Naizmenicna Struja

13
1 Naizmenična struja Proizvođenje neizmeničnih struja t = α ϖ ugaona brzina rama t t α α ϖ = - - = 0 0 t ϖ α = period ° = = 360 2π α n - broj obrtaja t - vreme za koje se izvrši n obrtaja učestanost, frekvencija t n f = ν n = 1, t=T T f 1 = ν πν π α ϖ 2 2 = = = T t π α 2 = t ϖ α = T t t = = dt - = ε S B Φ r r = ( dt t d Φ m ϖ ε cos - = ( S B BS Φ r r , cos = BS Φ Φ m = = t Φ m ϖ ϖ ε sin = t Φ Φ m ϖ cos = dt - = ε ( dt t Φ d m ϖ cos - = α cos BS = BS Φ = 0 1 = α t m ϖ ε ε sin = t ϖ α = t m ϖ ε ε sin = α =ϖt α - faza naizmenične struje ϖ - kružna učestanost α =α 0 t =0 α 0 =ϕ ϕ - početna faza α =ϖt+ϕ πν ϖ 2 = α =2πν t+ϕ t Φ Φ m ϖ cos = ( ϕ ϖ ε ε= t m sin ( ϕ πν ε = t m 2 sin α 0 =0 termogeni otpor, termogena otpornost induktivni otpor, induktivna otpornost kapacitivni otpor, kapacitivna otpornost izvor naizmenične struje

Transcript of Naizmenicna Struja

Page 1: Naizmenicna Struja

1

Naizmenična struja

Proizvođenje neizmeničnih struja

t∆

∆=

αω

ugaona brzina rama

tt

ααω =

−=

0

0 tωα =

period

°== 3602πα

n - broj obrtaja

t - vreme za koje se izvrši n obrtaja

učestanost, frekvencijat

nf =≡ν

n = 1, t=TT

f1

=≡ν

πνπα

ω 22

===Tt

πα 2=

tωα =

Ttt ==∆

dt

dΦ−=ε

SBΦrr

⋅=

( )dt

tdΦm

ωε

cos−=

( )SBBSΦrr

,cos=

BSΦΦ m ==

tΦm ωωε sin=

tΦΦ m ωcos=dt

dΦ−=ε

( )dt

tΦd m ωcos−=

αcosBS=BSΦ =01 =⇒ α

tm ωεε sin=

tωα =

tm ωεε sin=

α =ωt α - faza naizmenične struje

ω - kružna učestanost

α =α0t = 0

α0 =ϕ ϕ - početna faza

α =ωt+ϕ πνω 2= α =2πν t+ϕ

tΦΦ m ωcos=

( )ϕωεε += tm sin ( )ϕπνε += tm 2sin

α0 =0

termogeni otpor, termogena otpornost

induktivni otpor, induktivna otpornost

kapacitivni otpor, kapacitivna otpornost

izvor naizmenične struje

Page 2: Naizmenicna Struja

2

Termogeni otpor

tm ωεε sin=

Trenutne vrednosti struje i naponazadovoljavaju:

Omov zakon, I i II Kirhofovo pravilo

0=− Ruε

tu mR ωεε sin==

tUu mRR ωsin=

UmR≡εm

R

ui RR =

tR

UmR ωsin=

tIi mRR ωsin=

R

UI mR

mR =

R

ui RR =

struja i napon dostižumaksimalne i minimalnevrednosti u istim trenucima,

u fazi su, ϕ = 0

tUu mRR ωsin=

tIi mRR ωsin=

Fazor je vektor koji rotira oko koordinatnog početka.

tUu mRR ωsin= tIi mRR ωsin=

Dužina fazora jednaka je maksimalnoj vrednostiveličine koju fazor predstavlja.

Projekcija fazora na vertikalnu osu predstavljatrenutnu vrednost promenljive veličine u trenutku t.

Ugao rotacije fazora jednak je fazi promenljiveveličine, α = ωt +ϕ.

