OLIMP-prelom 32 10/1/09 12:37 Page 1 BROJ 32 • RUJAN 2009 ... - broj 32 - rujan 2009.pdf · 4...

»ASOP I S HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 32 • RUJAN 2009.ISSN 1331-9523

Lov na lisice

OLIMPIJSKE LEGENDE

MALO POZNATI ©PORTOVI

Plivanje i meditativno-duhovna snaga

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Znate li o kojim je πportovima rijeË?

Lacrosse, hurling, shinty, bandy, curling,racing, rounders, jai alai…

©P

OR

T I

DU

HO

VN

OS

T

OLIMPIJSKE NADE

Sandra PerkoviÊ

©PORT I ZNANOST

Ana TitliÊEmocije i πport


OLIMP-prelom 32 10/1/09 12:37

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

3

Josip »op, dipl. oec.Glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

u treÊem ovogodiπnjem broju Ëasopisa HOO-aOlimp æelio bih istaknuti dvije rubrike u kojima seobrauju uvijek intrigantne i, rekli bismo,uobiËajeno zahtjevne teme - nogomet i πportskimarketing. U rubrici "©port i druπtvo", u tekstu "Nogometniklubovi dobivaju vlasnike", autor Goran VojkoviÊ spravom istiËe da je "joπ rano reÊi πto Êe "biti snaπim πportskim dioniËkim druπtvima. HoÊe li velikiposlovni sustavi, danaπnji sponzori, postatidioniËari? HoÊemo li imati narodne klubove kojimaÊe upravljati navijaËi, mali dioniËari, s tek ponekimkoji ima znatniji broj dionica? Moæda Êe πportaπiuloæiti u klubove u kojima igraju, pa dobijemo ineko kapitalistiËko samoupravljanje? A moæda senakon recesije pojavi i koji strani tajkun ili oligarhkoji Êe iz hobija kupiti neki naπ nogometni ilikoπarkaπki klub?" U tekstu "Trgovanje imidæom" autorica ManuelaSenteri istiËe da je, "prema miπljenju nekihmarketinπkih struËnjaka, πport maksimalnoiskoristio sponzorstvo i prodaju ulaznica kaoinstrument financiranja, ali merchandising ilicenciranje nude joπ velike moguÊnosti". »asopis Olimp ove godine slavi desetu godiπnjicuizlaæenja, potpuno radno, tematski se propitujuÊi ovaænosti πporta i olimpizma za druπtvo i pojedinca.No tu su i "kroniËarski zapisi u malom" RadiceJurkin o najvaænijim aktivnostima HOO-a ihrvatskih πportaπa, meu kojima i sjajni uspjesi naMI u Pescari ove godine. Posebno mi je drago πto su u ovom broju objavljenatri najbolja rada hrvatskih uËenika (uËenica) smeunarodnog natjeËaja koji je, na temu "©port iknjiæevnost" 2009., raspisao Meunarodniolimpijski odbor, a za Hrvatsku proveo HOO usuradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja iπporta i Hrvatskom olimpijskom akademijom.Posebno Ëestitam uËenici Dei Marin iz 4. razredaPrve rijeËke hrvatske gimnazije Ëiji je esej"Temeljne vrijednosti olimpizma: uvaæavanjedrugih" ocijenjen najboljim i nagraen Trofejem idiplomom MOO-a i HOO-a.

SADRÆAJ

20. str. 46. str.

Mediji i πport ©portska terminologija

GLAVNI UREDNIKAnte DrpiÊ

Urednik priloga Povijest hrvatskog πportaZdenko JajËeviÊ

UREDNI©TVO

Saπa Ceraj, Gordana GaÊeπa,Radica Jurkin, Siniπa KrajaË,Æeljko KlariÊ, Jura Ozmec, Ana PopovËiÊ, Nada SenËar, Ivan ©koro

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAK

TISKARA MEIΔ RotooffsetVelika cesta 17

Naklada: 2.000 primjeraka

Nastanak modernog πporta:Golf - igra nalik πetnji po imanju 4Olimpijske nade: Sandra PerkoviÊ, atletiËarka 6Olimpijske legende: Ana TitliÊ, rukometaπica 8Olimpizam: Igre oko I. olimpijskih igara 10Malo poznati πportovi: Lov na lisice 12©port i druπtvo: Nogometni klubovi dobivaju vlasnike 14Religija i πport: Æenska ruka 16Æenska strana πporta: Ne priznajem “ne” kao odgovor sustava 18Mediji i πport: ©port, nasilje i mediji 20Filozofija πporta: Paternalizam i πport 22©portski marketing: Trgovanje imidæom 24©port i znanost: Emocije i πport 26PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29©port o πportu: Virtualni πport 42©port i duhovnost: Plivanje i meditativno-duhovna snaga 44©portska terminologija: Znate li o kojim je πportovima rijeË? 46©portska fotografija 48Publicistika 50Meunarodni natjeËaj “©port i knjiæevnost” 2009. 52Od Olimpa do Olimpa 54

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

4

I gre su dio povijesti naroda kao injegova djela, ratovi i umjetnost.One su odraz druπtvenog æivota

u pojedinim razdobljima, ali i promje-na u ekonomiji, religiji i politici. Ne-ke od igara jedva da se spominju u po-vijesnim izvorima. One su prihvaÊenekao dio svakodnevnog æivota, ali nisusmatrane dovoljno zanimljivima i vri-jednima paænje povjesniËara, sve dotrenutka kada su ozbiljnije utjecale nazakone, porezni sustav i financije.

Golf potjeËe iz ©kotskeIgra sliËna golfu, pod nazivom pa-

ganica, igrala se u starom Rimu. UXIII. stoljeÊu u ©kotskoj se igra cam-buca, u Nizozemskoj het kolven, a uFrancuskoj jeu de mail. Neki povje-sniËari πporta smatraju da su igre hetkolven iz Nizozemske i chole iz Belgi-je preteËe golfa. No tim igrama, kao iostalim brojnim igrama πtapom i lo-pticom, nedostaje jedna bitna odredni-ca golfa - rupa. Golf u sadaπnjem obli-ku potjeËe od igre koja se u XV. sto-ljeÊu igrala na istoËnim obalama©kotske u Kraljevstvu Fife. IgraËi bi

udarali kameni oblutak po priro-dnom terenu koristeÊi se πtapom

ili primitivnom palicom.

Zabrana golfa i nogometa

Sredinom XV. stoljeÊa©kotska se pripremala za obra-

nu od engleske invazije. Zbogprevelikog interesa za igranje

golfa i nogometa, ©koti su zanema-rili vjeæbanje vojnih vjeπtina, ponaj-prije streliËarstva, pa je πkotski parla-ment kralja Jamesa II. 1457. godinezabranio i golf i nogomet. U tom sedokumentu prvi put u pisanom oblikuspominje naziv goulf, koji je moædaizveden iz nizozemske rijeËi kolf kojaznaËi - palica ili πtap. Zabrana je po-novljena 1470. i 1491., ali stano-vniπtvo ju je uglavnom ignoriralo.Ukinuta je tek nakon Glasgowskogsporazum 1502. godine. Golf je tije-kom XVI. stoljeÊa stekao ugled i po-Ëeo se brzo πiriti.

Kolijevka golfaKralj Charles I. popularizirao ga je

u Engleskoj, a Marija Stuart, vladari-ca ©kotske koja je po majci bila Fran-cuskinja i πkolovana je u Francuskoj,prenijela je igru u Francusku. Premapredaji, naziv caddie za nosaËa torbe spalicama, koji ujedno daje savjete imoralnu potporu igraËu, dolazi od

Postoji urbana legenda da je naziv golf izvedenica odakronima Gentlemen Only, Ladies Forbidden - Samogospoda, damama zabranjeno. To zacijelo nije toËno, jerje koriπtenje akronima kao zasebnih rijeËi relativnomoderan fenomen. Osim toga, æene su igrale golf veÊ udrugoj polovici XIX. stoljeÊa, kad je igra postalavrlo pomodna zahvaljujuÊi princu odWalesa, buduÊem kralju Edwardu VII.

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Piπe Ana PopovËiÊ

Golf - igranalik πetnji poimanju

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

Marijinih pomagaËa iz redova francu-ske vojske - kadeta. Godine 1552. uπkotskom gradiÊu St. Andrewsu, mje-stu koje se smatra kolijevkom golfa,osnovan je St. Andrews Golf Club.Viπe od pola stoljeÊa mlai su klubo-vi Royal Blackheath Golf Club u Lon-donu i Company of Edinburgh Golfersu Edinburgu.

