VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE · 2012-10-22 · naËin, kako bi je ponovno zaæivjelo i...

STUD

ENI 2

012.

11 V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

ISS

N 1

331-

1476

Moramo se okretati svjedocima vjere: Abrahamu, koji povjerova, ”u nadi, protiv svake nade” (Rim 4, 18); Djevici Mariji koja je ”na putu vjere” prispjela sve do ”noÊi vjere” time πto je sudjelovala u muci svoga Sina i u noÊi njegova groba; i mnogim drugim svje-docima vjere: ”Okruæeni tolikim oblakom svjedoka, odloæimo svako breme i grijeh koji nas sapinje te postojano trËimo u borbu koja je pred nama! Uprimo pogled u PoËetnika i Dovrπitelja vjere, Isusa” (Heb 12, 1-2).

(Katekizam KatoliËke Crkve, 165)

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2012. Godina L. Cijena: 7 kn

11STUDENI

ISSN 1331 - 1476

Ponovno zaživjeti

EvanđeljeU Vatikanu je na poËetku Godine vjere biskupska sinoda raspravljala o novoj evangelizaciji, o potrebi novog navjeπtaja krπÊanske vjere. Radi se o krajevima u kojima je Radosna vijest veÊ davno navijeπtena, ali je puËanstvo u njima svoju vjeru zanemarilo, pa mu je treba navijestiti na nov, razumljiv i prihavtljiv naËin, kako bi je ponovno zaæivjelo i æivotom djelotvornije svjedoËilo.

Moæda nam se, na prvi mah, Ëini da to s nama nema veze. Meutim, ako imamo na umu da se velika veÊina hrvatskih graana izjasnila vjernicima, onda nas se to i te kako tiËe. Nismo li, naime, svje-doci kako je vjera dosta Ëesto u naπoj domovini pravo bezliËna, mlaka ili pak potpuno mrtva na politiËkoj, gospodar-skoj, kulturnoj, obiteljskoj i drugim razi-nama?! Nerijetko nam nedostaje smjelo-sti i æara da u konkretnim situacijama zauzeto svjedoËimo svoje vjersko uvjere-nje i obrazloæimo nadu koja je u nama (usp. 1 Pt 3,15). Da stanje bude gore, i hrvatska ”narodna vlast” k tome, malo-pomalo perfidno i podmuklo, silom i ideoloπkim terorom, nameÊe svoj atei-stiËki nazor na svijet i æivot. Nastoji ga i

ozakoniti, kako bi ga bili duæni prihvaÊati svi graani, bez obzira πto nijeËe krπÊanske i opÊeljudske vrednote koje su nas dosad oËuvale. To je uoËljivo osobito na podruËju odgoja, obrazova-nja i kulture, ali i u odnosu prema obi-telji i vjeri. Pod izlikom slobode i demo-kracije roditeljima se oduzima pravo na odluËivanje o odgoju svoje djece, a svim graanima na æivljenje u skladu sa svo-jim svjetonazorom. Sve to potiskuje vjeru iz javnog æivota i ostavlja posljedce na vjeri tolikih meu nama.

ZadaÊa je Crkve navjeπÊivati Radosnu vijest. Duh Sveti pobudio je u njoj i u naπe dane nov zamah za navjeπtajem Radosne vijesti ne samo u narodima koji Krista joπ ne poznaju nego i meu onima koji su veÊ krπteni, ali su se od Crkve udaljili i u vjeri ohladili. Biskupska sino-da æeli i nama pomoÊi, kako bismo ponovno susreli Gospodina, koji jedini daje smisao naπem æivotu i pomaæe nam ponovno otkriti vjeru, izvor milosti, πto donosi radost i nadu u osobnom, obitelj-skom i druπtvenom æivotu. Nije li Godina vjere, u koju smo upravo uπli, prava pri-goda da Evanelje ponovno pomnjivo osluhnemo kako bismo njegovim duhom temeljitije zaæivjeli?! Neka nam u tome pomogne i zagovara nas Majka Isusova i naπa, koja je Boæju rijeË sluπala, o njoj razmiπljala i u æivot provodila.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

322 - ”MARIJA” 11/2012.

Izložba u San FranciskuPri Novoj Porcijunkuli u San Francisku (SAD) od 13. svibnja do 31. listopada 2012. bila je otvorena izloæba posveÊe na Gospi u umjetnosti i njezinoj ulozi u povijesti spasenja, s osobitom pozorno-πÊu na naËin na koji je prikazana u Porcijunkuli. Bazilika sv. Marije Aneoske, naime, Ëuva umjetniËka svje-doËanstva od neprijeporne vrijednosti πto se tiËe povijesti marijanske ikonogra-fije i same umjetnosti. (F)

Od oceana do oceana To je naziv hodoËaπÊa sa slikom Gospe Jasnogorske diljem Rusije i drugih ze ma-lja sa svrhom obrane æivota. Tijekom srpnja slika je stigla u Bjelorusiju, a obiÊi Êe viπe crkava u kojima Êe se vjer-nici skupljati na molitvu za æivot. (RV)

150. obljetnica lurdskog priznanjaNa spomen 150. obljetnice priznanja lurdskih ukazanja (1862.) u planu je premjeπtaj kupki za bolesnike u Lurdu sa sjeverne strane πpilje preko rijeke Gave, na veliku livadu. Predvia se dovrπenje 2014. (LM)

Gospa od La Salette u PoljskojSvetiπte Gospe od La Salette u Debo-wiecu u Poljskoj proglaπeno je nedavno manjom bazilikom, pa je to njezina druga bazilika u svijetu. Gradnja je zapoËela g. 1936., a posveÊena je 1966. U pokrajnjoj kapeli Ëasti se kip Gospe od La Salette, koju je g. 1959. isklesao Edward Kos, a okrunjen je 15. rujna 1996. »uvari svetiπta su redovnici salettinci, a kraj svetiπta je i duhovni centar. Svake godine u srpnju ondje se odræava meunarodni susret mladih. Viπe o svetiπtu se naÊi na www.sanktuarium.saletyni.pl. (FP)

Posvećena nova Gospina katedralaU Karagandi u Kazahstanu 9. rujna posveÊena je nova katedrala Gospe


Papa Benedikt XVI. u LoretuNa 50. obljetnicu pohoda pape Ivana XXIII. talijanskom Gospinu svetiπtu u

Loretu, tjedan prije poËetka II. vatikan-skog sabora, 4. listopada 2012. papa Benedikt XVI. pohodio je to svetiπte i

preporuËio Gospi poËetak Godine vjere i Biskupsku sinodu o novoj evangelizaciji. Posjetio je svetu KuÊu i predvodio misu na trgu pred svetiπtem. U propovijedi je istaknuo kako se ”promatrajuÊi Mariju” i mi ”moramo zapitati æelimo li i mi biti

otvoreni Gospodinu, æelimo li mu prini-jeti svoj æivot da se on u njemu nastani, ili se plaπimo da Êe Gospodin svojom prisutnoπÊu sputati naπu slobodu” i

zakljuËio kako je upravo Bog, taj koji oslobaa naπu slobodu. Na kraju je

povjerio Majci Boæjoj ”sve nevolje koje proæivljava naπ svijet u traæenju vedrine i mira, probleme tolikih obitelji koje sa zebnjom gledaju u buduÊnost, æelje mla-

dih koji se otvaraju æivotu, trpljenje onih koji oËekuju geste i opredjeljenja za solidarnost i ljubav”, a osobito ”ovo posebno vrijeme milosti za Crkvu, koje

je pred nama”. (Z)


”MARIJA” 11/2012. - 323

Fatimske ”Marije, Majke svih naroda”. Obred je predvodio kardinal A. Sodano, Papin izaslanik, a u slavlju su sudjelovali biskupi Kazahstana i viπe od 1500 vjer-nika, sveÊenika, redovnika i hodoËasni-ka iz drugih dræava, Ëak i iz Koreje, predstavnici Pravoslavne Crkve, musli-mana i civilnih vlasti. (RV)

50.000 krunica za obitelj i životTo je naslov pothvata koji je poduzeo francuski pokret Misionarske obitelji evanelje æivota. Nakana je suoËiti se s onima koji nastoje uniπtiti obitelj, kako je rekao 15. rujna u Libanonu Benedikt XVI., i protive se æivotu. Osim toga, ovoga listopada navrπilo se desetljeÊe otkako je Ivan Pavao II. predloæio otajstva svjetla, a obitelj koja moli krunicu ostaje ujedinjena u æivotnim nevoljama. (Z)

Izložba škropionicaU prostorijama svetiπta Gospe Snjeæne na Tekijama u Petrovaradinu 30. rujna, petrovaradinska obitelj GrginËeviÊ prire-dila je izloæbu malih kuÊnih πkropionica. To su dekorative zidne posudice u koji-ma se u katoliËkim domovima Ëuva bla-goslovljena voda za kriæanje i blagoslov. Izloæbu su predstavili rektor S. BariπiÊ i upravitelj P. Pifat te vlasnik kolekcije V. GrginËeviÊ. (IKA)

Gospi ruski, engleski i talijanskiU Centru ekumenska Rusija nedaleko od bazilike sv. Petra u Rimu 4. i 5. listo-pada odræan je meunarodni simpozij posveÊen Mariji, znaku vjere. Bilo je to u povodu Godine vjere, a simpozij je æelio podsjetiti i na 50 godina od poËet-ka II. vatikanskog sabora, 20 godina Katekizma KatoliËke Crkve, 95 godina poznate igre sunca u Fatimi i 1700 godi-na pobjede cara Konsatantina na Milvijskom mostu, koja je otorila put krπÊanskoj civilizaciji. (Z)

Verglaj za Radio Mariju Pod tim geslom Radio Marija Srbije organizirala je 6. listopada hodoËaπÊe biciklima od Subotice do Novog Sada s usputnim susretima s Ëlanovima molitvenih skupina u mjestima kojima su prolazili. Misu zahvalnicu predvodio je A. Hornjak, nakon Ëega su se hodoËasnici vratili u Suboticu autom i vlakom. (IKA)

V. svjetski kongres Radija MarijePeta svjetska konferencija Radija Marije Hod u vjeri, misija ljubavi na kojoj je sudjelovalo 180 sudionika iz 70 zemalja meu kojima direktori, predsjednici, koordinatori i promotori Radija Marije iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, odræana je od 7. do 12. listopada u Collevalenzi u Italiji. Na skupu se govorilo o financijskoj samoodræivosti u doba financijske krize, koriπtenju novih tehnologija i moguÊnosti koje pruæa internet. Razgovaralo se i kako pripremiti ljude za rad na tako speci-fiËnu radiju poput Radija Marije jer se od njih oËekuje da budu ljudi vjere koji to rade s ljubavlju unoseÊi dimen-ziju vjere i religioznosti u program. Razmiπljalo se kako bi se u Europi oblikovala skupina struËnjaka koja Êe pomagati u pripremi buduÊih djelatni-ka na Radio Mariji. Izabrani su pred-stavnici pojedinih zemalja za predstav-nike u Svjetskoj obitelji Radio Marije za tri iduÊe godine. (IKA)

Skup o sv. Maksimilijanu u RimuU povodu 30. obljetnice proglaπenja svetim, u Rimu su od 8. do 10. listopada 2012. franjevci od Bezgreπne organizirali znanstveni skup o sv. Maksimilijanu Kolbeu. Prvog dana obraene su neke sveËeve marioloπke teme, drugog dana rijeË je bila o njegovoj duhovnosti, a treÊeg o njegovu apostolatu. (Z)

p a p a o m a r i j i

Na Saboru, na kojem uzeh udjela kao mlad teolog u svojstvu struËnjaka, mogao sam vidjeti razliËite naËine suËeljavanja tematika o liku i ulozi bl. Djevice Marije u povijesti spasenja. Na drugom sabor-skom zasjedanju skupina uglednijih otaca traæila je da se o Gospi raspravlja unutar Uredbe o Crkvi, dok je takoer brojna skupina podræavala potrebu od posebna dokumenta koji bi na odgovarajuÊi naËin osvijetlio dostojan-stvo, povlastice i jedinstvenu Marijinu ulogu u otkupljenju koje je Krist izveo. Glasovanjem 29. listopada 1963. odluËe-no je da se izabere prvi prijedlog i nacrt Dogmatske uredbe o Crkvi bi obogaÊen poglavljem o Majci Boæjoj, u kojemu se Marijin lik, nanovo Ëitan i ponovno predloæen polazeÊi od RijeËi Boæje, od tekstova otaËke i liturgijske tradicije, osim πiroka teoloπkoga i duhovnog razmiπljanja, pokazuje u svoj svojoj ljepo-ti i jedinstvenosti i usko uklopljen u temeljna otajstva krπÊanske vjere. Marija, kod koje je nadasve naglaπena vjera, obuhvaÊena je u otajstvo ljubavi i zajedniπtva Presv. Trojstva; njezina suradnja u boæanskom planu spasenja i u jedinstvenu Kristovu posredovanju jasno je potvrena i postavljena na pravo mjesto, da tvori tako od nje model i pola-znu toËku za Crkvu, koja u Njoj prepo-znaje samu sebe, svoj poziv i svoje posla-nje. PuËka poboænost, oduvijek usmjerena

na Mariju, proizlazi na kraju hranjena biblijskim i otaËkim poveznicama. Sigurno, saborski tekst nije iscrpio svu problematiku koja se odnosi na lik Majke Boæje, nego tvori hermeneutiËki bitan obzor za svako daljnje razmiπljanje, bilo teoloπkoga, bilo viπe Ëisto duhovnoga i pastoralnog karaktera. Osim toga, pred-stavlja dragocjenu toËku ravnoteæe, uvi-jek potrebnu, izmeu teoloπke racionalno-sti i vjerujuÊe afektivnosti. Jedinstveni lik Majke Boæje mora biti obraen i produ-bljen s razliËitih i komplimentarnih zre-nika: dok uvijek ostaje vaæeÊ i nuædan via veritatis, ne moæe se ne prijeÊi takoer i via pulchritudinis kao i via amoris da bi se otkrila i kontemplirala joπ dublje Marijina kristalna i Ëvrsta vjera, njezina ljubav prema Bogu, njezina nepokoleblji-va nada. Zato sam, u apostolskoj pobud-nici RijeË Gospodnja, uputio poziv da se proslijedi na crti koju je savjetovao Sabor (usp. br. 27), poziv koji upuÊujem srdaËno vama, dragi prijatelji i istraæivaËi. Ponudite svoj struËni doprinos u promiπljanju i u pastoralnim prijedlozi-ma kako bi skora Godina vjere predstav-ljala svim vjernicima u Kristu pravi tre-nutak istinske milosti, u kojoj neka nas vjera Marijina vodi i prati kao sjajan svjetionik i kao uzor krπÊanske punine i zrelosti, koju moæemo s povjerenjem gle-dati i od koje moæemo zahvatiti zanos i radost da bismo mogli æivjeti s uvijek veÊim nastojanjem i ËvrstoÊom svoj poziv djece Boæje, braÊe u Kristu, æivih udova njegova Tijela koje je Crkva. Sve vas i vaπu zadaÊu istraæivanja povjeravam majËinskoj Marijinoj zaπtiti i podjeljujem vam poseban apostolski blagoslov. Hvala.BENEDIKT XVI.(Sudionicima 23. marioloπko-marijanskog kongresa u Castelgandolfu, 8. rujna 2012.)

Nadasvenaglašena vjera

324 - ”MARIJA” 11/2012.

Æeno svetaÆeno svetaÆeno sveta i slavna Djevice Marijo.Æeno sveta i slavna Djevice Marijo.Majko Kralja kraljeva svih vremena.Majko Kralja kraljeva svih vremena.Obilati su uvijek njegovi darovi.Obilati su uvijek njegovi darovi.Æeno velikoduπna prema svim narodima.Æeno velikoduπna prema svim narodima.Æeno pravoga puta.Æeno pravoga puta.Æeno jaka koju razum nadahnjuje.Æeno jaka koju razum nadahnjuje.Æeno plemenitija od suhoga zlata.Æeno plemenitija od suhoga zlata.Æena koja ukroÊujeπ srdæbu kraljevu.Æena koja ukroÊujeπ srdæbu kraljevu.

Svjetlo oËima slijepaca.Svjetlo oËima slijepaca.MoÊna gore, na nebu.MoÊna gore, na nebu.Snago moja protiv neprijatelja.Snago moja protiv neprijatelja.©tite moj u svakom boju.©tite moj u svakom boju.Stari himanStari himan

k r o z o v a j m j e s e c

326 - ”MARIJA” 11/2012.

