Iako je vrijeme godiπnjih odmora, u dire-kciji HÆ i u Ministarstvu mora, prometa i infra-strukture RH sve do 17. srpnja 2008. odræa-vani su sastanci na temu moguÊeg smanjenja plaÊa radnika druπtava HÆ Holdinga.

Kao πto vam je poznato, od samog potpi-sivanja kolektivnih ugovora vode se polemi-ke poslodavaca i sindikata da li je kolektivnim ugovorom probijen dogovoreni limit rasta plaÊa ili nije. U meuvremenu, za tih nekoli-ko stotina kuna koliko vam se poveÊa plaÊa, ona je brzo iscurila, bilo kroz crijeva na ben-zinskim crpkama, kabele kuÊanskih aparata, slavine za vodu, ili u kruhu naπem svagda-πnjem. Ukoliko je limit porasta sredstava za plaÊe i probijen, joπ je viπe probijen limit rasta cijene æivota.

Koliko god bili odgovorni socijalni par-tneri koji svoje poduzeÊe ne æele odvesti u gubitak i tako ugroziti radna mjesta, u navedenim okolnostima vrlo je teπko ra-zgovarati o smanjenju plaÊa radnika. Iz tih razloga sprijeËili smo smanjenje plaÊa, a kao protumjeru poslodavac najavljuje kra-tkoroËne mjere πtednje, ukljuËujuÊi smanje-nje prekovremenog rada, zabranu zapoπ-ljavanja, a na jesen sprema se obznaniti novi Program restrukturiranja.

Iako su poveÊana sredstva za plaÊe, dio radnika ostao je zakinut. Uz pojedinaËna ra-dna mjesta u druπtvima HÆ Holdinga, oπte-Êen je cijeli HÆ Cargo, koji se dræao zadanih limita, a oπteÊeni su i radnici ovisnih druπta-va HÆ, za koje su, radi podreene vlasniË-ke pozicije, navedeni limiti ostali samo san. Zadatak nam je da u narednom razdoblju takve nepravde nastojimo ublaæiti i ispraviti.

RijeË urednice

Poπtovani Ëitatelji

Nakon kratke stanke informativni list Sindikata hrvatskih æeljezniËara (SHÆ) VI-JESTI nastavlja izlaziti. Dogovorili smo se da æelimo izlaziti redovito svaki drugi mje-sec kako biste dobili novine koje Êe vas iz-vjeπtavati o najvaænijim dogaanjima u na-πoj æeljezniËkoj sredini. Izvjeπtavati Êemo vas o aktivnostima sindikata koji Êe kao i dosada zahtijevati zakonski propisane mi-nimalne plaÊe koje trebaju pokrivati osnove æivotne potrebe radnika i njegove obitelji. Promicat Êemo i kolektivno ugovaranje na svim razinama i u svim naπim druπtvima. NeÊemo dozvoliti da nepotpuna i neprovje-rena informacija doe u naπe VIJESTI.

Upoznat Êemo se s radom naπih podru-ænica i njihovim Ëlanovima. Posebice Êemo predstaviti one Ëlanove sindikata koji su se istaknuli u svojoj radnoj sredini i koji su uspje-πno uskladili obveze na poslu sa aktivnoπÊu u sportu ili u kulturno-umjetniËkim druπtvima.

Umjesto vas proËitat Êemo i protumaËiti sve one odluke i zakone koji su od pose-bne vaænosti i koji mogu uvelike utjecati na naπ æivot.

Meutim to nije sve. Æelimo da VIJESTI budu i vaπe novine. Javljajte nam o zanimlji-vostima iz vaπih radnih sredina. Piπite nam o svojima zapaæanjima o stvarima koje vas vesele, ali i o problemima koje vas tiπte i koje ne moæete sami rijeπiti. Moæda moæemo i mi pomoÊi! Umjesto vas potraæit Êemo odgovo-re i objaviti ih u naπim VIJESTIMA. Anoni-mna pisma ne æelimo primati, a ukoliko ne æelite da se vaπe ime spominje u tekstu, na to nas upozorite i ono Êe ostati u uredniπtvu. Samo konstruktivna kritika moæe pozitivno djelovati i zbog toga pruæimo ruke jedni pre-ma drugima jer zajedno smo jaËi.

Posebno se obraÊamo mladima. Æelimo da se i oni aktivno ukljuËe u stvaranju VIJE-STI. Piπite nam o svojim aktivnostima, æelja-ma, problemima. Æelimo Ëuti i vaπe prijedlo-ge kako se i na koji naËin oni mogu rijeπiti.

Predsjednik jednog skandinavskog sindikata je rekao: U proπlosti su sindika-

ti pokuπali mijenjati druπtvo, no danas je uloga sindikata poku-πati osigurati radnike od rizika koje nosi radni odnos. U cilju bolje buduÊnosti sindikalizma, nadajmo se da Êe i sindikati u Hrvatskoj u tome uspjeti. Bu-duÊi da æivimo u informatiËko i informacijsko doba u kojem je informacija i najskuplja roba, to se i snaga sindikata nalazi upra-vo u dobro obavijeπtenom Ëlan-stvu. Stoga æelimo da i VIJESTI daju svoj doprinos toj zadaÊi.

