GODI'NJE IZVJE'˘E 2004 · 2008-06-01 · Platni je promet s inozemstvom u 2004. godini zabilje¾io...

GODI©NJE IZVJE©∆E 2004

[ [Budite bezbriæni, jer mi πtitimo vaπa ulaganja.

Sv. Juraj ubija zmajaAnton Dominik Fernkorn, 1855.

GODI©NJE IZVJE©∆E 2004 5

GODI©NJE IZVJE©∆E 2004Uprava 7Uvodna rijeË predsjednika Nadzornog odbora 8-9Uvodna rijeË predsjednice Uprave 10-11

ZnaËajni pokazatelji poslovanja 13Bilanca banke 14Bruto dobit 14Ukupno depoziti 15OroËeni depoziti 15Kreditni portfelj 16Aktiva po zaposlenom 16Platni promet s inozemstvom 17Ukupan prihod 17

Financijski izvjeπtaji (za godine koje su zavrπile 31. prosinca 2004. i 2003.) 19Odgovornost Uprave 20IzvjeπÊe neovisnog revizora 21RaËuni dobiti i gubitka 22Bilance 23Izvjeπtaji o promjenama na kapitalu 24Izvjeπtaji o gotovinskom toku 25Biljeπke uz financijske izvjeπtaje 26-46Rukovodstvo Banke 48DioniËari 48Adrese 50

August ©enoaMarija UjeviÊ, 1989.

[ [Oslonite se na naπu tradiciju i iskustvo.

Uprava

Poπtovani dioniËari,

Nadzorni odbori postoje zato da nadziru upravljanje imovinom vlasnika.Ponosan sam πto mogu reÊi da je Nadzorni odbor i u proπloj 2004. godini tajzahtjevni posao, uz punu struËnu suradnju Uprave i svih djelatnika, uspio obavitiodliËno.

BilanËna je svota Banke u 2004. u odnosu na 2003. godinu poveÊana za30,4 posto πto je iznimno veliki rast u sve oπtrijoj konkurenciji na hrvatskombankovnom træiπtu. Dobit, prije oporezivanja, 19,7 milijuna kuna, takoer je izvrstanrezultat za mladu, privatnu banku u stopostotnom hrvatskom vlasniπtvu.

Dobit je ostvarena prema planu, a rast bilance je Ëak 10 postotnih poenaveÊi od planiranog. Partner banka d.d. Zagreb je u poslovnoj 2004. godini ostvarilarast veÊi od prosjeka u bankarskom sektoru Hrvatske. Sada je dosegla udio od0,35 posto u hrvatskom bankarstvu i siguran sam da Êe, ustraje li na poslovnojpolitici stabilnog i sigurnog rasta, ubrzo doseÊi planirani udio od 0,5 posto.

Poslovni rezultati 2004. godine posebno su vrijedni kad ih promatramo ukontekstu pojaËane konkurencije na hrvatskom bankovnom træiπtu i novim restriktivnimmjerama Hrvatske narodne banke. Dovoljno govori i podatak da je od 41 banke,krajem 2003., 2004. godina zavrπila s ukupno 37 banaka u Hrvatskoj. NovËarsko

se træiπte sve viπe profilira prema oËekivanjima izazova koje nameÊe æeljenaintegracija u europsko træiπte.

Regionalizacija

Kao Nadzorni odbor, posebnu smo potporu dali Upravi Banke na planovimaregionalnog πirenja mreæe. Ni veliko europsko træiπte nije samo obiËni zbroj ljudii dræava, nego zajednica koja zna cijeniti regionalne posebnosti. I u, relativnoreËeno, maloj Hrvatskoj, od jedva 4 i pol milijuna stanovnika, nisu sve regije iste,nisu iste potrebe naπih klijenata. Zato podupiremo proπirenje mreæe podruænica,jer smo tako bliæe svakom naπem klijentu. Naπa i vaπa Banka æeli biti jedna odonih, i danas, u vrijeme kad kompjutori obavljaju veliki dio posla, koja ima vremenaza svoje klijente i za razgovor, savjet.

Banka je, proπirenjem mreæe podruænica, poveÊala i broj zaposlenika i toza 13 djelatnika, a da je obujam poslova mnogo veÊi nego li se to po tom brojumoæe zakljuËiti. Uspjeπno je uvedeno Internet bankarstvo, izvrsno su startali poslovidomaÊeg platnog prometa.

Regionalizacija Banke pridonijela je boljoj ponudi prema svim klijentima,ali i jaËanju i dugoroËnoj stabilnosti Banke. Najbolje se to vidi iz podataka okreditnom portfelju u kojem su sada poduzetnici ne samo iz Zagreba, nego i izSlavonije, Primorsko-goranske æupanije, Istre, Dalmacije. U kreditnom portfeljunajviπe je zastupljena trgovina, s 35 posto udjela, u industrijske je projekte plasiranooko 20 posto ukupne sume kredita, u graditeljsku djelatnost 11, poljoprivredu 10,a stanovniπtvu i obrtnicima oko 15 posto ukupne sume kredita.

CijeneÊi ovakvu poslovnu politiku Uprave, Nadzorni je odbor uvjeren kakoÊe Partner banka i dalje ostati jedna od rijetkih koja ima vremena za svakog svogklijenta. Prednost su nam novi, suvremeni bankarski proizvodi i usluge, brzina ifleksibilnost, pouzdanost i maksimalna diskrecija. Tu kvalitetu svojim povjerenjemposebno nagrauju i graani. Ukupni depoziti graana Ëine 20 posto svih financijskihizvora Banke. Razlog je to πto se posebno trudimo osmisliti i nove, stimulativneoblike πtednje i nove oblike kreditiranja graana.


Uvodna rijeË predsjednika Nadzornog odbora

mr. sc. Borislav ©kegro

predsjednikNadzornog odbora


Ponosan na postignute rezultate, i ovom se godiπnjom prigodom, æelimposebno zahvaliti ponajprije svim klijentima koji su nam iskazali povjerenje. Posebnapohvala i cijeloj Upravi koja je osmislila i ustrajno vodi poslovnu politiku poπtenogi stabilnog razvoja na dobrobit i klijenata i vlasnika. Naravno, sve to ne bi bilomoguÊe da Banka nije uspjela kreirati uspjeπan tim struËnih, agilnih, vrijednihzaposlenika koji Banku cijene kao vlastitu kuÊu, unapreuju svoja financijska znanjai rade predano.

Siguran sam da Êe uz izvrsno kreiranu poslovnu politiku, struËnu i vrijednuUpravu i sve djelatnike, Partner banka u buduÊe ostvarivati i joπ bolje rezultate.

Do godine, uz posebno poπtovanje,

Predsjednik Nadzornog odbora:

mr.sc.Borislav ©kegro

Uvodna rijeË predsjednika Nadzornog odbora


Uprava

Poπtovani klijenti, dioniËari i partneri Partner banke,

Podastirem vam na uvid izvjeπÊe o poslovanju Partner banke d.d. Zagreb u2004. godini, iznimno ponosna πto i u proπloj, kao i u svim prethodnim godinama,ostvarujemo stabilni rast, obogaÊujemo naπu ponudu stalno novim bankarskimuslugama i proizvodima. Od osnutka, dakle 14 godina, njegujemo domaÊinskinaËin poslovanja, πto znaËi da o novcu svojih klijenata brinemo kao da je naπvlastiti.

Time smo izgradili Banku od povjerenja koja iz godine u godinu stalnostabilno raste.

Transparentnost poslovanja dobrog domaÊina, novi bankarski proizvodi iusluge, maksimalna diskrecija i velika fleksibilnost u odnosu na æelje i potrebeklijenata, vraÊa nam se vaπim povjerenjem, nemjerljivim komplimentom koji moæedobiti samo banka koja posluje poπteno i planira svoju buduÊnost na duge staze.

Bankarsko træiπte Hrvatske sve je sloæenije. Konkurencija banaka u stranomvlasniπtvu sve jaËa. Trebalo je ni od Ëega, na poËetku Domovinskog rata, imatihrabrosti osnovati privatnu banku u 100-postotnom hrvatskom vlasniπtvu. Trebaloje uloæiti puno poπtenje, puno znanja, puno energije da i nas, kao mnoge drugebanke, ne pogodi koja od bankarskih kriza. Uspjeli smo. Zajedno s vama, naπimvjernim klijentima. Nadamo se da Êe naπa bankarska obitelj i dalje biti sloæna isve veÊa, na korist i klijenata, i vlasnika, i svih naπih poslovnih partnera.

Danas je Partner banka u malom segmentu od 8,7 posto banaka u Hrvatskoj

koje su u hrvatskom vlasniπtvu i na to smo iznimno ponosni. Tim viπe πto po mnogimpokazateljima uspjeπnosti poslovanja i pruæamo bolje usluge i ostvarujemo boljerezultate od mnogih velikih i zvuËnih bankarskih kuÊa.

Regionalni razvoj

ÆeleÊi biti bliæe svakom svom klijentu, Partner banka je dugoroËno osmislilasvoj regionalni razvoj. Kompjutori i internet su brza i divna pomagala u svakombankarskom poslu, ali ne mogu nadomjestiti kontakt uæivo. A Partner banka zaistanastoji da za svakog svog klijenta ima dovoljno vremena, da ga savjetuje, da mupredloæi najbolje rjeπenje za njegovo poslovanje novcem, da ga uvijek doËekaspremna pomoÊi na najstruËniji, najbolji, potpuno diskretan naËin. U poslovanjunovcem to je vrlo vaæno.

Iz Zagreba, gdje je osnovana matiËna kuÊa, tijekom ovih smo se 14 godinaproπirili. Sada smo domaÊa banka i u Osijeku, Rijeci, Splitu, Puli, Varaædinu, Zadru.