Blagdan Marijina prikazanja u Hramu dogaaj je koji Crkva slavi, premda o njemu nema spomena u Svetom pismu. Ali svetost Marijina æivota i predaje koje su nam dostupne preko drugih spisa, bile su toliko uvjerljive da je Crkva s vremenom uvela i taj blagdan, spominjuÊi se kako su sv. Joakim i Ana svoju kÊer prikazali Gospodinu u Hramu. Dok su je u nj nosili, oËitovali su svoju vjeru i poπtovanje prema Bogu. Dok su je prikazivali i darivali, neizmjer-no su mu se klanjali s velikim povjere-njem. PrinoseÊi Mariju, traæili su put suradnje s Gospodinom, znajuÊi kako on niπta ne æeli bez ljudske suradnje, pa ni spasenje svoga puka. Premda moæe iz kamenja podizati djecu Abrahamovu, htio je suradnju ljudskih biÊa te je stoga i traæio jednu kÊer Abrahamovu za suradnicu plana spasenja ljudskog roda.I koliko god je traæio Mariju, postaje razvidno da ona bez vjere i skrbi svojih roditelja ne bi bila Boæja suradnica na ostvarenju njegova svetog plana. Bez truda i velikoduπnosti sv. Joakima i Ane, koji posveÊuju svoje dijete Bogu, ona posuda puna milosti bila bi izloæena opasnosti da izgubi svoje obilje. Da je iz dana u dan roditelji ne dovode bliæe Bogu i ne potiËu da i sama usvaja vjeru otaca, bilo bi neizvedivo da se sama po sebi razvije do savrπene osjetljivosti za Boæju rijeË.

RASLA U VJERI Zato su je roditelji odgajali u vjeri staroza-vjetnih pravednika, kojima je vjera praoca Abrahama bila nadahnuÊe i najjasniji izraz. U tom duhu su je i prikazali u Hramu potpuno je povjeravajuÊi milosti Boæjoj. I sami su æivjeli od vjere Abrahamove te su istu vjeru usadili i svo-joj kÊeri kao polaziπte i naËin æivota. Æivjeli su iπËekujuÊi ostvarenje Boæjih obeÊanja, vjerovali su u Mesijin dolazak te su, æiveÊi pravedniË kim æivotom, hodoËastili zemljom pre ma stvarnoj zemlji obeÊanja. Vjerovali su da je Jeruzalem, grad Boga æivoga, slika onoga buduÊeg grada Boæjega koji valja iπËekivati kao konaËno ostvarenje. PrikazujuÊi Mariju u Hramu vjerovali su u silazak Boæje sile i prisutnosti na zemlju, ali nisu imali ni na kraj pameti da Êe njihova kÊi postati najuzviπeniji hram Boga æivoga u koji Êe siÊi sila Duha Svetoga te Êe u svom tijelu nositi Sina Boæjega. Nisu ni slutili da Êe postati iskonsko æivo svetiπte koje Êe sadræavati i dati na svijet onoga kojemu Êe se klanjati svi krajevi zemlje.S druge strane, Marija je u Hramu, u molitvi i klanjanju hranila vjeru koju je primila u obitelji te je izgraivala stav povjerenja prema Bogu koji ju je obda-rio milosrem i pozvao posebnim pozi-vom milosti. Zato je veÊ od malena, pri-kazana i stavljena na raspolaganje njego-voj svetoj volji u Hram, postala istinska kÊi Sionska, koja je pristupila svome Gospodinu na gori Sionu u svetosti i pravednosti, kako bi onda on potpuno i otvoreno, po njoj, pristupio i oËitovao se svome narodu. Bilo joj je jasno da su je roditelji prika-zali Gospodinu u Hramu kako bi osob-no doæivjela vjeru svoga naroda i u tom duhu uzrasla. Na tom svetom mjestu

U vjeri prikazana

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 11/2012. - 327

njateljica Boæja, postaje sveÊenica nepo-novljivog prinosa, prva koja Êe kao kra-ljevsko sveÊenstvo prikazati konaËno duhovno bogoπtovlje Bogu æivomu. Osim toga, snagom vjere pretvorit Êe se u ærtvenik, jer Êe na ærtveniku njezina srca biti najprije prikazan Sin Boæji, koji Êe kasnije biti prikazan u ærtvi kriæa i euharistije. Zato Êe, uz vjersku skrb koju prima od roditelja, boravak u Hramu biti πkola vjere jer Êe oËima duha promatrati Boga koji je kroz ærtvu i ærtvom vodio i oslobaao svoj narod. U Hramu je oæivljavala sjeÊanje na ærtvu Abrahamove vjere, jer je kao i on i ona trebala kasni-je prinijeti svoga Sina za ærtvu. U njezi-nu svijest urezivala se i ona druga znaËajna ærtva koju je uspostavio, prema Boæjem nalogu, Boæji miljenik Mojsije, koji je vjerovao u osloboenje svoga narado te je uoËi izlaska iz Egipta nare-dio obred ærtvovanja i blagovanja pas-halnog janjeta kojega se krvlju narod oslobodio iz egipatskog ropstva. Dok je pred oËima trajno imala ærtve koje su se prinosile za oËiπÊenje, znala je da ih treba æivjeti u ËistoÊi srca i duπe, te se posveÊivala razmiπljanju o Onome koji je jedini istinski svet i Ëist, koji i ljude æeli uËiniti dionicima svoje ËistoÊe i sve-tosti. A pravo sredstvo oËiπÊenja nije bila ærtvena æivotinja ni vjerski formalizam, nego vjera kojom Bog Ëisti srca ljudi. Stoga je Marijino prikazanje u Hramu nama danas dogaaj neizrecive vjere u kojoj je Marija bila prikazana Bogu na sluæenje, ali koju je ujedno uosobila do nesluÊenih razmjera. Time i nama poka-zuje vjeru kao put prikazanja i predanja Gospodinu, koje nije nikad samo stavlja-nje na raspolaganje Bogu, nego i na sluæenje spasenja cijelom ËovjeËanstvu. Ivan BODROÆIΔ

mogla je i trebala steÊi osobno iskustvo vjere svojih praotaca, jer je u njihovoj vjeri i sagraeno to velebno svetiπte. Ali malo-pomalo imala je predosjetiti πto je sve oËekuje u æivotu te kako Êe i sama, snagom vjere, postati najsvetije svetiπte, sadræavajuÊi onoga kojega ni nebo ni zemlja ne mogu obuhvatiti.

PRIKAZANA ZA ŽRTVUÆiveÊi u prisutnosti Boæjoj Marija se, poput Abrahama, vjeæbala u posluhu vjere. Kad joj je bio upuÊen Boæji zahtjev koji je nadilazio njezino ljudsko razumi-jevanje da bude majka Sina Boæjega, spremno ga je prihvatila i ne znajuÊi kako se to treba zbiti. Ona, Bogu posveÊena, uËila je da se treba Bogu u svemu podlagati i da Bog sve izvodi na dobro onima koji ga ljube. U svojoj skro-mnosti vjeæbala se u odricanju od svoje volje, a prihvaÊanju Boæje. Hram, kao mjesto prikazivanja ærtava, postaje ideal-no mjesto gdje osjeÊa dublji smisao u poruku tog prikazanja te uËi samu sebe prikazivati za ærtvu Bogu, æivu i svetu. NeÊe trebati mnogo da joj na tom istom mjestu starac ©imun nagovijesti ærtvu govoreÊi o maËu koji Êe joj probosti duπu. Na tom svetom mjestu prinosa darova Bogu, ona u vjeri prikazuje ærtvu svoga tijela, svoga cijelog biÊa kao ærtvu æivu, svetu i Bogu milu. Kao iskrena kla-

m i d a n a s i o v d j e

328 - ”MARIJA” 11/2012.

Dani koji nam „dohode jedanput na godiπÊe”, koji rijetko koga ostavljaju ravnoduπnim, u naπem se narodu nazi-vaju svakojako - puËki: Dani mrtvih, Mrtvi dan, Svasveta, Seh duπ dan…, a u „liturgijskom standardu” Duπni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih.Istinsko krπÊansko slavljenje ukljuËuje poboænu molitvu, pristup skramnetima - „za pokojne”, i za „oproste” koje im tako moæemo darovati i njima im pomoÊi, ali i vjerniËkim krπÊanskim raz-matranjem koje Êe nam pomoÊi „da ne tugujemo kao i ostali koji nemaju nade” (1 Sol 4, 13).

CIJELI ŽIVOT - SKRIVANJE„Pred smrÊu ja se skrih (koliko mogoh)U stihove…” (D. CesariÊ: Pjesma mrtvog pjesnika).Moglo bi se reÊi da je sav i svaki ljudski æivot - skrivanje pred smrÊu. Bijeg od anonimnosti i prosjeËnosti, od toga da se bude nezapaæen, nepoznat i nepre-poznat. Netko se pred smrÊu, a to znaËi i pred nevaænoπÊu, pokuπava skriti u svoje stihove ili slike i kipove, u knjige ili u graevine, u svoju djecu ili neku svoju zakladu ili ostavπtinu, u svoja djela ili Ëak u svoja nedjela. Pa Ëak i u - samoubojstvo!

Meutim, jedno je skrivati se pred smrÊu, a sasvim drugo skrivati smrt. Kad sam bio dijete, mislio sam i govorio kako ja neÊu umrijeti; jednostavno neÊu htjeti zatvoriti oËi! Vidio sam da su pokojnici na odru (u to vrijeme pokojni-ke nisu imali obiËaj skrivati pred dje-com) odreda zatvorenih oËiju. Kasnije sam saznao da umrlima zaklope oËi koje se u susretu sa smrÊu obiËno πirom otvore. Valjda je to posljedica iskonsko-ga grijeha u kojemu se praroditeljima „otvoriπe oËi” u trenutku suoËenja s vla-stitom golotinjom i smrtnoπÊu. Pa se i njihovim potomcima uglavnom otvaraju oËi - tek u spoznanju smrti!

Ta strašnasestricaili igra skrivača sa smrću


”MARIJA” 11/2012. - 329

DOBRE NAMJEREDanas se djeci sve ËeπÊe i sve viπe, naravno uvijek s „dobrim namjerama” i po Ëudnim naËelima „humanistiËkog odgoja”, skriva smrt pa se djeca i mladi sve manje skrivaju smrti. U naπoj teh-niËki razvijenoj civilizaciji ljudi ne samo da se viπe ne raaju doma (negdje tu praksu pokuπavaju vratiti), nego sve manje i umiru u svom domu, okruæeni najbliæima. A mnogi „briæni” roditelji poπalju svoju malu djecu na nekoliko dana k roacima ili prijateljima, da i ne primijete kako su dragi djed ili baka - „otiπli”. U crtiÊima djeca gledaju kako se upucane ærtve kao od πale pridiæu jer imaju koliko hoÊeπ æivota. I na mnoge druge naËine namjerno se sakriva smrt. A onda se iπËuavamo kad neki od tih mladih s lakoÊom po πkolama pucaju u svoje vrπnjake, kad se upuπtaju u smrto-nosne igre, kada u subotnjim i nedjelj-nim svitanjima u brzim vozilima pokuπavaju letjeti na krilima svakojakih isparavanja pa odlete u nesreÊu i smrt, ili namjerno „odlaze u besmrtnost” koju im na dan-dva „darivaju” mediji na svo-jim naslovnicama!U svoje vrijeme, pred viπe desetljeÊa, prikazivala se na televiziji popularna serija o superjunaku Sandokanu. NaplaÊena je i cijenom jedne obitelji, mislim u Novom Sadu, koja je bila Ëitava uniπtena jer je djeËak krvavo odglumio Sandokana s uvjerenjem da je to samo igra, neπto kao „ËovjeËe, ne ljuti se!” poslije koje se sruπene figure samo opet poredaju za novu partiju.To poigravanje ili „pobratimstvo sa smrÊu” djece i mladih nema, naravno, krπÊanski ni uopÊe religiozni predznak, nema niπta s onim duhom „pobratimstva

lica u svemiru” sv. Franje Asiπkog koji je i smrt nazivao - sestricom. Davno je, u ona vremena, marksistiËki sociolog Esad ΔimiÊ bio rekao da je „smrt smijeπak religije”.Pa i jest, ali ne na naËin marksi-stiËkih teorija. Za nas krπÊane smrt je pravi smijeπak, ali Isusova smrt, jer - kako se u pokojni Ëko mu misnom pred-slovlju hvalimo: „svojom smrÊu on je uniπtio naπu smrt i svojim uskrsnuÊem obnovio naπ æivot!”

NE TUGUJEMO KAO OSTALINaravno, to ne znaËi da nas krπÊane smrt ne boli, da se na sprovodima smi-jemo, ili da za svojim bliænjima ne tugujemo…, nego samo da „ne tuguje-mo kao i ostali, koji nemaju nade” (1 Sol 4, 13). Jer vjerujemo i znamo: „Tvojim se vjernima, Gospodine, æivot mijenja a ne oduzima!”Ne zamjerite mi πto to svjedoËim dije lom govora na sprovodu svoga brata:Sluπali smo malo prije u evanelju: Marta reËe Isusu: „Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro…!” Æelim preokrenuti tu rijeË: Gospodine, iako si bio ondje, moj brat je umro. Ali, hvala ti, Gospodine, πto si bio ondje kad je umro! A znam da si bio. Hvala ti πto si, kako u njegovu æivotu tako, pa i joπ viπe, i u njegovu umiranju, bio s njime u nje-govim najbliæima, u obitelji koja je od njega potekla i u onoj iz koje je on pote-kao. I, naravno, u tolikim dobrim ljudi-ma, njegovim i naπim prijateljima koji su ga voljeli i poπtivali, koji su ga osobito pri njegovu muËnu uspinjanju na Gol-gotu pratili suosjeÊanjem i molitvama i htjeli mu na razne naËine pomoÊi…Posebno sam zahvalan Bogu πto ga je kroz kriæ njegove bolesti pribliæio sebi,


330 - ”MARIJA” 11/2012.

doveo ga u okruæje svoje ljubavi i blizi-ne. S velikom krπÊanskom nadom i radoπÊu - a ne govorim to napamet, nego na temelju razgovora i susreta s njim - pratio sam njegovo koracanje kroz faze razumljivoga ljudskog protiv-ljenja i ljutnje na Boga (“Zar sam ovo zasluæio?”), preko mirenja i prihvaÊanja do prosvjetljenja. I molio sam se usrdno ne tek da “primi sakramente”, nego da ugleda Boæju svjetlost na “drugoj obali”. »vrsto vjerujem da se to dogodilo… Uvjeren sam da je otiπao kad je doæivio prosvjetljenje, kad se pomirio s Ëinjenicom da ipak pripada “onoj stra-ni”, da ga tamo toliki s ljubavlju Ëekaju. I kad je, takoer, spoznao da time na ovoj strani nikoga i niπta ne gubi, osobi-to svoje najbliæe i najdraæe, ukljuËujuÊi svakako unuke… od kojih mu se bilo ponajteæe otkidati. Nadam se i vjerujem da je otiπao kad je u svemu tome mogao s Isusom izustiti: “OËe, u ruke tvoje pre-dajem duh svoj!”U prvim godinama æivota Ëovjek nauËi uspraviti svoje tijelo i hodati. Uspraviti duh i hodati u vjeËnoj svjetlosti Ëovjek krπÊanin uËi tijekom cijelog æivota. Za nas je blaæen onaj Ëas kad uspijemo uËiniti taj predani korak vjere: makar i teturajuÊi zakoraËiti u otvorene ruke i naruËaj OËev. Tada Êemo s radoπÊu moÊi „πekondirati” serafskome Asiæaninu:Hvaljen budi, Gospodine moj,po sestri nam tjelesnoj smrti,kojoj nijedan smrtnik umaÊi neÊe.Jao onima koji u smrtnom umiru grijehu;a blaæeni koje ti naeπ po volji presvetoj svojoj,jer druga im smrt nauditi neÊe.(Sv. Franjo Asiπki: Pjesma stvorova)Stanko JER»IΔ

m a r i j a n s k o b i l j e

Gospina papučicaCypripedium calceolus

Gospina papuËica raste uglav-nom po brdskim i predplanin-skim πumama. Podank joj je okrugao i dosta Ëvrst, a listovi veliki, eliptiËni ili jajoliko produ-ljeni. Njezina medna usna napu-hana je i u obliku je papu Ëe. Velika je i æute boje, dok su joj ostali listovi crvenosmei.Cvijet Gospine papuËice zapravo je klopka za kukce. Da bi iz nje mogao iziÊi, kukac mora proÊi posebnim putem, pri Ëemu dola-zi do opraπivanja. Ljepota i izgled dali su biljci ime Majke Gospodinove, koje je poznato gotovo svim europskim narodi-ma, πto opet upuÊuje na veliku ljubav puka prema njoj. Biljka je danas pred istrebljenjem, pa je vaæno da ju se ne bere.Mario CRVENKA

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 11/2012. - 331

Izmolila unučePosljednjih godina u brodskom svetiπtu Gospe Brze pomoÊi, na blag-dan Roenja blaæene Djevice Marije obavlja se i blagoslov majki trudnica i onih supruga koje nisu rodile a æele biti majke. I proπle godine, uza zahvalnu molitvu dragom Bogu i nebeskoj Macji za darovanu trudnoÊu, te uz blagoslovnu molitvu za sretan porod, pred oltarom je nazoËilo blagoslovu nekoliko deseta-ka trudnica. Dirljiv je to trenutak bio za sve prisutne, a osobito za buduÊe majke, one koje su doπle od Gospe potraæiti zaπtitu za sebe i za plodove svoje ljubavi, svoje djeteπce.32-godiπnja Vesna ©aravanja iz Bu kovlja kraj Slavonskog Broda, sedam godina Ëekala je na prvu trudnoÊu. Nedjeljne svete mise rado pohaa kod Gospe Brze pomoÊi u Slavon skom Brodu. To je njezina krπteni Ëka crkva. Majka njezina supruga zavjetovala se Gospi da Êe dolaziti svakoga osmog u mjesecu moliti i za taj veliki Boæji dar, koji su æarko æeljeli svi u obitelji, ali prepuπtajuÊi sve Boæjoj volji. Njezina ustrajna molitva urodila je plodom. »uvπi na jutarnjoj misi za blagoslov trudnica, osmog rujna svekrva je telefonski pozvala svoju snahu da, zajedno s muæem, zajedno odu na glavnu blagdansku misu u Gospe Brze pomoÊi i pribivaju svetom Ëinu blagoslova. Tako je i bilo. Osim πto je pod srcem donijela djeteπce, sret-na majka u torbici je ponijela na blagoslov i zveËku, prvu sinovu igraËkicu. Æupnikov poziv svim

trudnicam da dou bliæe pred oltar, doæivjela je kao veliku Ëast i osobitu radost. Sva raznjeæena, ponovila je dva puta: ”Baπ sam sretna πto sam danas doπla ovamo!” Suze radosnice orosile su oËi brojnih prisutnih, osobito mladih majki koje su pod svojim srcem nosile svoja Ëeda. Od Majke Bogorodice dobiti blagoslov, posebnu zaπtitu i snagu za sve πto ih Ëeka u obiteljskom æivotu, velika je milost.U studenomu, toËno sedam godina nakon vjenËanja mladoga braËnog para, cijela obitelj radosno je doËeka-la roenje zdrava i lijepa djeËaËiÊa Karla. Obiteljska kolijevka, dugo i s ljubavju prireivana, viπe nije pra-zna. Majci Boæjoj hvala!Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

332 - ”MARIJA” 11/2012.