IZ SADRÆAJA

ÿ Znate li svoja pravaÿ Zaπto SHÆ nije pristao na sma-

njenje osobnog dohotka radnikaÿ Kako ne bi smjeli raditiÿ Poticajne otpremnine za rad-

nike ovisnih druπtava koja su u stopostotnom vlasniπtvu druπ-tava HÆ Holdinga

ÿ Koriπtenje medicinskih usluga u Poliklinici SUNCE d.d.

ÿ Vaπa pismaÿ Remont pruge na dionici Turo-

polje - Gredaÿ Drugi o namaÿ Zatvoreni dobrovoljni mirovinski

fond SHÆ-Raiffeisen

SindikathrvatskihæeljezniËara

SuoËeni smo s problemom da poje-dina druπtva, unatoË naπim zahtjevima i upozorenjima, ne poπtuju u cijelosti po-tpisane Kolektivne ugovore. Ukoliko na tome ostane, preostaju nam sudske tuæbe.

Uz trakavicu o kolektivnim ugovorima, vode se ubrzane aktivnosti na privatizaciji ovisnih druπtava. Ministar Boæidar Kalme-ta prihvatio je zahtjev naπega Sindikata za prodajom udjela radnicima pod po-vlaπtenim uvjetima. Kako trenutno imamo radni materijal, detalje ne moæemo iznositi, no Ëim se uskladi prijedlog kojeg Êe mini-star predloæiti na sjednici Vlade, upoznat Êemo vas sa svim detaljima, koji su vrlo interesantni i za radnike matice.

Tek sad, nakon drugog kruga zbrinjava-nja radnika ovisnih druπtava putem poticajnih otpremnina, vidljivo je koliko je trogodiπnja upornost naπeg sindikata, koji je traæio ispla-tu poticajnih otpremnina radnicima ovisnih druπtava, vaæna za radnike, ali i za cjeloku-pna ovisna druπtva, koja su na taj naËin do-bila vrlo kvalitetan program restrukturiranja i smanjenja troπkova poslovanja. Naπ sindikat bio je uporan i nepopustljiv u svojim zahtje-vima, ali potrebno je pohvaliti i g. Davorina Kobaka, predsjednika Uprave HÆ Holding, koji je dao podrπku, kao i ministra Boæidara Kalmetu, koji je prepoznao valjane argumen-te i donio odluku da se poticajne otpremnine isplate i radnicima ovisnih druπtava.

Drage Ëlanice i Ëlanovi SHÆ, nadam se da ove naπe Vijesti listate i Ëitate u hladu borova na nekoj od jadranskih plaæa. No, gdje god bili, æelim Vam da se dobro odmo-rite i pripremite za nove radne pobjede. Prema najavama restriktivnih mjera, kao i odnosa sindikata i poslodavca Ëeka nas vruÊa jesen.

Lijep pozdrav,

Ivan ForgaËpredsjednik SHÆ

Drage Ëlanice i ËlanoviSindikata hrvatskih æeljezniËara,drage Ëitateljice i Ëitatelji Vijesti

Biljana LimpiÊ-DonadiÊ

VIJESTI kolovoz2008.

Znate li svoja prava?

Da izbjegnete sve neugodnosti koje mogu nastati kada dobijete po-ziv od suda, policije ili dræavnog od-vjetnika radi davanja izjave, moæete po primitku poziva potraæiti pomoÊ u Sindikatu. Po Ustavu RH 1. radnika nitko ne moæe prisiliti da

dade izjavu ako nije obavijeπten o razlozima zaπto se poziva na sa-sluπanje, kao i s dokazima koji ga terete

2. radnik ima odgovarajuÊe vrijeme i moguÊnost za pripremu obrane

3. radnik ima pravo na branitelja i ne-smetano uspostavljanje veze s njim

»lanovi Sindikata hrvatskih æeljezniËara (SHÆ) mogu koristiti besplatne usluge Nezavisnih hr-vatskih sindikata (NHS) u Ëetiri Regionalna ureda:

Nezavisni hrvatski sindikati Regio-nalni ured SplitPravnica: Jelka KljakoviÊ-GaπpiÊ, 098/816 069 Augusta Cesarca 2, 21 000 Split Tel./fax: 021/315 483, 315 484, 482 985 E-mail: ured-split@nhs.hrNezavisni hrvatski sindikati Regio-nalni ured RijekaVoditelj ureda: Tanja JustiÊPravnica: Nataπa Malnar-–ukiÊ, 098/1813 440Kreπimirova 4, 51 000 RijekaTel: 051/212 455, fax: 051/321 572E-mail: ured-rijeka@nhs.hr Nezavisni hrvatski sindikati Regio-nalni ured OsijekVoditelj ureda: Marko BrekaloPravnica: Silvija Kotarac, 098/978 62 790B. KaπiÊa 8, 31 000 OsijekTel: 031/215 075, 201 139, fax: 031/201 140E-mail: ured-osijek@nhs.hr Nezavisni hrvatski sindikati Regio-nalni ured ZagrebPravnik: Domagoj RebiÊ, 098/942 0221Kneza Mislava 18, 10 000 ZagrebTel: 01 4571 140, fax: 01 4571 139E-mail: ured-zagreb@nhs.hr

Direktor Uprave HÆ PutniËkog prijevoza Marijan KlariÊ izvijestio je predstavnike sindikata da je dopuπ-tena bruto II masa za osobni doho-dak u iznosu 125.700.000 kn bila namijenjena za godinu 2008., a da je u prvih pet mjeseci u ovoj godini isplaÊen iznos od 53.383.000 kn. Prema proraËunu financija, dopuπ-tena isplata osobnog dohotka u pr-vih πest mjeseci iznosi 62.143.000 kn, πto znaËi da za πesti mjesec do kraja ove kalendarske godine ostaje 8.760.000 kn. Nedostaje oko 1.500.000 kn, a kao razlog na no-vonastalu situaciju direktor Uprave navodi poveÊanje plaÊe koje je bilo veÊe od 12 posto. Iz toga razloga predloæio je linearno smanjenje pla-Êe za sve radnike u iznosu od pet posto do kraja godine.