Tijekom 2004. godine Banka je u informatiËku tehnologiju i opremu, te uproπirenje i poveÊanje poslovnog prostora uloæila 13 milijuna kuna i istodobnopoveÊala i ukupni broj djelatnika s prijaπnjih 80 na 93.

Poslovanje u 2004. godini

Samo πirenje mreæe, stvaranje regionalnih uporiπta, ne bi bilo dovoljno da nismoistodobno usvajali i razvijali nove proizvode - od internet bankarstva do poslovadomaÊeg platnog prometa.

dipl. oec. Branka OπtriÊËlanica Uprave

Uvodna rijeË predsjednice Uprave

mr. sc. Marija ©ola

predsjednica Uprave


Poslovne bilance dokazuju da smo iπli u pravom smjeru i da se uloæeninapori vraÊaju. U 2004. godini smo ostvarili rast bilanËne sume od 30,4 posto,dobit je bila 19,7 milijuna kuna /nakon oporezivanja je 15,6 milijuna HRK/.Kreditna politika usmjerena nam je prvenstveno prema malim i srednje velikimpoduzeÊima, obrtnicima, ali sve viπe i velikim sustavima te, naravno, i graanstvu.

Nije to bilo lako, jer je monetarna politika u 2004. godini dodatno zaoπtrena.Zbog velikog deficita platne bilance i rasta inozemne zaduæenosti, Hrvatska jenarodna banka, 30. lipnja 2004., uvela obvezu bankama da od svakog porastainozemnog zaduæenja, joπ 24 posto tog iznosa moraju izdvajati u priËuvu i tobeskamatno.

Mjera je izazvala dosta polemika meu bankarima i izmeu ostalog njihovunajavu porasta aktivnih kamata. No, kako je novËarsko træiπte, naroËito u posljednjetri godine pod snaænim djelovanjem konkurencije, aktivne su se kamate kod nekihproizvoda Ëak i snizile.

UnatoË zadovoljavajuÊeg rasta kamatnih prihoda, treba reÊi da je prosjeËnaponderirana aktivna kamatna stopa na kreditni portfelj smanjena s 10,22 % na9,65 %. Istovremeno prosjeËna pasivna stopa porasla je s 2,85 % na 3,64 %, naπto je utjecala kvalitetnija i stabilnija struktura izvora sredstava (oroËeni depozitisu krajem 2003. godine Ëinili 49,5 % udjela u ukupnim depozitima, a 2004.godine 63,1 %). Posljedica ovakvih cijena novca, te pada neto kamatne maræe ineto kamatnog spread-a ujedno daje uvid i u to da Banka ima prostora za politikukreiranja kamata, koje Êe i nadalje zadovoljiti i deponente, a i korisnike kredita.

Platni je promet s inozemstvom u 2004. godini zabiljeæio 17 postotni rast(s 1,8 na 2,1 milijardu EUR-a). Od poslova domaÊeg platnog prometa, koji sustasali u 2004. godini u 2005. oËekujemo prihod s osnova naknada u visini 7milijuna kuna i profit od 500.000,00 kuna, πto Êe nam omoguÊiti daljnje unapreenjeposlovanja.

Uvoenje internet bankarstva i poslovi platnog prometa velike su uspjeπnicePartner banke u 2004. godini Ëime smo utrli Ëvrsti put za daljnji razvoj suvremenebanke.

OËekivanja u 2005.godini

U 2005. smo godinu uπli s izvrsnim rezultatima prethodne godine: prosjeËnirast æiralnog novca od 20,3 posto, πtednja je porasla za 25 posto, ukupni depoziti37 posto, rast kreditnog portfelja za 55 posto u odnosu na kraj 2003. godine.

Na tim osnovama, kao i na svom cjelokupnom 14-godiπnjem poslovanju,saËinili smo i veÊ provodimo ambiciozni poslovni plan i za 2005. godinu. Za2005. smo godinu planirali rast bilance za 18 posto i dobiti za 8 posto. Uvelikebi to trebao biti rezultat i naπe politike regionalnog πirenja mreæe podruænica kojimasmo bliæi svojim klijentima koji, dokazalo se, znaju cijeniti pouzdanost, stabilnost,fleksibilnost, diskreciju i, πto je najvaænije, uvijek ljubazno otvorena vrata.

Naπe ciljno træiπte i dalje su prvenstveno mala i srednje velika poduzeÊa,ali i sve viπe i sufinanciranje velikih sustava. CijeneÊi potrebe regija u kojima smose udomaÊili, pokuπavamo se πto viπe angaæirati i na financiranju projekata upoljoprivredi, preraivaËkoj industriji, graditeljstvu, trgovini, turizmu i ugostiteljstvu.U svemu je tome posebno znaËajna i naπa dugogodiπnja izvrsna suradnja sHrvatskom bankom za obnovu i razvitak s bogatom ponudom poduzetniËkihkreditnih programa.

Graane Êemo slijedom njihovog stabilnog izvora sredstava - πtednje, kojaËini 29 % svih depozita, takoer stimulirati nenamjenskim kreditiranjem, dodatnimvrstama πtednje, daljnjim razvojem kartiËnog poslovanja, financijskim i investicijskimsavjetovanjima….

Upornim radom naπih struËnih djelatnika sazdali smo banku koja se je usamo 14 godina poslovanja probila u sam vrh hrvatske bankarske kvalitete. SvimÊemo snagama nastojati taj rang iz dana u dan joπ i poboljπavati. Naπi su se klijentiuvjerili da se banke ne dijele na male i velike, nego na dobre i loπe. Mi svimsnagama nastojimo biti meu najboljima.

Zahvaljujem ovom prigodom ponajprije svim naπim klijentima na pruæenomnam povjerenju, svim naπim djelatnicima na predanom, poπtenom, struËnom radu,a naravno i naπim vlasnicima, te Nadzornom odboru Banke na povjerenju kojeiskazuju Upravi za voenje poslovne politike i potpori u ostvarenju naπih ambicioznihciljeva!

S posebnim poπtovanjem,

mr.sc. Marija ©ola

Uvodna rijeË predsjednice Uprave

J.J. StrossmayerIvan MeπtroviÊ, 1926.

[ [Naπe je znanje temelj vaπeg povjerenja.

ZnaËajni pokazatelji poslovanja



BRUTO DOBIT(u 000 KN)

2.194

10.57511.961

18.672

02.0004.0006.0008.000

10.00012.00014.00016.00018.00020.000

2000 2001 2002 2003 2004

22.00019.717

BILANCA BANKE(u 000 KN)330.974

459.358518.522

615.247

802.011

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

900.000

2000 2001 2002 2003 2004



UKUPNO DEPOZITI(u 000 KN)

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

173.665

284.887317.725

421.912

2000 2001 2002 2003 2004

700.000

587.028

ORO»ENI DEPOZITI(u 000 KN)

050.000

100.000150.000200.000250.000300.000350.000400.000

2000 2001 2002 2003 2004

364.046

207.347172.773165.690

83.145



KREDITNI PORTFELJ(u 000 KN)

050.000

100.000150.000200.000250.000300.000350.000400.000450.000500.000

2000 2001 2002 2003 2004

550.000497.445

328.389304.914

260.732

179.984

AKTIVA PO ZAPOSLENOM(u 000 KN)

4.534

6.562

7.3037.690

8.184

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

2000 2001 2002 2003 2004



UKUPAN PRIHOD(u 000 KN)

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

54.98658.367

67.612

84.508

2000 2001 2002 2003 2004

100.00089.432

PLATNI PROMET S INOZEMSTVOM(u MLN EUR)

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

980

1.369

1.796

2.103

2001 2002 2003 2004

Zlatarevo zlatoIvan KerdiÊ, 1929.

[ [Mirno spavajte dok Ëuvamo vaπe dragocjenosti.

Financijski izvjeπtajiza godine koje su zavrπile31. prosinca 2004. i 2003.


Odgovornost Uprave

Sukladno Zakonu o raËunovodstvu Republike Hrvatske ("Narodne novine" 90/92), Uprava je duæna pobrinuti se da za svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijskiizvjeπtaji Partner banke d.d. (Banka) u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjeπÊivanja (MSFI) koje je objavio Odbor za meunarodneraËunovodstvene standarde, koji pruæaju istinit i fer pregled stanja u Banci, kao i rezultate poslovanja Banke za navedeno razdoblje.

Nakon provedbe odgovarajuÊeg istraæivanja, Uprava opravdano oËekuje da Êe Banka dogledno vrijeme raspolagati odgovarajuÊim resursima, te stoga i dalje usvajanaËelo vremenske neograniËenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvjeπtaja.

Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvjeπtaja obuhvaÊaju sljedeÊe:

• odabir i dosljednu primjenu odgovarajuÊih raËunovodstvenih politika

• davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena

• postupanje u skladu s vaæeÊim raËunovodstvenim standardima, uz objavu i obrazloæenje svih materijalno znaËajnih odstupanja u financijskim izvjeπtajima i

• sastavljanje financijskih izvjeπtaja pod pretpostavkom vremenske neograniËenosti poslovanja, osim ako pretpostavka da Êe Banka nastaviti poslovanje nije primjerena.

Uprava je odgovorna za voenje odgovarajuÊih raËunovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku s opravdanom toËnoπÊu prikazuju financijski poloæaj Banke. Takoer,Uprava je duæna pobrinuti se da financijskiizvjeπtaji budu u skladu sa Zakonom o raËunovodstvu ("Narodne novine" 90/92). Pored toga, Uprava je odgovorna za Ëuvanje imovine Banke te za poduzimanje opravdanihkoraka za sprjeËavanje i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.