Ugaona brzina fazora ili brzina kojom fazor rotira oko koordinatnog početka jednaka je kružnoj učestanosti naizmenične struje ω.

tIi mRR ωsin= tUu mRR ωsin=

Kapacitivni otpor

0=− Cuε

tm ωεε sin=

tu mC ωεε sin==

UmC=εm

tUu mCC ωsin=

tCUCuq mCCC ωsin==

dt

dqi CC =

( )axa

dx

axdcos

sin=

CXC

ω

1=

kapacitivna otpornost

t

C

Ui mCC ω

ω

cos1

=

tX

Ui

C

mCC ωcos=

+=

2sincos

πωω tt

+=

2sin

πωt

X

Ui

C

mCC

C

mCmC

X

UI =

+=

2sin

πωtIi mCC

tCUi mCC ωω cos=

tCUq mCC ωsin=

tUu mCC ωsin=

[ ] Ω=CX

( )tCUdt

dmC ωsin=

Page 3: Naizmenicna Struja

3

struja prednjači naponu

tUu mCC ωsin=

+=

2sin

πωtIi mCC

Induktivni otpor

0=− Luε

tm ωεε sin=

tUu mLL ωsin=

UmL = εm

dt

diL

dt

dΦ LL −=−=ε

LLu ε−=

dt

diLu L

L =

dt

diLtU L

mL =ωsin

tL

U

dt

di mLL ωsin=

dttL

Udi mL

L ωsin=

Izračunavanje struje, računski deo:

dttL

Udi mL

L ωsin=

=== ∫∫ dttL

Udii mL

LL ωsin

LX L ω=

L

mLmL

X

UI =

induktivnaotpornost

( )2sin πω −= tX

Ui

L

mLL

( )2sin πω −= tIi mLL

[ ] Ω=LX

tUu mLL ωsin=

∫= dttL

UmL ωsin

( )tL

UmL ωω

cos−=

−=

2sin

πω

ωt

L

UmL

tUu mLL ωsin=

( )2

sin πω −= tIi mLL

Efektivne vrednosti struje i napona

Upoređuje se toplotno dejstvo jednosmernestruje sa toplotnim dejstvom naizmeničnestruje na termogenom otporu u tokuvremena T

RTIQ jj2=

i=Im sinωt

∫=T

mn dttRIQ0

22 sin ω

RTIQ mn2

2

1=

∫=T

dtRi0

2

∫=T

m dtRtI0

22 sin ω

∫=T

nn dQQ0

( )∫ −=T

m dttRI0

2 2cos12

−= ∫ ∫

T T

m dttdtRI0 0

2 2cos2

( )[ ]TT

m ttRI0

1

0

2 2sin22

1ωω

−−=

Kolike treba da su Ij i Im da bi oslobođene količinetoplota Qj i Qn bile jednake?