Obnova kluba u St. Andrewsu

U modernom se obliku golf razvio uSt. Andrewsu i Edinburghu krajemXVIII. stoljeÊa, u povijesnom trenutkukada se slama moÊ klanova, a admini-strativna, akademska i trgovaËka elitapreuzima vlast u ©kotskoj. To je vi-dljivo i iz arhive golf-kluba izGlasgowa koji je osnovan 1787., a do1789. godine imao je 25 Ëlanova kojisu bili trgovci, uz iznimku dvojice ki-rurga i Ëetiriju vojnih Ëasnika. Godine1754. obnovljen je golf-klub u St.Andrewsu - Royal and Ancient GolfClub of St. Andrews, gdje su 1897. ko-dificirana i pravila igre.

Samo gospoda, damama zabranjeno

Postoji urbana legenda o tome da jenaziv golf izvedenica od akronima:Gentlemen Only, Ladies Forbidden -Samo gospoda, damama zabranjeno.To zacijelo nije toËno, jer je koriπtenje

akronima kao zasebnihrijeËi relativno mo-

deran fenomen.Osim toga, æene

su igrale golf veÊ u drugojpolovici XIX. stoljeÊa, kadje igra postala vrlo pomodnazahvaljujuÊi princu od

Walesa, buduÊem kralju EdwarduVII. Takozvana „sekcija za dame”osnovana je u St. Andrewsu 1867., a uostalim klubovima u iduÊih 20-ak go-dina. Godine 1893. osnovan je i æen-ski golfaπki savez - Ladies' Golf Uni-on. Damama iz viπih slojeva svialase igra koja je nalikovala πetnji s pri-jateljicama po imanju, a u Engleskojje krajem XIX. i poËetkom XX. stolje-Êa bilo dosta dobrostojeÊih æena kojesu imale dovoljno slobodnog vreme-na.

"Priroda unutar grada"

Radnim je danima broj æena pone-kad i premaπivao broj muπkaraca uklubovima gdje se, osim igranja golfa,moglo kartati ili popiti popodnevniËaj. Golfaπki je klub kultivirao novioblik æivota zajednice u predgraima.Njegovi travnjaci, drveÊe i rjeËiceutjelovili su „rus in urbe - priroduunutar grada”. Graevinari su poËeliuviati prednosti spajanja rezidenci-jalnih imanja i rekreacije, a golf-klubje postao najpoæeljniji ukras bogatihokruga. U toj je Ëinjenici znaËenjeklupskih graevina.

Idealna razbibrigaU ©kotskoj je igraliπte za golf imalo

prednost pred druπtvenim objektima,dok je u Engleskoj bilo gotovo obrnu-to. Leeds Golf Club je 1909. godinepotroπio 3500 funta na nove objekte,πto je Ëak skromno u usporedbi s 8000funta koje je Royal Liverpool potroπiodesetak godina ranije. Golf i countryklubovi u okolici Londona poËeli sutroπiti znatne svote novca. Tako je idvorac lorda Eldona u Shirley Parkupokraj Croydona pretvoren u eksklu-zivni country klub s pripadajuÊimigraliπtem za golf. Igranje golfa, sumjerenim tjelesnim zahtjevima, ugo-dnim parkovskim okruæenjem i luksu-znim klupskim prostorima, postalo jeidealna razbibriga za imuÊnije pripa-dnike srednje i viπe klase.

Literatura

1. Harris, H. A. (1975). Sport in Britain. Lon-don

2. Olivová, V. (1979). Lidé a hry. Prag:Olympia

3. Holt, R. (1989). Sport and the British.Oxford: Oxford University Press

5

©kotski Royal and Ancient Golf Club ofSt. Andrews: crteæ iz XIX. stoljeÊa ...

... i fotografija klubasnimljena 2008. godine

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

P rije devet godina na Olimpij-skim igrama u Sydneyju, kadje hrvatski juniorski dvojac

Blanka VlaπiÊ i Ivana BrkljaËiÊ zakora-Ëio u seniorsku atletiku, jedna je odnjih svjedoËila povijesnom trenutku. Ubacanju kladiva Ivana BrkljaËiÊ uπla jeu svoj prvi veliki finale, a tad 17-go-diπnja

Poljakinja Kamila Skolimowska po-stala je najmlaa olimpijska pobjedni-ca.

Devet godina kasnije, na kolo-voπkom Svjetskom prvenstvu u Berli-nu, 19-godiπnja juniorka Sandra Perko-viÊ izborila je svoj prvi veliki seniorskifinale. Hicem od 60,77 m Sandra jeosvojila deveto mjesto, navijestivπiozbiljnu karijeru.

PoËetak priËe o uspjehu U Berlin je doπla uËiti i skupljati

iskustvo na najveÊoj sceni, postavπi diouspjeπne hrvatske postave, uz svjetskuprvakinju u visu Blanku VlaπiÊ i kladi-vaπa Andrasa Haklitsa, koji je bio se-dmi. Uza to, sruπila je i dva bacaËka ta-bua: pokazala je da se u jutarnjim kva-lifikacijama s tri hica moæe dobro baca-ti, kao i da za uspjeh u disku ne trebabiti vremeπan da bi se doguralo dosvjetskih visina. Istina, Elina Zverevaima 49, a Nicoleta Grasu 47 godina imogu joj biti majke, no to viπe nije pra-

vilo ove discipline u kojoj je pobijedila21-godiπnja Australka Dani Samuels.

Svjetsko prvenstvo mladih juniora(do 18 godina) u Ostravi 2007. bilo jeveoma uspjeπno za hrvatske atletiËare.Dvoje uËenika Ivana IvanËiÊa,

Marin Premeru i Sandra PerkoviÊ,osvojili su tri medalje. Premeru je bio

srebrni u kugli i disku, a Sandra srebr-na u disku. Godinu kasnije, na Svjet-skom juniorskom prvenstvu u polj-skom Bydgoszczu, Premeru je bio sre-brni u disku i bronËani u kugli, a San-dra bronËana u disku.

Tako je poËela priËa o uspjehu dvoj-ca trenera Ivana IvanËiÊa.

Sedam metara i 33 centimetra!

Sandra PerkoviÊ je u srpnju ove go-dine osvojila zlatnu medalju u bacanjudiska na juniorskom Europskom pr-venstvu u Novom Sadu, a Marin Pre-meru bio je treÊi u bacanju kugle. VeÊu prvoj seriji Sandra je bacila disk62,44 m, πto je u tom trenutku bio novihrvatski seniorski rekord i, naravno,pobjedniËki rezultat. Njime je Sandraispunila A normu za berlinsko SP, upi-

6

Piπe Liljana Jazbinπek

Naπa mlada bacaËica ima iza sebe sjajnu sezonu:postala je europska juniorska prvakinja u bacanjudiska, uπla u finale berlinskog Svjetskogprvenstva i dva puta popravljala hrvatskiseniorski rekord, koji sad iznosi 62,79 metara

OLIMPIJSKE NADE

Joπ jedan atletski biserna seniorskom putu

SANDRA

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

7

a t l e t i Ë a r k a

savπi 18. rezultat na svjetskim listama.Drugoplasiranu je Njemicu Juliju Fisc-her (55,11 m) ostavila iza sebe sedammetara i 33 centimetra, πto je najveÊarazlika u ovoj disciplini u povijesti eu-ropskih juniorskih prvenstava.

Hrvatski seniorski rekord, koji je do-tad bio u vlasniπtvu Vere BegiÊ, popra-vila je 92 centimetra.

„Opravdala sam svoja, ali i oËekiva-nja trenera IvanËiÊa. Hvala svima kojisu bili uz mene nakon teπke operacijeslijepog crijeva. Hvala roditeljima, ba-ki i djedu, kao i πportskoj agenciji Iva-ne BrkljaËiÊ”, rekla je Sandra.

Hitac od 62,44 m je i norma za naOlimpijske igre u Londonu 2012. godi-ne.

„Znala sam da mogu daleko baciti,ali nisam se nadala da Êu baciti takodaleko. Iskreno, i mene je taj hitac izne-nadio. Imala sam joπ dva ispravna hica.Jedan je bio 55,32, a drugi 61,61 metar,i oba bi bila dovoljna za zlato. Joj, na-kon svih silnih drugih mjesta napokonsam prva”, zadovoljno je govorila.

Nakon svega, na Ekipnom je junior-skom prvenstvu u Splitu poËetkom ruj-na popravila vlastiti rekord hicem od62,79 m!

S atletikom je poËela gotovo slu-Ëajno u drugom razredu osnovneπkole. „Malo koπarka, maloodbojka, a onda je doπla atletika.Kad sam prvi put vidjela kuglu,pomislila sam 'neÊu biti bacaËi-ca, one su debele'!” No danas jebacaËica i ne smeta joj πto imaruke jaËe i od mnogih vrπnja-ka.