Bernard iz Clairvauxa zanimljiva je poja-va u povijesti krπÊanske misli XII. stoljeÊa. Poznat je kao „slatkorjeËiti“ bogoslovac, plodan pisac i osvjedoËen obnovitelj monaπkog æivota. Roen je g. 1090. u mjestu Fontaine-les-Dijon (Francuska) u viπeËlanoj i skromnoj obi-telji. HumanistiËku naobrazbu stekao je u crkvenim πkolama, gdje se susreo s benediktinskom duhovnoπÊu. Stupa g. 1112. u cistercitski samostan u Citeauxu, gdje se zalaæe za dosljedno vrπenje evaneoskih savjeta. S 25 godina uteme-ljuje samostan u Clairvauxu i stavlja ga pod Marijinu zaπtitu. U njemu provodi velik dio svoga plodna æivota i rada te g. 1153. umire, kad je ondje æivjelo preko 700 redovnika. Bernard ostavlja brojne spise, pisma, govore, bogoslovske prouke i rasprave. Objedinjuje znanost i poboænost, monaπki æivot u praksi i skrb za siroma-he. Glavna je tema njegovih spisa Isus i Marija. BuduÊim bogoslovcima prepo-ruËuje da im Isus bude med u ustima, pjesma u uπima, veselje u srcu. I sve πto piπu, neka Ëitaju „Isus“. Svaka spoznaja Boga sastoji se u osobnom iskustvu Isusa Krista, njegove blizine, ljubavi i prijateljstva.

„KĆERI SVOGA SINA“Bernard o Gospi govori s uvjerenjem i oduπevljenjem. Njoj posveÊuje divne molitve i duboke misli koje utkaje u

svoje propovijedi za marijanske blagda-ne. Njegovi sljedbenici nazvaπe ga Go spinim vitezom i pjesnikom, a u spje-vu Boæanska komedija Dante mu u usta stavlja divnu molitvu Majci Isusovoj:

Djevice Majko, kÊeri svoga Sina, poni-znija i uzviπenija od svih stvorenja, Ëvrsti putokazu k vjeËnoj domovini.

Bernardove misli o Mariji proizlaze iz duboke religioznosti obogaÊene mistiËnim iskustvom i kontemplacijom. Vrstan i uvjerljiv govornik uvjerljivo pri-kazuje svoju misao, πto se moæe Ëitati u njegovim pismima i propovijedima. Motiv koji Ëesto ponavlja poziv je na pravu poboænost koja se temelji na pro-vidnosnoj ulozi koju Marija ima u povi-jesti spasenja.

U opasnostima, u tjeskobama, u nesi-gurnostima misli na Mariju, zazovi Ma riju. Neka ti njezino ime ne silazi s usa na, neka se ne izbriπe iz tvoga sr ca; a poπto æeliπ da ti ona pritekne u pomoÊ svojim molitvama, ne zaboravi pri-mjer njezina æivota. Ako je slijediπ, ne moæeπ skrenuti s pravoga puta; ako se njoj moliπ, ne moæeπ oËajavati; ako misliπ na nju, ne moæeπ pogrijeπiti. Ako ti je ona oslo-

Marija u djeluBernarda iz Clairvauxa

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 11/2012. - 333

nac, neÊeπ pasti; ako te ona πtiti, ne trebaπ se bojati; ako te ona vodi, neÊeπ se umoriti; ako ti je nje zino druπtvo milo, prispjet Êeπ k cilju...

Iako Bernardov marijanski opus nije obilan, sadræajan je i jezgrovit, nov je u doprinosu, a ostavlja traga u razvoju marijanske znanosti i puËke poboænosti. Za njega nema nikakve dvojbe da se po Mariji dolazi k Isusu. Jasno potvruje Marijinu podloænost i ovisnost o Kristu. U svojim homilijama ipak potvruje nje-zino povlaπteno mjesto u Boæjem pro-gramu spasenja.

SVEZA IZMEĐU BOGA I ČOVJEKAU svom marioloπkom nauku Bernardo se nadahnjuje na crkvenim ocima i pis-cima prvih stoljeÊa krπÊanstva. To se posebno vidi u njegovim propovijedima za marijanske blagdane koji su se slavili u ono doba. SaËuvane su njegove vri-jedne homilije o Gospodnjem doπaπÊu, o evaneoskom ulomku „Poslan bi aneo Gabrijel…“ te blagdanima Gospina roenja i uznesenja.Bernard je zadivljen otajstvom Gospodnjeg utjelovljenja. Po boæanskom planu spasenja, VjeËna RijeË, u punini vremena, uzima ljudsko tijelo od Djevice Marije. Na taj naËin ostvaruje se najtjeπnje moguÊe jedinstvo izmeu Boga i Ëovjeka. Boæansko se pribliæuje ljudskom, a ljudsko pristupa boæanskom. Da se to moglo ostvariti, Bog je predvi-dio jedinstveno sudjelovanje, jedinstvenu ulogu jedne æene koja je darovola ljud-sku narav Bogu koji se utjelovljuje i postaje Ëovjekom.Po Bernardovu uËenju, Bog oblikuje od svoje i od Gospine biti i naravi jedin-stvenoga Krista ili, bolje reËeno, postaje

jedini Krist. Pritom je Marijina uloga od neprocjenjive vaænosti, jer je doprinijela da se Ëovjek i ËovjeËanstvo pribliæi Bogu i da sam Bog postane pristupaËan Ëovjeku. Bernard piπe:

Bog bijaπe neshvatljiv i nepristupaËan, nevidljiv i nezamisliv. Ali ipak htjede postati shvatljiv, vidljiv i zamisliv. Kako, pitat Êeπ me, kako se to zbilo? Odgovaram ti: U jaslicama, u djeviËan-skom krilu svoje majke Marije.

Dolazak Sina Boæjega na zemlju i Marijino boæansko majËinstvo dvije su istine na kojima Bernard temelji svoj bogoslovni i mistiËni nauk. Hvali Marijinu odgovornost zbog pristanka koji je dala Boæjem poslaniku. Tim Ëinom ona odluËuje suraivati u Boæjem programu spasenja. Zbog toga je, po Bernardovu miπljenju, Ëitavo ËovjeËanstvo bilo u tjeskobnom oËekiva-nju Marijina odgovora.BuduÊi da je Sinu Boæjem podarila ljud-sku narav i time pomogla da se usposta-vi sveza izmeu Boga i Ëovjeka, Marija je njezin dio. Ona je poput spojne posu-de ili, kako Bernard veli, vodovoda koji povezuje Boæji izvor æive vode s ljud-skim rodom koji æea. Marija posreduje za Ëitavo ËovjeËanstvo, za sve stvorenje, jer se u njoj susreÊu Bog i Ëovjek, boæanstvo i Ëovjeπtvo. Svojim sudjelova-njem posreduje da se ostvari jedinstvo izmeu Krista i vjernika. Boæansko sinovstvo, na koje je pozvano sve ËovjeËanstvo, ostvaruje se po tajni utje-lovljenja, a upravo u njemu Marija vrπi nezamjenjivu ulogu. Nju nastavlja svojim posredovanjem, po kojemu doseæe samu milost na izvoru da bi je posredo-vala ljudskom rodu.dar-ko

334 - ”MARIJA” 11/2012.

BuduÊi da je bez vjere nemoguÊe omiljeti Bogu (Heb 11, 6) i prispjeti konaËnom zajedniπtvu njegovih sinova, nitko se i nikada ne moæe bez vjere opravdati niti postiÊi æivota vjeËnoga ako u vjeri ne ustraje do kraja. Tako nas je pouËio Krist Gospodin (Mt 10, 22-24.13), a novi kate-kizam (br. 161) to saæeto ponavlja. Bogorodica Marija, najsavrπenije ostvare-nje vjere, to nam je zorno pokazala u svome æivotu. Stoga je stavljamo za uzor i zagovornicu uz svetkovinu Svih svetih i Dana mrtvih. PromatrajuÊi njezinu ustraj-nu vjeru lakπe i radosnije prihvaÊamo otajstvo zajedniπtva svetih u vjeri.

VELIČANSTVEN I ZASTRAŠUJUĆI DARVeliËanstven je dar vjera. NiËim se ne moæe zasluæiti, ali pretpostavlja i zahtije-va prihvaÊanje, suradnju i rast do kraja ovozemaljskog æivota. »ovjek je stvoren kao slobodno biÊe i Bog to poπtuje. »ak i onda kad pojedinac, na svoju nesreÊu, rekne Bogu NE i odluËi provesti u djelo praroditeljsku pogreπku: NeÊu ti sluæiti! Ta moguÊnost pretvara veliËanstveni dar vjere u zastraπujuÊu opomenu. Zbog toga je sv. Augustin Ëovjekovu slobodu u vjeri definirao kao terribile donum Dei = zastraπujuÊi dar Boæji. U tom smislu promatramo i evaneoski upit: Kad Sin ËovjeËji drugi put doe, hoÊe li naÊi vjere na zemlji? (Lk 18,8).

Vjera je æiva stvarnost i, kao svako æivo biÊe, mora se hraniti, njegovati i umnaæati. Katekizam daje jasno usmjerenje koja sredstva treba upotri-jebiti: Da bismo æivjeli, rasli i u vjeri do kraja ustrajali, moramo se hraniti rijeËju Boæjom i moliti Gospodina da nam vjeru uveÊa (br. 162). BuduÊi da je vjera æiva stvarnost, ona se, u ovo-zemaljskom putovanju, nikada ne doseæe u potpunosti niti se moæe reÊi: Ja vjerujem i zbog toga, duπo moja, mirno spavaj i poËivaj! Vjera je dina-miËna stvarnost i zahtijeva od nas paænju i budnost. Sluπanje rijeËi Boæje i osluπkivanje πto nam to Gospodin

Ustrajna u

vjeriBogorodicaMoja pjesma æeli te opjevati O Marijo!Koje li sreÊe pjevati o tebi!Gledati tvoje oËi...Moæe li moja pjesma opisati tvoju ljepotu O Marijo!Moæe li izrazititvoju sreÊudok u svome naruËju dræiπ Æivoga Boga!Mila KAVELJ

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

”MARIJA” 11/2012. - 335

govori izvrsna je i djelotvorna hrana vjeri. Pridruæi li se k tome i iskrena molitva, uspjeh je osiguran. Osobito ako je ta hrana redovito sluπanje Boæje rijeËi navijeπtene u bogosluæju i primijenjene u konkretnom æivljenju.To nikako ne znaËi da Êe i tada sve teÊi glatko bez zapreka i zaustava. Jer, u ovozemaljskom æivotu ipak hodimo u vjeri, ne u gledanju (2 Kor 5,7) i Boga upoznajemo kao u zagonetki … djelomiËno (1 Kor 13, 12). Vjera u Boga obasjava naπ æivot i konkretno djelovanje, ali nije rijetkost da se æivi u zastraπujuÊoj tami. Izvanredni svje-doci i uzori vjere kroz povijest svje-doËe da su Ëesto prolazili kroz mnoge i teπke kuπnje æiveÊi dugo u potpunoj tami. Upravo se u tome kalila njihova vjernost Bogu. I ostvarivala istinitost mudre izreke: U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci.Okruæenje u kome danas æivimo Ëesto je veoma daleko od ideala πto ih navijeπta i preporuËuje krπÊanska vjera. Iskustvo zla i patnje, oËitih druπtvenih i politiËkih nepravda, neizbjeænost smrti … ogromne su prepreke pa Ëak i suprotnosti navjeπtaju Radosne vijesti. Sve to moæe uzdrmati vjeru i staviti je na velika iskuπenja. I mnogi pokleknu. Osobito oni koji ne koriste prikladna sredstva za podræavanje i umnaæanje vjere, kao πto su sluπanje RijeËi Boæje i ustrajna ponizna molitva sve dok nam se Bog ne otkrije u potpunosti kad Êemo ga gledati licem u lice.

PRIMJER MARIJINE USTRAJNOSTIU dinamiËnom æivotu vjere od velike su nam koristi uzori poznatih svjedo-

ka vjere. Katekizam (br. 165) na prvo mjesto stavlja Abrahama koji je povje-rovao Bogu u nadi, protiv svake nade (Rim 4, 18), a odmah iza njega bl. Djevicu Mariju koja je na putu vjere proπla i noÊ vjere (Ivan Pavao II.) proæivljavajuÊi trenutke muke svoga Sina i tamu njegova groba. Promatrala je svoga Sina kao Ëovjeka boli, viËna patnjama… prezrena … crva a ne Ëovjeka. Tada se u punini ostvarilo proroπtvo Starca ©imuna: I tebi Êe maË boli probosti duπu (Lk 2, 35). A upravo u tom trenutku njezina vjera doseæe svoj vrhunac i njezin pristanak na Boæju ponudu svoju puninu.Apokrifna evanelja Ëesto prikazuju Mariju kako zajedno sa svojim Sinom doæivljava Ëudesne Boæje zahvate i neobiËna Ëudesa. Sluæbena su evanelja daleko od toga. U njima je opisana Marijina vjera sa svim izazo-vima i kuπnjama, neznanjima i borba-ma. Nije joj bila jasna Boæja poruka kod navjeπtenja pa je pitala anela: Kako Êe to biti? Ni ona ni Josip nisu razumjeli rijeËi koje im je rekao nji-hov Sin (Lk 2, 50). Ali Marija je dobro pamtila sve dogaaje i Ëesto o njima razmiπljala. I rasla u vjeri.I ne Ëudi da su se upravo oko nje okupili apostoli nakon Isusova uskrsnuÊa od mrtvih da u molitvi iπËekuju dar Duha koji Êe ih prosvije-tliti i uvesti u svu istinu. To je puto-kaz svim vjernicima. Poput Marije hrlimo u borbu vjere koja je pred nama i usmjerimo pogled u ZaËetnika i Dovrπitelja vjere Isusa (Heb 12,1). Jer spasit Êe se samo onaj koji ustraje do kraja!Marko BABIΔ

k u l t u r a

336 - ”MARIJA” 11/2012.