RTIRTI mj22

2

1=

2m

j

II =

efektivna vrednost struje

2

meff

II =

2m

eff

III =≡

2m

eff

UUU =≡

svi izrazi koji važe zamaksimalne vrednosti važei za efektivne

RTIQ jj2=

RTIQ mn2

2

1=

Page 4: Naizmenicna Struja

4

Serijsko RLC kolo i Omov zakon

tm ωεε sin=

( )ϕω −= tIi m sin

LCR uuu ++=ε

UR=IR na termogenom otporu u fazi sa strujom

UC=IXC na kapacitivnom otporu kasni za strujom za π /2

UL =IXL na induktivnom otporu prednjači struji za π /2

( )2222CmLmmm XIXIRI −+=ε

( )22CL

mm

XXRI

−+=

ε

( )22CL XXRZ −+=

ZI m

m

ε=

Z

U

ZI eff ==

ε

( )222mCmLmRm UUU −+=ε

impedansa [ ] Ω=Z

( )[ ]2222CLmm XXRI −+=ε

UR=IR na termogenom otporu u fazi sa strujom

UC=IXC na kapacitivnom otporu kasni za strujom za π /2

UL =IXL na induktivnom otporu prednjači struji za π /2t = 0

t = 0

( )2222CmLmmm XIXIRI −+=ε

( )22CL

mm

XXRI

−+=

ε

( )22CL XXRZ −+=

ZI m

m

ε=

Z

U

ZI eff ==

ε

( )222mCmLmRm UUU −+=ε

impedansa [ ] Ω=Z

( )[ ]2222CLmm XXRI −+=ε

t = 0

Page 5: Naizmenicna Struja

5

22 XRZ +=

R

CL

U

UU −=ϕtg

R

X=ϕtg

- kada je XL > XC

tada je tgϕ > 0 i ϕ > 0, kolo ima induktivni karakter

- kada je XL < XC

tada je tgϕ < 0 i ϕ < 0, kolo ima kapacitivni karakter

- kada je XL= XC

tada je tgϕ = 0 i ϕ = 0, u kolu nastupa rezonancija

2

2 1

−+=

CLRZ

ωω

R

XX CL −=

XL= XC onda je X = 0 i Z=R

CL

ωω

1= s

LCωω ==

1

t=0Nastupa kada je prinudna učestanost generatora EMS ω jednaka sopstvenoj kružnoj učestanosti kola

Rezonancija

t = 0

Snaga

22ra PPP +=

ϕcosPPa =

ϕsinPPr =

Transformatori i njihova primena

Dva električno odvojena kalema namotana na zatvorenoferomagnetsko jezgro čine transformator

primar sekundar

dt

dΦN pp −=ε

dt

dΦNss −=ε

Up = εp Us = εs

dt

dΦNU pp −=

dt

dΦNU ss −=

s

p

s

p

N

N

U

U=

Pp = Ps sspp IUIU =

p

s

s

p

I

I

U

U=

s

p

N

N=

zbog samoindukcije zbog indukcije

električni aparati u domaćinstvu, u industriji i u telekomunikacijama

transport električne energije od električnih centrala do potrošača

Primena:

RtIQ 2=

U ↑

I ↑

I ↓ mali gubici

povišavajući transformator

snižavajući transformator

Page 6: Naizmenicna Struja

6

Trofazna struja

Između magnetnih polova više ravnomerno raspoređenih kolemova ⇒polifazna ili višefazna naizmenična struja.

Trofazni sistem - najekonomičniji sistem - prenošenje energije sa manjim gubicima i sa manjim utroškom materijala za provodnike

Svaki kalem = jedna faza, a sa potrošačem = jednofazni sistem, sa faznom strujom If i / faznim naponom Uf .

tm ωεε sin1 =

tm ωεε sin1 =

−=

3

2sin2

πωεε tm

−=

3

4sin3

πωεε tm

R=R1=R2=R3

simetrično opterećen sistem

tUu m ωsin1 =

−=

3

2sin2

πωtUu m

−=

3

4sin3

πωtUu m

Trofazni sistem vezan u trougao

1

1

230cosfI

I

11 3 fII =

2

3=

nulta tačka ili nula

R=R1=R2=R3

If1 = I1, If2 = I2 , If3 = I3

Trofazni sistem vezan u zvezdu

131 fUU =

simetričan sistem

Page 7: Naizmenicna Struja

7

Koristi se za napajanje električnih motora, većih električnih peći i zaprenos električne energije pod visokim naponom

Trofazna trožičnamrežaili trofazni sistem vezan u trougao

višepolna šema

jednopolna šema

Trofazna četvorožičnamreža ili trofazni sistem vezan u zvezdu

1. tri fazna provodnika

2. nulti provodnikoznaka N ili 0

neutralni - nije spojen sa zemljom

nulti - spojen sazemljom, da bi se izvršila zaštita odnapona dodirasistemom nulovanja

fazni napon je napon između faznog i nultog provodnika

međufazni napon je napon između dva fazna provodnika

ElektriElektriččnene instalacijeinstalacije

nazivni napon mrenazivni napon mrežže e -- napon po kome se mreža naziva, označava i prema kome se daju radne karakteristike; 220 V 110 V

radni napon mreradni napon mrežže e -- zavisi od pogonskih uslova

najvinajvišši napon mrei napon mrežže e -- najviša dozvoljena vrednost radnog napona koja sme da se pojavi u normalnom pogonu u mreži

vrednost napona za koju je oprema konstruisana i pri kome ona može normalno da funkcioniše

najvinajvišši napon opreme i napon opreme --

Za prenos i distribuciju električne energije - elektroenergetska mreža

pprenapon renapon napon čija maksimalna vrednost prelazi maksimalnu vrednost najvišeg napona opreme