„U Londonu na Igrama æe-lim biti najbolja. Samo mi trebapodrπka u radu. ObeÊavam da Êu vrati-ti sve πto je u mene uloæeno”, kaæe mla-dalaËki samouvjereno.

Dug i teæak povratakJoπ krajem proπle godine uopÊe nije

tako izgledalo, Ëinilo se da njena atlet-ska priËa viπe ide kraju.

„Gotovo sam umrla dva puta, a lije-Ënici su mi najprije rekli da mi nijeniπta. Nekoliko sam dana trpjela velikubol i kad sam doπla u bolnicu, rekli sumi da je bio posljednji trenutak. Raspr-snulo se slijepo crijevo i prvu sam ope-raciju imala na BoæiÊ. No, ubrzo se po-kazalo da nije sve oËiπÊeno. Na drugusam operaciju otiπla na Sveta tri kra-lja”, prisjetila se u trenucima nakonsvog najveÊeg uspjeha, osvajanja na-slova juniorske europske prvakinje.

Povratak je bio dug, u bolesti je izgu-bila 20 kilograma. No, trener joj jeolakπao povratak na mjesto koje joj pri-

padau mladim atlet-skim uzrastima - u vrh. „Mo-ja je izlazna juniorska godina, Ëeka mevelik posao da bih mogla biti dobra nanajveÊoj sceni”, zakljuËuje.

Krajem ove godine kao da je sloæilamozaik sreÊe. Nakon SP-a u Berlinu,na juniorskom ekipnom prvenstvuHrvatske postigla je dræavni rekord od62.79 m, IAAF ju je pozvao nazavrπnicu Svjetske serije u Solun(sedam najboljih po disciplini i jedan spozivnicom), a EAA uvrstio u izbor na-jbolje juniorke Starog kontinenta.

Sandra PerkoviÊ poËela je ostvarivatisvoje i trenerove æelje. Prvo je zlato unjenim rukama. Ostala bi, sudeÊi pre-ma nadarenosti i rezultatima, trebalauslijediti. Deveto mjesto meu najbo-ljim svjetskim bacaËicama i dvaput po-pravljan hrvatski rekord dokazuju da zato apsolutno ima osnove.

Roena je 21. lipnja 1990. godine.»lanica je AK Dinamo-Zrinjevac izZagreba, a trener joj je Ivan IvanËiÊ.©portom se poËela baviti u drugomrazredu osnovne πkole - najprijekoπarkom pa odbojkom. Baca i disk ikuglu.Ove je godine ostvarila najveÊe usp-jehe - naslov juniorske europskeprvakinje krajem srpnja u NovomSadu (62,44 m), deveto mjesto naSvjetskom prvenstvu u Berlinu kra-jem kolovoza i prvo mjesto na Ekip-nom prvenstvu Hrvatske za juniore ijuniorke u Splitu poËetkom rujna, ka-da je opet postavila novi dræavnirekord hicem od 62,79 m.Na Svjetskom prvenstvu za mlae ju-niore 2007. u Ostravi bila je druga, ana Svjetskom juniorskom prvenstvu2008. u Bydgoszczu treÊa.

Tko je Sandra PerkoviÊ?

PERKOVIΔ

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

8

P oËelo je sluËajno, u osnovnojπkoli koju je pohaala organi-zirano je rukometno prven-

stvo, a uËenica πestog razreda Ana Ti-tliÊ zakljuËila je da Êe njezin razred po-bijediti stane li ona pred mreæu da „za-kljuËa vrata”. Tako je i bilo, a njene jeobrane uoËio trener slavonskobrod-skog RadniËkog BreziÊ koji je nadare-nu djevojËicu odveo u klub. PriËa jezavrπila zlatnom medaljom sa Svjet-skog prvenstva u Jugoslaviji 1973. isrebrnim odliËjem s Olimpijskih igarau Moskvi.

„Da sam izabrala i neki drugi πport,a ne rukomet, mislim da bih bilauspjeπna. U svjedodæbi iz osnovne πko-le pisalo je da volim igre s loptom, vo-ljela sam i odbojku, to je za mene naj-ljepπi πport. Ali, nitko me nije odveo uodbojkaπki klub pa sam ostala u ruko-metu, premda sam neko vrijeme baca-la i kuglu. »ak me prof. PuhaniÊ na fa-kultetu nagovarao da se ostavim ruko-meta i prihvatim kugle, toliko mi je do-bro to iπlo”, prisjetila se Ana TitliÊ ka-ko je stigla u rukometne vode.

Izaπla da bi pobijedila Otkrila je i kako je ta njena ljubav

prema πportu i lopti pretoËena u meda-lje.

„Kad Ëovjek neπto voli, tada daje sveod sebe. A rezultat mu to vraÊa. Nisambila najbolja, ali sam se trudila da bu-dem najbolja. I kad sam veÊ odluËilaizaÊi na teren, izaπla sam da bih pobi-jedila. Nisam se πtedjela.”

Uspomene su lijepe, na poËetku re-prezentativne karijere osvojila je zlatona Svjetskom prvenstvu u Jugoslaviji.

- Pripremale smo se u Varaædinu, nidanas ne zaboravljam gostoljubivostkoja nam je tamo iskazana. Sve je bilosuper, bilo je to moje prvo veliko natje-canje. Stvarala se nova generacija,zbliæile smo se, stvarno smo bile sve zajednu, jedna za sve. I danas smo u kon-taktu, kod mene u πkoli trenira veteran-ska Lokomotivina ekipa, dou i MaraTorti, Boæena Vrbanc, Milka Vejno-viÊ... »ujem se s Dragicom Palaver-som i Kajom Ileπ, posjeÊujemo se. Po-zvale smo na svjetsko prvenstvo NauStanojeviÊ, bila je naπa goπÊa. Ta naπadruæenja najveÊa su vrijednost.”

OLIMPIJSKE LEGENDE

ru

ko

me

ta

πi

ca

Nedavno smo iπle na veteranskiturnir u Italiju, osam smo se satisjajno druæile u autobusu. A danasdjevojke uu, sjednu, svaka stavisluπalice, svaka je svijet za sebe.Voljela bih da nam æenski rukometdoe na stare grane

Piπe Zvonimir VukeliÊ

AN

A T

ITLIΔ

Znale

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

Velika Mara TortiOd reprezentativne majice Ana se

oprostila srebrom u Moskvi 1980.„Skoro nisam otiπla, ozlijedila sam

koljeno i morala na operaciju. No sti-gla sam se ipak oporaviti do poËetkapriprema. Na Igrama je bilo odliËno,bile smo primjer kako se treba po-naπati i boriti. Imale smo glave skupa,Ëak smo se i jednako odijevale, bilesmo ekipa koja je iπla na jedna vrata,πto je i rezultat pokazao.”

Od suigraËica Êe posebno izdvojitiMaru Torti.

„Ona je velika πportaπica. Kad bisteje vidjeli kako se baca i da lopta ne odeu aut, niste mogli ostati ravnoduπni,morali ste krenuti njezinim stopama iboriti se do daske. Mi smo i danasostale takve, zna biti oπtro na naπimveteranskim druæenjima. Boæenu smovodile na gipsanje, slomila je prst. IMara isto.”

Ana Êe od trenera izdvojiti Ëetvoricu.„Vilim TiËiÊ me pozvao u reprezen-

taciju, kasnije su izbornici bili VinkoKandija i Josip Samaræija. U Lokomo-tivi me najduæe trenirao Kreπo Pavlin,ostali su treneri bili u prolazu. Kreπo

je ostavio najveÊi peËat, naπa ekipa idanas kaæe 'Kreπo - naπ trener'.”

Tada nije bilo posebnih trenera zavratare.

„U jednom me razdoblju vjeæbalaRuπka MiladinoviÊ. Udala se za ©efa-noviÊa, dolazila je kao volonterka irado vjeæbala s nama. A branila jeza Beograd. SjeÊam se, na gostova-nju kod njene ekipe u posljednjojsam minuti obranila sedmerac i ta-ko smo oËuvale pobjedu.”

Meu golmanicama, ZdenkaIπtvanoviÊ je za Anu TitliÊ brojjedan.

„Bila je po svemu najbolja,prava golmanica, pouzdana.Kod nje nije bilo sad mi ide, sadmi ne ide. Uvijek joj je iπlo. A moglaje i zabijati iz sedmeraca.”

ReÊi Êe Ana i πto je za vratare najva-ænije.

„Koncentracija i brzina reakcije. Tose uËi treningom.”