Za i u ime Uprave,

31. oæujka 2005. godine


DioniËarima Partner banke d.d., Zagreb

Obavili smo reviziju financijskih izvjeπtaja Partner banke d.d., Zagreb (“Banka”)sa stanjem na dane 31. prosinca 2004. i 2003. godine, raËuna dobitka i gubitka,izvjeπtaja o novËanim tokovima i promjenama na glavnici za godinekoje su tada zavrπile. Za ove financijske izvjeπtaje iskazane na stranicama od 22do 46 odgovara Uprava Banke. Naπa je odgovornost da izrazimo miπljenje o timfinancijskim izvjeπtajima temeljeno na naπim revizijama.

Revizije smo obavili sukladno Meunarodnim revizijskim standardima. Navedenistandardi zahtijevaju da reviziju planiramo i obavimo na naËin da prikupimodovoljno dokaza koji nam, u razumnoj mjeri, pruæaju jamstvo da financijski izvjeπtajine sadræe znaËajne pogreπke. Revizija ukljuËuje ispitivanja, na osnovi testiranjadokaza koji potkrjepljuju iznose i biljeπke uz financijske izvjeπtaje. Revizija takoerukljuËuje procjenu primijenjenih raËunovodstvenih naËela, te ocjenu znaËajnihprosudbi Uprave, kao i ocjenu ukupnog prikaza financijskih izvjeπtaja. Uvjerenismo da nam naπe revizije daju razumnu osnovu za izraæavanje naπeg miπljenja.

Prema naπem miπljenju financijski izvjeπtaji realno, u svakom materijalnom pogledu,prikazuju financijski poloæaj Banke na dan 31. prosinca 2004. i 2003. godine,rezultate poslovanja, novËane tokove, te promjene u glavnici za godine koje sutada zavrπile u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvjeπtavanja.

Deloitte & Touche d.o.o.

31. oæujka 2005. godine

IzvjeπÊe neovisnog revizora


RaËun dobiti i gubitka Za godine koje su zavrπile 31. prosinca 2004. i 2003.

Biljeπke koje slijede Ëine sastavni dio financijskih izvjeπtaja.

Prihodi od kamata i sliËni prihodi 3Rashodi po kamatama i sliËni troπkovi 3

Neto prihodi od kamata

Prihodi od naknada i provizija 4Rashodi po naknadama i provizijama 4

Neto prihodi od naknada i provizija

TeËajne razlike (neto) 5Ostali prihodi iz redovitog poslovanja 6

Ostali poslovni prihodi

Rashodi iz redovitog poslovanja 7Troπak vrijednosnih usklaenja 9

Dobit prije oporezivanja

Porez na dobit 10

Neto dobit za godinu

61.666(16.940)

44.726

18.145(7.719)

10.426

6.6372.984

9.621

(40.121)(4.935)

19.717

4.121

15.596

Biljeπka

51.961(13.052)

38.909

18.050(6.185)

11.865

11.3473.150

14.497

(35.536)(11.063)

18.672

(3.860)

14.812

2004.HRK’000

2003.HRK’000


Bilance

Biljeπke koje slijede Ëine sastavni dio financijskih izvjeπtaja.Financijske izvjeπtaje prikazane na stranicama 22 do 46 odobrili su 31. oæujka 2005. godine

Direktor direkcije raËunovodstva:

dipl. oec. Mira PaviÊ

Uprava:

mr. sc. Marija ©ola, predsjednik

Uprava:

dipl. oec. Branka OπtriÊ, Ëlan

NovËana sredstva i tekuÊi raËuni kod banaka 11Sredstva kod Hrvatske narodne banke 12Potraæivanja od drugih banaka 13Financijska imovina raspoloæiva za prodaju 14Zajmovi i predujmovi klijentima 15Ostala sredstva 16Dugotrajna materijalna imovina 17Nematerijalna imovina 18Preuzeta imovina u zamjenu za nenaplaÊena potraæivanja 19

OBVEZEDepoziti drugih banaka 20Depoziti klijenata 21Ostala pozajmljena sredstva 22Ostale obveze 23Rezerviranja za potencijalne obveze 24

VLASNI»KI KAPITALDioniËki kapital 26Kapitalni dobitakPriËuvaDobit tekuÊe godine

Ukupno obveze i vlasniËki kapital

107.29661.23948.22137.506

497.4455.691

39.5131.9193.181

802.011

14587.028

78.6474.5755.138

675.402

89.100628

21.28515.596

126.609

802.011

Biljeπka

58.01546.017

129.69715.218

328.3894.451

26.3602.2134.887

615.247

9421.912

57.9659.4135.090

494.389

89.100628

16.31814.812

120.858

615.247

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000SREDSTVA

Za godine koje su zavrπile 31. prosinca 2004. i 2003.


Izvjeπtaji o promjenama na kapitalu Za godine koje su zavrπile 31. prosinca 2004. i 2003.


31. prosinca 2002.Raspored dobiti u priËuveDividenda 2002.Neto dobit tekuÊe godineStanje na dan 31. prosinca 2003.Raspored dobiti u priËuveDividenda 2004.Neto dobit tekuÊe godine31. prosinca 2004.

HRK’000

89.100---

89.100

89.100

DioniËkikapital

HRK’000

628---

628

628

Kapitalnidobitak

HRK’000

-----

-

Trezorskedionice

HRK’000

13.8292.489

--

16.3184.967

21.285

PriËuva

HRK’000

10.347(2.489)(7.858)14.81214.812(4.967)(9.845)15.59615.596

DobittekuÊegodine

HRK’000

113.904-

(7.858)14.812

120.858-

(9.845)15.596

126.609

Ukupno


Izvjeπtaji o gotovinskom toku


Dobit prije poreza

Smanjenje na ostalim sredstvimaAmortizacijaOtpis materijalne imovinePoslovni rezultat prije promjena na poslovnim sredstvima

Promjene na poslovnim sredstvima

PoveÊanje sredstava kod HNBPoveÊanje zajmova i predujmova klijentimaPoveÊanje / (smanjenje) depozita drugih banakaPoveÊanje depozita klijenataSmanjenje ostale imovine(Smanjenje) / poveÊanje ostalih obvezaPlaÊeni porez na dobit

Neto novac iz poslovnih aktivnosti

NovËani tok od investicijskih aktivnosti

Kupnja materijalne i nematerijalne imovinePoveÊanje vrijednosnica raspoloæivih za prodaju

Neto novËani tok iz investicijskih aktivnosti

NovËani tok od financijskih aktivnosti

Isplata dividendePoveÊanje / (smanjenje) ostalih pozajmljenih sredstava

(Odliv) / priliv novca iz financijskih aktivnosti

Neto (smanjenje) / poveÊanje novca i novËanih ekvivalenata

Novac i novËani ekvivalenti na poËetku godine

Novac i novËani ekvivalenti na kraju godine (biljeπka 27)

Za godine koje su zavrπile 31. prosinca 2004. i 2003.

NovËani tok iz poslovnih aktivnosti2003.

HRK’000

18.672

11.0633.057

91633.708

(12.415)(40.770)

(764)101.423

1.7263.013

(3.184)

82.737

(5.284)(1.185)

(6.469)

(7.858)(16.047)

(23.905)

52.363

135.349

187.712

2004.HRK’000

19.717

4.9353.275

41928.346

(15.222)(172.020)

5165.116

125(5.759)(4.773)

(4.182)

(16.553)(22.288)

(38.841)

(9.845)20.673

10.828

(32.195)

187.712

155.517


1. OP∆I PODACI

Partner banka d.d., Zagreb (“Banka”) je osnovana u Republici Hrvatskoj. Registriranaje pri TrgovaËkom sudu u Zagrebu 1991. godine. Sjediπte Banke je u Zagrebu,VonËinina 2. VeÊinski dioniËar je Metroholding d.d., Zagreb.

Djelatnost Banke je obavljanje svih vrsta depozitnih i kreditnih poslova za pravnei fiziËke osobe, obavljanje poslova platnog prometa u zemlji i inozemstvu, izdavanjegarancija, avala i drugih oblika jamstava, kupoprodaje vrijednosnih papira i drugihbankovnih poslova.

2. RA»UNOVODSTVENE POLITIKE

Osnovne raËunovodstvene politike usvojene za pripremu financijskih izvjeπtajanavedene su u tekstu koji slijedi.

(a) Osnove prikaza

Financijski izvjeπtaji pripremljeni su sukladno Meunarodnim standardima financijskogizvjeπÊivanja, koje je objavio Odbor za meunarodne raËunovodstvene standarde,primjenjivim 31. prosinca 2004. godine.

Sastavljanje financijskih izvjeπtaja u skladu s Meunarodnim standardima financijskogizvjeπtavanja kako ih je objavio Meunarodni odbor za raËunovodstvene standarde,zahtijeva od Uprave da daje procjene i pretpostavke koje utjeËu na iskazane iznosesredstava i obveza na datum financijskih izvjeπtaja, prihoda i rashoda za izvjeπtajnorazdoblje. MoguÊi su dogaaji u buduÊnosti koji Êe uzrokovati promjene upretpostavkama na temelju kojih su dane procjene, a time i promjene u samimprocjenama. UËinak bilo koje promjene u procjeni iskazat Êe se u financijskimizvjeπtajima kad Êe ga biti moguÊe utvrditi.

Financijski izvjeπtaji su pripremljeni primjenom konvencije povijesnog troπka, osimodreenih financijskih instrumenata koji su iskazani po fer vrijednosti. Financijska

imovina i obveze za koju se fer vrijednost ne moæe pouzdano odrediti , kao i svanefinancijska imovina i obveze vrednuju se po amortiziranom troπku ili troπkunabave umanjeno za eventualno umanjenje vrijednosti. Prihodi i troπkovi se knjiæepo obraËunskom principu u razdoblju u kojem su nastali.

