ali kad padne no zapoinje

neku drugu nadrealnu priu. ovjek se oduvijek pita ima li to smisla? No do danas jo nitko nije

odgovorio na to pitanje. Ono to je sigurno, i s ime u zavriti moj dio predgovora, je poruka iz kue

Marka oia. Ona kae: Samo hrabri idu do kraja.

U Karlovcu 19. studenoga 2013. voditeljica Galerije Vjekoslav KarasAleksandra Goreta, akademska slikarica

6

Moj umjetniki kredo i objanjenje rada

Ova izloba u Karlovcu mi je vrlo znaajna jer se predstavljam s recentnim radovima ili, kako

je to uvrijeeno rei, radovima iz zadnje faze. Osobno nisam sklon dijeliti cjelokupni autorski

rad na faze, osobito kada se radi o izriaju i temama koje su obuhvaene u samome radu. I po

koncepciji rada bolje je rei da se radi o jednom fragmentu nego o zasebnoj cjelini. Radovi kojima

se predstavljam seu unazad etiri godine, a obuhvaaju i neke koji su netom zavreni. Ti su radovi

intimna dokumentacija mog privatnog i javnog ivota, to je vidljivo i po odabiru teme i nainu

izvedbe.

Na to su utjecali razni imbenici, poevi od osobnog zaokreta k samome sebi u kasno ljeto 2009.

godine. Te sam jeseni, krajnje frustriran vlastitim manirizmom, i ivotnim i slikarskim, odluio

uzeti stvar u svoje ruke, preuzeti odgovornost za svoje djelovanje u ovom svijetu. Upisao sam

Poslijediplomski doktorski studij slikarstva pri Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji mi je

otvorio nove horizonte, moda najvie one intelektualne i mentalne. Novi, bliski ljudi i joga koju sam

poeo upoznavati s njima, promijenili su moju ivotnu paradigmu, naveli su me da promotrim svoju

duhovnu sferu i njoj se puno vie posvetim.

Ovaj cjeloviti zaokret na svim razinama mogao se odmah primijetiti i na mojim slikama. Iako sam

oduvijek na svakoj slici i pri samoj izvedbi imao jako puno posla, jer je svaka zahtijevala strpljivost,

pa i onu tehnoloku, sada sam slikao puno manje; kako zbog teorijsko-istraivakog dijela svoga

studija kojemu sam se morao posvetiti tako i zbog onoga to sam slikao.

Zato se u odabiru radova za ovu izlobu nalaze i slike koje sam radio netom prije ove promjene. To

su uvarice, stilizirani i vrlo dekorativno izvedeni enski, oniriki likovi, krajnje obogaene slikarske

povrine nastale eksperimentiranjem i kombiniranjem klasinih slikarskih materijala i onih iz podruja

kemije i medicine. Da bi se ti radovi lake objasnili i opisali, nuno je navesti autore, asocijacije i

poznate stilove koji se daju prepoznati ili barem posluiti kao okvirna vodilja. Serija uvarica, od

ukupno trinaest radova istoga formata, nalik su i temom i izvedbom na Klimtove prikaze enskih

fi gura, ali s vrlo snanim koloritom i dramatinim kontrastima svjetla i sjene, obrade plohe (sjajno

i mat), hijerarhijski poredanim akcentima razliitih inkrustacija (plastino i pravo kamenje, perle,

ljokice razliitih granulacija). Ovaj manirizam moga rada se toliko rastegao, dok nije pukao i otkrio

jedan novi svijet koji se nalazio ispod brino tretirane i ureene materijalne povrine. I upravo te

pukotine e biti kljune za moj daljnji rad, i kao ideja, i kao sam nain slikanja.

7

Tema mojeg studijskog istraivanja je san, vrlo krhka struktura, kojoj je jako teko prii, a da se ne

skrene s puta u poetinost, matu, nadrealizam i ostale odavno poznate interpretacije. Ovo slikarsko

hvatanje sna, koje ne zadire u bit znaenja simbola snova, niti njihovu analizu, temelji se iskljuivo

na istraivanju metode koja e san moi prikazati objektivnije od svih postojeih metoda. Moda je

udno kada tvrdim da se san ne smije promatrati u okviru samoga sebe jer time samo poetiziramo

njegovu ve postojeu poetiku; ja mu pristupam racionalno, hladno i objektivno. Ovakav suprotni

svijet od onog svijeta sna, jedini je mogui odmak da san sagledamo u kontekstu cjelokupnog

ivota i vratimo mu znaaj koji je vremenom izgubio.

Vei dio radova s kojima se predstavljam na ovoj izlobi pripadaju praktinom dijelu moga istraivanja

u sklopu doktorata. Figuracija, koja je u uvaricama dosegla svoj dekorativni vrhunac, ponovno

se vraa na realizam, ak i na fotorealistinu maniru. Razlog tomu je slikanje po neposrednom

promatranju iz stvarnosti, a da bi se stvorila objektivna slika sna. Ovakva podreenost unaprijed

zadanom nainu je bila nuna da se san prikae lienim svakog uljepavanja i izmiljanja u samom

procesu slikanja. Takoer, treniranje pamenja snova, voenje dnevnika i crtanje skica neposredno

nakon buenja, stvorili su materijal za ove radove.

Slike su, osim realistinog naina, slikane i zamueno, ili poput fragmenata razbijene antike

posude koju restauracijski arheolog ponovno sastavlja u jednu cjelinu. Da izbjegnem improvizacije

izmeu dijelova sna kojih se ne sjeam, taj dio slike ostavljam praznim, neoslikanim, a slikam samo

ono ega se jasno sjeam.

Osim tafelajnih slika koje sam odabrao jer sam tradicionalni slikar i cilj mi je ovoj vjetini povratiti

znaaj kojega je izgubila, radio sam slike na velikim plohama od industrijskog fi lca i to fosforescentnim

pigmentom koji se vidi samo u mraku i uz pomo UV rasvjete. Te tkanine koje lelujaju vise s plafona

i ispunjavaju prostor, uz autorski audio i hidrolat (miris) stvaraju ambijent koji cilja na recipijenta

posjetitelja izlobe. Posjetitelji se uvlae u stanje sna, a kretanjem kroz prostor stvaraju svoju

vlastitu sliku i doivljaj koji uzdie od zbiljskog. Ovim postupkom elim skrenuti pozornost na san i

na propitivanje vanosti sanjanja u naim ivotima. Ne nudim nikakve odgovore, samo postavljam

pitanja na koja sami moemo dati odgovore.

Marko oi

U Vinkovcima 11. studenoga 2013.

8Mala, Ana y Dominus, 2006.-2013., 120x80 cm, kombinirana tehnika na drvu

9Malena za ankom, 2012., 100x120 cm, kombinirana tehnika na platnu

Crveni hotel, 2012., 100x120 cm, kombinirana tehnika na platnu

10

Zlatn