©nita kruha i kiseli krastavciPosebno Êe izdvojiti jednu utakmicu

sa Svjetskog prvenstva 1973. „Igrale smo pred naπom sjajnom pu-

blikom, bile smo favoritkinje, a izgubi-le smo od Poljakinja. Imale smo nakontoga sastanak s psihologom KreπomPetroviÊem, ali smo mi same, tajno,organizirale joπ jedan. I cijelu smo noÊdogovarale kako Êemo se iskupiti.Drugi smo dan svladale Ruskinje iotvorile si put prema zlatu.”

Ani je æao πto su nasljednice njezineekipe daleko od vrha.

„Znaju one, ali neπto im fali. Moædai srce i glava, kao da nemaju povjere-nja u sebe. Znate, mi smo nedavno iπlena veteranski turnir u Italiju, osamsmo se sati sjajno druæile u autobusu.A danas djevojke uu, sjednu, svakastavi sluπalice, svaka je svijet za sebe.Voljela bih da nam æenski rukomet do-e na stare grane.”

U Anino je vrijeme bilo drukËije.„Mi smo dobro znale πto hoÊemo.

Kad bih osjetila da sam u subotu nautakmici loπe branila, sama sam odtrenera traæila dodatni trening, nije mion to trebao reÊi. O, koliko sam samoputa trenirala i u nedjelju! Nama igranije bila obveza, mi smo to voljele.Imale smo profesionalne obveze, alismo bile amaterke. Znale smo utakmi-cu doËekati u parku, jer za hotel nijebilo novca. »esto smo vodu pile iz sla-vine, Ëesto ni za mineralnu nije bilo.Onu salamu, πunkericu, dugo veÊ nejedem. Na svako putovanje Kreπo bi jeponio, pa πnita kruha i kiseli krastav-ci... Ali, bilo je lijepo.”

9

Ana TitliÊ roena je 13. lipnja 1952. u GornjojVrbi nedaleko od Slavonskog Broda. PoËela jeigrati u πestom razredu osnovne πkole uRadniËkom iz Slavonskog Broda, a dolaskom nafakultet u Zagreb preπla je u Lokomotivu Ëija jevrata Ëuvala na viπe od 500 utakmica. Nakonsamo Ëetiri utakmice u dresu „lokosica" pozvanaje u reprezentaciju koja je na Svjetskom prvenstvuu Jugoslaviji osvojila zlatnu medalju. Zanimljivo,tek nakon nastupa u A vrsti pozvana je u mladureprezentaciju, a zatim i u republiËku. Zlatnu jemedalju osvojila i na Mediteranskim igrama uSplitu 1979. Od reprezentacije se oprostila na OIu Moskvi 1980. srebrnom medaljom, a skupila je126 nastupa. S Lokomotivom je bila dræavnaprvakinja, finalistica Kupa prvakinja 1975. i final-istica Kupa pobjednica kupova 1979.

Diplomirala je na Fakultetu za fiziËku kulturu,danaπnjem Kinezioloπkom fakultetu, i predaje tje-lesni odgoj uËenicima Prve tehniËke πkole u Za-grebu. Aktivna je u Lokomotivinoj veteranskojekipi, sa suigraËicama pokatkad ode na utakmicesvojih nasljednica.

Iz A vrste u mladu pa u republiËku

smo πto hoÊemo

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

N ekoliko dana nakon Osniva-Ëkog kongresa za obnovuolimpijskih igara William

Sloane, E. Callot, Demetrios Bikelasi Pierre de Coubertin odræali su sa-stanak o dodatnom definiranju olim-pijskog pokreta i Meunarodnogolimpijskog odbora. Tom se prigo-dom rjeπavalo i pitanje predsjednikaMeunarodnog olimpijskog odbora.Ponuenu kandidaturu prihvatio jeGrk Bikelas na Coubertinov prije-dlog. On je bio zagovaratelj ideje„promjenljivog” predsjedniπtva, tj.duænost predsjednika trebala jeobnaπati osoba iz zemlje koja je biladomaÊin sljedeÊih igara. Nakon tihigara predsjednik bi, na razdoblje odËetiri godine, ponovo postao Couber-tin, a za trajanja igara Coubertin bibio glavni tajnik Meunarodnogolimpijskog odbora.

Grci za i protiv igaraKrajem ljeta 1896. godine MOO je

u potpunosti osnovan. Sastanku je

nazoËilo 12 nacija, a MOO je ustano-vljen po trokruænom modelu. Prvi jekrug predstavljao nucleus ili aktivneËlanove, drugi su krug Ëinili Ëlanovikoji su dobrovoljno radili i podræa-vali olimpijsku ideju i, na kraju, treÊise krug sastojao od poËasnih Ëlanovaiz utjecajnih dijelova druπtva.

U jesen iste godine Bikelas, koji jeæivio u Parizu, posjetio je Atenu dabi zemljake upoznao s idejom mo-dernih olimpijskih igara. Tom je pri-godom posjetio i predsjednika grËkevlade Trikoupisa koji se naËelno slo-æio s idejom ali, kako je rekao, bilo bimu mnogo draæe da se ta ideja nijeuopÊe pojavila.

U meuvremenu se Coubertin po-svetio sastavljanju programa I. olim-pijskih igara. Primio je silne zahtjevei prijedloge u vezi sa πportskim gra-nama, disciplinama i njihovim nazi-vima. Na koliko je nerazumijevanja,pokreÊuÊi moderne olimpijske igre,Coubertin nailazio, pokazuje i pismokoje je primio od Etiennea Dragou-

misa, Ëlana parlamenta i predsjedni-ka Zappion komisije, u kojem ga navrlo odrjeπit, ali ljubazan naËin odgo-vara od projekta modernih olimpij-skih igara.

Coubertin u AteniCoubertin je nevjerojatnom sna-

gom ignorirao sve negativne komen-tare i kritike te predano radio da biostvario cilj - ponovnu uspostavuolimpijskih igara. Pristavπi brodom uPireju, Coubertin se uputio premapanatenejskom stadionu koji ga je namistiËan naËin trenutno osvojio. Tomsu se prigodom okupili i brojni mladientuzijasti koji su zduπno podræavaliCoubertinovu ideju o ponovnojuspostavi olimpijskih igara. No Cou-bertin je pri ostvarivanju svoje idejenaiπao na snaæan otpor dræavnih vla-sti, a predsjednik vlade Trikoupisprotivio se i zbog velikog grËkogvanjskog duga. Smatrao je da GrËkane raspolaæe s dovoljno novca potre-bnog za projekt koji joj je Coubertinæelio povjeriti.

Spretan pregovaraËCoubertin se naπao usred politiËkih

igara. Trikoupis se protivio Igrama, aDelyannis i njegovi istomiπljenici smnogo su entuzijazma podræavaliodræavanje prvih modernih olimpij-skih igara u GrËkoj. Nakon dugihpregovora, pa i sa samim princem,Coubertin je uspio priskrbiti ipodrπku grËkog plemstva. Ona se ka-snije pokazala odluËujuÊom. Ukupnitroπkovi organizacije Igara premaπilisu 250.000 drahma, ali vlada je odbi-la participirati. Organizacijski seodbor sastao pod pokroviteljstvomprinca u sljedeÊem sastavu: puko-vnik Mano, Ëlan parlamenta i bivπiministar E. Scouloudis, kapetan So-utzo, a gradonaËelnik Pireja Retzinasizabran je za potpredsjednika. Du-ænost rizniËara obavljao je Paul Sko-uses, a A. Mercati i Melas bili su taj-nici. Dogovoren je i poËetak i traja-nje Igara: od 5. do 15. travnja 1896.godine.

Piπe Saπa Ceraj

OLIMPIZAM

Upravo nepokolebljivom upornoπÊu Coubertin jeuspio ostvariti svoj san i utemeljiti ono πto danaszovemo olimpijske igre. Put i organizacija ponovneuspostave igara bili su protkani raznim poteπkoÊama,od politiËkih do financijskih, bez kojih je organizacijasvake veÊe πportske priredbe nemoguÊa

Igre oko I. olimpijskihigara

10

»lanovi MOO-a s grËkom kraljevskom obitelji u Ateni 1896. godine.