Financijski izvjeπtaji izraeni su u tisuÊama hrvatskih kuna ('000 HRK). TeËaj kunena dan 31. prosinca 2004. godine u odnosu na 1 USD i 1 EUR bio je kuna 5,64odnosno kuna 7,67 (31. prosinca 2003. g.: 1 USD = 6,12 kunai 1 EUR 7,65kuna).

(b) Strana sredstva plaÊanja

Prihodi i rashodi u stranim sredstvima plaÊanja preraËunati su u kune po vaæeÊemteËaju Banke na dan transakcije. Monetarna sredstva i obveze izraene u stranimsredstvima plaÊanja preraËunati su u kune po vaæeÊem srednjem teËaju posljednjegdana obraËunskog razdoblja. Pozitivne i negativne teËajne razlike nastalepreraËunavanjem deviznih sredstava ukljuËene su u raËun dobiti i gubitka zaodnosno razdoblje.

(c) Prihod i rashod od kamata

Prihodi i rashodi od kamata iskazuju se u raËunu dobiti i gubitka za sve instrumentekoji donose kamatu po naËelu obraËunanih kamata primjenom metode stvarnogprinosa, a na temelju stvarnih kupovnih cijena. Prihodi od kamata ukljuËuju zaradeod stalnih investicijskih prihoda i vrijednosnica namijenjenih trgovini i obraËunanihdiskonta i premija na trezorske zapise i drugih diskontiranih instrumenata. Kamatese obraËunavaju sukladno hrvatskim zakonskim propisima ili prema ugovoruzakljuËenom izmeu vjerovnika i duænika. Kamate se pripisuju glavnici ako je tougovorom predvieno. Kamata se suspendira kada se ustanovi da prihod od kamatenije izvjestan. Suspendirana kamata se iskazuje kao prihod od kamata kada jenaplata izvjesna.

Biljeπke uz financijske izvjeπtaje Za godine koje su zavrπile 31. prosinca 2004. i 2003.


Biljeπke uz financijske izvjeπtaje (nastavak)Za godine koje su zavrπile 31. prosinca 2004. i 2003.

2. RA»UNOVODSTVENE POLITIKE (nastavak)

(d) Prihod od naknada i provizija

Naknade i provizije iskazuju se po obraËunskoj osnovi. Naknade za odobravanjekredita odgaaju se (zajedno s povezanim izravnim troπkovima) i priznaju se kaousklaenje stvarnog prinosa po zajmu tijekom njegova trajanja. Provizije i naknadekoje proizlaze iz pregovora ili sudjelovanja u pregovorima oko neke transakcijeza treÊu stranu, primjerice vezano uz stjecanje zajmova, dionica ili drugihvrijednosnica ili kupnju ili prodaju poduzeÊa, priznaju se po okonËanju predmetnetransakcije.

(e) Imovina raspoloæiva za prodaju

VlasniËke i duæniËke vrijednosnice klasificirane su kao financijska imovina raspoloæivaza prodaju. Nakon poËetnog priznavanja po troπku ponovno se mjeri po fervrijednosti na temelju kotiranih ponudbenih cijena ili iznosa izvedenih na temeljumodela novËanih tokova. Fer vrijednost duæniËkih vrijednosnih papira usluËajevima u kojima nisu dostupne kotirane træiπne cijene procjenjuje se pomoÊusadaπnje vrijednosti buduÊih novËanih tokova, a fer vrijednost za nekotirane glavniËkeinstrumente procjenjuje se pomoÊu primjenjivih omjera cijene i zarade, ili cijene inovËanih tokova, proËiπÊenih na naËin da odraæavaju specifiËne okolnostivezane uz korisnika. Nerealizirani dobici i gubici koji proizlaze iz promjena fervrijednosti vrijednosnica klasificiranih kao vrijednosnice raspoloæive za prodajupriznaju se u raËunu dobiti i gubitka u ostalim poslovnim prihodima i rashodima.Prilikom prodaje ili u sluËaju smanjenja vrijednosti vrijednosnica, s njima povezanausklaenja fer vrijednosti prikazuju se u raËunu dobiti i gubitka u ostalim poslovnimprihodima i rashodima.

Financijska sredstva raspoloæiva za prodaju za koja ne postoje kotirane træiπnecijene i Ëiju fer vrijednost nije moguÊe pouzdano izmjeriti primjenom prethodnonavedenih modela, mjere se po troπku, umanjenom za eventualna rezerviranja zatrajno umanjenje vrijednosti. Imovina raspoloæiva za prodaju ukljuËuje duæniËke

vrijednosnice (mjenice raznih privrednih subjekata) i glavniËke instrumente kao πtoje prikazano u biljeπci 14.

(f) Izvorni zajmovi i ispravci za umanjenje vrijednosti

Zajmovi kod kojih Banka izravno osigurava novËana sredstva zajmoprimatelju utrenutku povlaËenja zajma, klasificiraju se kao zajmovi koje je kreirala Banka itakvi se zajmovi iskazuju po amortiziranom troπku. Troπkovi prema treÊim stranama,primjerice sudske pristojbe, nastali prilikom osiguravanja zajma tretiraju se kao diotroπka transakcije.

Svi zajmovi i predujmovi se priznaju nakon puπtanja novca zajmoprimateljima.

Ispravci za kreditni rizik za umanjenje vrijednosti zajma utvruju se ako postojiobjektivan dokaz da Banka neÊe moÊi naplatiti sve iznose iz kreditne lisnice nadatum bilance. Iznos ispravaka predstavlja razliku izmeu knjigovodstvenog inadoknadivog iznosa, koji predstavlja sadaπnju vrijednost oËekivanih novËanihtokova, ukljuËujuÊi nadoknadive iznose po garancijama i kolateralima, diskontiranimana temelju ugovorene efektivne kamatne stope.

Ispravci po zajmovima utvruju se takoer i za gubitke kada postoji objektivandokaz da se vjerojatni gubitci nalaze u komponentama kreditnog portfelja na danbilance. Oni se procjenjuju na temelju prethodnih iskustava s gubicima u svakojod komponenti, kreditnog rejtinga zajmoprimatelja i trenutne gospodarske klimeu kojoj zajmoprimatelji posluju.

Kada se ocijeni da je neki zajam nenaplativ, on se otpisuje iz iznosa ispravakavrijednosti; naknadni povrati knjiæe se u korist troπka ispravka vrijednosti sumnjivihi spornih potraæivanja u raËunu dobiti i gubitka.Ako se iznos umanjenja vrijednosti naknadno smanji uslijed nekog dogaaja,oslobaanje ispravka knjiæi se u korist ispravka vrijednosti sumnjivih i spornihpotraæivanja u raËunu dobiti i gubitka.


Biljeπke uz financijske izvjeπtaje (nastavak) Za godine koje su zavrπile 31. prosinca 2004. i 2003.


(g) Materijalna i nematerijalna imovina

Sva materijalna i nematerijalna imovina izraæena je po nabavnoj vrijednostiumanjenoj za amortizaciju, te ako postoje, umanjenja vrijednosti.

Amortizacija se obraËunava na svu imovinu, osim zemljiπta i imovine u pripremi,konzistentno primjenom pravocrtne metode po procijenjenim stopama koje suodreene za otpis troπka svake stavke imovine do ostatka vrijednosti tijekom njihovogoËekivanog korisnog vijeka trajanja:

Zgrade 2,5%RaËunala 25%Namjeπtaj i oprema 10% - 25%Motorna vozila 25%Nematerijalna imovina 20%

Tamo gdje je knjigovodstvena vrijednost neke stavke imovine veÊa od procijenjenognadoknadivog iznosa iste, ta se knjigovodstvena vrijednost odmah otpisuje dovisine iznosa koji se moæe povratiti.Dobici i gubici nastali prodajom nekretnina i opreme odreuju se prema obraËunanomiznosu i uzimaju se u obzir pri odreivanju dobiti od poslovnih aktivnosti. Troπkoviodræavanja i popravaka terete raËun dobiti i gubitka kada su nastali. U iznimnimsluËajevima, troπak odræavanja se kapitalizira ako odræavanje rezultira poveÊanjemili znaËajnim poboljπanjem predmetnih dijelova imovine.

Na svaki datum bilance Banka preispituje knjigovodstvenu vrijednost svoje materijalnei nematerijalne imovine da bi utvrdila postoje li pokazatelji koji upuÊuju na umanjenjevrijednosti navedene imovine. Ako postoje takve indicije, nadoknadiva vrijednostsredstva se procjenjuje da bi se utvrdio eventualni gubitak od umanjenja vrijednosti.U sluËajevima gdje nije moguÊe procijeniti nadoknadivi iznos pojedinaËnog sredstva,Banka procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja generira novac kojoj to sredstvo

pripada. Ako je knjigovodstvena vrijednost nekretnina, opreme i druge dugotrajnematerijalne imovine veÊa od procijenjenog nadoknadivog iznosa stavki navedeneimovine, odmah se otpisuje do procijenjenog nadoknadivog iznosa.

(h) Novac i novËani ekvivalenti

U svrhu izvjeπtavanja o novËanom toku, iskazan novac i novËani ekvivalenti definirajuse kao gotovina, iznosi na raËunima kod HNB-a, tekuÊi raËuni kod drugih banakai ostala financijska sredstva koje je Banka kreirala s dospijeÊem do 90 dana,iskljuËujuÊi sredstva obvezne rezerve kod HNB-a.

Obvezna rezerva kod HNB-a propisana je rezerva koju moraju izdvajati sve bankeu Hrvatskoj. Izdvojena sredstva ne mogu se koristiti za svakodnevno poslovanjebanke.