Predstavnici Sindikata nisu se sloæili sa tim prijedlogom, a kao ra-zlog navode slijedeÊe Ëinjenice:

1. do sada su radnici HÆ PutniËkog prijevoza imali najmanje plaÊe od svih HÆ ovih druπtava, a naroËito radnici u proizvodnji (kondukter, blagajnik itd.). Najavljeno sma-njivanje plaÊe imao bi negativan uËinak na prihode HÆ PutniËkog prijevoza.

2. kako poveÊanje plaÊe za sve ra-dnike nije jednako, to bi linearno smanjivanje plaÊa svim radnicima bilo nepoπteno

3. jedan od razloga za probijanje mase plaÊa je i veliki broj preko-vremenih sati koji je uËinjen iz razloga πto poslodavac nije osi-gurao dovoljan broj radnika. To

Zaπto SHÆ nije pristao na smanjenje osobnog dohotka radnika?

Da li su plaÊe jedino krive za slabo poslovanje

Dana 30. lipnja, te 4. i 9. srpnja 2008. odræani su sastanci predstavnika sindikata i poslodavca u svezi smanjenja plaÊe u HÆ PutniËkom prije-vozu.

znaËi, da je poslodavac morao angaæirati radnike da rade preko-vremeno, a taj rad je skuplji za 50 posto.

4. πtetni su sklopljeni ugovori s po-jedinim druπtvima, poput ugovora koji je HÆ PutniËki prijevoz sklo-pio sa HÆ VuËa vlakova, na koji su upozorili i predstavnici Svjet-ske banke. Ugovor se odnosi se visoku cijenu usluga koju naplaÊ-uje vuËa vlakova.

5. dok druπtva od HÆ PutniËkog pri-jevoza naplaÊuju svoj rad, to nije sluËaj i sa HÆ PutniËkim prijevo-zom koji i ne naplaÊuje prijevozne karte kao πto su P-2, naloge za sluæbeno putovanje P-5, sluæbenu poπtu itd.

6. HÆ PutniËki prijevoz je πtedio na radnicima pa je tako prije 10 godina u vlakopratnji radilo viπe 50 radnika, a danas je promet poveÊan sa 138 vlakova, a broj radnika se smanjio. Meutim, u drugim druπtvima na pojedinim radnim mjestima broj radnika se poveÊavao.

7. kondukterima se dodjeljuje sve viπe vagona, πto znaËi da oni ne mogu kvalitetno obavljati svoj rad. Smanjuje se broj putniËkih blagaj-nika i prodavaËa, a posljedice su da HÆ PutniËki prijevoz gubi zna-Ëajna novËana sredstva koja se dobivaju od prijevoza putnika.

8. unutar HÆ PutniËkog prijevoza postoje moguÊnosti da se boljom organizacijom rada uπtede zna-Ëajna sredstva, ali ne da se ona ostvaruje na teret radnika koji imaju najmanje plaÊe.

Vahid BarjaktareviÊ

IzdavaË: Sindikat hrvatskih æeljezniËara (SHÆ), 10000 Zagreb, Strojarska 17; Telefon: +385 1 378 3108; ÆAT 855 3640; Telefaks: +385 1 378 3140; ÆAT fax: 855 3140; E-mail: shz@shz.hr; www.shz.hr; Za izdavaËa: Ivan ForgaË; Urednica: Biljana LimpiÊ-DonadiÊ; UreivaËko vijeÊe: Ivan ForgaË, Vahid BajraktareviÊ, Marko Brekalo, Ilija BuliÊ, Mato DereæiÊ, Marija Stefanov, Dragutin ©enjug; Slike: Dragutin StaniËiÊ; GrafiËko oblikovanje i tisak: ÆeljezniËka tiskara d.o.o., 10000 Zagreb, Petrinjska 87

ISSN 1845-5174

3

HÆ PutniËki prijevoz veÊ godi-nama smanjuje broja vlakopratnog osoblja, a negativne posljedice takve poslovne politike su sljedeÊe:

1. putnicima se omoguÊuje voænja bez prijevoznih karata jer jedan vlakopratitelj ne moæe u vlaku koji ima u svom sastavu πest pa i viπe vagona obaviti pregled karata i na-platu ukoliko putnik nema kartu

2. ugroæava se sigurnosti putnika iz razloga πto vlakopratitelj ne moæe nadzirati ulaz i izlaz putnika kod veÊeg broja vagona

3. produæava se vrijeme boravka vla-ka u stajaliπtima i kolodvorima jer prometnik ne moæe dati polazak vlaku dok vlakopratitelj ne zatvori sva vrata na vagonima

4. vlakopratitelj ne moæe nadzirati dodijeljene vagone pa dolazi do uniπtavanja vrata, prozora, sjediπ-ta, a takoer i otuenje inventara

5. putnici nisu zadovoljni uslugom u vlaku od strane vlakopratnog oso-blja jer ne mogu dobiti informacije o polasku, dolasku, prikljuËnim vezama, uzrocima kaπnjenja vla-ka, a vlakopratno osoblje ne moæe pravovremeno pruæiti pomoÊ pu-tnicima pri ulazu i izlazu iz vlaka.