SluæeÊi se metafiziËkim hiperrealizmom, ekscentriËni iluzionist brkova podignutih uvis, katalonski nadrealistiËki slikar Salvadore Dalí (1904.-1989.) umjetniËko nadahnuÊe nalazio je u teoriji moderne psihoanalize izraæavajuÊi na maπtovitim likovnim motivima simbolizam irealnoga automatizma. Stoga nije neobiËno da je “spasitelj slikarstva”, kako je sebe nazi-vao, postao provokator za sve ljubitelje lijepe umjetnosti, pa i krπÊanske vjernike.Ako ga odvojimo od prirodnih halucinaci-ja i kozmiËkih snova, preko kojih je osli-kavao znanstvene vizije, i vratimo ga u religiozni misticizam, u njemu Êemo otkri-ti umjetnika krπÊanske simbolike koji se nadahnjivao na renesansnim majstorima.Od njegovih poznatih religioznih djela moæda je Madonna de Port Lligat, osli-kana u tri verzije, postala sinonim za krπÊanski nadrealizam. Prvu, iz g. 1949., ulje na platnu (37,5 x 48,9 cm), danas u Haggerty Museum of Art na Mariquette University u Milwaukete u AmeriËkoj dræavi Wisconsin, pokazao je papi Piju XII. u privatnoj audijenciji u Rimu, 23. studenoga 1949., i dobio pohvalu za ori-ginalnost krπÊanske umjetnosti. Druga slika, iz g. 1950., ulje na platnu (69 x 144 cm), danas u zbirci Minami u Art Museum Fukuoka u Japanu, poneπto je pojednostavljena sadræaja. TreÊa slika, iz g. 1956., ulje na platnu (800 x 1200 cm), danas u zbirci Lady Beaverbrook u New

Brunswick u Kanadi, nastala je kao nastavak koriπtenja kvantne teorije u likovnoj umjetnosti.

S DJETETOM NA PRIJESTOLJUDa bismo prouËili neobiËne prizore osli-kane u transcedentnom nadrealistiËkom ekspresionizmu, opisat Êemo drugu sliku koja najvjernije tumaËi Dalíjev doprinos suvremenoj marijanskoj likov-noj umjetnosti.Madonna de Port Lligat prikazuje Gospu na prijestolju s Djetetom u naruËju. U otvorenu okviru zlatne boje, simbol kolijevke, koji je sastavni dio njezinih grudi, u molitvenu poloæaju Gospa pridræava neroenog Isusa. Pognute glave i naranËaste kose, goli Isus pluta iznad zelenog jastuka, pridræava kriæ, simbol muke, i kraljevsku jabuku, sim-bol pobjede, s urezanim prozirnim okvi-rom u prsima, simbol vjeËnosti, dok mu sjena nogu i ruku pojaËava trodimenzio-nalnu prividnost.

Nadrealistička

Gospa

k u l t u r a

”MARIJA” 11/2012. - 337

U baroknoj viπeslojnoj haljini pastelnih boja, s crvenim haljetkom i plavim ruka-vima, poËeπljane kose, s rasjekotinom po sredini glave i Ëela, bez aureole, Gospa sjedi na prijestolju od sedam dije-lova i lebdi u fluidnu prostoru. Podnoæje, kao vodoravna stuba, ukraπeno je jabukom i limunom te svile-nom maramom u obliku ispisane perga-mene, πto je simbol zbirke pjesama pri-jatelja fra Angelica Chaveza La Virgen de Port Lligat. Sjedalo je ozidano i oæbukano, vidi se sa strane kao dva okomita nosaËa. Rukohvat je visok i odvojen od sjedala. Umjesto aureole, dva simetriËna zavrπetka, s polukruænim nutarnjim dijelom, tvore otvoreni kriæ. VeÊ iz opisa likovnog motiva vidljivo je koriπtenje simbolike kao glavnoga pokretaËa nadrealistiËke umjetnosti.Gospino prijestolje simbolizira slavoluk koji uokviruje apsidu u crkvama. Upravo se u prezbiteriju, preko sveÊeniËkih ruku, na oltaru, raa Spasitelj, kao nekoÊ iz Gospine utrobe. Zato se preko otvorene utrobe, kao preko sveÊeniËkih ruku, raa Isus koji Êe biti poloæen u majËino krilo, odnosno na oltar u crkvi. Iznad prijestolja izdiæe se πkoljka sv. Jakova, simbol otvorena neba, iz koje se na tankoj niti spuπta jaje, simbol poËetka novog æivota, dok sa strane lebde dvije πkoljke, tamni jeæinac i Petrovo uho, te razbijeni tanjur s ribom, simbol ljudske prolaznosti.Zapravo, prijestolje s Gospom i Isusom lebdi nad zaljevom Port Lligat πto ga simboliziraju dva istaknuta grebena, kao ulaz u istoimenu morsku luku. Zemaljski i nebeski svijet razdvaja nevidljiva nit koja prolazi kroz Gospino srce, odnosno kroz Isusov mozak. U srediπtu slike, kao

iz nebeske kolijevke, raa se Isus u Gospinoj utrobi. Majka prihvaÊa Boæju volju, simbolizirano posjekotinom na glavi, i poboænim naklonom prema Djetetu, kao posrednica izmeu neba i zemlje, predaje Spasitelja krπÊanima.

KRŠĆANSKA LUKA SPASAAko je Dalí sa æenom Galom, koja mu je posluæila kao model, æivio u skrovitoj uvali u Port Lligatu, u blizini Cadaquésa, jasno je zaπto je njegov nadrealistiËki krπÊanski simbolizam doπao do izraæaja na slici. Toliko je srastao s tim ribarskim naseljem, koje mu je, bjeæeÊi od progo-nitelja i oboæavatelja, bilo kao luka spasa, da je u njemu sagradio kuÊu, danas Casa Museo de S. Dalí. Zato je preko ekspresionistiËke slike Madonna de Port Lligat s nadrealistiËkim simboli-ma poslao poruku vjernicima da je Gospina utroba postala krπÊanska luka spasa, jer je rodila Spasitelja. Ujedno je tom slikom zahvalio svojoj majci Felipi koja ga je rodila.PromatrajuÊi sliku, uistinu moæemo reÊi da je to bio poËetak nove umjetniËke prakse koju je primijenio S. Dalí, kad je u plutajuÊem prostoru, gdje objekti lebde bez stvarne povezanosti, pokuπao realistiËki prikazati kvantnu teoriju, kako je govorio, pomoÊu koje dematerijalizi-rana tvar postaje produhovljena. Zato njegovi oslikani likovni motivi postaju nova biÊa koja iæaruju posebnu æivotnu energiju. Njegova je uloga, da kao umjetnik, oslika svjetlosni trag koji ostavlja nova nadrealnost. Tako se, prema njegovoj teoriji, punoj simbolike, raj nalazi u grudima vjernikâ, u ovom sluËaju u Gospinoj utrobi iz koje se rodio Spasitelj.Ante Branko PERI©A

æ i v i m o u o b i t e l j i

338 - ”MARIJA” 11/2012.

Zajedno sa Stvoriteljem, supruænici su sustvaratelji novog æivota koji im je darovan. O njihovu DA æivotu ovisi i buduÊnost svijeta. Kad u taj odnos ue nemir koji prekine dijalog i poremeti komunikaciju, kad nema viπe mjesta lju-bavi ni æivotu - umre i zajedniπtvo.

POZVANI NA LJUBAVPozvani æivjeti æivot u punini, muæ i æena pozvani su na doæivotnu ljubav i vjernost u dobru i u zlu te otvorenosti æivota i komunikaciji u kojoj se izmje-njuju informacije. Takav odnos zahtijeva i razgoliËenje istine o samome sebi, isti-ne gologa tijela, razgoljenoga duha, golih osjeÊaja. Pred darom novog æivota, uz dozu radosti nose i strah... Premda u ljubavi nema straha, obiËni smrtnici strahuju i strepe, jer nesavrπeno ljube. Gdje je ljubav, tamo je i æivot.

UMIRANJE SEBILjubav u zajedniπtvu je zahtjevna. Umirati sebi, da drugi pored mene raste, junaËko je djelo poniznosti i poærtvovne ljubavi. Æivjeti umiruÊi sebi i u tom umiranju postojati te voljeti i raati æivot. Umirati a ne umrijeti nego postojati za drugog i dopustiti da u mene uraste i pored mene naraste. I premda ugroæava moj æivot i moju slobodu, ego (ja) joπ uvi-

jek æivi i raste zajedno s onim πto tebe Ëini radosnim i sretnim, pa makar to bilo i moje umiranje.

SLUŽENJE ŽIVOTUKad je dvoje supruænika ispunjeno lju-bavlju i predanjem, i njihova je ljubav u sluæbi æivota, a oni ponizni sluæbenici Gospodnji, u dosluhu istine otvoreni govoru ljubavi koja u srce njihova odnosa stavlja moguÊi æivot. Istina o nemoguÊnosti prihvaÊanja umanjuje odgovornost, ali ne i Ëinjenicu da je æivot moguÊ i kad ga nismo u stanju prihvatiti. U tom trenutku osnovno je pitanje, jesmo li spremni i pretrpjeti i otkinuti neπto od sebe, od svoga koma-da, od svoje usaljenosti, inertnosti, kolo-teËine i πto smo u stanju dati da sluæimo æivotu.

ŽIVOT U DUHUKad fizioloπke funkcije onemoÊaju i klone tijelo, Duh joπ æivi, æivi i tijelo, æivi i ljubav. Premda nesposobni za raanje, oni koji su otvoreni æivotu veli-ka su potpora svima koji se boje, koji nemaju ni snage, ni hrabrosti, ni prosto-ra, ni novca za prihvat novog æivota. U molitvi i duhu mogu biti u sluæbi æivota i stvaranju pozitivna ozraËja za njegovo prihvaÊanje. Umiranje sebi da drugi æivi junaËki je Ëin...

SEBIČNO UMIRANJEPostoji i drukËije umiranje, premda se na prvi pogled Ëini kao æivot u izobilju. Uæitak kojemu teæimo moæe zarobiti duπu, duh i tijelo, kada postane priorite-tan u æivotu. I proæme tijelo straπÊu, uzme pozornost i potroπnju usmjeri nje-govu ostvarenju. Ako na prvom mjestu

Komu iličemuumiremo

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 11/2012. - 339

u naπem æivotu nije Bog koji je ljubav i æivot, svaki drugi poriv, idol, ideja koja nas okupira, oduzima nam æivot i kad mislimo da æivimo.

OVISNOSTModerna i prastara bolest. Moderna su sredstva ovisnosti, a bolest je vrlo stara. Konzumiranje alkohola, duhana, inter-neta, novca.... kockanje, droga pored uæitka koji donosi i oslobaa od nape-tosti i surove stvarnosti. Strast stavlja okove ropstva koje, usmjerivπi Ëitavu æivotnu paænju, zarobi duh i potroπi i materijalna sredstva i vrijeme, zavlada umom i srcem. I tada Ëovjek teæi samo jednom cilju - kako pribaviti sredstvo i ostvariti uæitak. Umire sebi za ostvarenje uæitka koji ga ubija i baca na dno pono-ra. Koliko uniπtenih æivota, propalih

brakova, izgubljenih mladosti ... egzi-stencijalnog vakuuma neispunjena Ëeænjom za vjeËnim vrijednostima!

POMOĆJoπ uvijek ima onih koji su spremni dio sebe, svoga æivotnog vremena i svoje ljubavi darovati drugima. Prepoznavπi poπast i strahote koje za sobom dono-se bolesti ovisnosti, osnovali su komu-ne i klubove za pomoÊ i lijeËenje bole-sti ovisnosti. »itavo jedno selo nazvali su MajËinim selom i posvetili ga bl. Djevici Mariji. Molitvom i radom, i roditelji i djeca, uz pomoÊ dobrih lhudi u MajËinu krilu nalaze utjehu, ljubav i put k izljeËenju.S Marijom na djelu iz smrti prelaze u novi æivot.

SAMO JE U BOGU MIRSamo je u Bogu mir, jedino je u njemu spasenje, æivot koji oslobaa od ropstva smrti za novi æivot. Premda je po ljud-skoj naravi teπko ostvariti æeljeni mir poπtujuÊi pravila æivota, jedino s Gospodinom moæe se æivjeti u Istini i Ljubavi slobodno i osloboeno od spona i strahova koje nose sa sobom prolazni uæici.

GODINA VJERENa poËetku Godine vjere, u kojoj smo pozvani produbljivati svoju vjeru i u njoj se obnavljati, preporuËimo se bl. Djevici Mariji, da nam svojim primjerom pokaæe i zagovorom izmoli taj veliki dar kojim nas Duh vodi iz smrti u æivot.Marijo, Majko, blagoslovi naπe obitelji i pomozi sve one koji u tvom krilu traæe zaπtitu, lijek i slobodu djece Boæje!Danijela DE MICHELI VITTURI

340 - ”MARIJA” 11/2012.

Lik Majke Gospodinove u likovnoj umjetnosti susreÊemo dosta rano u rimskim katakombama u koje su pokapani krπÊanski muËenici i vjerni-ci. Prvi krπÊani u njima su se okupljali na zajedniËku molitvu, euha ri stijsko slavlje i bratsku gozbu. Krije pili su ondje svoju vjeru, jaËali nadu i grijali se u ljubavi kako bi mogli nastaviti svagdanji æivot, koji je bio izloæen opasnostima. Te prostorije s vreme-nom ukraπavaju svetopisamskim pri-zorima, meu kojima se istiËe otajstvo Kristova utjelovljenja kao i lik Majke Gospodinove. U tim jednostavnim sli-kovnim prikazima zrcali se vjera onog vremena. Oni su svojevrsna vjerona-uËna pouka, razumljiva i nepismeni-ma, preko kojih su prvi krπÊani dokuËivali sadræaje svoje vjere.

GOSPA S PROROKOMU katakombama sv. Priscile, na Via Salaria u Rimu, nalazi se freska Go spe s Djetetom i prorokom. Ubrajaju je meu najstarije slikovne prikaze u krπÊanskoj umjetnosti, a

potjeËe iz II. ili iz prve polovice III. stoljeÊa. Predstavlja glavnu istinu krπÊanske vjere: Sin Boæji Ëovjekom je postao utjelovljenjem u krilu Marijinu.Ia ko je freska u donjem dijelu oπte Êena, na njoj se jasno vide sve prika zane osobe. U srediπtu je Gospa koja sjedi i razmatra. Na njoj je πtola i kratki veo, a glava joj lagano nagnuta prema desnom ramenu. Rukama u krilu podræava dijete Isusa. Poviπe Gospine glave istiËe se zvijezda.Gospi s desne stoji prorok. U lijevoj mu je ruci svitak, a kaæiprstom desnice pokazuje na zvijezdu ponad Gospe s Djetetom. Po miπljenju nekih, to je Bileam koji je proro-kovao kako “od Jakova zvijezda izlazi, od Izraela æezlo se diæe!” (Br 24, 17). Drugi dræe da je rijeË o proroku Izaiji i njegovu poznatomu proroËanstvu: “Evo zaËet Êe djevica i roditi sina!” (Iz 7, 14). NavjeπÊujuÊi Mesijin dolazak, Izaija doduπe ne spominje zvijezdu, ali na pjesniËki naËin upuÊuje na puninu svjetlosti, koja Êe zasjati Mesijinim roenjem: “Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista slava Jahvina” (Iz 60, 1).Prikaz istiËe starozavjetno iπËekivanje Spasiteljeva dolaska. To se proroπtvo ostva-rilo u roenju Isusa, utjelovljenoga Sina Boæjega, zaËeta po Duhu Svetom i roena od Djevice Marije. Marija ga raa i dariva ljudima, po Ëemu je najËistija slika Crkve.

ANĐEOSKI NAVJEŠTAJI evaneoski izvjeπtaj o navjeπtenju Isusova roenja vrlo rano uπao je u krπÊansku umjetnost. I njega nalazimo na jednoj od fresaka u rimskim katakomba-ma sv. Priscile, koja potjeËe s kraja II. stoljeÊa. Veoma je vaæna ne samo za likov-nu umjetnost nego i za povijest bogoslov-lja i πtovanja. Majka Gospodinova zauzima

Koja je najstarija Gospi

”MARIJA” 11/2012. - 341

na njoj glavno mjesto. Likovni umjetnik æelio je izraziti osjeÊaj vjere koji su krπÊani ondaπnjeg vremena gajili prema bl. Djevici Mariji.Aneo, u odijelu kakvo susreÊemo na likovima svetaca, s uzdignutom desni-com stoji pred Marijom u trenutku kad joj upravlja Boæju poruku, dok Marija sjedi na sjedalici s naslonjaËem i pozor-no sluπa. Motiv prekriva Ëitavu plohu, a Marijin stav kao da hoÊe izraziti njezinu uzviπenost u odnosu na anela. Radi se o jedinstvenu prikazu Majke Isusove koja je, s Djetetom u naruËju, u srediπtu dogaanja u odluËnom trenutku povije-

uruËe mu svoje darove. Mali Isus u srediπtu je dogaanja. Njemu se obraÊaju mudraci koji mu iskazuju poπtovanje, a njima ga pokazuje Majka. Ona je u sjedeÊem stavu, iz Ëega proizlazi da zasluæuje posebnu pozornost i osobito poπtovanje.