(i) Preuzete i potencijalne obveze po izvanbilanËnim stavkama

U okviru redovnog poslovanja, Banka je preuzela obveze po izvanbilanËnimstavkama kao πto su garancije jamstva, obveze za kreditiranjem i akreditive tetransakcije s financijskim instrumentima. Rezerviranja za moguÊe gubitke popreuzetim i potencijalnim obvezama odræavaju se na razini koja je adekvatna zapokriÊe moguÊih buduÊih gubitaka. Uprava utvruje adekvatnost rezerviranja natemelju pregleda pojedinih stavki te uzimajuÊi u obzir dosadaπnja iskustva sgubicima, sadaπnje gospodarske uvjete, obiljeæja rizika za razne kategorijetransakcija i druge mjerodavne Ëimbenike.

Banka priznaje rezerviranje ako ima sadaπnju pravnu ili izvedenu obvezu koja jenastala temeljem proπlih dogaaja, ako postoji vjerojatnost da Êe za podmirenjeobveze biti potreban odljev resursa koji predstavljaju gospodarsku korist, te akoje moguÊe pouzdano procijeniti iznos obveze. Ako svi navedeni uvjeti nisu ispunjeni,rezerviranje se ne priznaje.




(j) Porez na dobit

Porez na dobit obraËunava se temeljem Hrvatskog poreznog sustav. Porezna stopat iznosi 20 % i obraËunava se na poreznu osnovicu, koja se utvruje kao usklaenjefinancijskog rezultata za vremenske razlike, neoporezive prihode i porezno nepriznatetroπkove.

Odgoeni porezi na dobit se obraËunavaju koriπtenjem raËunovodstvene metodebilanËne obveze prema kojoj su odgoene porezne posljedice priznate kaoprivremene razlike izmeu porezne osnovice sredstava i obveza i njihoveknjigovodstvene vrijednosti. Svi porezni uËinci vezani za transakcije i druge poslovnedogaaje koje su priznate u raËunu dobiti i gubitka su takoer priznati u raËunudobiti i gubitka i porezni uËinci vezani za transakcije i druge poslovne dogaajepriznate u glavnici su takoer priznati u glavnici.

Odgoena porezna imovina se priznaje za sve porezno priznate privremene razlikedo iznosa za koji je vjerojatno da Êe oporeziva dobit biti raspoloæiva od koje Êese porezno priznata privremena razlika iskoristiti.

TekuÊi i odgoeni porezi su priznati kao prihod ili rashod i ukljuËeni su u neto dobitza razdoblje osim ako je porez koji proizlazi iz transakcije ili poslovnog dogaajakoji je priznat u istom ili razliËitom razdoblju, priznat izravno u glavnicu.

(k) DioniËki kapital i trezorske dionice

Vanjski troπkovi koji se mogu izravno pripisati izdavanju novih dionica, osim onihkoji proizlaze iz poslovnih kombinacija, odbijaju se od vlasniËke glavnice umanjenoza sve povezane poreze.

Dividende na redovne dionice priznaju se u okviru vlasniËke glavnice u razdobljuu kojem su objavljene.

Kada Banka ili njena povezana druπtva kupe dioniËki kapital Banke ili steknu pravona kupnju njenog dioniËkog kapitala, plaÊena naknada, ukljuËujuÊi sve troπkovetransakcije umanjeno za poreze prikazuje se kao odbitak od ukupne vlasniËkeglavnice. Dobici i gubici od prodaje vlastitih dionica terete ili se knjiæe u koristraËuna trezorskih dionica u okviru vlasniËke glavnice.

(l) Poslovi u ime i za raËun treÊih strana

Imovina i prihod koji proizlaze iz poslova u ime i za raËun treÊih strana, zajednos povezanom obvezom povrata takve imovine klijentima, nisu ukljuËeni u ovefinancijske izvjeπtaje ako Banka u njima sudjeluje u svojstvu opunomoÊenogpovjerenika, prokurista ili agenta. Banka naplaÊuje naknadu za svoje usluge.

(m) Regulatorni zahtjev

Banka je duæna postupati u skladu s propisima Hrvatske narodne banke, kojimasu utvreni limiti i druga ograniËenja vezana uz minimalnu adekvatnost kapitala,razvrstavanje zajmova i preuzetih obveza u izvanbilanËnoj evidenciji, kao irezerviranja za pokriÊe kreditnog rizika, rizika likvidnosti, kamatnog rizika i onakoja se odnose na deviznu poziciju.



Prihodi od kamata i sliËni prihodi

Hrvatska narodna bankaPlasmani drugim bankamaZajmovi poduzeÊimaZajmovi stanovniπtvuOstala druπtvaPrihodi od vrijednosnih papiraOstalo

Rashodi po kamatama

Depoziti poduzeÊaDepoziti stanovniπtvaBanke i ostale financijske institucijePrimljeni krediti od banakaDepoziti ostalih druπtavaOstalo

3. PRIHODI I RASHODI OD KAMATA

2004.HRK’000

1.075593

47.2307.976

2713.4501.071

61.666

3.9985.5793.7902.865

708-

16.940

2003.HRK’000

965823

40.5027.070

841.2161.301

51.961

2.4865.0271.9493.282

308-

13.052

Prihodi od naknada i provizija

Prihodi od provizija od poduzeÊaPrihodi od provizija od banakaPrihodi od provizija od stanovniπtva i obrtnikaOstale naknade i provizije

Rashodi po naknadama i provizijama

Usluge FINEOstale naknade i provizije

4. PRIHODI I RASHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA

2004.HRK’000

15.698227

1.758462

18.145

6.726993

7.719

2003.HRK’000

16.230250

1.52545

18.050

5.732453

6.185



Prihodi od kupoprodaje deviza(Rashodi) / prihodi kod svoenja pozicija bilance na srednji teËaj

5. TE»AJNE RAZLIKE (NETO)

2004.HRK’000

7.115(478)

6.637

2003.HRK’000

7.5653.782

11.347

NajamninePrihod od prodaje mjenicaOstalo

6. OSTALI PRIHODI IZ REDOVITOG POSLOVANJA

2004.HRK’000

2001.5761.208

2.984

2003.HRK’000

4752.289

386

3.150

7. RASHODI IZ REDOVITOG POSLOVANJA

2004.HRK’000

2003.HRK’000

Troπkovi uposlenika (Biljeπka 8)AmortizacijaMaterijali i uslugeTroπkovi administracije i marketingaPremije osiguranjaPorezi i doprinosiTroπkovi najmaOstali troπkovi

19.5313.2757.5715.384

716368

2.1671.109

40.121

16.1773.0576.9714.752

817436

2.610716

35.536

8. TRO©KOVI UPOSLENIKA

2004.HRK’000

2003.HRK’000

PlaÊeDoprinosi za mirovinsko osiguranjeDoprinosi za zdravstvenog osiguranja i zapoπljavanjePorezi i prirezi lokalnoj vlastiOstali troπkovi vezani na uposlenike

ProsjeËan broj zaposlenih tijekom godine bio je 90 (2003.: 75).

9.6813.1222.7983.428

502

19.531

8.0402.7022.0942.961

380

16.177

9. TRO©AK VRIJEDNOSNIH USKLA–ENJA ZA UMANJENJE VRIJEDNOSTI

2004.HRK’000

2003.HRK’000

Zajmovi klijentima 15Ostala sredstva 16Potencijalne obveze 24

Manje: naplaÊeni ili osloboeni iznosi

- zajmovi 15- ostala sredstva 16Potencijalne obveze 24Naplata prethodno otpisanih potraæivanja

6.337537204

7.078

(1.137)(196)(156)(654)

4.935

12.656714

1.954

15.324

(2.133)(332)(484)

(1.312)

11.063

Biljeπka



10. POREZ NA DOBIT

Usklaenje raËunovodstvene dobiti i osnovice za oporezivanje je navedeno unastavku:

2004.HRK’000

2003.HRK’000

Dobit prije oporezivanjaPorezno nepriznati rashodiPorezna olakπica - poticaji za zapoπljavanje,edukaciju djelatnika i primljena dividenda

Porez na dobit / (gubitak)

Porezni dobitak / (gubitak)

Porez na dobit po stopi stopa 20%

Na dan 31. prosinca 2004 i 2005 Banka nije imala privremenih poreznih razlika.

19.7172.510

(1.621)

20.606

20.606

4.121

18.6721.307

(680)

19.299

19.299

3.860

11. NOV»ANA SREDSTVA I TEKU∆I RA»UNI KOD BANAKA

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Novac u blagajni»ekoviDevizni tekuÊi raËuni kod domaÊih banakaDevizni tekuÊi raËuni kod inozemnih banakaÆiro raËun

8.38314

3.68251.64843.569

107.296

12.20515

2.58313.02330.189

58.015

12. SREDSTVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Obvezna priËuva u kunamaObvezna priËuva u stranoj valuti

44.79316.446

61.239

37.6288.389

46.017

13. POTRAÆIVANJA OD DRUGIH BANAKA

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Kunski plasmani preko træiπta novcaDevizni plasmani bankama u zemljama OECD-a.

-48.221

48.221

77.00052.697

129.697

14. FINANCIJSKI INSTRUMENTI RASPOLOÆIVI ZA PRODAJU

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Trezorski zapisiMjenice pravnih osobaGlavniËki instrumenti

6.83424.158

6.514

37.506

-13.581

1.637

15.218



14. FINANCIJSKI INSTRUMENTI RASPOLOÆIVI ZA PRODAJU (nastavak)

a) Mjenice pravnih osobaMjenice pravnih osoba su kupljene na sekundarnom træiπtu. IzdavaËi ovih mjenicasu trgovaËka druπtva iz Republike Hrvatske (Konstruktor-inæenjering d.d., Gramatd.d., Æito d.o.o, Biljemerkant d.o.o., Vijadukt d.d. i drugi).