Podela instalacija prema nameniPodela instalacija prema nameni::

do 50 V

- instalacije niskog napona sa naizmeničnim naponom do 240 V

- instalacije visokog napona od 240 V

- instalacije malog napona

Podela naizmeniPodela naizmeniččnih sistema napajanja prema nih sistema napajanja prema broju provodnika:broju provodnika:

- jednofazni sa dva provodnika,- dvofazni sa tri provodnika,- dvofazni sa pet provodnika,- trofazni sa tri provodnika,- trofazni sa četiri provodnika

Page 8: Naizmenicna Struja

8

Deo strujnog kola, gde struja u jednom delu prolazi,

između dve elektrode, kroz zemljunaziva se geologeološški provodnikki provodnik

Veza uređaja koji treba uzemljiti sa zemljom, geološkim provodnikom,

naziva se uzemljenjeuzemljenje

Uzemljenje i elektriUzemljenje i električčne instalacije ne instalacije

ZemljovodZemljovod je provodnik koji spaja uređaj koji treba uzemljiti sa uzemljivačem ili sa sabirnim zemljovodom

UzemljivaUzemljivačč je jedan ili više provodnika koji su položeni u tlo i sa njim su u neposrednom kontaktu

Sabirni zemljovodSabirni zemljovod je provodnik na koji je priključeno više zemljovoda. On se na više mesta povezuje sa uzemljivačem.

Delovi uzemljenjaDelovi uzemljenja

ZaZašštitno uzemljenjetitno uzemljenje (PE)

Radno uzemljenjeRadno uzemljenje

primena: kod nekih vrsta antena i mernih instrumenata

Gromobransko uzemljenjeGromobransko uzemljenje

Međusobno povezani daju združeno uzemljenje

PoPodela dela uzemljenja uzemljenja po po funkcijifunkciji::

uzemljenje metalnih delova koji ne pripadaju strujnim kolima niti su posredno u električnom kontaktu sa njima ali, u slučaju kvara, mogu da dođu pod napon.

uzemljenje dela strujnog kola kojim se obezbeđuje željena funkcija ili radne karakteristike tog kola.

za odvođenje atmosferskog pražnjenja u zemlju

UUzemljivazemljivaččii -- podelapodela

PremaPrema mmaaterijaluterijalu:

cevi ili šipke (štapovi),trake ili žice, ploče, armatura u betonu samo za φ ≥10 mm,metalne vodovodne cevi (ako su vodomeri premošteni),ostale ukopane konstrukcije osim cevovoda za grejanje i prenos zapaljivih tečnosti i gasova

Page 9: Naizmenicna Struja

9

UUzemljivazemljivaččii -- podelapodela

PremaPrema mmaaterijaluterijalu:

cevi ili šipke (štapovi),trake ili žice, ploče, armatura u betonu samo za φ ≥10 mm,metalne vodovodne cevi (ako su vodomeri premošteni),ostale ukopane konstrukcije osim cevovoda za grejanje i prenos zapaljivih tečnosti i gasova

Prema sredini u Prema sredini u koju se polakoju se polažžu:u:

uzemljivači u tlu

temeljni uzemljivači

a) štapna hvataljka, b) prsten od horizontalnih traka, c) vertikalni spust, d) horizontalni prsten za povezivanje spusteva, e) uzemljivač