OTADA DO DANASLikovna umjetnost veoma je rjeËit svjedok, koji govori potezima i boja-ma. Iz slikovnih prikaza jasno se vidi mjesto koje Majka Gospodinova zau-zima u vjeri i poboænosti krπÊana vremena u kojemu su prikazi nastali. U poËetku se pojavljuje kao majka s Djetetom na krilu i kao moliteljica, a ta dva tipa likovnog prikaza postat Êe temeljnim predodæbama i za kasnije prikaze koji se s vremenom malo-pomalo razvijaju. Temelj za njegov procvat postavio je g. 431. sabor u Efezu, koji je utvrdio da se bl. Djevicu Mariju moæe nazivati Bogorodicom (Theotokos). Njezino πtovanje otada sve viπe buja, a razvija se, preoblikuje i obogaÊuje i prikaz njezina lika.Petar LUBINA

na slika i gdje se nalazi?

sti spasenja, πto pokazuje da se umjet-nik doista zanimao za Marijinu osobu i za njezinu ulogu u djelu spasenja.

POKLONSTVO MUDRACANa slikama u katakombama veoma je Ëest prizor poklonstva mudraca, na kojima je redovito prikazana i Majka Gospodinova. Ona se obiËno pojavljuje sjedeÊi na sjedalici s naslonom i djete-tom Isusom u naruËju, dok se mudraci pribliæavaju da se poklone Djetetu i

r a z g o v a r a l i s m o

U studenomu se posebno sjeÊamo Vukovara i njegove tragedije koja ga je pogodila u Domovinskom ratu. Ana Prπlja jedna je od Vukovaraca koji su morali napustiti svoj dom, ostaviti sve πto su imali i traæiti kamo Êe glavu sklo-niti sa svojom djecom. Razgovaramo o njezinu æivotnom putu.- Bilo je æalosno kad sam g. 1991. kre-nula iz Vukovara i ostavila u njemu petero branitelja, Ëetvoricu sinova i petog supruga. Bila sam beskrajno tuæna. U mislima sam prebirala: Boæe moj, hoÊemo li se ikad viπe vidjeti i sastati?! Dok je autobus vozio, gledala

sam gardiste i svoje sinove te se mislila: Boæe moj, zaπto sam ja u JNA spremala muæa i Ëetvoricu sinova kad oni danas moraju s tom vojskom boj biti i ginuti?!- Kako ste dospjeli u Berak?- Mama mi je umrla kad sam imala pet godina. Ostalo nas je petero iza nje. Djed se morao brinuti o nama, jer je tata radio izvan kuÊe. Rasli smo kao ptice u πumi. Dani su prolazili. S vremenom smo se raziπli. Udala sam se u 18. godi-ni. Muæ mi je bio siromaπan. Rodila sam troje djece veÊ u Bosni, otkuda smo se odselili u Berak kraj Vukovara. Kupili smo kuÊicu izvan sela, kraj potoka. Nismo u mjestu prihvaÊeni, jer smo bili doseljenici, a kao Bosanci, za njih smo bili ljudi manje vrijednosti. Zato muæ nije mogao naÊi posao, nego je hodao na nadnice u bogatijih, a i ja s njime, da bismo zaradili za kruh. VeÊinom smo radili u Srba, koji su dobili zemlju i kuÊu u kolonizaciji g. 1948. i mirovine, navodno kao borci II. svjetskog rata.

Vukovarski

križ

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 11/2012. - 343

Najteæe sam podnosila njihove uvrede, πto Êe mi tolika djeca. Ja sam imala u Boga veliko pouzdanje i vrπila njegovu volju, i dalje raala - Bogu hvala, osme-ro! Nakon poroda ostajala bih kod kuÊe koji tjedan, a dalje je s djecom bila sve-krva.- Kamo ste iπli?- Iπla bih po danu na nadnicu, a naveËer na potok, prati djeËje krpice, ono malo robice πto su imala. Suprug je zatim otiπao u Austriju, da bi zaradio za kuÊu i zemlju, jer se od nadnica moglo zaraditi tek da bismo se prehranili. Zimi bismo sjekli trstiku. Gazili bismo vodu do pojasa. Imali Ëizme ribarice, koje bi trstika brzo probuπila. »im ue voda, noge se smrznu, pravo slede. Tada bismo zapalili πaπa i od trstike listove, da ugrijemo noge i nastavimo sjeËu. Kad bi bio led, bilo bi lakπe. No, kad pukne i propadnemo, morali smo jedno drugo izvlaËiti. Iznosili bismo snopove trstike, a susjedi Srbi smijali bi nam se i zlobno se naslaivali: Nek se pate kad hoÊe imati djecu!- A u proljeÊe?- U proljeÊe bismo iπli kupiti puæeve. Odlazili smo i po 10 km daleko, pa znali nakupiti i po 50 kg. Na leima bismo ih nosili, jednu vreÊu ja, drugu suprug. I malo-pomalo se micalo. PoËeli smo imati i viπe krava i ovaca, prodavali bismo sir i janjce. Viπe nismo morali iÊi na nadnice. Takvim radom doπli smo do 4 kuÊe, 17 jutara zemlje, 600 stabala πljiva, vinogra-da sa 600 Ëokota... Imali smo i traktor s prikljuËcima za obradu zemlje, kamion, automobil, veliki motor i joπ mnogo toga... I u jednom trenutku ostadosmo bez iËega. Sve nam to neprijatelji uzeπe! Boæe moj, sada samo tebe imam!

- Kako je stanje danas?- Supruga mi je nestalo. Ne znam za njega. Jedan mi je sin poginuo, a drugi bio zarobljen i odveden u StajiÊevo. Devet mjeseci bio je u logoru i proπao razliËita muËenja. TreÊi sin bio je dva-put ranjen... Svi su mi krenuli Boæjim putem i nisu se od njega makli, upali u alkohol, drogu, prostituciju, pa sam toliko sretna.- Kamo ste krenuli iz Vukovara?- Najprije smo bili neko vrijeme u Zagrebu, a onda sam morala iÊi u Belgiju radi transplatacije bubrega svoje djece. Bubrege su dobili, kÊerka se udala, a sin se oæenio. KÊerka je nakon nekoliko godina otiπla na drugi svijet, ”vratila se u kuÊu OËevu”, a sinu, hvala Bogu, bubreg dobro sluæi veÊ 15 godina, ima dvoje djece... Æivi za njih. Doπla u tuu zemlju, tuæna i æalosna s dvoje bolesne djece, bez ika-kva znanja jezika, ali je Bog bio s nama i davao nam snage. Ondje sam ostala do g. 2005. i vratila se u Zagreb.- Kako ste sada?- Sad imam æive πestero djece i 17 unuËadi (sa mnom na fotografiji), a u nebu dvoje djece i, vjerujem, muæa. OsjeÊam se veoma bogatom. U radosti dane provodim na zemlji, a nadam se da Êu tako i u nebu sa svojom djecom i suprugom. Brinu se za mene i posjeÊu ju me i djeca moja i kumina, koja su ostala bez roditelja a ja se za njih brinula kao roena majka, do mene dræe kao da sam im majka. Vjerujem da me je Majka Meugorska vodila i uz Isusa dræala, da sam sve to mogla izdræati, pa sam joj posebno zahvalna.Ana VR»EK

m o j a d j e c a i j a

344 - ”MARIJA” 11/2012.

PoËelo je πaljivo, a tako to Ëesto bude. Kazala sam:- Gotovo sam se zaljubila u Sulejmana, onako snaæna, lijepa, osjeÊajna, roman-tiËna!- Ti si stvarno poblesavila! - vrti se Romeo oko televizora.- Ljubav je to! U njezinim godinama svaπta se dogaa. Mogao bi ti malo viπe paænje posveÊivati svojoj vlastitoj æeni - pecka ga Emanuela.- Izbit Êu joj ja Sulejmana iz glave!- Odmah crveni karton! - viËe mali Bartol.Pucamo svi od smijeha kako je brzo pokupio taj izraz koji Romeo dijeli tako Ëesto onima koji mu idu na æivce.- Crveni karton odvratnom TurËinu! - podupire Romeo Bartola i nastavlja: Malo nam je jada zadao kroz stoljeÊa! Sad su ga kupili i doveli da nam srce para od dobrote i divote. Dolazi mi uokviriti njegovu sliku pa ju objesiti na zid da mu se gospoa klanja. Marπ! Bjeæi! Gasi televizor, razbit Êu ga!- Crveni karton! - viËemo svi. Tako je ta serija skinuta s programa. No, kako bismo se ipak neËim trebali zabaviti i skratiti veËer, dovijamo se πto bi to moglo biti.ZajedniËka molitva? Bilo bi divno, ali... Hajde nas okupi! Kad je molitva u pita-nju, svi se razbjeæe. Nikoga nema u kuÊi. Svi se pravdaju kako nema pro-

blema, hoÊe ali ne sada. Sada ne mogu, ali kad mognu... Tjeπila sma se kako Êe biti bolje kad doemo na selo. Tijekom dana radit Êemo na polju. NaveËer Êemo moliti. Onda opet nedjeljom zajedniËke svete mise. Bit Êe to æivot kao iz snova. Baπ sam se radovala na te pomisli, ali...ZajedniËka molitva odmah je propala. Emanuela i njezino druπtvo noÊu su izlazili, kroz jutro spavali, malo neπto po danu radili. »im se smraËi, poËinjalo je spremanje za izlazak.- Ne moæe to tako! Tako se ne radi! To je propast! NeÊeπ van! - vikala sam. Ono bi se samo bezoËno okrenulo:- Imam 18 godina. Punoljetna sam!»ak je i Romea uspjela okrenuti. Istina, on je uspio poveÊati broj radnih sati. Ali ono noÊu - ni on nije uspio nimalo skresati.ZajedniËka nedjeljna sveta misa. E, tu smo uspjeli ostati zajedno. U krasnoj crkvi punoj zavjetnih darova i umjetnina mladi sveÊenik pun Duha Boæjega i lju-bavi za povjereno stado dræi nadahnutu propvijed. Svaka rijeË pada poput kiπe na æednu zemlju. Na izlasku iz crkve starica Ana stiπÊe mi ruku:- Jesi li vidjela - nikoga, a toliko sam se molila da nam Bog dodijeli dobra sveÊenika. Koji je ovo blagoslov - ne znamo ga cijeniti!- Gdje su ostali mladi? - pitam Emanuelu.- Normalno, spavaju. Nemaju oni rodite-lje kao ja da me bude i viËu: Diæ’ se, misa je!Mora da sam reagirala, poskoËila je odmah:- ©to me gledaπ i Ëudiπ se?! Petorica mojih prijatelja odlazi na brod. Dvije

Crvenikarton

prijateljice naπle su posao vani. ©to Êe ove zime na selu biti tuæno! NeÊu uopÊe viπe dolaziti!- Tuæne i puste su naπe kuÊe. Brπljan ih grli. Umjesto plaËa djece, plaËne povor-ke ispraÊaja. Samo se pitaπ tko je sljedeÊi i koliko nas je ostalo - odlazeÊi mrmlja starica Ana.- Misli ljudske ostaju uvijek zemaljske, a Bog ima svoj plan sa svakim narodom i Ëovjekom! - kliËe moj Romeo i dodaje:- Tjeraju nas moderni Sulejmani. Ovdje da nema æivota?! Tko to moæe razumjeti da je seljak na svojoj zemlji gladan?- Jedino su groblja puna. Tiha i tajan-stvena. Boæe, Gospodaru neba i zemlje, koliko si ih primio u svoje krilo, daruj im pokoj vjeËni! - πapuÊem.Nad grobnom ploËom molimo OËenaπ. Mole i oni gore za nas, to osjeÊamo i dobro znamo. Naπi maleni gledaju sve to. Promatraju i upijaju. Neka ih, neka uËe da smo ovdje na zmelji samo putni-ci, ljudi u prolazu. Da nam se broje koraci i piπu dobra djela. Domovina je naπa na nebesima! Nebeska Majka u druπtvu svetih i anela Ëeka nas ondje i raduje se naπem dolasku... I promatra nas iz nebeske slave, odakle o nama i danas vodi skrb, gleda nas, pazi na naπe korake. Nemirno je srce naπe dok ne otpoËine u Gospodinu...- Moæda bi gospoa o tome ËeπÊe tre-bala misliti, a ne o Sulejmanu! - bocka moj Romeo.©ibam ga pogledom, a on nastavlja:- Jurimo tako brzo, dok se okrenemo veÊ smo pri kraju puta. Blagoslovi nas, Gospodine, a svim vjernim pokojnima daruj svoj vjeËni mir. I svjetlost vjeËna svijetlila njima, a nama stalno prebivala u umu. Amen.R. T.

m o j a d j e c a i j a

s v i j e t l i l i k o v i

346 - ”MARIJA” 11/2012.

Elizabeta KulundæiÊ roena je g. 1921. u Derventi i πkolovala se u Sarajevu, ali je od g. 1947. do smrti, 31. kolovo-za 2012., æivjela u Osijeku. Sav njezin æivot bio je predanje Bogu i beskrajna ljubav prema Isusovoj Majci. Marija joj je od najmlaih dana bila uzor, poticaj i nadahnuÊe, a njezina dje-viËanska ËistoÊa i duhovno majËinstvo æivotni program. U Sarajevu je pohaala TrgovaËku akademiju, stano-vala je u zavodu Ëasnih sestara i bila Ëlanica Marijine kongregacije. Kao tek zaposlena ekonomistica, po povratku u Derventu, poËela je okupljati djevoj-ke i oduπevljavati ih za ËistoÊu srca i predanje Bogu po uzoru na Mariju. RijeËi “Evo sluæbenice Gospodnje“ bile su njezin æivotni program. Mnoge dje-vojke, koje su se oko nje okupljale i s njom razgovarale o najdubljim tajnama svoga srca, bile su tako otvorene Duhu Svetom da su odlazile u razliËite samostane ili su se udavale i postajale dobre i vjerne supruge i majke brojni-joj djeci negoli njihove vrπnjakinje.

ZA ODGOVORNOST I ZRELOST”Teta Elza”, kako su je svi zvali, odga-jala je svoju duhovnu djecu za odgo-vorne, zrele, duhom jake æene koje se neÊe uplaπiti iskuπenja, kriza i razliËi-tih poteπkoÊa, nego ih s Gospom i Isusom znati nositi i prikazivati Bogu

kao neprocjenjiv dar svoje duπe. Svagdano je iπla na svetu misu i raz-matrala, Ëitala je mnogo duhovne lite-rature, a i svojoj je duhovnoj djeci uvijek davala za Ëitanje neπto πto Êe ih i duhovno, i intelektualno, i moralno, i kulturno obogatitit i oplemeniti. Kao poslovna æena, znala je koliko je osobna kultura ophoenja, odijevanja i ponaπanja u razliËitim æivotnim situa-cijama vaæna, pa je i svojim je duhov-nim kÊerima preporuËivala da, s Marijom, svoju mladost i svoj æivot proæive u osobnom dostojanstvu, æenstvenosti i intelektualnoj zrelosti. Osobito je bliskom doæivljavala sv. Tereziju Avilsku zbog njezine poboænosti, produhovljenosti, ali i praktiËnosti, kreativnosti, vizionarstva i - poduzetnosti! Bila je æena biblijske mudrosti.Kad je, na Veliki Ëetvrtak g. 1968. doæivjela nadahnuÊe da osnuje Obitelj æena koje Êe æivjeti u svijetu, ali po uzoru na Mariju biti posve obiËne, neprepoznatljive po odijelu, ali dubo-ko predane Bogu u djeviËanstvu, siromaπtvu i posluπnosti, u prvom redu svom biskupu - nitko i niπta je nije na ostvarenju toga plana moglo pokolebati ni zaustaviti. Potaknute Tetinim primjerom, u poËetku su mnoge djevojke potrËale tom cilju, ali su se umorile i predomislile. Ipak, lju-bav prema Gospi u njima je ostala i one su je slijedile u supruæniπtvu i materinstvu. Teti su i danas zahvalne za odgoj. Ali - dolazile su druge, i - ostajale! Tetino nadahnuÊe zaæivjelo je osnivanjem Svjetovnog instituta Obitelj Malih Marija 5. travnja 1969. Dekretom o priznanju biskupa Δirila Kosa 4. listopada 1975., Obitelj je

Žena biblijskemudrosti

”MARIJA” 11/2012. - 347

obogatila duhovni svijet –akovaËko-osjeËke nadbiskupije.