Stoje slijeva: D. Rutheis, I. Kokkides, J. Guth, D. Vikeles, F. Kemeny, P. de Coubertin,

A. Boutovski, W. Gebhardt i V. Balck.U sredini sjedi grËki kralj Konstantin

i prinËevi Georg i Nicholas

➔

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

11

Posjet OlimpijiCoubertina je u Patrasu sr-

daËno doËekao Ëlana upra-vnog odbora gimnastiËkogkluba koji ga je poveo u ra-zgledavanje Olimpije. O to-me je Coubertin u svojimmemoarima zapisao: „Biloje kasno naveËer kada smo sti-gli u Olimpiju. Trebao sam Ëekatizoru da bih vidio dragocjeni pej-zaæ koji sam toliko puta vidio usvojim snovima. Cijelo jutro samproveo lutajuÊi ruπevinama. ProÊiÊe 31 godina kada Êu opet biti uprilici vidjeti Olimpiju”.

Upravo nepokolebljivomupornoπÊu Coubertin je uspioostvariti svoj san i utemeljitiono πto danas zovemo olimpij-ske igre. Put i organizacija pono-vne uspostave igara bili su pro-tkani raznim poteπkoÊama, od po-litiËkih do financijskih, bez kojih jeorganizacija svake veÊe πportskepriredbe nemoguÊa. Osim toga, na-pisao je propozicije za sve πportovekoji su bili na programu. Uvjera-vao je πportske djelatnike u ze-mljama πirom svijeta u kori-snost sudjelovanja njihovihπportaπa na toj priredbi.BuduÊi da je ideja bilanjegova i da je veÊinuorganizacijskih poslovaobavio sam, moæe se reÊi dasu moderne olimpijske igre nje-govo djelo.

Za i protiv Olimpijskih igara u Ateni: sukob izmeu Delyannisa i Tricoupisa(karikatura iz jednih atenskih novina)

Literatura

1. Messereli, R.M. (1950).Historie des Sports et de l´Olympisme. Lausanne: InstitutOlympique P. de Coubertin

2. Coubertin, P. (1975). OlympicMemoirs. Laussane:International OlympicCommittee

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

L ov na lisice ima korijene u lo-vu starog i srednjeg vijeka kojije svoje postojanje opravdavao

istrjebljivanjem πtetoËina. U brojnimaktivnostima koje su obiljeæile stvara-nje modernog πporta u Engleskoj udrugoj polovici XVII. stoljeÊa svojeje mjesto naπao i lov na lisice. Ponaj-prije su ga prihvatili pripadnici gra-anske klase jer im se pruæila mogu-Ênost usvajanja naËina æivota plemi-Êke elite i jaËanja druπtvenog ugleda.

Lov na lisice izvorno je engleski π-port, iako su sliËni πportovi praktici-rani i drugdje u svijetu. Njegovo po-stojanje i popularnost u pojedinimsredinama ovisi o angaæiranju druπta-va za zaπtitu æivotinja. Mjesta gdje sedanas odræava lov na lisice Ëestoizgledaju kao bojna polja na kojimase sukobljavaju pristalice i protivnicitog πporta.

Umjesto lova na jelene Parcelacija zemljiπta i nov naËin

obraivanja tla poËetkom XVIII. sto-ljeÊa pruæili su bolje uvjete za lov, alivade, odijeljene æivicom, omoguÊilesu brzo jahanje i preskakanje. To jepogodovalo stvaranju novih staniπtaza lisice i razmnoæavanje njihovogprirodnog plijena. Lov na lisice poËeose profilirati kada su vojvoda od Bu-ckinghama i drugi plemenitaπi odluËi-

li, umjesto jelena, loviti lisice.Razvoju takvog lova pridonio je utje-cajni graanin Hugo Meynell. On jepoËeo masovno uzgajati pse koje jenabavio u Leicestershireu, a propagi-rao je i brzi naËin jahanja. Njegov na-Ëin lova, nazvan The Qoern, postao jemodel za naglo πirenje lova na lisice.

Sudionici se natjeËu s prirodom

Moderni je lov na lisice πport obiËa-ja, rituala i etike. Bez striktnih pravi-la on je nenatjecateljski i mogao bi sedefinirati kao "πport" u kojem se sudi-onici natjeËu s prirodom. Iako u En-gleskoj postoji sluæbena udruga Ma-stres of Fox Hounds and Hunt Secre-tearies, njezino znaËenje nije veliko inema nadzor nad ujednaËavanjemaktivnosti. U skladu s tradicijom, su-dionici lova i njihovi pomoÊnici nosepurpurne kapute. Svaki lov ima "do-govoreno " zemljiπte i ono je razliËiteveliËine, koliko mu konfiguracija do-puπta. Lov ima svog vou, Mastera, aponekad ih je nekoliko. Oni rukovodeodreenim brojem prateÊih lovaca igoniËa pase bez kojih nije moguÊe or-ganizirati lov, a za svoj su rad plaÊe-ni. U novije vrijeme muπkarci i æenelove u jednakom broju, a i oko treÊineMastera su æene. Lisice se love zimi.

U lov na lisice hodajuÊiNa dan lova jahaËi slijede svoje do-

bro uhranjene i istrenirane pse domjesta gdje poËinje lov. Ako je lisicalocirana, lov traje dok se ne ulovi ilidok ne pobjegne. Iako je teπko opra-vdati lov na lisice kao ubijanje tih æi-votinja jer su πtetoËine, on privlaËimnoge sudionike zbog uzbuenja i ri-zika. Osim jahaËa, brojni ljudi lovprate pjeπice, ali i biciklima, motoci-

klima i automobili-ma ako je to mogu-Êe. BuduÊi da je πport

opÊenito tradicionalnoklasno obiljeæen i njime se

bave uglavnom bogati ili druπtvenoambiciozni, lov na lisice posjetitelji-ma nudi ruralne prizore i daje dojamsocijalne kohezije. Iako se veÊina lo-vova odræava na konjima, postoje ne-ka mjesta, poput English Lake Distri-cta, gdje se lovi pjeπke jer je terenpreteæak za jahanje.

Sudjelovanje u lovu je skupo jer izi-skuje odræavanje i transport konja,uzgoj pasa i plaÊanje brojnih drugihtroπkova. Novac se namiËe plaÊanjemËlanarine i prihodima od ulaznica ko-je plaÊaju posjetitelji. Sudjelovanje


Lov na lisice mnogo je viπe utjecao naenglesku kulturu nego πto bi se u prvimah moglo pretpostaviti. On jeomoguÊio jedinstvenu ikonografijuza englesko seosko podruËje i dostaje zastupljen u engleskoj knjiæevnosti.Mnogi su aristokrati traæili da ih slavni slikariovjekovjeËe u scenama lova

Piπe Sanja Sokol

Lov na lisice

12

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

nekih Ëlanova kraljevske obitelji, po-sebno princa Charlesa, dodatno Ëiniovaj πport privlaËnim za zaljubljenikeu englesku tradiciju.

Promet pridonio popularnosti lova

Kada su tijekom XVIII. stoljeÊa uEngleskoj izgraeni novi putevi to jeomoguÊilo veÊem broju LondonËanada posjete Shires, okrug u kojem senajËeπÊe odræavao lov na lisice. Sto-ljeÊe kasnije izgraene su æeljeznicekoje su podijelile lovaËka podruËja,ali su i pospjeπile transport konja,omoguÊujuÊi gradskom stanovniπtvusudjelovanje u lovu. »ak se i pojavomautomobila i mreæa autocesta poveÊa-la popularnost jahanja i lova na lisice.

Za i protiv lova na lisiceUlaskom u EU, engleska polja,

ispresijecana æivicama i πumarcima,zamijenjena su prostranim oranicamana kojima nema staniπta za divlje æi-votinje, a nije moguÊe ni brzo jaha-nje. Drugi problem proizlazi iz teme-ljenih promjena u odnosu prema æivo-tinjama. Kasna viktorijanska Engle-ska iznjedrila je srednju klasu koja seprotivi okrutnom lovu. To je 1891. re-zultiralo stvaranjem tzv. Humanitarnelige koja je tijekom XX. stoljeÊa odr-æavala prosvjede koji su kulminiraliosamdesetih godina. ProsvjedniciistiËu da je lov na lisice neuËinkovitnaËin ubijanja πtetoËina i da je motivnjegovih aktera socijalni prestiæ. Tra-æilo se ukidanje lova na lisice, a Ëestosu fiziËki ometani i zastraπivani sudi-onici lova. No, pojavili su se i pros-vjednici koji su lov na lisice sabotira-li na mnogo nasilniji naËin. Borba zai protiv takve vrste lova vodi se u me-

dijima, ali i u parlamentu. Pristaπe lo-va tvrde pak da su ærtve urbano-rural-nog rivalstva u sklopu britanskogdruπtva i da Êe zabrana lova na lisicesmanjiti privlaËnost æivota na selu, alii nanijeti ozbiljnu πtetu lokalnoj eko-nomiji.