Primer: Primer: zzaašštita vitita viššespratnog espratnog objektaobjekta

i temeljni uzemljivač

(vođice liftova, armirano betonski skelet)

umesto spusteva i uzemljivača

bez prirodnih komponenti, ima prstenasti uzemljivač

sa prirodnim komponentamagromobrana

ima provodne vertikale

UUzemljivazemljivaččii -- podelapodela

Prema meterijalu:Prema meterijalu:

cevi ili šipke (štapovi),trake ili žice, ploče, armatura u betonu samo za φ ≥10 mm,metalne vodovodne cevi (ako su vodomeri premošteni),ostale ukopane konstrukcije osim cevovoda za grejanje i prenos zapaljivih tečnosti i gasova

Prema naPrema naččinu izvođenjainu izvođenja: :

horizontalni (površinski), provodnici ukopani u zemlju na dubini od 0,5 m do 1 m

vertikalni (dubinski), jedan ili više štapnih uzemljivača(dužine 1 m do 5 m)

kosi uzemljivačiPrema sredini u Prema sredini u koju se polakoju se polažžu:u:

uzemljivači u tlu

temeljni uzemljivači

Prema obliku uzemljivaPrema obliku uzemljivačča:a:zrakasti,prstenasti,mrežasti,kombinovani.

cevasti ili štapni uzemljivač

Širenje struje kroz zemlju sa cevastog uzemljivača

Page 10: Naizmenicna Struja

10

=otpor uzemljivača ili otpor rasprostiranja:

otpora samog uzemljivača+

otpora zemljovodnog provodnika+

prelaznog otpora+

otpora širenju struje kroz zemlju

Uzemljivač kao celina sa zemljovodom i geološkim provodnikom ima otpor

Promena otpora geološkog provodnika u zavisnosti od rastojanja od uzemljivača

• zavisnost potencijala od udaljenosti od uzemljivača

• postoji kada kroz uzemljivačprotiče struja sve dok osigurač ne pregori ili se izvor struje ne isključi

Naponski levak uzemljivaNaponski levak uzemljivačča a --

Napon korakaNapon koraka je onaj napon koji na naponskom levku na zemlji obuhvataju čovekove noge, Uk

Napon dodiraNapon dodira je napon koji se uspostavi između čoveka i zemlje kada ovaj dodirne provodljivi deo uređaja koji je pod naponom, Ud.

SSistemi napajanja u niskonaponskim mreistemi napajanja u niskonaponskim mrežžamaama

TN sistemi (TN-S; TN-C i TN-C-S )TT sistemIT sistem

TNTN-- sistemsistem

N – neutralni provodnikPE – zaštitni provodnik(Protectiv Earth)

TNTN--S sistemS sistem::nulta tačka transformatora je uzemljena, dostupni provodni delovi potrošača spojeni su sa PE provodnikom

? ? TNTN--C sistem: C sistem: nulta tačka transformatora je uzemljena, dostupni provodni delovi potrošača spojeni su sa zajedničkim PEN provodnikom

!!!!!! TNTN--CC--S sistem:S sistem:nulta tačka transformatora je uzemljena, PEN provodnik od transformatora do razvodne table, od razvodne table, PEN odvojen u N i PE provodnike, za povezivanje potrošača posebno na N i PE

TTTT--sistem:sistem:nulta tačka transformatora je uzemljena, dostupni provodni delovi potrošača nisu spojeni sa sistemom uzemljenja generatora već preko sopstvenog uzemljenja

ITIT--sistem:sistem:nulta tačka transformatora nije uzemljena, dostupni provodni delovi potrošača uzemljeni su preko sopstvenog uzemljenja

Page 11: Naizmenicna Struja

11

Dovodni vod gradske mreže povezan sa glavnim i sporednim razvodnim tablama:

jednofaznomsa dve sporedne

itrofaznom

sa tri sporedne razvodne table

zaštitni provodnici (PE provodnici), zaštitno neutralni provodnici (PEN provodnici) i provodnici za izjednačenje potencijala

neutralni provodnik (N-provodnik).