6. u vlakovima veÊeg ranga putnici ne mogu biti posluæeni ugostitelj-skim uslugama

7. pismeni prigovori putnika koji su opravdani, padaju na teret vlako-pratnog osoblja, koji potom dobi-vaju od nadleænih struËnih sluæbi pismena upozorenja, πto kod istih slabi motiv za rad

8. ne poπtuje se odredbe Ël. 41. Zako-na o radu o prekovremenom radu

9. radnici ne mog koristiti godiπnji odmor prema godiπnjem planu

Danas u vlakopratnji radi 50 dje-latnika manje nego li prije deset go-dina, a 138 vlakova nalazi se viπe u prometu. Sindikat je upoznao sa navedenim propustima Upravu HÆ PutniËkog prijevoza, a uskoro Êe upoznati i ministra Boæidara Kalme-tu. Smatramo da “πtednja” na radni-cima o kojima ovisi prihod tvrtke je neuËinkovit, te bi poslodavac trebao uvaæiti i primjedbu sindikata.

Vahid BajraktareviÊ

Kako ne bi smjeli raditiSmanjenje broja vlakopratnog oso-blja unatoË poveÊanju broja vlakova

Troπkove vezano za realizaci-ju ovoga Sporazuma snosit Êe HÆ, odnosno pravni slijednici za period koji je radnik proveo u HÆ, a ovi-sno druπtvo za period koji je radnik proveo u ovisnom druπtvu od izdva-janja iz HÆ-a. Ovisna druπtva utvr-dila su broj radnika za zbrinjavanje kao i potrebna financijska sredstva. S obzirom da je doπlo do zastoja u provedbi Sporazuma SHÆ je dana 10. 09. 2007. i 27. 09. 2007. uputio dopise Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH i Upravama druπ-tava HÆ Holdinga u kojima se traæi osiguranje sredstava za poticajne otpremnine u najkraÊem moguÊem roku. SHÆ je najavio moguÊnost odræavanja javnog prosvjeda radnika do kojega nije doπlo, a rezultat je do-biveni Sporazum izmeu Skupπtine druπtava HÆ Holdinga, Uprave dru-πtava HÆ Holdinga i SHÆ. Utvrena je dinamika odlaska radnika s poti-

Obavijest

Poticajne otpremnine za radnike ovisnih druπtava koja su u stopostotnom vlasniπtvu druπtava

HÆ Holdinga

Sindikat hrvatskih æeljezniËara je jedini æeljezniËki sindikat koji je pokrenuo pregovore s poslodavcima o isplati poticajnih otpremnina ili zbrinjavanju radnika ovisnih druπtava u æeljezniËkih fond. Rezultat teπkih pregovora je Sporazum koji je potpisan 26. lipnja 2007. i koji obvezuje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Upravu HÆ Holdinga da se radnici ovisnih druπtava zbrinu putem poticajnih otpremnina ili kroz æeljezniËki fond pod jednakim uvjetima kao i radnici druπtava Ëlanica HÆ Holdinga.

cajnim otpremninama u razdoblju do kraja godine 2007, te do 30. lipnja 2008. i do 31. prosinca 2008., kao i u godini 2009. Na temelju Sporazu-ma svako ovisno druπtvo odredilo je broj radnika koji Êe se zbrinuti kroz planirano razdoblje. Za izvrπenje ob-veze dogovorene dinamike zaduæe-ne su uprave druπtava HÆ Holdinga (skupπtine ovisnih druπtava), uprave ovisnih druπtava i sindikati s pravom na kolektivno pregovaranje u tim ovi-snim druπtvima. Utvrena dinamika u ovisnim druπtvima do sada se u cijelosti provodi osim u druπtvu RPV Slavonski Brod gdje poslodavac ne prihvaÊa obvezu isplate poticajnih otpremnina za period koji su radnici proveli u druπtvu od dana izdvajanja iz HÆ-a. Broj i planirana dinamika odlaska radnika ovisnih druπtava s poticajnim otpremninama po poje-dinom druπtvu usuglaπena je prema sljedeÊoj tablici:

Ovisno druπtvo 2007. do30.06.08.do

31.12.08. 2009.

1. Odræavanje vagona d.o.o. 3 11 8 16

2. Odræavanje vuËnih vozila d.o.o. 18 8 6 11

3. »iπÊenje i njega putn. vagona d.o.o. 19 51 18 23

4. RPV d.o.o. Slavonski Brod 3 12 9 9

5. Pruæne graevine d.o.o. 9 - - 5

6. Proizvodnja - regeneracija d.o.o. 8 6 4 4

7. Remont i odræavanje pruga d.o.o. - 5 4 10

8. Posit d.o.o. - 4 2 3

9. ÆeljezniËko ugostiteljstvo d.o.o. 23 25 18 16

10. Agit d.o.o. 2 5 3 8

Dopredsjednik SHÆIlija BuliÊ

4

Program dodatnih medicinskih usluga za radnike:

1. laboratorijske pretrage: (SE, kompletna krvna slika, urin, πeÊer, urea, bilirubin, urati, ukupni kolesterol, LDL kole-sterol i HDL kolesterol, trigliceridi, AST, ALT, GGT, ALP)

2. UZV trbuπnih organa 3. ginekologija: pregled, transvaginalni UZV i PAPA-test 4. urologija: ultrazvuk bubrega, prostate, mjehura i testisa, PSA . 5. Rtg \ 6. CT - kompjutorizirana tomografija svih organa 7. MR - magnetska rezonancija svih organa 8. color doppler svih krvnih æila 9. denzitometrija 10. dijagnostika bolesti dojke: mamografija UZV dojki (cit. punkcija i biopsija pp) 11. gastroenterologija: gastroskopija, rektoskopija i kolonoskopija 12. kardiologija: Ergometrija, Holter EKG, UZV srca, color doppler, spirometrija 13. endokrinologija (bolesti πtitnjaËe, UZV, citologija, hormoni i dr.) 14. dijabetologija: pregled dijabetologa, HbAlc i dr. 15. neurologija: EEG, EMNG, neuroloπka obrada, color doppler karotida i VB sliva 16. kliniËka citologija 17. oftalmologija: specijalistiËki pregled 18. sistematski pregled (jednom godiπnje): kliniËki intemistiËki pregled, EKG, RTG srca i pluÊa, UZV trbuha, gineko-

loπki pregled s papa testom ili uroloπki pregled s PSA, te laboratorijske pretrage koje ukljuËuju: KKS, sedimenta-cija, glukoza, kolesterol, trigliceridi, kompletna pretraga urina i stolica na okultno krvarenje.

Navedene medicinske usluge radnici mogu realizirati1. bez prethodno postavljenih indikacija

- Sistematski pregled

2. uz indikaciju izabranog lijeËnika:- ginekologija: pregled + PAPA test + transvaginalni UZV- pregled dojki: UZV, mamografija (po potrebi citoloπka punkcija i biopsija- urologija: UZV bubrega, mjehura, testisa i prostate + PSA- laboratorijske pretrage (SE, kompletna krvna slika, urin, πeÊer, urea, bilirubin, urati, ukupni kolesterol, LDL kole-

sterol i HDL kolesterol, trigliceridi, AST, ALT, GGT, ALP) UltrazvuËni pregled trbuπnih organa- RTG (srca i pluÊa)- oftalmoloπki specijalistiËki pregled

3. uz indikaciju - povijest bolest nadleænog specijaliste (interniste, onkologa, neurologa i dr.) koji je obavio prethodnu medicinsku obradu:- CT - kompjutorizirana tomografija svih organa- MR - magnetska rezonancija svih rgana- color doppler svih krvnih æila- kardiologija: ergometrija, holter EKG, UZV srca, color doppler, spirometrija- gastroenterologija: gastroskopija, rektoskopija i olonoskopija- endokrinologija (bolesti πtitnjaËe, UZV, citologija, hormoni i dr.)- dijabetologija: pregled dijabetologa, HbAlc i dr.- neurologija: EEG, EMNG, neuroloπka obrada, color doppler karotida i VB sliva- kliniËka citologija- denzitometrija

Koriπtenje medicinskih usluga u Poliklinici Sunce d.d.

Poliklinika Sunce d.d. koristi najsuvremeniju medicinsku opremu koja je danas dostu-pna na træiπtu, a struËnost medicinskog osoblja jedan je od najvaænijih kriterija kod kvalite-tne medicinske usluge. Dosadaπnje zadovoljstvo naπih radnika koji su koristili medicinske usluge Poliklinike Sunce bile su jedan od presudnih uvjeta da su HÆ Holding i HÆ druπtva sklopila ugovora u pruæanju medicinskih usluga u Poliklinici Sunce u Zagrebu, te podruË-nim jedinicama u Splitu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Puli, Slavonskom Brodu i Varaædinu.

Indikacije za pretrage izvan ovog ugovora kod davatelja usluga, te indikacije za pretrage u vanjskim srodnim ustanovama na raËun dava-telja usluge nalaze se u nadleænosti specijalista davatelja usluge.

Navedene medicinske usluge mogu se obavljati tijekom cijele godi-ne i to u dogovoru radnika i davatelja usluge.

Radno vrijeme Poliklinike Sunce d.d. je:

ponedeljek-petak:od 7.00 do 20.00 sati

subota:od 7.00 do 12.00 sati

Srediπnja Poliklinika Sunce Zagreb-Trnje Trnjanska cesta 108 Tel: 01 3046 666 E-mail: poliklinika-sunce@sunce.hr

Poliklinika Sunce Zagreb-Jarun Park prijateljstva 1 Tel: 01 3046 666 E-mail: poliklinika-sunce@sunce.hr

Poliklinika Sunce Osijek GunduliÊeva 5a Tel: 031 494 555 E-mail: poliklinika-osijek@sunce.hr

Poliklinika Sunce Slavonski Brod Matije Gupca 32 Tel: 035 415 200 E-mail: poliklinika-sl.brod@sunce.hr

Poliklinika Sunce Pula Verudela 8 Tel: 052 394 620 E-mail: poliklinika-pula@sunce.hr

Poliklinika Sunce Zadar Put Murvice 16 Tel: 023 301 450 E-mail: poliklinika-zadar@sunce.hr

Poliklinika Sunce Split PoljiËka cesta 32 Tel: 021 453 810E-mail: poliklinika-split@sunce.hr

Temeljni princip solidarnost ima za cilj da obeπteti radnika, tj. s voenjem vrijednosti ranijeg radnog mjesta pre-ma trenutnom radnom mjestu radnika. U sluËajevima ako se radno mjesto uki-ne, tada se to radno mjesto usporeuje s drugim srodnim radnim mjestom po sadræaju i prirodi posla i platnom razre-du najbliæem radnom mjestu ili grupi ra-dnih mjesta, osim ako je plaÊa iz ugo-vora o radu povoljnija za radnika.