Lov na lisice izvan EngleskeIako se πport strogo povezuje s "en-

gleπtinom", nije ograniËen samo na tuzemlju. Manji lovovi ograniËeni pla-ninskim terenom organiziraju se u©kotskoj i Walesu. Irska organizira30 lovova godiπnje. Tamo je bavlje-nje tim πportom jeftinije nego u En-gleskoj, pa privlaËi i engleske i tran-satlantske sudionike. Anglofili diljemsvijeta usvojili su taj πport i prilagodi-li ga lokalnim uvjetima, a negdje seËak uzgajaju uvezene lisice da bi seosigurala lovina. To je sluËaj s Au-stralijom, gdje postoji osam lovova.U Portugalu, ©panjolskoj i Italiji ta-koer se organiziraju lovovi, ali naj-dublji je korijen lov na lisice pustio u

sjevernoj Americi. U SAD-u se orga-nizira 130 lovova i veÊina ih je pove-zana s dræavama istoËne obale. Lovi-na je uobiËajeno domaÊa siva lisica inajveÊi dio opravdanja za taj πportproizlazi iz oznaËavanja socijalne ek-skluzive, a ne iz potrebe za kontrolomπtetoËina. Opsesija "engleπtinom" unajmanjoj je mjeri prisutna u Kanadi,gdje se organizira 12 lovova.

Trag u engleskoj kulturiLov na lisice imao je mnogo veÊi

utjecaj na englesku kulturu nego πtobi se moglo u prvi mah pretpostaviti.On je omoguÊio jedinstvenu ikono-grafiju za englesko seosko podruËje idosta je zastupljen u engleskoj knjiæe-vnosti. Mnogi su aristokrati traæili daih slavni slikari ovjekovjeËe u scena-ma lova. U knjiæevnosti, pisci su ima-li sliËan zadatak, kombinirajuÊi zaba-vu sa πportskim idealizmom. Najzna-Ëajniji je pisac tog podruËja RobertSmith Surtees Ëiji je glavni lik Jar-rocks postao primjer poπtenog i vese-log lovaËkog plemiÊa. No najzani-mljiviji je utjecaj tog πporta na kolo-kvijalne fraze, uobiËajene u engle-skom jeziku. Kada se za nekoga kaæeda je "dobar u svom polju", to je ne-kada znaËilo da je to brz i dobar ja-haË, a kada se kaæe "æelim vam dobardan", ljudi nisu svjesni da se tako ne-kada tradicionalno pozdravljalo lov-ce, æeleÊi im brzo jahanje i dobarulov.

Literatura

1. Friedlander, N. (1999). The MammothBook of World Sports. New York: Carroll

2. Montague, T. (2004). A to Z of Sport. Lon-don: A Little Brown Book.

3. Menke, F. (1977). The Encyclopedia ofSports. New York: Dolphin Edition

13

OLIMP-prelom 32 10/1/09 12:31

14

©PORT I DRU©TVO

Piπe Goran VojkoviÊ

Kada je u oæujku ove godineHajduk u Vinkovcima prviput nastupio kao Hrvatski

nogometni klub Hajduk Split πport-sko dioniËko druπtvo za obavljanjeπportskih djelatnosti, ili skraÊeno(rekli bismo: skraÊena tvrtka!) Haj-duk π.d.d., nije to bio samo simbolobveznog formalnog preoblikovanjakoje je za klubove na pragu steËaj-nog postupka traæio Zakon o πportu,nego i poËetak neËeg sasvim novog- razdoblja u kojemu Êe se znati vla-snici πportskih klubova.

Udruge i dioniËka druπtvaVeÊ smo se navikli Ëitati i sluπati iz-

vjeπÊa svjetskih agencija u kojima sejavlja tko je kupio ili prodao kakav no-gometni klub. U pitanju je svakakohobi bogatih, Ëesto podrijetlom iz tre-Êih zemalja. Pogledajmo samo Otok!Vlasnik Manchester Cityja je 38 godi-na star i 15 milijardi funti „teæak” πeikMansour bin Zayed Al-Nahyan. Neπtosiromaπniji (12,5 milijardi funti u ne-kretninama i vrijednosnim papirima)je Indijac Lakshmi Mittal, suvlasnikQueen's Park Rangersa. Rusa RomanaAbramoviËa koji je novac uloæio uChelsea recesija je dobro pritisnula -„teæak” je samo 7 milijardi funti.

No, dok se svijet i u ovom pogledurazvijao (spomenimo da u πpanjol-skom nogometu kao πportsko dioniËkodruπtvo djeluje 68 klubova, a u koπar-ci 32 kluba), hrvatski nogometni ikoπarkaπki klubovi djelovali su kao -udruge. Organiziranje u udruge pri-mjenjuje se vrlo Ëesto i za razliËiteaktivnosti (po definiciji, udruga jeoblik slobodnog i dobrovoljnog udru-æivanja viπe fiziËkih, odnosno pravnihosoba, koje se, radi zaπtite njihovihprobitaka ili zauzimanja za odreenauvjerenja i ciljeve, a bez namjere stje-canja dobiti, podvrgavaju pravilimakoja ureuju ustroj i djelovanje). Noprofesionalni πport danas, a posebnonogomet, mnogo je viπe od neprofi-tnog udruæivanja odreenog broja oso-ba.

Jednostavno, ustroj, poslovanje, fi-nancije, odnosi unutar sustava - sa-svim su razliËiti u primjerice Dinamuili Hajduku negoli u udruzi ribolovaca,πportskih penjaËa ili u πahovskomdruπtvu. Pa iako je preoblikovanjeHajduka u πportsko dioniËko druπtvobilo zakonska nuænost, s vremenom Êevrlo vjerojatno i drugi jaki prvoligaπi

Profesionalni je πport danas, a posebno nogomet,mnogo viπe od neprofitnog udruæivanja odreenogbroja osoba. Jak prvoligaπ mnogo je bliæe jakojfirmi, negoli udruzi. Jednostavno, ustroj,poslovanje, financije, odnosi unutar sustava -sasvim su razliËiti u primjerice Dinamu ili Hajdukunegoli u udruzi ribolovaca, πportskih penjaËa ili uπahovskom druπtvu

Nogometniklubovi dobivaju vlasnike

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:28

krenuti tim putem. Golema infrastru-ktura, organizacija, sustav upravljanjapa i velik novac - traæe da klub budeprimjereno organiziran. To se u nasposebno odnosi na nogometne klubo-ve (πto ne znaËi da se πportsko dioni-Ëko druπtvo neÊe pojaviti i u drugimπportovima). Jak prvoligaπ mnogo jebliæe jakoj firmi, negoli udruzi.

Imatelji dionica©portska Êe dioniËka druπtva, osim

drukËijeg, sloæenijeg ustroja od udru-ge i iznimno strogog naËina upravlja-nja, donijeti u hrvatski πport i jednunovu kategoriju - vlasnike klubova.Osobe s velikim brojem dionica imatÊe kljuËni utjecaj na rad i razvoj kluba.Kako u dioniËkom druπtvu svatko s 25posto plus jednom dionicom („zlatnadionica”) ima odreena zakonom defi-nirana prava i nije ga moguÊe zaobiÊi,znamo i koliko buduÊi „gazde” mora-ju uloæiti.

Bit Êe to svakako zanimljivo: uzigraËe, trenere i upravu, dobivamo ivlasnike. Formalno se pravno zovu di-oniËari; struËno se ne kaæe vlasnik di-onice nego imatelj dionice (sjetimo seengleskog: stockholder), no to su go-vornim jezikom i smislom - vlasnici.Na skupπtini Êe odreivati nadzorniodbor πportskog dioniËkog druπtva. Anadzorni Êe odbor imenovati upravu.Iako Êe uprava imati menadæerskeugovore, snaæan nadzorni odbor (sna-æan jer sada iza njega ne stoji anoni-

mno Ëlanstvo udruge ne-go oni koji su uloæilisvoja sredstva!) bitnoÊe rigoroznije pratitirad uprave.

Vrlo je moguÊe da Êeu sluËaju loπih rezulta-ta kluba uprava letjetimnogo bræe nego danas,nadzorni odbor se iona-ko smijeni bez ikakvihproblema. No, dioniËari sutu, igrao klub dobro ili loπe.Oni Êe biti nova kategorija lju-di koji Êe iz pozadine odluËivati oprofesionalnom πportu, ponajprije unogometu.