OSPORAVANA I TUŽIVANAZbog proroËkoga gledanja u buduÊnost, tetu Elzu ne samo da su osporavali neki sveÊenici nego su je i biskupu tuæili. Zbog toga je trpjela, ali je ni to nije pokolebalo. Ona, njezin duhovnik fra Donat Kranjec, koji je i djevojkama bio duhovni voa, te nekoliko djevojaka, tada vrlo mladih srednjoπkolki i studentica, osobno su otiπli na razgovor biskupu Bauerleinu g. 1969. i predstavili mu svoje djelova-nje s programom. On ih je oËinski blagoslovio i hrabrio da nastave moliti i raditi Bogu na slavu, Gospi na Ëast i vjeËno dobro svojim duπama te svima kojima Êe biti poslane. Posebno je hrabrio buduÊe nastavnice, da ne zataje Boga i svoje vjersko uvjerenje, pa makar po cijenu trajnoga, duhov-nog muËeniπtva, sve do gubitka rad-nog mjesta. Teta je u tom bila uzor. Nikad nije prihvatila napredovanje u poslovnoj karijeri, jer bi to znaËilo - odreÊi se Boga i sebe same.Teta Elza, fra Donat i Ivan ©eπo, tada kapelan u osjeËkoj ”katedrali“ na tom

su podruËju bili jednako zahtijevni. UpuÊivali su na Evanelje: “Tko god se, dakle, prizna mojim pred ljudima, priznat Êu se i ja njegovim pred Ocem, koji je na nebesima“ (Mt 10, 32).

PROROK SVOGA VREMENADanas, kad su vjernice laikinje u Crkvi dobro doπle kao vjerouËiteljice, teolo-ginje, i kad ih se ohrabruje na svagda-no zauzimanje u Crkvi - jasnije vidimo koliko je Teta bila prorok i æena biblij-ske mudrosti, zauzetosti, kreativnosti, ustrajnosti - i hrabrosti. Crkvu je volje-la do muËeniπtva i bila posluπna svome biskupu! Svaki dan je molila krunicu i preporuËivala je djevojkama, a „Mariju“ je Ëitala - od prvog broja. Biskup –. HraniÊ, na njezinoj zaduπnici je istaknuo: “Evangelizacijski odgovor Crkve u ovom gradu, po teta Elzi bio je ne kopiran, niti uvezen izvana, nego se razvijao ovdje, te je prerastao u pravi karizmatski odgovor ove domaÊe Crkve na potrebe evange-lizacije vremena u kojemu je tadaπnji papa Pavao VI. (1965. godine) pisao svoju encikliku o evangelizaciji pod naslovom Ecclesiam suam - Crkvu svoju. Taj odgovor na potrebe evange-lizacije mladih, osobito djevojaka u ovome gradu, jedinstven je u naπoj biskupiji; jedan je od rijetkih i malo-brojnih u bivπoj dræavi; ali je predstav-ljao dobar, pogoen, snaæan, nov a autentiËno krπÊanski odgovor u novom vremenu, koji je na tragu duboke tra-dicije Crkve, no istodobno moderan i usklaen s onim πto se dogaalo i u sveopÊoj Crkvi u to vrijeme.“Obitelj Malih Marija nastavlja Tetino djelo.Ana PENIΔ

s v i j e t l i l i k o v i

p r i g o d e

348 - ”MARIJA” 11/2012.

VeÊ godinama svaki dan strpljivo, mar-ljivo i zahvalno odlazim na svoj posao pjeπke, ponekad uæurbano, ponekad usporeno, s noge na nogu, ali uvijek istim putem od kuÊe do πkole. I u tom smjeru, na jednom dijelu puta tik uz ploËnik nalazi se, Ëini mi se oduvijek, jedan veliki oglaπivaËki pano ili ploËa. Na njoj je, uz prekobrojne πarolike i raskoπne plakate, koji napadno i agre-sivno pozivaju na zabavu, rastroπnost, konzumerizam i hedonizam svake vrste, jedno uzano mjesto s desne stra-ne rezervirano za osmrtnice. Koje li suprotnosti! S lijeva veseli, obeÊavajuÊi oslikani pozivi puËanstvu na „feπte i na guπte“, a s desna su malene, skro-mne crno-bijele ulaznice za nebo, kratka sadræaja i uobiËajenih rijeËi popratnoga teksta o tuzi, æalosti i tra-giËnosti æivotnoga trenutka uz osnov-ne podatke o osobi. Tu se i nema πto viπe reÊi. RijeËi su se utopile u moru boli koja preplavi Ëitavo ljudsko biÊe. Pred tim i takvim odlaskom dragih nam osoba uvijek nam ponestanu rijeËi i tako ostajemo sasvim nijemi, tim viπe kada nas takav Ëas zatekne nespremne, kada je smrt iznenadna, neoËekivana, nasilna i tragiËna.Ti mali oglasi sa πirokim i crnim rubom vidljivim izdaleka, svaki dan me zaustave na trenutak na mome putu pa zastanem i pogledam, nije li tu netko koga poznajem. I Gospodin

Isus zastao je i zaplakao potresen nad mrtvim prijateljem Lazarom. Najviπe ih ima i najËeπÊe su pod znakom kriæa, ali ima i onih s palminom granËicom, kao i onih sa znakom polumjeseca i zvijezde. Svi u istom smjeru, na putu prema vjeËnosti: „Pokoj vjeËni daruj njima, Gospodine, i svjetlost vjeËna svjetlila njima, poËivali u miru, amen!“, izmolim i za znane i za nepoznate. Posebno mi je danas pozornost privukla jedna nova osmrtnica sa svjetloplavim okvirom. Na njoj je fotografija i ime nasmijana mladiÊa od samo 24 godine. Bijaπe to moj nekadaπnji uËenik. Dobar deËko, izvrstan ak, vrstan πportaπ i

Uz Svisvete i Dušni dan - in memoriam

p r i g o d e

”MARIJA” 11/2012. - 349

Hod Majčinske ljubaviMajËin hod stazom ljubavikad reËe: DA! za Boga i bliænjega, u radosti ili dok patimpozorno je pratim.

Kad hita u pomoÊ rodici Elizabetitaj hod pustinjom bijaπe dug.Na cesti za Betlehemtrudna se Mati na magarËiÊu truckauz nju je Josip, suputnik dragi æivotni drug

S malenim sinkom u naruËju svomMajËin je hod neizvjesnosti punbjeæi pred Herodom da izbjegne smrt i ratna putu progonstva u Egipat

Radostan bjeπe u domovinu povratak,na obroncima Jeruzalemai hram veÊ vide, to je hod prema prikazanju Djeteta maË boli joj spomenu staraci ostalo πto uz to ide.

Mukotrpan hod boli bijaπedok traæiπe djeËaka. Zar izgubiπe Sina,i opet lutanje, lutanje…Marija i Josip nau ga u hramu, oh, olakπanje.

MajËin hod za kriæemputem na Golgotu πto vodi, hod je bezuvjetnog povjerenjau Spasiteljski naum Boæjiiz ropstva ka slobodi.

„Ja sam PUT, ISTINA I ÆIVOT“,Isus veli, na taj put nas privuÊ æeli!Puna sam ganuÊa…

Taj MajËin hod na stazi ljubavisuncem obasjanojslijedit svima nama valjau zoru UskrsnuÊa!

Vinka TOKIΔ BUROLO

velika nada svojih roditelja. Ima li veÊe tuge i æalosti od one kada roditelj poka-pa vlastito dijete koje je besmisleno nastradalo u cvijetu mladosti?Vijest o njegovoj nesreÊi proπirila se velikom brzinom, baπ kao πto je i smrt bila bræa od automobila koji je vozio usred noÊi po mokroj i skliskoj cesti. Teπko je bilo traæiti rijeËi utjehe za roditelje. Zato su oËi njegove pretuæne majke uprte u Gospin lik. „Samo tako, samo tako…“, ponavlja ona, „samo s tobom, Gospe moja, moguÊe je æivjeti dalje i ostati priseban. Jer ti si stajala pod kriæem, nemoÊna i slomljena gledajuÊi i osjeÊajuÊi u svakom drhtaju svoga tijela i duπe prebolno umiranje svoga Jedinca. Ti jedina znaπ svrhu i smisao tolike patnje skrhane duπe. O, Utjeho æalosnih!“ Moli za nas! Moli za nas, sveta Bogorodice, da dostojni budemo obeÊanja Kristovih.Kristovo obeÊanje je pobjeda nad smrÊu i æivot u izobilju… Mi vjerujemo da se naπim dragima æivot ne oduzi-ma, nego se mijenja. Naπa se vjera temelji na stvarnom Isusovu iskustvu UskrsnuÊa od mrtvih i na Njegovu obeÊanju: „Tko u mene vjeruje neÊe umrijeti, nego æivjeti. Ja sam Put, Istina i Æivot.“ Marija, presveta Majka Isusova, tijelom i duπom na nebo uznesena, koja je s Isusom prolazila gorko iskustvo Njegove muke i smrti na kriæu, ali i radost i slavu Njegova UskrsnuÊa i UzaπaπÊa na nebo, naπe je ohrabrenje, podrπka i utjeha u najteæim trenucima ovozemaljskog æivota. Na putu kroz dolinu suza moÊan je njezin zagovor koji nas vodi do vjeËne slave u nebu.Vinka TOKIΔ BUROLO

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

350 - ”MARIJA” 11/2012.

PoËetkom studenoga posjeÊujemo gro-bo ve svojih pokojnika, kitimo ih cvije-Êem, palimo svijeÊe, a u tolikim krajevi-ma obiËaj je da se za njih tijekom Ëitavoga mjeseca posebno i moli. Evo i kratkih razmiπljanja koja mogu posluæiti kao u vo di u pojedina otajstava krunice svjetla.

1. ISUSOVO KRŠTENJE Onih dana doe Isus iz Nazareta gali-lejskoga i primi u Jordanu krπtenje od Ivana. I odmah, Ëim izae iz vode, ugleda otvorena nebesa i Duha poput goluba gdje silazi na nj, a glas se zaori s nebesa: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!

(Mk 1, 9-11)

Nakon tolikih poniæavanja za nametnu-tog nam rata za obranu slobode i Domo vine, ponadali smo se da Êe ruka pravde dostiÊi zloËince koji su krivi za tolike poginule, ostale bez svojih æivotnih suputnika i brojnu siroËad. No, oni koji su u ruke uzeli pravdu, Ëini se da imaju drukËije namjere i produæuju naπe muke...

Dok razmatramo o Isusovu krπtenju na Jordanu, molimo za poginule branitelje: da se kao ljubljeni sinovi nau u slavi OËevoj, a moÊnike nek prosvijetli kako bi naπu stvarnost mogli gledati u pra-vom svjetlu.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. SAMOOBJAVLJENJE U KANIKad ponesta vina, Isusu Êe njegova majka: ”Vina nemaju.” Kaæe joj Isus: ”Æeno, πto ja imam s tobom? Joπ nije doπao moj Ëas! Nato Êe njegova mati posluæiteljima: ”©to god vam rekne, uËinite!”

(Iv 2, 3-5)

U obrani Domovine mnogi su dali æivote, brojni su ostali osakaÊeni, osjeÊaju duπevne smetnje i podnose psi-hiËke boli zbog svega πto su vidjeli, Ëuli i doæivjeli. Za mnoge odgovorni nemaju razumijevanja: ciniËki slave njihove pobjede i veliËaju junaπtvo, a tjeraju i dalje svoje te im nanose nove udarce.

Dok razmatramo o Isusovu prvom zna-menju u Kani, molimo za ljude s ranama Domovinskog rata: pokojnima, Gospodine, udijeli svoj sveti mir, a æivima snagu kako bi mogli uËiniti sve πto im rekneπ, da nadiu nerazumijeva-nja i hrabro izdræe.


3. NAVJEŠTAJ KRALJEVSTVAA poπto Ivan bijaπe predan, otie Isus u Galileju. Propovijedao je evanelje Boæje: ”Ispunilo se vrijeme, pribliæilo se kraljevstvo Boæje! Obratite se i vjerujte evanelju!”

(Mk 1, 14-15)

Oni na kojima je Domovinski rat osta-vio posljedice, i dalje su meu nama, a mi ih toliko puta ne shvaÊamo. »esto su u svom svijetu, a mi u svom. Dolazi zbog toga ne samo do meusobnih nesporazuma, nego da ih u njihovu jadu u svojoj nemilosrdnosti ismijava-mo, Ëak izrugujemo...

Kroz tegobedokonačne slave

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 11/2012. - 351

Dok razmatramo o Isusovu navjeπtaju kraljevstva, molimo za obitelji s ratnim posljedicama: da u trenucima nerazu-mijevanja smognu snage povuÊi se i otvoriti se Duhu uranjajuÊi u obeÊano kraljevstvo radije negoli galamiti, pso-vati i razbijati.


4. PREOBRAŽENJE NA BRDUI zaËu se glas iz oblaka: ”Ovo je Sin moj, Ljubljeni moj, koga sam odabrao! Njega sluπajte!”

(Mt 17, 5)

Bog je stvorio Ëovjeka kao druπtveno biÊe, a toliko mu je puta najteæi onaj kraj njega. No, Ëovjek je odreen za viπe, za vjeËnu sreÊu, a to se postiæe jedino po kriæu! Svi smo mi kriæevi jedni

drugima, a najveÊi kriæ mi smo sami sebi. Jedino, druge bolje vidimo negoli sebe i njima nam je lakπe prigovarati nego sebi.

Dok razmatramo o Isusovu preobraæenju na brdu, molimo za sve koji su Domovinskim ratom pogoenî: pokojne dovedi u raj, a æivima daj snage da u svagdanjem æivotu, preobraæavajuÊi se u zajedniπtvu s tobom, podnesu strpljivo poteπkoÊe na koje nailaze.


5. USTANOVLJENJE EUHARISTIJEGospodin Isus one noÊi kad bijaπe pre-dan uze kruh, zahvalivπi razlomi i reËe: ”Ovo je tijelo moje - za vas. Ovo Ëinite meni na spomen.” Tako i Ëaπu po veËeri govoreÊi: ”ova Ëaπa novi je Savez u mojoj krvi. Ovo Ëinite kad god pijete, meni na spomen.”

(1 Kor 11, 23-25)

Brojni poginuli branitelji ostavili su nakon sebe djecu. Nedostaje im Ëvrsta ruka odvaæna oca i njeæno srce dobre majke, koji ih jedini pravo mogu odgoji-ti. Treba li se, stoga, Ëuditi da su brojni skrenuli s pravog puta, upali u loπe druπtvo, odali se drogi, alkoholu, nemo-ralnu æivljenju...?

Dok razmatramo o Isusovu ustanovlje-nju otajstva euharistije, molimo za djecu poginulih branitelja, izloæenu kuπnjama da se poistovjete s masom i podlegnu: tragiËno preminule dovedi u nebo, a æive privuci da se ËeπÊe hrane Kruhom Æivota kako bi do kraja iznijeli æivotni kriæ.


KAJO

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

352 - ”MARIJA” 11/2012.