U strujnom kolu koje ima neutralni provodnik svetloplava boja se ne sme koristiti za bilo koje drugo označavanje provodnika

U strujnom kolu koje nema neutralni provodnik, svetloplava boja može se koristiti i za druge svrhe osim za označavanje zaštitnog provodnika, PEN provodnika i provodnika za izjednačavanje potencijala, uz odgovarajuće označavanje na njegovim krajevima.

OznaOznaččavanje provodnikaavanje provodnika

kombinacijom zelene i žute boje.

svetloplavom bojom

prema uzroku nastanka

PrenaponiPrenaponi

spoljašnji ili atmosferski prenaponi

unutrašnji prenaponi

prema uzroku nastanka dele se na:

prenaponi pri nesimetričnom pogonu

rezonantni /sopstvena učestanost kola postaje bliska učestanosti izvora/

ferorezonantni /kada induktivnost magnećenja stupisa kapacitivnostima kola u rezonansu/

prenaponi pri naglom rasterećenju

nastaju usled poremećaja u samom sistemu

Sklopni ili komutacioni prenaponi nastaju pri sklopnim operacijama (uključenjima ili isključenjima) delova mreže.

Privremeni (povremeni) prenaponi

Izolacija Izolacija odvaja delove koji su u normalnom pogonu pod naponom od delova koji su uzemljeni, iliodvaja delove koji su pod različitim naponima

Prenaponi izazivaju naprezanjenaprezanje izolacije koje zavisi od:

amplitude prenapona, njegovog talasnog oblika i trajanja.

Razorno pražnjenje predstavlja gubitak dielektričnih svojstava izolacije, tako da izolacija počinje da prvodi struju kao provodnik.

samoobnovljiva neobnovljiva

proces razornog pražnjenja

preskok

Dielektrična izdržljivost se definiše preko napona koji izolacija može da podnese

izolacija

proboj

nakon pojave prenapona počinje da provodi struju odvodeći energiju prenapona

odvodnik prenapona

Osnovno zaštitno sredstvo

Naizmenična struja učestanosti do 50 Hz, industrijska struja, jačine

• od 15 do 20 mA izaziva grčenje mišića do te mere da zahvaćena osoba teško otvara šaku da bi se oslobodila uhvaćenog provodnika

• od 20 do 50 mA onemogućava zahvaćenoj osobi da se samostalno oslobodi provodnika pod naponom

• od 50 do 150 mA može ubiti čoveka, pogotovu ako prode kroz srce, ili ga ugušiti ako prođe kroz disajne organe

• od 150 mA do 1 A, pa i do 2 A, u većini slučajeva, izaziva obamrlost srca, mada ako struja nije tekla duže od oko 1/10 sekunde, zahvaćena osoba često ostaje bez ikakvih posledica

• od 1 do 5 A u većini slučajeva nije smrtonosna ali stvara duboke opekotine

Struja visoke učestanosti je manje opasna od struje industrijske učestanosti

darsonvalizacija i dijatermija

Dejstvi struje na Dejstvi struje na ččovekaoveka

• do 15 mA, izaziva jača i slabija grčenja mišića

Page 12: Naizmenicna Struja

12

Zaštita od slučajnog dodira

Uređaja koji su normalno pod naponom iznad 42 V moraju biti zaštićeni:

izolovanjem

udaljavanjem

• postavljanjem neizolovanog predmeta na visinu 2,5 m od mogućeg stajališta čoveka

• u horizontalnom smeru ili naniže od mogućeg stajališta na udaljenosti 1,25 m

• zatvaranjem neizolovanog predmeta poklopcem, oklopom, priključnom kutijom

upotrebom presvlaka od gume, sintetičke izolacione mase (PVC, neopren i sl.), omotavanjem spojeva izolacionom trakom, upotrebom porculanskih i sličnih keramičkih elemenata kao podloga, cevi i sl.