Kakva Êe biti buduÊnost?Joπ je rano reÊi πto Êe biti s naπim

πportskim dioniËkim druπtvima. HoÊeli veliki poslovni sustavi, danaπnjisponzori, postati dioniËari? HoÊemo liimati narodne klubove kojima Êe upra-vljati navijaËi, mali dioniËari, s tek po-nekim koji ima znatniji broj dionica?Moæda Êe πportaπi uloæiti u klubove ukojima igraju, pa dobijemo i neko ka-pitalistiËko samoupravljanje? A mo-æda se nakon recesije pojavi i koji stra-ni tajkun ili oligarh koji Êe iz hobijakupiti neki naπ nogometni ili koπar-kaπki klub?

U svakom sluËaju, oni koje Êe se pi-tati o najvaænijim stvarima vezanimauz klub bit Êe upravo najveÊi dioniËa-ri; jednostavno, oni Êe imati stvarnu

snaguu klubo-

vima.Postoji i jedan moguÊi loπ scenarij -

gradovi se kao jedinice lokalne samo-uprave mogu pojaviti kao veÊinski di-oniËari u prvoj fazi, dok treba pomoÊiklubu u dugovima i dok se ne pojavekvalitetni kupci. No, ako buduÊnosthrvatskog nogometa bude takva dasvaki grad postane vlasnikom lokal-nog kluba - odmah moæemo osnovatidvije prve lige: jednu za Dinamo i dru-gu za sve ostale. Jednostavno, gospo-darska snaga Zagreba je prevelika dabi itko u Hrvatskoj mogao doÊi baremblizu.

Literatura

1. HINA, servis vijesti2. Narodne novine, www.nn.hr3. Obrazloæenje odredbi konaËnog prijedloga

Zakona o πportu, www.sabor.hr4. Internetski portal Index.hr, www.index.hr

15

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:29

16

U modernoj borbi za medij-ski prostor s paænjom pri-stupamo osobi koja ima

na raspolaganju punih devet pogla-vlja Svetog pisma (Jdt 8-16). Meuspisima koji niæu velike muæevejunakinja Judita æiva je potvrda daBiblija prepoznaje ulogu æene i ci-jeni tradiciju Olimpa koji iz broja ubroj njeguje æensku stranu πporta.U πportu se doduπe oËituje damuπkarci postiæu veÊu snagu, veÊebrzine i visine, ali opÊe je poznataveÊa æenska marljivost i ustrajnost,lakoÊa u viπesmjernoj koordinacijii prodorna upornost. Judita je uni-verzalni æenski uzor napose predkraj knjige gdje dvaput uz nju sto-je "sve æene" (15,12.13).

Presudna rukaZa mnogo toga traæi se æenska

ruka! Sveta knjiga, poglavitousmjerena na duhovne ideale, Ëak10 puta u prvi plan stavlja Juditinuruku. Sama Judita i glavarima gra-da i napadaËkom vojskovoi najav-ljuje djelo koje Êe Bog izvesti nje-zinom rukom (Jdt 8,33; 12,3), zasvoju Êe ruku tri puta traæiti snaguu molitvi (9,9.10; 13,4), da bi po-

tom u slavlju izvijestila o uspjehu(13,14.15). Veliki sveÊenik hvalikako je "sve to svojom rukom uËi-nila" (15,10), a zakljuËna pjesmaslavi pobjedu postignutu "rukomjedne æene" (16,5). Dok je opÊe po-znato kako Judita zamahuje ma-Ëem da odrubi glavu zlobnomosvajaËu (13,8), posve je u pozadi-ni prizor kad u ruke uzima granËi-ce za pobjedniËki vijenac na glavi(15,12) - simbol koji Êe obiljeæitiolimpijske pothvate od poËetakado danas.

Juditina ruka suprotnost je Nabu-kodonozorovoj (2,12) - ruci kraljakoji metaforiËki nosi srediπnju te-mu knjige: tko je pravi Bog komuse treba klanjati (3,8; 6,2)? ©port-ska natjecanja pred reflektorima ikamerama u danaπnjem svijetu naj-zornije potiËu pitanje πto nas po-kreÊe, za πto smo voljni uloæiti æi-votne sile. Bitka za ideal koja traæisamoprijegor i ærtvu javno je prisu-tna upravo preko πporta.

Hrabra Judita u stihovima MarkaMaruliÊa stoji na izvoru hrvatskeknjiæevnosti, a nedavno je uπla i utrilogiju traæenog Mire Gavrana.Kao πto je u proπlosti bila vrsna pot-pora vjeri pred otomanskom najez-dom, bi li danas mogla potaknuti

uËinkovit boj s aktualnom krizom?Ime Juditino - ime Boæjeg naroda -u korijenu oznaËava pohvalu iodgovara njezinu trostrukom pozi-vu nakon uspjeπno izvedenog pla-na: "Hvalite Boga!" (13,14).

TaktikaJudita inspirira svakog trenera.

Ima pregled nad situacijom, toËnopoznaje misao amonskog voeAhiora koja Êe joj posluæiti za su-Ëeljavanje s neprijateljem. Pazi danjezin plan ostane tajna (8,34;10,8) i tako uspostavlja protuteæu"tajnoj osnovi" o potpunom uniπte-nju s poËetka knjige (2,2).

Svaki mladi πportaπ uËi izloæitise i riskirati, a Judita je upravo utome uzor kad hrabro ulazi u sre-diπte protivniËkih redova gdje Êedoslovce obezglaviti napadaËa.Taktika je to koja izaziva strah(14,19) i sveopÊi bijeg zavojevaËa(15,1). UzimljuÊi Holofernov maËJudita pokazuje kako valja pobije-diti neprijatelja njegovim vlastitimoruæjem. Svladava nadmoÊnoga,ali njegovu snagu respektira iviπestruko istiËe (usp. 11,7.8). Po-bjeda je to bez pohlepe: Judita seodriËe obilnih nagrada (16,19).

RELIGIJA I ©PORT

Obiljeæivπi roenje hrvatskeknjiæevnosti Judita ostaje uzoræenske snage: ide na korijenproblema, svladava napadaËanjegovim oruæjem i zna odaklejoj pobjeda Julia Prudhomme

glumi Juditu u dramiHowarda Bakera (foto: Peter Gref)

Æenskaruka

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:29

17

TreningDo uspjeha Juditu vodi cjelovita

priprava. Biblijska knjiga neuvije-no naglaπava vaænost tijela. TriputËitamo kako se Judita pomno ure-uje kad kreÊe u svoj pothvat i naodluËujuÊi, posljednji susret oËi uoËi s osvajaËem (10,2-4; 12,5;16,7-9). Svojom pojavom viπestru-ko izaziva divljenje: i svojih suna-rodnjaka (10,7), i neprijateljskihstraæara (10,14), njihova tabora(10,19) te napokon samoga zapo-vjednika i njegovih dvorjanika(10,23). "Ljepotom svoga licauniπtila je silnika" - saæimlje hva-lospjev (16,6). Davno prije Kneip-povih otkriÊa Judita Êe se iz dana udan umivati na izvoru (12,7), usta-jat Êe vrlo rano i imati svoj svagda-nji hod.

Prethodna priprava traje veÊ viπeod tri godine (8,4). Otkako je udo-vica provodi dijetu (8,6), πto jojzacijelo omoguÊuje veÊu izdrælji-vost u vrijeme viπetjedne opsade(7,20). Na pobjedniËkom pohodutakoer Êe odbiti kraljevski stol iuzeti svoju biranu hranu (12,4).Tjelesna uvjeæbanost oËitovat Êese i u pobjednom slavlju kad Judi-ta velik plijen tovari na mazgu

(15,11) i kad kao predvoditeljicapred svima pleπe (15,13).

Duhovni temeljiJudita Êe zadiviti protivnike svo-

jom mudroπÊu koliko i ljepotom -sami kaæu (11,21). Njezin treningima svoj duhovni vid u dugoj mo-litvi prije pokreta (Jdt 9), u moli-tvenom bdijenju iz noÊi u noÊ kadveÊ boravi u neprijateljskom tabo-ru (12,8) i u dvostrukom zazivu

prije pobjedniËkog udarca(13,4.7). Rezultati su dugoroËni.Sa 105 godina æivota (15,23) Judi-ta se meu biblijskim æenamauzdiæe sve do pramajke Sare.

Osobitim teoloπkim uvidom da"Bog razbija ratove" (9,7; 16,2)Judita pred suvremen πport stavljastari maπtovit zadatak: je li doπaoËas da namjesto svih ratnih sukobau svijetu dou πportski ogledi?Svakako, zakljuËni hvalospjev uknjizi optimistiËno gleda u Ëemuje trajna veliËina za Ëovjeka - to jebogobojaznost (16,16), koja je Ju-ditu otpoËetka resila (8,8).