Neizmjerni i vjeËni Bog, koji je Ljubav, stvorio nas je za sebe, darovao nam je svoj besmrtni duh koji trajno Ëezne za njim, za vjeËnim vrednotama i ne moæe se smiriti u osjetnoj radosti ni blaæenstvo naÊi u prolaznim stvarima. »ovjek misli da Êe obogaÊenjem mate-rijalnim dobrima naÊi svoju sreÊu, uæivati u njoj, ali ostaje nemiran, nesretan, neispunjen, jer njegov duh nadilazi granice vremenitog i prola-znoga. Imamo primjere u ljudima koji su se bili obogatili do najviπih dometa, poput bankara, koji su upravljali veli-kim trustovima, koji su se trajno obogaÊivali, i na kraju zavrπili samou-bojstvom, potvrujuÊi time da sreÊa nije u prolaznome i materijalnome. I takvi ljudi, iako su bogati, imaju i mnogo nevolja, jer trpe ili zbog oti-maËine, pohlepe, nemira: πto Êe uËiniti ili kome Êe ostaviti svoje blago. Dante im upravlja rijeËi:Nebo vas zove, oko vas se kreÊei vjeËno sve ljepote vam kaæe,a pogled vaπ od zemlje dalje neÊe,zato vas bije koji sve to vaæe.(»istiliπte, 14, 148-151)Davno je uskliknuo sv. Augustin: ”Za sebe si nas stvorio, o Boæe, i nemirno je srce naπe dok ne otpoËine u tebi” (Ispovijesti, 1,1).I naπ zemni æivot brzo prolazi... Predstoji nam prijelaz u drugi svijet. »eka nas raj, pakao ili Ëistiliπte. Po

svojoj prirodi, naπ duh bi odmah zaro-nio u Boæje svjetlo, ali nema mu pri-stupa, ako nije oËiπÊen; ako nije u svome zemaljskom æivotu dao pokoru dobrim djelima, æiveÊi u milosti i pra-vednosti. Ako se pri smrti pokaje i skruπi te moli boæansko milosre, Bog mu spaπava duπu, ali ona mora proÊi svoje Ëistiliπte te se oËistiti i uljepπati, kako bi mogla uÊi u svadbenu dvora-nu. Moæemo sami zakljuËiti: ako smo pozvani na neku veliku sveËanost, ne æelimo uÊi ako se prethodno nismo uredili: oprali, obukli Ëistu i pristojnu odjeÊu, uredili svoje lice. OneËiπÊeni ne bismo se mogli radovati ni sudjelo-vati u opÊoj radosti i bratskoj gozbi. Tako je i u Ëistiliπtu. U njemu je teπko i bolno, ali se muke strpljivo i rado podnose, jer je to volja Boæja, i jer duπe znaju da Êe se nakon njih naÊi u blaæenoj svjetlosti. Najteæa im je bol πto su odijeljene od Boga, svoga vjeËnog poËela.Da bi te duπe πto prije prispjele u vjeËnu radost, traæe naπe molitve i posredovanje pred Bogom. Posebno je moÊna nebeska Majka, koja se trajno pred licem Boæjim zauzima za svoju djecu i skraÊuje im muke svojim posredovanjem. I mi je molimo za duπe naπih milih i dragih pokojnika, a one Êe se zauzimati za nas. Ako je duπa u milosti, svaki je njezin rad bla-gsolovljen i zasluæan pred Bogom: ËiπÊenje ulica, rad u kamenolomu, trgovini, obitelji, u svemu - svemu. O tome je tako pisao Theilard de Chardin, sve to pretvarajuÊi u Krv Kristovu, koja Ëisti i spaπava. I mi Ëinimo tako pa Êemo biti utjeπeni i blagoslovljeni.s. Marija OD PRESVETOG SRCA

Stanje očišćenja i mira

Obratila tisućeOsam godina Ëeznuli su za djetetom. Napokon je supruga ostala trudna, ali su lijeËnici kod neroene bebe ustanovili neizljeËivu bolest. Usprkos tome, vjerovali su da Bog moæe sve i dali se na molitvu. Meutim, prijatelji su im savjetovali pobaËaj, ali se oni nikako nisu htjeli odvojiti od stvorenja, koje su toliko Ëekali i za kojim su toliko Ëeznuli. Tada se trudnica sjetila svoje kruni-ce, koju joj je prijateljica donijela kad je iπla u Meugorje. Uzela ju je i pritisnula na svoj trbuh, kako bi bila πto bliæe neroenom djetetu. Pritom je osjetila njegov prvi pomak. I bila je sretna. Kad je doπla na ponovni pregled, voda koja je naplavila djetetovo tije-lo i bila bi uzrok njegove smrti, nestala je. I u rujnu g. 1994. Ana-Marija doπla je potpuno zdrava na svijet. Otada njezini roditelji poziva-ju svakog dana svoje prijatelje na molitvu krunice.Krunica je obratila tisuÊe krivovje-raca i milijune tvrdokornih greπnika ponovno dovela Bogu. U Lurdu se Gospa ukazuje s krunicom i poziva na molitvu, u Fatimi ne samo da se ukazuje s krunicom nego se i naziva Kraljicom svete krunice... Fatimska vidjelica s. Lucija kaæe: ”Blaæena Djevica Marija krunici je podarila takvo djelovanje da ne postoji nije-dan materijalni, duhovni, nacional-ni ili meunarodni problem koji se putem nje i naπe ærtve ne bi mogao rijeπiti.”Pere MARIN

”MARIJA” 11/2012. - 353

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

Opet ću doćiTiho jezemlja joπ spavai pticezora tek rasprostire svoje

raskoπne skutepokoja zvijezda prstima miluje

stablaraznjeæi srce

Ti usred peÊineja pred Tobom Bezgreπna Matipromiπljam πto od Tebe da iπtema πto bi Ti htjela mi dati

al svaki put kad ovdje u Vepric k Tebi u pohode doem

zaboravim sve naume i æelje samo pijem i pijem iz srca Tvogaobilje ljubavi hranjiveblagoslovljene

nasitim sei mislim za neko vrijeme dosta

Êe bitial oæednim brzotko se ljubavi svete moæe nasititi

opet Êu uskoro morati doÊiuvijek me takneπnadahneπbaπ ovdje proklija u meni

duhovno sjemepropupaju pupovirascvjeta se duπakorijen pusti u dubinekao brπljan uz hrastu Majku se svoju sva upijem

Danica BARTULOVIΔ

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

354 - ”MARIJA” 11/2012.

ZA DOMOVINUU svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10 sati moli se krunica za hrvatski narod

i Domovinu, a posebno za slobodu uhiÊenih branitelja.

Međugorska satnicaMolitva krunice u æupnoj crkvi zapoËi nje u 17, a misno slavlje u 18 sati, a zatim uobiËajeni molitveni program. Klanjanje je srijedom i subotom od 21 do 22 sata. Molitva krunice na Podbrdu nedjeljom i kriæni put na Kriæevcu petkom je u 14 sati. Misno slavlje u 13 sati jedino je subotom. (GM)

Dva remetska stoljećaÆupa Uznesenja Marijina u Remetama proslavila je 200. obljetnicu utemeljenja. Tim je povodom od 19. do 21. rujna odræana trodnevna veËernja konferenci-ja, a od 11. do 14. listopada povijesno-pastoralni skup, kad je glavno misno slavlje 14. listopada predvodio biskup Mijo Gorski. (GK)

Blagoslovljen novi kipU crkvi sv. I. Krstitelja na Sebiπini, u æupi RunoviÊi, 16. rujna dekan fra Z. Kutleπa blagoslovio je novi kip bl. Dje vice Marije, dar Ane BakaviÊ, koji Êe se Ëastiti kao Ime Marijino i blagdan sla-viti u nedjelju nakon 12. rujna. (FPPO)

Kip Majke životaU Sesvetama je 16. rujna R. ©reter blago-slovio kip Marije Majke æivota, spomen-obiljeæje neroenoj djeci. Visok je 183 cm, a prikazuje Gospu kao trudnicu koja jednom rukom dodiruje neroenog Isusa, a drugom u svom Srcu Ëuva i brani neroene. Izradio ga je kipar Franjo Haramina, postolje akad. kipar Dragutin Grgas, a dar je æupljanke Ankice Travner. (GK)

Od oceana do oceanaHodoËaπÊe s likom Gospe Jasnogorske kroz Hrvatsku odræano je od 20. do 25. rujna. Ikona je doputovala iz Slovenije u Zagreb na TrnovËicu gdje je upriliËen poseban program, nastavila je 21. rujna u Remete, a zatim u Udbinu, ©ibenik,

Krk, Pulu, Sv. Petar u ©umi te Umag odakle je otiπla u Italiju. Na to hodoËa-πÊe Od oceana do oceana odluËili su se na Jasnoj Gori 28. sijeËnja predstavnici pokreta za æivot kad su uËinili i Ëin posvete te predanja apostolata obrane civilizacije æivota u ruke Kraljice Æivota. Dogovorena je trasa od Tihog do Atlan-skog oceana, s oko 18.000 km, koji povezuju Vladivostok i Fatimu, a obuhvaÊa 24 europske dræave i traje od 8. svibnja do prosinca 2012. (IKA)

40. obljetnica posvete crkveMisnim slavljem koje je 23. rujna predvodio biskup J. Mrzljak proslav-ljena je 40. obljetnica posvete æupne crkve Ma jke Boæje Fatimske u Orehovici. (IKA)

Župne mrežne straniceÆupa Velike Gospe - Roæat u Rijeci DubrovaËkoj ima svoje mreæne stranice na adresi www.rozat.org. Uz povijest æupe i franjevaËkog samostana na njima se nalaze i podaci o aktivnostima, oba-vijesti, raspored misa, æupnih kateheza... Predstavljene su i zajednice u æupi, a vaæniji dogaaji zabiljeæeni su fotografi-jama i audio zapisima. (IKA)

Varaždinsko jubilejsko slavljeMisnim slavljem u varaædinskoj stolnici Uznesenja Marijina, koje je 30. rujna predvodio kardinal J. BozaniÊ, proslav-ljena je 15. obljetnica osnutka varaædin-ske biskupije. Biskup J. Mrzljak blago-slovio je u toj prigodi kamene kipove sv. M. KriæevËanina i bl. A. Stepinca u niπama obnovljenog proËelja. (GK)

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 11/2012. - 355

Blagoslov zvonaBiskup I. ©aπko blagoslovio je 22. rujna radove na crkvi Pohoda Marijina u æupi MahiËno i zvono koje je postavljeno lani za obnove zvonika. (GK)

Dvadeseto hodočašće7. listopada odræano je 20. hodoËaπÊe hrvatske vojske i policije u Mariju Bistricu, a meu hodoËasnicima bilo je i 50 pripadnika OS BiH te 40 OS Republike Francuske. Misno slavlje predvodio je apostolski nuncij nadb. A. D’Errico, a biskup J. Jezerinac je propo-vijedao. (IKA)

Susret supružnika i roditeljaU svetiπtu Gospe od »udesa u Oπtarijama odræan je 6. listopada susret supruænika i roditelja gospiÊko-senjske biskupije na kojem je govorio glumac i duhovnik R. Bundalo, a nakon kriænog puta misno slavlje predvodio je biskup M. BogoviÊ. U svetiπtu je 14. listopada obiljeæen Meunarodni dan bijelog πtapa i poËetak Godine vjere, kad je misu predvodio J. LadiπiÊ. (IKA)

Nova krstionica i navještaonicaBiskup V. KoπiÊ predvodio je 7. listopa-da misu u crkvi sv. Marije Kraljice mira u sisaËkom Naselju i u toj prigodi blago-slovio novopostavljenu krstionicu, navjeπtaonicu i svetohraniπte. (IKA)

20 godina župeNa blagdan bl. Djevice Marije od Krunice, æupa Kraljice svete Krunice u Novoj Gradiπki slavila je 20. obljetnicu osnutka. Euharistijsko slavlje u novoj nedovrπenoj æupnoj crkvi predvodio je biskup A. ©kvorËeviÊ. (IKA)

Zdravstveni radnici u VoćinuU VoÊinu je 8. listopada odræano III. hodoËaπÊe zdravstvenih djelatnika. ZapoËelo je procesijom, nastavljeno pre-

davanjem V. DugaliÊa te meditativno-molitvenim programom i misom koju je predvodio biskup A. ©kvorËeviÊ s V. PozaiÊem i duhovnicima. (IKA)

Stopama pobijenihNa ©irokom Brijegu odræan je 14. listo-pada IV. simpozij Stopama pobijenih o osvjetljavanju komunistiËkog ubojstva 66 hercegovaËkih franjevaca. Nakon misnog slavlja koje je predvodio fra D. Dodig, u dvorani su odræali preda-vanja M. Akmadæa, D. BorovËak i N. Koncul. (SP)

Dan hodočasničke GospeNa Danu hodoËasniËke Gospe Ëlanova Schönstattskog pokreta 13. listopada u crkvi sv. Ignacija u Dubrovniku biskup M. UziniÊ okrunio je sliku Majke Triput Divne za kraljicu DubrovaËke schönsta-ttske obitelji. (IKA)

Mađari u voćinskom svetištuIz peËuπke biskupije 13. listopada doπlo je viπe od 600 hodoËasnika u VoÊin pod vodstvom gen. vikara B. Garanaya, koji je predvodio euharistijsko slavlje, a doËekao ih je i pozdravio biskup A. ©kvorËeviÊ. (IKA)

Biskup u Gospinu svetištuBiskup Ante Ivas tijekom Godine vjere svakog Êe petka u biskupijskom mari-janskom svetiπtu Vrpolju predvoditi Ëitanje Katekizma KatoliËke Crkve i misno slavlje. Vrpolje je proglaio svetiπtem Godine vjere πibenske biskupije. (IKA)

Marijafest 2012.U svetiπtu Majke Boæje Molvarske odræan je 13. i 14. listopada 10. festival marijanske duhovne glazbe Marijafest. Izvedeno je 20 marijanskih pjesama s kojima su izvoaËi nastupili na proteklih 9 festivala. (IKA)

a f o r i z m i π a l e

356 - ”MARIJA” 11/2012.

Tko nije strpljiv Ëekati zeleno, juri kroz crveno i zavrπava - u crnu.

»esto nazdravljati u tue zdravlje, znaËi - sebi ga oduzimati.

Svaka oholost konaËno se uhvati u miπolovku - mrtvaËkog sanduka.

Danas se teπko popeti visoko: ljudi se guraju sami ili ih gura netko drugi - dok skromni ostaju prize-mljeni.

Svjetla oko mene moæe gasiti bilo tko, a svjetlo koje æari iz mene - samo ja.

Kakvo je oko, onako je i - vienje.Sudove o drugima izbjegni, jer tvoje

oko ima - ograniËen domet.Treba pritisnuti puce vjere da bi se

aktivirala - Boæja svemoÊ.Tek kad se samoÊa iskoristi kao

suoËenje sa samim sobom, iz nje moæemo - krenuti u vrevu.

ReËe mi prijatelj: ”Oni isti koji su me odgajali za istinu, a usudivπi se kroz tu Istinu gledati njihov æivot - odrubili su mi glavu!”

Samotnjaka samoÊa obogaÊuje, a vreva - potkrada.

I sami ateisti bezbriænije æive uza susjede - vjernike.

Mnogi ne prihvaÊaju pravdu, jer silazeÊi odozgor, pri akceleraciji - dobiva na svojoj teæini.

Teren iz kojeg izrasta kleveta, uvijek je obogaÊen - stajskim gnojivom.

Sva napadaËka sredstva imaju svojstvo - bumeranga.

Prava je nesreÊa: nakon bogata æivotnog iskustva ne moÊi - iznova poËeti.

Stanko RADIΔ

SLOBODA- Zaπto svakog dana trËiπ u gostionicu? - oπtro Êe supruga muæu.- Da bih doæivio osobnu slobodu!

PARKIRANJE- Gdje si parkirala auto?- Kraj sruπenog spomenika!- Pa nije spomenik sruπen!- Je, otkako sam ja ondje parkirala.

ZAŠTO PLAČE- Zaπto tako plaËeπ?- Izgubio sam se, noÊ je i ne znam kako Êu kuÊi!- Kako se zove ulica u kojoj stanujeπ?- Ne znam, upravo smo se danas prese-lili u novi stan!- Pa kako ti se zove mama?- Nemam pojma, upravo se malo prije zaruËila!

- Zaπto misnik za oltarom tako Ëesto πiri ruke?- Da ne bi izgubio ravnoteæu!

Petar Lubina - MARIJA - MAJKA ISUSOVA I NAŠA - Što Crkva vjeruje i uči o Gospi - Što bi svaki Isusov vjernik trebao znati o Majci Gospo di novoj i nje-zinoj ulozi u povijesti spa senja, u kršćan-skoj predaji i pu čkoj pobožnosti, na temelju sveto pisamskih izvješća, dogmatskih pravorijeka, bogoslovskih prouka te liturgijskoga i pučkog štovanja. Knjiga koju bi u Godini vjere trebao pro-učiti svaki Marijin miljenik. Str. 152., cijena 40 kn. - Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184, e-pošta: [email protected] Aračić - MARIJA U RANOKRŠ-ĆAN SKOJ LITERATURI - U prvom dijelu prikazana je usporedba između Crkve i Marije, Crkve, Majke vjernika i Marije, Majke Isusove, a u drugom dijelu misli crkvenih otaca koji su svojim govorima i spisima oblikovali Gospin lik u prvotnoj vjerničkoj zajednici. Dobro će doći za osobnu izgradnju kao i za svibanjsku i listopadsku pobožnost - 232 str., 60 kn. - Narudžbe: ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184, e-pošta: [email protected] RAFO KALINIĆ - ŽRTVA SVOGA SVEĆENIŠTVA - Glasilo vicepostulature - Godište XXIII., br. 31-32. - Prilozi za upo-znavanje svetačkoga lika hrvat skoga kandidata za oltar. - Narudž be: Fra Petar Bezina, Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 340-223.Fra Mario Jurišić - HRVATSKI SVJETIONICI - 48. knjiga poznatoga pučkog propovjednika i pisca u kojoj na 179 str. opisuje likove Božjih ugodnika u hrvatskom narodu. Prikazuje svece koji su živjeli na području Hrvatske prije Hrvata, zatim hrvatske svece, blaženike, sluge Božje i kandidate za oltar. Ilustrirano. - 50 kn. - Narudžbe: Fra Mario Jurišić, Obala hrvatskih rodoljuba 36, 21334 Zaostrog.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 11/2012. - 357

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve, is povijed, krunica... - za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Nezaobilazni veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Opi sa na jedna po jedna žena - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mar-ijanske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Prikaz naj po znatijih marijanskih molitava - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Marijinim tragom po Svetoj Zemlji - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. suvremeno razmatranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Jedno sta vna razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184 ili 340-193.

n o v a i z d a n j a

U spomen+ MARIJE JURJEVIĆ

iz Kruševa kraj Obrovca(2005. - 15. listopada - 2012.)