• odvajanjem neizolovanog predmeta šupljikavom pregradom, koja ne sme imati otvore veće od 12 mm u prečniku i iza koje predmet pod naponom mora biti udaljen najmanje 80 mm

predmet se stavlja van domašaja ruku, učini nepristupačnim

Napon dodira je razlika potencijala koja se uspostavi između čoveka i zemlje kada ovaj dodirne provodljivi deo uređaja koji je pod naponom

Zaštita od napona dodira

Ulazni otpor Ru

Otpor čovečijeg tela

Izlazni otpor Rl

zavisi od stepena vlažnosti ruku, debljine i stanja kože i veličine površine dodira

suve ruke - do 100 000 Ω/cm2

vlažne ruke - ispod 1 000 Ω/cm2

dve suve ruke - oko 2 000 do 3 000 Ωjedna ruka - oko 1 000 Ω

mala vrednost prema vrednosti ulaznog otpora

bosonog čovek na vlažnom zemljištu - ispod 10 Ω, u obući sa gumenim đonovima na suvom zemljištu - prelazi vrednost 300 000 Ω

na vlažnom zemljištu - ispod 10 000 Ω.

za napone od 20 V do 500 V:

220V3

380V=oklop motora je pod naponom prema zemlji

prelazni otpor oklopa prema zemlji, tj. dodirni otpor uređaja Rp = 40 Ω

prelazni otpor pogonskog uzemljača transformatora Rt = 3 Ω

otpor jednog provodnika preko koga je motor dobio naponRi = 0,5 Ω

struja kvarastruja kvara ( )A5

405,03

V220=

Ω++=

++=

pit

kRRR

UI

pad napona na prelaznom otporu oklopa motora prema zemlji

200V5A40Ω =⋅=⋅= kpd IRU = napon dodira = napon dodira

ulazni otpor

čovek stoji na vlažnom zemljištu, izlazni otpor se zanemaruje

struja kroz čoveka mA200Ω1000

V200==dI

smrtonosna je po čoveka

Ru = 1000 Ω

čovek je u paralelnoj vezi sa dodirnim otporom Rp

Page 13: Naizmenicna Struja

13

• struja od oko 50 mA je gornja granična vrednost koja se može dozvoliti da prode kroz čovečje telo

• vrednost ulaznog Ru i izlaznog Rl otpora čovečijeg tela je 1000 Ω

( ) 50V0,05A1000Ω =⋅=⋅+= klud IRRU

gornja granica bezopasnog napona dodira

za t >1,153 sUdoz = 65 V

za 0,075 s< t ≤ 1,153 s

za t ≤ 0,075 sUdoz = 1000V

V

75

tUdoz =

ZaZašštitne mere od previsokog napona dodira titne mere od previsokog napona dodira

zazašštitno izolovanje titno izolovanje

zazašštitno uzemljenje titno uzemljenje

nulovanjenulovanje

sistem zasistem zašštitnog voda titnog voda spajaju se na sabirni zaštitni vod koji se uzemljuje i čiji otpor uzemljivača mora biti manji od 20 Ω

zazašštitni naponski (ZN) i strujni (ZS) prekidatitni naponski (ZN) i strujni (ZS) prekidačči i

zazašštitni transformatori za galvansko odvajanje titni transformatori za galvansko odvajanje

metalni spoj oklopa uređaja sa zemljom

veza metalnog oklopa zaštićenog uređaja sa nultim uzemljenim provodnikom mreže

transformator mora imati odvojen primarni namotaj od sekundarnog i opadajuću karakteristiku sekundarnog napona

ZaZašštita od statitita od statiččkog elektricitetakog elektriciteta

neophodna je kad se na jednom mestu sakupi dovoljna količina naelektrisanja da može doći do pražnjenja i da se, u granicama eksplozivnosti, mogu pri tome zapaliti eksplozivni materijali

Skupljanje statiSkupljanje statiččkog elektriciteta u proizvodnim procesima sprekog elektriciteta u proizvodnim procesima spreččava se:ava se:

uzemljenjem

održavanjem odgovarajuće vlage u vazduhu

jonizacijom vazduha

antistatičkom preparacijom

povećanjem provodljivosti loše provodljivih materijala

odvođenjem statičkog elektriciteta (dodirom ili influencom)