Obzirom da se radi o vrijednosnicama koje su kratkoroËne i koje ne kotiraju naaktivnom træiπtu iskazane su po troπku umanjenom za eventualna umanjenjavrijednosti.

b) GlavniËki instrumenti

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Dionice osiguravajuÊeg druπtva Cosmopoliten lifeDionice trgovaËkih druπtavaOstalo

Banka nema znaËajan utjecaj na poslovanje druπtava u kojima ima ulaganja.

2076.297

10

6.514

2071.420

10

1.637

15. ZAJMOVI I PREDUJMOVI KLIJENTIMA

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

PoduzeÊaOstala druπtvaStanovniπtvo

RazgraniËenje naknada

Umanjeni za ispravke za umanjenja vrijednosti

447.2811.097

83.075

531.453

(1.057)

(32.951)

497.445

287.2221.637

70.629

359.488

-

(31.099)

328.389



15. ZAJMOVI I PREDUJMOVI KLIJENTIMA (nastavak)

Promjene na ispravcima za umanjene vrijednosti

Stanje 31. prosinca 2002.

Nova rezerviranja (biljeπka 9)NaplaÊeni i osloboeni iznosi (biljeπka 9)OtpisTeËajne razlike


Nova rezerviranja (biljeπka 9)NaplaÊeni i osloboeni iznosi (biljeπka 9)OtpisTeËajne razlike


PojedinaËnaHRK’000

18.976

12.429(2.133)(3.843)

241

25.670

3.070(1.137)(3.340)

(8)

24.255

OstalaHRK’000

5.202

227---

5.429

3.267---

8.696

UkupnoHRK’000

24.178

12.656(2.133)(3.843)

241

31.099

6.337(1.137)(3.340)

(8)

32.951

Krediti sa zakaπnjenjem u naplati

Ukupni iznos zajmova koji ne donose prihode i na koje se ne obraËunava kamata iznosi 49.358 tisuÊe kuna na dan 31. prosinca2004. godine (2003.: 50.927 tisuÊa kuna). Nepriznate kamate koje se odnose na takve zajmove iznose 5.781 tisuÊa kuna(2003.: 4.124 tisuÊa kuna).



16. OSTALA SREDSTVA

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Potraæivanja po osnovu naknada i provizijaPotraæivanja za kupljene devizePotraæivanja od kupacaNumizmatika i zlatniciOstala potraæivanja i unaprijed plaÊeni troπkovi

Umanjeno za ispravke za umanjenja vrijednosti- ostala sredstva

1.511161

2.074106

2.397

6.249

(558)

5.691

1.16728

1.747111

2.112

5.165

(714)

4.451

16. OSTALA IMOVINA (nastavak)

Promjene na ispravcima za umanjenje vrijednosti


Nova rezerviranja (biljeπka 9)NaplaÊeni iznosi (biljeπka 9)Otpisano


Nova rezerviranja (biljeπka 9)NaplaÊeni iznosi (biljeπka 9)Otpisano


UkupnoHRK’000

606

714(332)(274)

714

537(196)(497)

558



17. DUGOTRAJNA MATERIJALNA IMOVINA

NABAVNA VRIJEDNOST

31. prosinca 2003.PoveÊanjeSmanjenje

31. prosinca 2004.

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI

Stanje 31. prosinca 2003.PoveÊanjeSmanjenje

31. prosinca 2004.

SADA©NJA VRIJEDNOST

Na dan 31. prosinca 2004. godine


HRK’000

Graevinskiobjekti

25.2578.868

34.125

2.459682

-

3.141

30.984

22.798

HRK’000

RaËunala

3.728909

(360)

4.277

2.797473

(353)

2.917

1.360

931

HRK’000

Namjeπtaji oprema

2.428902

(272)

3.058

2.063219

(272)

2.010

1.048

365

HRK’000

Ulaganja utuu imovinu

5.3823.913

-

9.295

4.389561

-

4.950

4.345

993

HRK’000

Ostalaimovina

2.218888

(314)

2.792

945228

(157)

1.016

1.776

1.273

HRK’000

Ukupno

39.01315.480

(946)

53.547

12.6532.163(782)

14.034

39.513

26.360



18. NEMATERIJALNA IMOVINA 20. DEPOZITI DRUGIH BANAKA

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Depoziti po vienjuOroËeni depoziti

14-

14

9-

9

NABAVNA VRIJEDNOST


31. prosinca 2004.

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI


31. prosinca 2004.

SADA©NJA VRIJEDNOST



HRK’000

Software

2.4941.053(269)

3.278

1.294534

(269)

1.559

1.719

1.200

HRK’000

Ostalanematerijalna

imovina

1.20720

(272)

955

194578(17)

755

200

1.013

HRK’000

Ukupno

3.7011.073(541)

4.233

1.4881.112(286)

2.314

1.919

2.213

19. PREUZETA IMOVINA U ZAMJENU ZA NENAPLA∆ENA POTRAÆIVANJA

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Graevinski objekti 3.181

3.181

4.887

4.887

21. DEPOZITI KLIJENATA

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000Depoziti po vienju

PoduzeÊaStanovniπtvoOstala druπtva

OroËeni depoziti

PoduzeÊaStanovniπtvoOstala druπtva

149.76625.91747.296

222.979

111.586140.806111.657

364.049

587.028

181.25922.56910.737

214.565

57.317110.035

39.995

207.347

421.912



22. OSTALA POZAJMLJENA SREDSTVA

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Pozajmice od HBOR-aPozajmice od stranih banaka

52.36326.284

78.647

42.99014.975

57.965

23. OSTALE OBVEZE

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Obveze prema dobavljaËimaObveza za porez na dobitOstale obveze

1.613823

2.139

4.575

5042.2906.619

9.413

24. REZERVIRANJA ZA POTENCIJALNE OBVEZE

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Stanje 1. sijeËnjaNova rezerviranja (biljeπka 9)Nova rezerviranja po sudskim sporovima (biljeπka 9)Smanjenja

Stanje 31. prosinca

5.090204

-(156)

5.138

3.6201.090

864(484)

5.090

25. POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE

Pravni sporovi. Na dan 31. prosinca 2004. vodi se jedan pravni spor iz podruËjaradnog prava i Ëetiri pravna spora iz podruËja obveznog prava i dva prekrπajnapostupka u kojima je Banka tuæenik. Uprava Banke smatra da su rezerviranja uiznosu od 2.939 tisuÊe kuna dovoljna za pokriÊe potencijalnih gubitaka po svimsporovima.

Preuzete kapitalne obveze. Na dan 31. prosinca 2004. i 31. prosinca 2003.godine Banka nije imala preuzetih kapitalnih obveza.

Preuzete kreditne obveze:

U sljedeÊoj tablici navedeni su ugovoreni iznosi izvanbilanËnih BanËinih potencijalnihi preuzetih obveza.

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Kunske garancijeDevizne garancije»inidbene garancijeAkreditiviPreuzete obveze za kreditiranje

46.89426.41635.19014.959

7.388

130.847

48.28517.48746.62915.56912.314

140.284



31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000

Novac i raËuni kod banakaPlasmani drugim bankama s ugovorenim rokomdospijeÊa kraÊim od 3 mjeseca

107.296

48.221

155.517

58.015

129.697

187.712

27. NOVAC I NOV»ANI EKVIVALENTI

U svrhu prikaza izvjeπtaja o novËanom toku, novac i novËani ekvivalentiobuhvaÊaju sljedeÊe iznose s dospijeÊem do najviπe 90 dana:

26. DIONI»KI KAPITAL

Registrirani dioniËki kapital Banke na dan 31. prosinca 2004. i 2003. godine sastoji se od 891.000 redovnih dionica, svaka nominalne vrijednosti100 kuna. DioniËari koji posjeduju viπe od 3% dionica su:

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000DioniËar

Metroholding d.d., Zagreb

INGRA d.d., Zagreb

KovaË Josip, Zagreb

86,33%

8,82%

4,07%

85,84%

8,82%

4,07%

Djelatnost

Upravljanje holding druπtvima

Arhitektonske i inæenjerske djelatnosti

FiziËka osoba



Tijekom redovitog poslovanja ostvareno je nekoliko bankarskih transakcija spovezanim stranama koje ukljuËuju zajmove i depozite. Vrijednost transakcija spovezanim stranama koje nisu podmirene na kraju godine, te iznos povezanihrashoda i prihoda za godinu je analiziran kako slijedi:

2004.HRK’000

2003.HRK’000

RaËun dobiti i gubitka

Prihodi od kamata i naknadaRashodi od kamata i naknadaTroπak najamnine

Bilanca

Sredstva

ZajmoviOstala sredstva

Obveze

DepozitiOstale obveze

Potencijalne i preuzete obveze

Garancije

1.349(1.204)(1.924)

(1.779)

-13

13

29.766-

29.766

7.271

7.271

739(1.036)(1.969)

(2.266)

4.70078

4.778

12.768253

13.021

2.476

2.476

31. prosinca2004.

HRK’000

31. prosinca2003.

HRK’000Banka upravlja sredstvima u ime i za raËun:

HBORFond za razvoj i zapoπljavanjePoduzeÊaStanovniπtvo

Minus: aktiva

12.8379.794

193-

22.824

(22.824)

-

10.4834.000

18068

14.731

(14.731)

-

28. SREDSTVA I IZVORI SREDSTAVA PO POSLOVIMA U IME I ZA RA»UN TRE∆IH OSOBA

Banka upravlja sredstvima u ime i za raËun pravnih osoba i graana koja suuglavnom plasirana u obliku zajmova poduzeÊima. Ova sredstva vode seodvojeno od sredstava Banke. Prihodi i rashodi po osnovi ovih sredstavaknjiæeni su u korist ili na teret odgovarajuÊih izvora. Iznosi za koje je Bankasnosila rizik u vezi s tim poslovima ukljuËeni su u potencijalne obveze. Zasvoje usluge Banka je naplaÊivala naknadu.

29. TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA

Povezanim stranama smatraju se one strane koje imaju sposobnost da kontrolirajudrugu stranu ili koje imaju znaËajan utjecaj na drugu stranu pri donoπenju financijskihili poslovnih odluka. Banka je u veÊinskom vlasniπtvu Metroholdinga d.d., Zagrebkoji posjeduje 86,33% redovnih dionica Banke (2003: 85,84%).

VeÊinski vlasnik Banke ima znaËajnog udjela i u drugim druπtvima, te njih, kao injegove veÊinske vlasnike te Ëlanove Nadzornog odbora s kojima je Banka imalatransakcije, takoer smatramo povezanim stranama.



30. KREDITNI RIZIK

Banka je izloæena kreditnom riziku, koji predstavlja rizik nemoguÊnosti druge straneda podmiri iznose obveza u cijelosti po dospijeÊu. Banka razvrstava kreditni rizikutvrujuÊi limite za iznose rizika koje oËekuje da Êe nastati u svezi s jednimzajmoprimcem ili skupinom zajmoprimaca, te za zemljopisne gospodarske sektore.Banka kontinuirano prati i preispituje navedene rizike.

Banka upravlja izloæenoπÊu kreditnom riziku redovnim analizama sposobnostizajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca da ispune svoje obveze otplate kamatei glavnice i mijenjanjem limita kreditiranja po potrebi. Banka upravlja kreditnimrizikom i prihvaÊajuÊi kolateralna jamstva, jamstva poduzeÊa i osobna jamstva.

Osnovna je svrha ovih instrumenata osigurati raspoloæivost sredstava premapotrebama klijenata. Obveze za kreditiranjem predstavljaju neiskoriπteni dioodobrenih zajmova, garancija ili akreditiva. Obveze Banke za kreditiranjempredstavljaju preuzete obveze po zajmovima ili jamstvima, neiskoriπtena i odobrenaprekoraËenja. Obveze za kreditiranjem ili temeljem jamstava koje je izdala Bankaa koje su vezane uz odreene kriterije kreditiranja kojima klijenti trebaju udovoljavati(ukljuËivπi uvjet da ne doe do pogorπanja solventnosti klijenta) predstavljaju opoziveobveze. Neopozive obveze postoje po osnovi odobrenih prekoraËenja jer su oneproizaπle na temelju uvjeta koji su utvreni ugovorima o kreditu.

Garancije i odobreni akreditivi, koji predstavljaju neopoziva jamstva da Êe Bankaizvrπiti isplatu u sluËaju da klijent ne moæe podmiriti svoje obveze prema treÊimstranama, nose isti kreditni rizik kao i zajmovi. Dokumentarni i komercijalni akreditivi,koji predstavljaju pisane pothvate temeljem kojih treÊa strana ima pravopodizati sredstva do ugovorenog iznosa sukladno specifiËnim uvjetima i rokovima,osigurani su instrumentima osiguranja na sliËan naËin kao i krediti, iako predstavljajuznaËajno manji rizik od neposredne posudbe.Meutim Banka procjenjuje rezerviranja za potencijalne gubitke za navedeneinstrumente po istoj osnovi kao i za zajmove.

30. KREDITNI RIZIK (nastavak)

Geografska analiza imovine, obveza i izvanbilanËnih stavki prikazana je u nastavku:

HRK’000

Ukupnasredstva

HRK’000

Ukupneobveze

HRK’000

Potencijalnei preuzete

obveze

31. prosinca 2004.

Republika HrvatskaZemlje OECDOstale zemlje


Republika HrvatskaZemlje OECDOstale zemlje

702.14299.256

613802.011

549.52765.586

134615.247

649.11826.284

-675.402

473.53120.858

-494.389

130.847--

130.847

140.284--

140.284

Koncentracija rizika po gospodarskim sektorima u okviru portfelja zajmovaklijentima je kako slijedi:

Svi zajmovi dani su hrvatskim pravnim i fiziËkim osobama.

Poljoprivreda i πumarstvoIndustrijaGraevinarstvoElektroprivreda, vodoprivreda,nafta, plinTransport, skladiπtenje, komunikacijeTrgovinaTurizamOstale uslugeStanovniπtvoOstalo

2004.HRK’000

49.35298.55456.778

-8.049

183.72416.56731.29281.8665.271

531.453

%

9%19%11%

0%2%

34%3%6%

15%1%

100%

2003.HRK’000

31.24168.63927.005

-4.074

111.02418.16017.04569.05313.247

359.488

%

9%19%8%

0%1%

30%5%5%

19%4%

100%



31. VALUTNI RIZIKBanka je izloæena riziku koji je povezan s uËincima promjena teËajeva stranih valuta na financijski poloæaj i novËani tok Banke. Uprava utvruje limite izloæenosti zasvaku valutu koje se dnevno prate. U sljedeÊoj tablici saæeto su prikazati knjigovodstveni iznosi sredstava i obveza Banke svrstani po valuti.

Stanje 31. prosinca 2003.Ukupna sredstvaUkupne obvezeNeto bilanca

239.201240.722

(1.521)

23.49923.469

30

344.322224.320120.002

8.2255.8782.347

615.247494.389120.858

ObvezeDepoziti drugih banakaDepoziti klijenataOstala pozajmljena sredstvaOstale obvezeRezerviranja za potencijalne obveze

Neto bilanca

1253.710

78.647378552

333.288(6.797)

47.580---

47.580(1.811)

5275.805

-4.1974.586

284.593131.980

89.933

---

9.9413.262

14587.028

78.6474.5755.138

675.402126.609

SredstvaNovËana sredstva i tekuÊi raËuni kod banakaSredstva kod Hrvatske narodne bankePotraæivanja od drugih banakaFinancijska imovina raspoloæiva za prodajuZajmovi i predujmovi klijentimaOstala sredstvaDugotrajna materijalna imovinaNematerijalna imovinaPreuzeta imovina u zamjenu zanenaplaÊena potraæivanja

EURO

HRK’000

42.89316.44628.489

6236.600

2.057--

-326.491


USD

HRK’000

10.188-

19.732-

15.849---

-45.769

Kune

HRK’000

49.25144.793

-37.500

236.7573.634

39.5131.919

3.181416.548

Ostalevalute

HRK’000

4.964---

8.239---

-13.203

Ukupno

HRK’000

107.29661.23948.22137.506

497.4455.691

39.5131.919

3.181802.011



32. KAMATNI RIZIK

Kamatna osjetljivost sredstava, obveza i izvanbilanËnih stavki - analiza promjene cijena

Kamatni rizik je rizik promjene vrijednosti financijskog instrumenta uslijed promjena kamatnih stopa na træiπtu. Stoga razdoblje u kojem je kamatna stopa za financijskiinstrument nepromjenjiva ukazuje na izloæenost kamatnom riziku. U iduÊoj tablici nalaze se podaci o izloæenosti Banke kamatnom riziku, koja je analizirana ilina temelju ugovornog dospijeÊa financijskog instrumenta, ili, kod instrumenata Ëija kamatna stopa se mijenja prije dospijeÊa, u razdoblju do iduÊeg datuma promjenekamatne stope. Politika Banke je da svojom izloæenoπÊu promjenama u neto prihodima od kamata, koji proizlaze iz promjena kamatnih stopa, upravljakontroliranjem neusklaenosti ponovnih promjena kamatnih stopa u bilanci. Imovina i obveze za koje ne postoji ugovoreni datum dospijeÊa ili na koje se ne obraËunavakamata svrstani su u okviru kategorije "Beskamatno".


BilanËna neusklaenost

14392.550

1.086--

393.650178.751

SredstvaNovËana sredstva i tekuÊi raËuni kod banakaSredstva kod HNBPotraæivanja od drugih banakaFinancijska imovina raspoloæiva za prodajuZajmovi i predujmovi klijentimaOstala sredstvaDugotrajna materijalna imovinaNematerijalna imovinaPreuzeta imovina u zamjenu zanenaplaÊena potraæivanja

Do 1mjesec

HRK’000

55.33061.23948.221

1.080406.531

---

-572.401


-24.505

1.796--

26.301(11.360)

Od 1 mj.do 3 mj.

HRK’000

---

8.2786.663

---

-14.941

-31.363

9.209--

40.572(4.848)

Od 3 do12 mj.

HRK’000

---

21.63414.090

---

-35.725

-25.83534.851

--

60.686(32.424)

Od 1 do3 godina

HRK’000

----

28.262---

-28.262

-36.24731.705

--

67.952(26.053)

Preko 3godina

HRK’000

----

41.899---

-41.899

-76.528

4.5755.138

86.24122.543

Beska-matno

HRK’000

51.966

6.514

5.69139.513

1.919

3.181108.784

14587.028

78.6474.5755.138

675.402126.609

Ukupno

HRK’000

107.29661.23948.22137.506

497.4455.691

39.5131.919

3.181802.011



Stanje 31. prosinca u %

Sredstva

NovËana sredstva i tekuÊi raËuni kod banakaSredstva kod Hrvatske narodne bankePotraæivanja od drugih banakaZajmovi i predujmovi klijentima

Obveze

Obveze prema klijentima- depoziti po vienju- oroËeni depozitiOstala pozajmljena sredstva

EUR

0-1,52,05

210-12

0-0,52,5-5,54,6-5,9

USD

0-1,5-2-

0-0,51,5-4,5

-

HRK

-1,255-9

3-12

0-0,53-81-8

2003.

EUR

0-0,51,52

8-12

0-0,52,5-5,5

3,85-4,90

USD

0-1,5-2-

0-0,51,5-4,5

-

HRK

-1,25

-3-12

0-0,53-7,51-5,5

2004.