Obitelj Jurjević(Dar za ”Mariju”)

U spomen na moju pokojnu majkuSVJETLANU

šaljem dar za širenje lista ”Marija”Josipa Lekić, Gradac n/m

2. studenoga prošle su četiri godine otkako se Gospodinu zauvijek preselila naša draga

ANA VEKIĆSvojim naglim odlaskom sve si nas iznenadila.

Dok te se sjećamo o godišnjici tvoga prelaska u vječnost, na svemu ti zahvaljujemo i molimo Gospodina nek ti bude milosrdan i dobrostiv!

Kćeri Zdenka i Branka s Matijom(Dar za ”Mariju”)

4. studenoga navršava se sedam godina otkako je ovaj život zamijenio drugim naš dragi suprug i otac

PETAR REPUŠIĆ ČIČAVIU molitvi s njime svagdano sjedinjeni čekaju zajed-

nički susret o uskrsnuću u posljednji dansupruga Mirjana i djeca

(Dar za ”Mariju”)

23. studenoga navršavaju se dvije godine otkako se vratio u Kuću Očevu naš dragi

TOMO BARIŠIĆGospodine, tvojim se vjernima život mijenja a ne

oduzima. O obljetnici prelaska u vječnost, preporu-čujemo ti svoga muža, oca, brata, djeda i pradje-

da, da ga obdariš životom vječnim.Supruga i djeca s obiteljima

(Dar za ”Mariju”)

29. studenoga navršilo se osam godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio

ANTE MIKULIĆ GALEIako si kradom nestao između nas, nazočan si i

dalje u našim srcima. Udijeli mu, Gospodine, život vječni!

Supruga i djeca s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

U spomen na moje drage pokojnike, osobito na majku, brata i svekra, mjesto cvijeća na grobove,

šaljem dar za potrebe ”Marije”.Anđelka Dinarina, Glavice

U spomen na naše drage pokojnike, mjesto cvijeća na njihove grobove, šaljemo dar za potrebe

”Marije”.Obitelj Čelant, Klenovnik

358 - ”MARIJA” 11/2012.

s p o m e nz a h v a l e

Nada Pačić, Stuttgart: Majčice mila i draga, hvala ti na uslišanim molitvama! Pod tvoje okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - M. P., Šibenik: Hvala Majci Božjoj na svim milostima! Nek i dalje čuva mene i moju obitelj, uz dar; - Anđa Bašić, Mosbach: Majko Marijo, hvala ti na svim milostima! Pod tvoje okrilje stavljam i dalje sebe i sve svoje, uz dar; - Drago Batarelo, Kaštel Stari: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milosti-ma i njezinoj zaštiti izručujem sebe i sve svoje naj-milije, uz dar; - Dragica Mirković, Split: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i pod njezi-no okrilje stavljam sebe i svoju djecu, da nas čuva i brani, uz dar; - Ljiljana Vidošević, Šibenik: Zahvaljujem nebeskoj Majci na ljubavi i milosti-ma koje je isprosila meni i mojima. Njezinoj zaštiti i dalje preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt: Mila Majko od Kondžila, tebi hvala za sve bila! Molimo te za povratak u Bosnu i za naš opstanak, za Hrvatsku, našu majku milu, što nas čuva sve u svomu krilu! Majko naša, Kraljice Hrvata, otvori nam rajska vrata, okrunjena Kraljice neba i zemlje, svom narodu ispuni želje, uz dar; - Sanja Mošić, Berlin: Gospi zahvaljujem na ljubavi koju mi svaki dan iskazuje i njezinoj brizi povjeravam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Ivica Sučić, Berlin: Majko Božja, na svemu ti hvala, što si meni u životu dala. Čuvaj i brani mene i moje i dalje, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i unaprijed joj pod okrilje stavljam sve svoje, osobito djecu, posebno moju dragu Tonku, uz dar; - Anka Đikić, Berlin: Zahvaljujem Majci Božjoj na tolikim milostima udijeljenim meni i mojoj obitelji te sebe i sve svoje i unaprijed stav-ljam pod njezinu obranu, osobito djecu i unučad, uz dar; - Marija Kolak, Berlin: Zahvaljujem nebe-skoj Majci na tolikim milostima kojima je obasipa-la mene i moju obitelj te i unaprijed pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, osobito djecu, uz dar; - Marija Skelin, Šibenik: Zahvaljujem Majci Mariji na iskazanoj ljubavi. Njoj i dalje pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Ana Vrček s čitatelji-cama, Zagreb: Hvala Majci Božjoj na svim milo-stima kojima nas obasiplje! Njoj se i nadalje pre-poručujemo u svojoj nemoći i starosti, da nad nama bdije i brani nas, uz dar; - Vera Kešinović, Esslingen: Hvala Nebeskoj majci na svim milosti-ma! I unaprijed stavljam pod njezinu zaštitu sebe i sve svoje, osobito djecu i unuke, uz dar; - Danijel Lončar, Zadar: Zahvaljujem Gospi na svim milo-stima te i unaprijed njezinoj majčinskoj dobroti preporučujem sebe i sve svoje, uz dar.

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta.Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22;Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 11/2012. - 359

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima primati ”Mariju”, po: - 10 kn: Ivanka Bartulović, Zagreb; Marijana Petrov, Osijek; Irena Vukorepa, Rijeka; Milka Sičenica, Split; - 30 kn: Štefica Bedeković, Kloštar Ivanić; Ana Slobođanac, Đakovo; Zdravka Šiško, Makarska; Ksenija Vrabec, Zaprešić; Danica Žepina, Biograd na/m.MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Tiha Kežić, Staševica: Nebeskoj Majci povjera-vam zdravlje svoje i svih najmilijih, uz dar za nje-zin list; - Goga Marević Krunina, Staševica: Na čast Gospe od Zdravlja za širenje lista ”Marija”, šaljem dar; - Anđa Gelo, Berlin: Tebi, Gospe moja, preporučujem sebe i sve svoje, posebno djecu, uz dar; - Gordana Plećaš Smiljanova, Staševica: Nebeskoj Majci preporučujem zdrav-lje svoje i svoje obitelji, uz dar; - Mara Barukčić, Frankfurt: Preporučujem Gospi svoju obitelj, oso-bito kćerke s njihovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Ante i Mileva Lončar, Wollongong: Preporučujemo Majci Božjoj sebe i svoju obitelj kao i sve svoje najmilije, osobito djecu i unučad, za zdravlje i blagoslov, da nas štiti i zagovara, uz dar; - Danijel Lončar, Zadar: Preporučujem Gospi od Zdravlja sebe i svoju obi-telj, da nas čuva, prati, brani i zagovara te izmoli blagoslov za mene i sve moje, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: Gospi preporučujem sebe sa svojom obitelju u tuđini, osobito djecu, kao i svoje mile i drage kod kuće, da nad nama bdije, uz dar; - Ivanka Pančić, Osijek: Preporučujem zagovoru Majke Marije sebe i svoje najmilije, uz dar; - Marija Batinić, Zagreb: Preporučujem nebeskoj Majčici sebe i sve svoje, da nas prati na životnomu putu, uz dar; - Barbara iz Hvara: Preporučujem u molitve svoju obitelj, za mlade da ustraju u dobru, starijima puno strpljenja u životnim poteškoćama, uz dar; - Danka i Šime Marinović, Nin: Preporučujem dragoj Majci Božjoj Bistričkoj sebe i sve svoje, osobito svoju djecu i njihove obitelji kao i svoje zdravlje, uz mali dar; - Mara Škorić, Rijeka: Preporučujem dobroj Majci sebe i svoju obitelj, uz dar za ”Mariju”; - Ivan Drpić, Osijek: Preporučujem Gospi sebe i sve svoje, da nas i unaprijed čuva i brani, uz dar; - Danica Žepina, Biograd n/m: Stavljam pod zaštitu Marijinu sebe, svoga muža i našu djecu, kao i sve svoje mile i drage, da nas čuva i brani, uz dar; - Gordana Iličić, Altdorf: Želim zahvaliti Gospi na zaštiti i preporučiti sebe i sve svoje, posebno djecu, Mateja i Stjepana, da nad nama i dalje bdije i čuva nas, uz dar.

MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI:- Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav prema Isusu preko njegove majke Marije;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje ”Marije”;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svak-oga prvog četvrtka u mjesecu u splits-komu svetištu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitatelje i preminule članove obitelji pretplatnika lista ”Marija”.

50 godina ”Marije”1. prosinca,

u prvu subotu u mjesecu, u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu, sv. misom za suradnike, dobročinitelje,

širitelje i čitatelje ”Marije” zahvalit ćemo Bogu za 50 godina

izlaženja našeg lista. Nakon mise u samostanskomu

izložbenom prostoru bit će otvorena prigodna izložba i predstavljen svečani broj ”Marije” kao i naša nova izdanja.

Sve vas očekujemo!

Ponovno zaæivjeti Evanelje (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321Nadasve naglaπena vjera (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324U vjeri prikazana (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326Ta straπna sestrica ili igra skrivaËa sa smrÊu (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328Gospina papuËica (M. Crvenka) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 330Izmolila unuËe (N. AndriÊ-Nevinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331Marija u djelu Bernarda iz Clairvauxa (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 332Ustrajna u vjeri (M. BabiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334NadrealistiËka Gospa (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336Komu ili Ëemu umiremo (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338Koja je najstarija Gospina slika i gdje se nalazi? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . 340Vukovarski kriæ (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342Crveni karton (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344Æena biblijske mudrosti (A. PeniÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346Uz Svisvete i Duπni dan - in memoriam (V. TokiÊ Burolo) . . . . . . . . . . . . . . . . 348Kroz tegobe do konaËne slave (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350Stanje oËiπÊenja i mira (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352Obratila tisuÊe (P. Marin) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 16. LISTOPADA 2012.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

360 - ”MARIJA” 11/2012.

Ivan SlijepËeviÊ (+22. V. 2012. u 62. g. - Sotin); - Iva MihaljeviÊ (+25. VII. 2012. u 91. g. - Podhum); - Paπko Prgin (+26. VII. 2012. u 79. g. - ©ibenik, Prhovo); - Jelena Ela GlaviËiÊ r. TamburoviÊ (+21. VIII. 2012. - Split-Makarska); - Don Ivan OlujiÊ (+2. IX. 2012. u 90. g. - Oberalm, Salzburg Maxglan); - Cecilija (Beba) LukπiÊ (+3. IX. 2012. u 83. g. - Mirca); - Stjepan Tudor (+6. IX. 2012. u 76. - Hvar, Velo Grablje); - Dragica Vuan, MKK (+7. IX. 2012. - Mihovljan); - Mara SkokiÊ (+10. IX. 2012. u 74. g. - ZelËin, Harkanovci); - ». s. Viktorija MagdiÊ, SM (+12. IX. 2012. - Zagreb); - Ivan Bitanga Zeko (+13. IX. 2012. - RunoviÊi); - Don Vicko JelinËiÊ (+17. IX. 2012. u 81. g. - Postira); - Zvonimir TrupkoviÊ (+17. IX. 2012. - Varaædin); - Petar JerkoviÊ MrviÊ (+18. IX. 2012. - RunoviÊi); - Iva Gabelica (+21. IX. 2012. - Gornje Podbablje); - Ivan Ivica SoËo (+21. IX. 2012. - Mainz); - Ivan JukiÊ (+23. IX. 2012. - Otok); - Janko ΔosiÊ TiËiÊ (+24. IX. 2012. - Imotski); - O. Dobroslav BegiÊ, OFM (+24. IX. 2012. u 85. g. - Posuπje); - Slavko DæankiÊ, otac fr. Zvonkov (+24. IX. 2012. - Lipa); - O. Albert MariÊ, OFM (+25. IX. 2012. u 77. g. - Zadar-Karin); - O. Ilija Zrno, OP (+25. IX. 2012. - Zagreb); - M. Benedikta (Perica) GrgevËiÊ (+26. IX. 2012. u 76. g. - Jelsa, Hvar); - Stipe JukiÊ (+27. IX. 2012. - Otok); - Mate Puljiz BeganiÊ (+27. IX. 2012. - RunoviÊi); - Branko Lovrec (+28. IX. 2012. u 80. g. - Zagreb); - Dinka PranjiÊ r. Tudor (+30. IX. 2012. u 57. g. - Milna, Hvar); - Nevenka Lapenda, majka Ë. s. Vesne (+3. X. 2012. - Krivodol, Poljica); - Zdravko Lozo (+3. X. 2012. - Imotski); - ». s. Franka Arh, SM (+7. X. 2012. - Dubrovnik); - VlË. Mirko Bingula (+10. X. 2012. - –akovo-Stari Mikanovci); - Ivan BabiÊ GarËuπiÊ (+11. X. 2012. - RunoviÊi); - Ante MatkoviÊ Guma (+14. X. 2012. - Grubine, Podbablje).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

NASLOVNA SLIKA: Gospa Karmelska sa svecima (Pietro Novelli)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Gospe od Zdravlja u Jezerima

JEZERA

Gospa od ZdravljaU Jezerima, naselju na jugoistoËnoj strani otoka Murtera u πibenskoj biskupiji, nasred sela nalazi se æupna crkva posveÊena Gospi od Zdravlja. Okolo nje je kamenom poploËano dvoriπte, a ispred mjesno groblje sa svojim ogradama. Na njegovu rubu, nedaleko ispred crkve, u novi-je doba sagraena je mrtvaËnica. Njihov okoliπ rese stari Ëempresi, koji kao da dræe poËasnu straæu na tomu svetom mjestu.Jezerska æupna crkva skladno je jednobrodno (30 x 20 m) zdanje tro-kutasta zabata s Ëetvrtastom apsidom od fino tesana kamena. Sagraeno je na temeljima stare, srednjovjekovne crkve g. 1722., kad je i blagoslov-ljeno, a starija crkva koja je bila na istom mjestu, sruπena je. Danaπnja crkva u stilu je mediteranskog baro-ka. Kraj apside joj se diæe 32 m visok skladan zvonik piramidasta krova, izgraen od finoga tesana kamena. Nad glavnim ulazom diæe se u crkvi prostrano pjevaliπte, u koje se ulazi stubiπtem, priljubljenim sjeverno do lae. Sjeverna strana crkve je oæbukana. Sa sjevera je na lau, nedaleko od apside, naslonje-na pomoÊna prostorija, a podnoæje zvonika sluæi kao sakristija. Gradnju crkve vodio je od g. 1720. do 1724. Juraj ForetiÊ. Nakon ureenja, crkvu

je posvetio biskup Jeronim Blaæ BonaËiÊ (1756.-1759.) 6. srpnja 1760. Temeljitija obnova na njoj poduzeta je 1986. godine. Zavrπetak radova s vjernicima je obiljeæio za blagdan Gospe od Zdravlja 1986. biskup Anton Tamarut (+2000.). Veliki oltar od πarena mramora u apsidi izraen je g. 1910. po nacrtu A. Matzenika. Usred njega, ponad svetohraniπta i izloæbenog trona, istiËe se ispod simpatiËne nebnice slika Gospe s Djetetom, ukraπena srebrnim uresima. Osim glavnoga, u crkvi ima joπ πest oltara. Oltar Gospe Æalosne jedan je od najljepπih pri-mjera rezbarenih, drvenih oltara na hrvatskom Jugu. U Jezerima je najsveËanije za blag-dan Gospe od Zdravlja, 21. stude-noga. U naπim krajevima rasprostra-njeno je njezino πtovanje, nastalo je u Mlecima nakon πto je g. 1631. kuga poharala taj kraj. Prestala je na blagdan Prikazanja Marijina u Hramu, 21. studenoga, kad su vlasti uËinile zavjet da Êe Gospi u Ëast podignuti veliËanstvenu crkvu, ako ih oslobodi od kuge. I zaista, Gospa je pomogla, a MleËani sagra-de veliËanstvenu crkvu i prozovu je svetiπtem Gospe od Zdravlja. Otamo se njezino πtovanje proπirilo i u hrvatske krajeve, osobito uz Jadransku obalu u doba mletaËkog gospodstva nad njima. I bl. Djevica Marija, naime, rado pritjeËe u pomoÊ svojoj djeci kad se nau u nevolji. Bolesnici se stoga Ëesto utjeËu njezinu zagovoru za ponov-no ozdravljenje i s tom nakanom dolaze moliti u njezina svetiπta.

VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE · 2012-10-22 · naËin, kako bi je ponovno zaæivjelo i...

Documents

Transcript of VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE · 2012-10-22 · naËin, kako bi je ponovno zaæivjelo i...