Dakle, iz navedenog je vidljiva smisao solidarnosti da obeπteti ra-

Vaπa pitanja

Pravo na solidarnostKao izvrπni radnik izgubio sam zdravstvenu grupu i rasporeen sam na druge poslove. Imam istu plaÊu kao i prije na temelju odredbe o solidar-nosti koja je bila propisana Kolektivnim ugovorom HÆ-a. Novo HÆ-druπ-tvo u koje sam rasporeen ne æeli mi priznati pravo na solidarnost pod izgovorom da u njihovoj sistematizaciji radnih mjesta ne postoji radno mjesto na temelju Ëega sam ostvario pravo na solidarnost. Koja su moja prava? /N. K./

dnika, u realnom iznosu, a svako drugo tumaËenje ima cilj da se izi-graju prava radnika koji su ostvarili pravo na solidarnost. Zbog toga je potrebno da radnik sukladno Kole-ktivnom ugovoru podnese zahtjev za zaπtitu prava, a ako se poslodavac ogluπi, potrebno je pokrenuti sudski postupak. »lan SHÆ moæe koristiti besplatno usluge pravnika u Nezavi-snim hrvatskim sindikatima kod sud-skog postupka.

Vahid BajraktareviÊ

U okviru remonta dionice pruge Greda - Turopolje planiraju se obaviti sljedeÊi radovi: zamjena postojeÊeg ko-losijeka na drvenim pragovima novim kolosijekom na betonskim pragovima sa tamponiranjem i ugradbom novog kamena tuËenca, ureenje odvodnje u kolodvorima (izrada drenaæe) i uz trasu pruge (izrada otvorenih kanala).

Remont pruge na dionici Turopolje-Greda

Dana 23. lipnja 2008. poËeli su pripremni radovi a 1. srpnja i glavni rado-vi na remontu dionice pruge Greda - Turopolje koji Êe trajati do sredine mjeseca kolovoza. U to vrijeme æeljezniËki promet prugom Zagreb - Sisak - Sunja - Novska je prekinut. Vrijednost radova je oko 170 milijuna kuna. Od toga iznosa na graevinske radove se odnosi 120 milijuna kuna, a na elektrotehniËke radove 50 milijuna kuna. Radove izvodi HÆ-ova tvrtka kÊer Remont i odræavanje pruga, d.o.o. iz Zagreba. Po zavrπetku planiranih ra-dova brzina prometovanja vlakova bit Êe 140 km na sat.

Izgradit Êe se novi boËni peroni u kolodvorima Greda i Lekenik te u stajaliπtu PeπÊenica, a bit Êe ure-ene povrπine u kolodvorima Greda, Lekenik i Turopolje. Uz graevinske radove obavljat Êe se i elektrotehniË-ki radovi na kontaktnoj mreæi i signal-no sigurnosnim ureajima.

B. D.

Vrhovni sud RH donio je presudu

Franjo JulariÊ laæirao je izbore za RadniËko vijeÊe GRJ Zagreb

Gospodin Franjo JulariÊ preuzeo je glasaËke listiÊe koji su bili namijenjeni radnicima u Sisku, Sisku Capragu, Savskom Marofu, ZapreπiÊu, Virovitici, Borongaju, Zapa-dnom kolodvoru, Novskoj i Koprivnici. Meutim, veÊini radnika nije uruËen glasaËki listiÊ s omotnicom i poπtanskom markom kako bi mogli glasati. U svojoj presudi Vr-hovni sud utvrdio je da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je po osnovi Ël. 158. st. 1. ZR prihvatio tuæbeni zahtjev tuæitelja i poniπtio prove-dene izbore utvrdivπi da je rijeË o teπkom krπenju odredaba ZR o provoenju izbora za RadniËko vijeÊe koje je imalo utjecaja na rezultate samog izbora.

5

6

Kratki slijed dogaaja

Dana 22. prosinca 2005. ime-novan je Izborni odbor u sastavu Mladen JokiÊ kao predsjednik, te Andrija DolibaπiÊ i Damir VidoviÊ kao Ëlanovi za provoenje izbora za novo radniËko vijeÊe. Izborni odbor odluËio je da Êe glasovanje za izbor radniËkog vijeÊa biti 17. sijeËnja 2006. Nakon πto je Izborni odbor dostavio glasaËke listiÊe za dopisno glasovanje u urudæbeni ured u Za-greb, g. Franjo JulariÊ i predsjednik Izbornog odbora g. Mladen JokiÊ doπli su u urudæbeni ured te su od sluæbene osobe preuzeli glasaËke listiÊe pod izgovorom da Êe ih oni dostaviti radnicima u Sisak, Sisak Caprag, Savski Marof, ZapreπiÊ, Viroviticu, Borongaj, Zapadni kolo-dvor, Novsku i Koprivnicu. Meutim, glasaËki listiÊi nisu doπli do radnika.