Niæe u tablici saæeto su prikazane vaæeÊe kamatne stope za najznaËajnije valute novËanih financijskih instrumenata:

32. KAMATNI RIZIK (nastavak)

Sredstva

Ukupna sredstvaUkupne obveze

BilanËna neusklaenost

Do 1mjesec

HRK’000

449.325283.916

165.409


Od 1 mj.do 3 mj.

HRK’000

Od 3 do12 mj.

HRK’000

Od 1 do3 godina

HRK’000

Preko 3godina

HRK’000

Beska-matno

HRK’000

Ukupno

HRK’000

6.20317.031

(10.828)

21.03350.036

(29.033)

26.61032.154

(5.544)

25.68524.049

1.636

86.39187.203

(812)

615.247494.389

120.858



33. RIZIK LIKVIDNOSTI

Banka je izloæena svakodnevnim isplatama iznosa na poziv, koje podmiruje novËanim izvorima koji se sastoje od sredstava na tekuÊim raËunima, depozitima koji dospijevaju,povlaËenja sredstava kredita, jamstava i ostalih derivata koji se podmiruju iz maræi i ostalih iznosa na poziv. Banka ne odræava novËane izvore da bi pokrila sve navedenepotrebe jer je iz iskustva moguÊe s velikom pouzdanoπÊu predvidjeti minimalne iznose ponovnog ulaganja dospjelih sredstava. Uprava utvruje limite za najniæe iznosesredstava koja dospijevaju a koja su raspoloæiva za podmirivanje iznosa plativih na poziv, te najniæe iznose meubankarskih i ostalih kredita za pokriÊe neoËekivanihiznosa sredstava koja se povlaËe na zahtjev.U sljedeÊoj tablici analizirana su sredstva i obveze Banke po razdoblju od datuma bilance do ugovornog dospijeÊa:


Neto neusklaenost likvidnostiStanje 31.prosinca 2003.Ukupno sredstvaUkupno obvezeNeto neusklaenost likvidnosti

14256.801

1.0863.746

-261.64771.975

299.890247.38352.507

-54.407

1.796--

56.203(18.834)

64.22844.44319.785

-157.266

9.209829

-167.30434.107

132.139113.55718.582

-48.58434.851

--

83.4354.382

52.10747.588

4.519

-69.97031.705

-5.138

106.813(2.689)

66.88341.41825.465

14587.028

78.6474.5755.138

675.402126.609

615.247494.389120.858

SredstvaNovËana sredstva i tekuÊi raËuni kod banakaSredstva kod HNBPotraæivanja od drugih banakaFinancijska imovina raspoloæiva za prodajuZajmovi i predujmovi klijentimaOstala sredstvaDugotrajna materijalna imovinaNematerijalna imovinaPreuzeta imovina u zamjenu za nenaplaÊena potraæivanja

Do 1mjesec

HRK’000

107.29661.23948.221

1.080110.329

5.457---

333.622


Od 1 mj.do 3 mj.

HRK’000

---

9.64865.247

142---

75.037

Od 3 do12 mj.

HRK’000

---

26.436173.671

92--

1.212201.411

Od 1 do3 godina

HRK’000

----

85.848---

1.96987.817

Preko 3godina

HRK’000

---

34262.350

-39.513

1.919-

104.124

Ukupno

HRK’000

107.29661.23948.22137.506

497.4455.691

39.5131.9193.181

802.011



33. RIZIK LIKVIDNOSTI (nastavak)

Usklaivanje i kontrolirano neusklaivanje dospijeÊa i kamatnih stopa sredstava iobveza predstavljaju znaËajne podatke za Upravu Banke. Nije uobiËajeno dabanke imaju potpunu usklaenost jer poslovne transakcije Ëesto imaju neizvjesnerokove, a i razliËite su. Neusklaene stavke mogu potencijalno poveÊatiprofitabilnost, ali i poveÊati rizik od gubitka.

DospijeÊe sredstava i obveza, kao i sposobnost zamjene, uz prihvatljivi troπak,obveza na koje se obraËunavaju kamate po dospijeÊu predstavljaju vaæne Ëimbenikeu procjeni likvidnosti Banke i njezinoj izloæenosti promjenama kamatnih stopa iteËajeva.

Likvidnost potrebna za plaÊanje iznosa po garancijama i akreditivima na pozivje znaËajno manja od iznosa preuzete obveze jer Banka u pravilu ne oËekuje daÊe treÊa strana povuÊi iznose prema sklopljenim ugovorima. Ukupni ugovoreniiznos preuzetih obveza za kreditiranjem na dan bilance ne predstavlja nuænobuduÊe potrebne novËane tokove, jer Êe mnoge od preuzetih obveza isteÊi ili bitiraskinute bez potrebe njihovog financiranja.

34. FER VRIJEDNOST

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neko sredstvo moæe zamijeniti ili obvezapodmiriti pod komercijalnim uvjetima.

Financijska sredstva i financijske obveze Banke su u veÊini sluËajeva ugovoreni spromjenjivima kamatnim stopama koje se usklauju s træiπnim kretanjima ako supromjene znaËajne.

Zajmovi i predujmovi s pogorπanom kreditnom kvalitetom iskazani su umanjeni zaispravke temeljem diskontiranih iznosa buduÊih novËanih tokova za koje se oËekujeda Êe biti primljeni.

Fer vrijednost zajmova i predujmova izraËunava se na temelju diskontirane oËekivanebuduÊe glavnice i novËanih tokova po osnovi kamata. Pretpostavka je da Êe sedani krediti otplaÊivati u skladu s ugovornim dospijeÊima. OËekivani buduÊi novËanitokovi procjenjuju se na temelju razmatranja rizika i eventualnih umanjenja.Procijenjene fer vrijednosti odraæavaju promjene u kreditnom statusu od trenutkadavanja kredita te promjena u kamatnim stopama za kredite s fiksnom stopom.Knjigovodstvene vrijednosti navedenih instrumenata se, po miπljenju Uprave, nerazlikuju znaËajno od njihovih fer vrijednosti.

Za duæniËke vrijednosnice raspoloæive za prodaju za koje ne postoji kotirana træiπnacijena fer vrijednost procjenjuje se na temelju sadaπnje vrijednosti buduÊih novËanihtokova diskontiranih po vaæeÊim stopama na datum bilance.

Fer vrijednost depozita po vienju i onih koji nemaju utvren rok dospijeÊa utvrujese kao iznos plativ na zahtjev na datum bilance. Procijenjena fer vrijednost depozitas fiksnim rokovima dospijeÊa temelji se na novËanim tokovima diskontiranimprimjenom vaæeÊih stopa za sliËna razdoblja preostala do dospijeÊa. Pri procjenifer vrijednosti ne uzima se u obzir trajanje odnosa s deponentima. S obzirom dase na najveÊi dio depozita primjenjuju promjenjive kamatne stope, koje predstavljajutræiπne stope, nema znaËajnih razlika izmeu fer vrijednosti depozita i njihovihknjigovodstvenih iznosa.

Za dugoroËna kreditna zaduæenja Banke ne postoji kotirana træiπna cijena, te senjihova fer vrijednost procjenjuje na temelju sadaπnje vrijednosti buduÊih novËanihtokova diskontiranih po vaæeÊim stopama na datum bilance za nova sliËna zaduæenjasa sliËnim rokovima dospijeÊa. S obzirom da se na dugoroËne primljene krediteobraËunavaju kamate po promjenjivim stopama, knjigovodstveni iznos dugoroËnogduga ne razlikuje se znaËajno od njegove fer vrijednosti.

[ [Banka u hrvatskom vlasniπtvu πtiti interese hrvatskih graana.

Povijest HrvataIvan MeπtroviÊ, 1932.


DioniËari:

Metroholding d.d., 86,33%Ingra d.d., 8,82%KovaË Josip, 4,07%Ostali, 0,77%

(86,33%)

(8,82%)

(4,07%) (0,77%)

Rukovodstvo Banke:

Nadzorni odborBorislav ©kegro, mr. sc. Predsjednik Nadzornog odboraIgor Oppenheim, dipl. oec. Zamjenik predsjednika Nadzornog odboraIvan LovrinoviÊ, prof. dr. »lan

»lanovi UpraveMarija ©ola, mr. sc. Predsjednica UpraveBranka OπtriÊ, dipl. oec. »lanica Uprave

[ [Uæivajte u æivotu dok vaπ novac radi za vas.

Antun Gustav MatoπIvan KoæariÊ, 1978.

IzdavaË: PARTNER BANKA d.d., Zagreb • Za izdavaËa: mr. sc. Marija ©ola • GrafiËko oblikovanje: Kornelija Macan, Mladen BeloglavecKoncept fotografija i slogana: NUKLEUS KREATIVNA AGENCIJA • Tisak: ALKA TISAK d.o.o., Zagreb • Naklada: 250 kom. • Zagreb, travanj 2005.

Adrese:

Sjediπte: Zagreb, VonËinina 2, tel. ++385/1/4602-215 Pod Zidom 4, tel. ++385/1/4816-828

Podruænice:Osijek, Trg A. StarËeviÊa 3, tel. ++385/31/205-530Rijeka, Zadarska 2, tel. ++385/51/339-555Split, Hatzeov perivoj 3, tel. ++385/21/406-465Pula, Kandlerova 50, tel. ++385/52/385-777Varaædin, ©enoina 9, tel. ++385/42/302-750Zadar, Branimirova 6b, tel. ++385/23/302-800

Telefaks: ++385/1/4602-200Swift: PAZGHR2XReuters: PAZHE-mail: [email protected]: www.partner-banka.hr

GODI'NJE IZVJE'˘E 2004 · 2008-06-01 · Platni je promet s inozemstvom u 2004. godini zabilje¾io...

Documents

Transcript of GODI'NJE IZVJE'˘E 2004 · 2008-06-01 · Platni je promet s inozemstvom u 2004. godini zabilje¾io...