Proveden je sudski postupak i dokazano je laæiranje izbora πto je potvrdio i Vrhovni sud RH. Sin-dikati su se dogovorili da neÊe u HÆ PutniËkom prijevozu provoditi izbore, veÊ da Êe svaki sindikat imenovati sindikalne povjerenike u funkcije radniËkih vijeÊa.

UnatoË tome, Sindikat æeljezni-Ëara Hrvatske je ponovno imeno-vao g. Franju JulariÊa za sindikal-nog povjerenika u RadniËko vijeÊe u GRJ Zagreba, dok je Sindikat hrvatskih æeljezniËara imenovao sindikalne povjerenike u funkcije radniËkih vijeÊa u preostalim je-dinicama: GR Rijeka, RJ Split, RJ Varaædin, RJ Vinkovci i RJ Osijek.

Pitanje bez odgovora

Pitanje bi glasilo kako je mogao Sindikat æeljezniËara Hrvatske imenovati Ëovjeka koji je laæirao izbore, s tim viπe πto sindikati (bez obzira kako se oni zvali) trebaju vrednovati moralne kriterije svojih Ëlanove o kojima ovisi ugled sin-dikata. Kako to, da je poslodavac (HÆ PutniËki prijevoz) pristao na izbor g. Franje JulariÊa za povje-renika u RadniËko vijeÊe u GRJ Zagreb, iako zna da mora platiti sve sudske troπkove.

Vahid BarjaktareviÊ

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond

Odluka je u vaπim rukama

“Godine lete kao minute…” rijeËi su pjesme koje na neki naËin govore o prolaznosti æivota i godinama kada aktivni radni staæ privodimo kraju i odlazimo u mirovinu. I dok smo do-bivali plaÊu, bez obzira kakva je ona bila, postojale su æelje i planovi kako kupiti neku krpicu (kod æena), prove-sti se dobro i voziti πto bolji automo-bil (kod muπkaraca), otiÊi sa obitelji ili prijateljima na ljetovanje ili zimo-vanje. Narod kaæe, navike se teπko mijenjaju, pa odlaskom u mirovinu i dalje æelimo zadræati isti æivotni stan-dard.

Meutim, kada se dobije prva mirovina mnoge naπe æelje splasnu poput balona, jer crkavica od miro-vine jedva pokriva ono najvaænije, preæivljavanje.

Zaπto je tako?PoËetkom godine 2002. u Hr-

vatskoj je uveden novi sustav mi-rovinskog osiguranja, sa ciljem da se buduÊe umirovljenike navede na vlastitu skrb i odgovornost za svo-ju mirovinu. Tako danas imamo uz obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (to je prvi stup mirovinskog osiguranja, u koji se ulaæe 15 posto bruto-pla-Êe) i obvezno ulaganje u mirovinski fond po izboru (drugi stup, pet posto bruto-plaÊe), a postoji i treÊi stup koji omoguÊava graanima dodatnu πtednju u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Iznos mirovine u dobro-voljnim mirovinskim fondovima ovisi o visini uloæenih sredstava (kojima se pribrajaju dræavni poticaji) i pri-nosi fonda. PoËetak isplate mirovine moguÊe je ostvariti tek s navrπenih 50 godina æivota.

Kada se trebamo uËlaniti udobrovoljni mirovinski fond?Najisplativije za svakog radnika

bilo bi razmiπljanje da sa upisom pr-voga radnog dana u radnu knjiæicu postane Ëlanom dobrovoljnog miro-vinskog fonda. Medijska promidæba trebala bi djelovati na svijest mla-

dih kako bi trebali od prvoga dana radnog staæa razmiπljati i o danima kada se isti i zavrπava. Ukoliko ni-smo shvatili znaËaj i ulogu dobro-voljnoga mirovinskog fonda dok smo bili mladi, tada bismo ozbiljno trebali neπto poduzeti barem pet godina pri-je odlaska u mirovinu.

SHÆ osnovao Zatvorenidobrovoljni mirovinski fondU svrhu zaπtite socijalnog poloæa-

ja i prava svojih Ëlanova, Sindikat hr-vatskih æeljezniËara (SHÆ) u suradnji s Raiffeisen druπtvom za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovi-ma osnovao je Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih æeljezniËara-Raiffeisen. Glavni krite-rij za osnivanje fonda jesu sigurnost vaπih uloæenih sredstava i niæe na-knade od onih koje vrijede na træiπtu otvorenih fondova. »lan Fonda moæe postati svaka osoba koja je Ëlan sin-dikata i koja je zaposlena na neo-dreeno vrijeme u bilo kojoj Ëlanici HÆ-a. U Zatvorenom dobrovoljnom fondu nema ulazne naknade od 900 kn koja vrijedi za Ëlanove Raiffeisen otvorenog fonda, veÊ je za Ëlanove zatvorenog fonda SHÆ-Raiffeisen ulaz besplatan, a iznos od ugovore-nih 100 kn uplaÊuje sindikat.

Sva sredstva na vaπem osobnom raËunu predstavljaju vaπu imovinu i nasljedna su (nasljednika odreuje-te sami).

Dræavna poticajna sredstva izno-se 25 posto od uplaÊenog doprinosa Ëlana Fonda u prethodnoj kalendar-skoj godini, ali najviπe do iznosa od 1.250,00 kuna po Ëlanu Fonda. Ma-ksimalan iznos poticajnih sredstava dræave i poslodavca u jednoj godini moæete ostvariti ukoliko na svoj osobni raËun uplatite minimalno 5.000 kn.

Uplatom u Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih æeljezniËara-Raiffeisen ostvarujete i pravo na poreznu olakπicu koja izno-si 12.000 kn godiπnje.

I πto reÊi na kraju.Mislite veÊ danas kakva Êe vam

biti mirovina, ako niπta drugo barem kako biste izbjegli odgovor na pita-nje: Pitala vas starost, gdje je bila mladost !

B.D.

U uvodu teksta novinarka Æeljka LaslaviÊ podsjeÊa Ëitatelje da je u matici (HÆ) zaposleno Ëetrnaest tisu-Êa radnika, a da ih treba biti jedana-est tisuÊa. Kao πto znademo Vlada RH je prije dvije godine HÆ podijelila na Ëetiri druπtva i joπ sedamnaest povezanih tvrtki, od kojih je jedna zavrπila u steËaju, a dvije u rukama radnika. O ispravnosti takve odluke i dalje postoji dvojako miπljenje kod prometnih struËnjaka iako Europska unija svim æeljeznicama preporuËuje odvajanje infrastrukture od prijevo-zniËke djelatnosti.

OËekuje nas liberalizacijaæeljezniËkog træiπtaU godini 2012. oËekuje se libera-

lizacija æeljezniËkog træiπta, πto znaËi da Êe imati svi domaÊi i strani opera-teri u putniËkom i teretnom prometu ista prava za upotrebu infrastrukture. Ukoliko do tada HÆ ne provede re-strukturiranje, karte bi mogli podije-liti europski igraËi, dok Êe nacionalni prijevoznik morati prevoziti ono πto nitko drugi neÊe. I dok predsjednik

Drugi o nama

U Ëasopisu flLider« koji je izaπao dana 4. srpnja 2008. objavljen je tekst pod naslovom

Privatizacija upitna zbog velikog utjecaja moÊnih æeljezniËkihsindikata na upravljanje

B.D.

Prenosimo u cijelosti dio teksta u kojem je predsjednik Sindikata hrvatskih æeljezniËara, Ivan ForgaË na to miπljenje rekao sljedeÊe.

“Kolektivni ugovor nije razlog nezainteresiranosti ulagaËa, veÊ investitore nije lako zainte-resirati za djelatnosti povezanih tvrtki. PlaÊe su u razini prosjeka, socijalna klauzula, koja kaæe da se radnici ne smiju otpuπtati tri godine, nije niπta neobiËno, tako da nitko ne moæe kriviti kolektivni ugovor. Zalaæemo se za prava radnika i na njih imamo utjecaj na upravljanje, pa moæda tako i na Vladine strukture. Da imamo bilo kakav veÊi utjecaj, stvari u HÆ-u izgledale bi drukËije - ko-mentira ForgaË, dodajuÊi da sin-dikati nikad nisu bili za podjelu HÆ-a i da trenutaËno sustav Hol-dinga prouzrokuje velike teπko-Êe u funkcioniranju tvrtke”.

HÆ Holdinga Davorin Kobak smatra da su Ëetiri godine kratki period da se restrukturiranje provede kvalitetno, direktor zagrebaËkog ureda tvrtke Roland Berger Vladimir Preveden uvjeren je da se to moæe uËiniti svi krenu u istom smjeru, a u tom sluË-aju Vlada mora pokrenuti dugoroËan program koji bi obvezivao i Upravu i sve Ëlanove druπtva.

Zanimljiv je dio teksta u kojem postoji miπljenje da je sindikat za-preka da se pronae investitor, kao i to da o sindikatima ovisi izbor Ëelnih ljudi u HÆ-u.

Sa zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondomSHÆ - Raiffeisen do bolje mirovine

Postanite Ëlanom Zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda Sindikata hrvatskih æeljezniËara - Raiffeisen i ostvarite brojne pogodnosti

v poticajna sredstva koja dobiva-te od SHÆ-a

v pravo na dræavna poticajna sredstva (DPS) u iznosu od 25 posto godiπnje, na ukupno uloæeni iznos, do maksimalno 1.250 kuna

v pravo na poreznu olakπicu (do maksimalno 12.000 kuna godi-πnje)

v prinos Fonda

v moguÊnost da sami odluËujete o visini, dinamici i naËinu upla-ta na vaπ osobni raËun u fond, odnosno o vaπoj dodatnoj pri-vatnoj mirovini

v prestanak uplata ne znaËi i pre-stanak Ëlanstva u fondu, veÊ se na dotad uπteena sredstva i dalje ostvaruje prinos

v moguÊnost nasljeivanja sred-stava

v moguÊnost koriπtenja uπtee-nih sredstava veÊ s navrπenih 50 godina æivotav provoenje cjelokupne proce-

dure uËlanjenja i otvaranja ra-Ëuna za vaπe ime

v znatno niæe ulazne i upravljaËke naknade, a u sluËaju prestanka Ëlanstva izlazna naknada se ne naplaÊuje

Dodatne informacije moæete dobiti

vkod Vaπeg sindikalnog povjerenikavna besplatnom Info telefonu: 0800 0900

vwww.shz.hr

SindikathrvatskihæeljezniËara