Literatura

1. Engel, H. (2008). Das Buch Judit; Ein-leitung in das Alte Testament, 289-301,Stuttgart

2. Moore, C. A. (1985). Judith: a new translation with introduction andcommentary, New York

3. Steyn, G. J. (2008). "Beautiful but tough". A comparison of LXX Esther,Judith and Susanna; Journal of semitics(17,1), 156-181, Unisa, Zambia

4. Zlatar, A. (2002). Transformacija biblij-skog predloπka u MaruliÊevoj Juditi;Colloquia Maruliana XI, 47-55, Split

Duga vjeæba put je do brze pobjede.Vaæno je priÊi protivniku.Znaπ li slabosti, bit Êeπ jak!

Ukloni glavu i svladat Êeπ svunapadaËku silu.

i s k r i c e✴ ✴

Rukopis A XV Cottona Vitelliusa s odlomkomiz knjige o Juditi (British Museum)

August Riedel,Judita (1840.,Neue Pinakothek,München)

Lavinia Fontana(XVI. stoljeÊe),

Judita iHoloferno

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:29

18

N a seminarima i sastancimaMreæe koordinatorica Ko-misije HOO-a za skrb o æe-

nama u πportu, teπko je - ne samo iznovinarske perspektive - previdjetiLindu AntiÊ Mrdalj i njen tempera-mentan i æivopisan ton. Gore potpi-sani autor Ëesto se sjeti πibenskog pi-sca i brodograditelja Igora Belamari-Êa koji u svojim sjeÊanjima govori ospecifiËnom πibenskom stilu razgo-vora, uz koji ide dosta mediteranskebuke, ali nakon kojega (za razliku odmnogo latinskijeg splitskog ili zadar-skoga naËina, da naπe gospare i nespominjemo) ostaje vrlo malo dilemao tome πto se, i kome, htjelo kazati.Stoga ni s Lindom AntiÊ Mrdalj nijeteπko napraviti intervju - odgovori subrzi, obilni i konkretni - Ëak i u po-malo melankoliËnim trenutcimaoproπtaja s dugim zatonskim ljetom idanima potrage za πkolskim udæbeni-cima. Povod razgovoru jest, dakako,njeno sudjelovanje u Mreæi.

„»im se mi moramo baviti semina-rima i komisijama o ravnopravnosti,jasno je kako stvari stoje. Æenski je π-port podcijenjen i nije Ëudo da ra-zmaæen narod poput nas u naπemæenskom πportu prepozna kvalitetutek nakon πto ta kvaliteta bude pre-poznata u svijetu. E, tek tada se otva-raju i medijska i druga vrata. A dotada kukamo da nema djece u πportui u udarnim medijskim terminima dr-æimo degradirajuÊe sadræaje koji se

tim djevojËicama nude kao uzori. Jeræenski sport 'nikog ne zanima'.”

UpornoπÊu se moæe daleko stiÊi

Primjer Linde AntiÊ Mrdalj zani-mljiv je u prvome redu stoga πto se u

svome πportu, koπarci, zadræala i na-kon zasnivanja obitelji i nakon pre-stanka igraËke karijere. To je bioizbor kojem se priklonila znajuÊi daÊe u mnogim etapama svoga puta bi-ti u pionirskoj situaciji, tim prije πtoonih malo prethodnica u dominantnomuπkoj struci naπe koπarke nisu ima-le priliku stvoriti neku mreæu i ostva-riti - nazovimo ga tako - rodni konti-nuitet.

„Moj primjer govori da se vlasti-tom upornoπÊu moæe daleko stiÊi, no

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ

U naπoj koπarci ima neπto πto bi trebalo rijeπiti na razini HOO-a, a to jeproblem razliËitog vrednovanja, konkretno kategorizacije, æenskog i muπkogrezultata. U πportu je rezultat osnovni kriterij rada i prema rezultatu vas ljudi

procjenjuju i kao πportaπa i kasnije kao trenera. IzjednaËavanje statusaæenskoga i muπkoga πporta, koje gledamo i kroz izjednaËavanja vrednovanjaistoga rezultata, jest zadatak koji je joπ pred nama, kaæe Linda AntiÊ Mrdalj

Ne priznajem „ne” kao odgovor sustava

S djecom, a moæda i buduÊimπportskim nasljednicima

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:29

19

moram priznati da se Ëovjeku treba-ju malo poklopiti i okolnosti. Moja jesreÊa u tome πto sam imala potporuobitelji, ali je i Hrvatski koπarkaπkisavez imao sluha za ideje i naËin ra-da u kakvom sam se vidjela. Savez jei danas spreman dati πansu treneri-cama. InaËe, kad govorimo o situaci-ji opÊenito, baπ ne vidim da æivimo udruπtvu koje je raspoloæeno davatipriliku, pogotovo æenama. Samo πtoja 'ne' kao odgovor sustava naprostone priznajem i nije mi teπko stalnoiznova dokazivati ono u πto vjeru-jem.”

Kad je krenula u trenerske vode ot-prilike je znala πto je Ëeka. Recept zavoænju uz vjetar razmjerno je jedno-stavan, ali to ne znaËi da je lako izve-div. Linda tvrdi da Ëovjek mora zadr-æati respekt prema stvarima takvimakakve jesu, ali da straha ne smije bi-ti.

„U trenersku sam πkolu krenula uËasu kad ste s katedre mogli Ëuti daæena ne moæe biti trener jer joj falitestosterona. Ne urla na igraËe, ilina suce. U situaciji kad se naeπ naistom poslu s muπkima dosta je bitangard i kad jednom pokaæeπ gdje sugranice - a meni nije teπko priuπtitiribanje onome tko to oËito traæi - on-da Êe kolege te granice poπtovati nesamo kad sam ja u pitanju nego i kadsu u pitanju druge kolegice koje seodvaæe krenuti istim putem.”

A kako Êe muπkarci reagirati uosjetljivoj situaciji kad im je æena hi-jerarhijski nadreena?

I æene znaju biti i zloËeste„U hijerarhiji nisu samo muπkarci

ti koji Êe æeni praviti probleme. Bu-dimo realni - i æene znaju biti i te ka-ko zloËeste. S druge strane, ohra-brujuÊe iskustvo nosim iz situacije ukojoj je struËni stoæer kojem sam bi-la na Ëelu Ëinila mjeπovita ekipa - imuπkaraca i æena - jer sam gledalada svoj tim sloæim od pozitivnih in-dividua, bez obzira na to kojeg suspola. UopÊe, u vrijeme mog izbor-niËkog mandata inzistirala sam natom duhu reprezentacije, na poziti-vnom ozraËju koje mora vladati okonacionalne vrste.”

Smatra li da se situacija, barem narazini koπarke, promijenila nakoniskustva koje je donio njen sluËaj.

„Dijelom svakako jest, to mi pri-znaju i kolege i kolegice. Ali, u naπojkoπarci ima neπto πto bi trebalo ri-jeπiti na razini HOO-a. To je pro-blem razliËitog vrednovanja - kon-kretno kategorizacije - æenskog imuπkog rezultata. Mi znamo da je uπportu rezultat osnovni kriterij radai prema rezultatu vas ljudi procje-njuju i kao πportaπa i kasnije kaotrenera. IzjednaËavanje statusa æen-skoga i muπkoga πporta, koje gleda-mo i kroz izjednaËavanja vrednova-nja istoga rezultata, jest zadatak ko-ji je joπ pred nama.”

Ljubav prema koπarci datira iz ranihdana u rodnome Zatonu, gdje i danasbaci hakl s vjeËitim mladiÊima koji suu vrijeme njenoga djetinjstva bili mje-sni prvotimci. „Ja”, kaæe, „naprostonisam tip za aerobik”. U osmom je razredu sa πibenske Ka-lelarge odvedena ravno u dvoranu,gdje Elemes kuje svoju zlatnu genera-ciju, i joπ je kao kadetkinja prikljuËenaseniorskoj ekipi koja Êe harati jugosla-venskom ligom. Teπka ozljeda, opera-cija i πtake na dvije su je godine baci-le izvan terena. Povratak pod koπeve isezona u Sloveniji vraÊaju je u repre-zentaciju, a potom slijedi i angaæmanu Centar banci u kojoj Êe se 1997., utreÊem mjesecu trudnoÊe, odluËiti zastanku. Uz dvoje djece ipak nalazi vre-mena da se nakon tri godine vrati podkoπeve, kao igraËica-trenerica u dru-goligaπkome Zagrebu s kojim dolazido kvalifikacija za Prvu ligu. Novaozljeda definitivno zatvara natjecatelj-ski, ali ne i trenerski dio priËe. Upisu-je Viπu trenersku, poËinje s radommeu kadetkinjama i seniorkamaMontmontaæe, potom ulazi u struËnistoæer mlade reprezentacije te na kra-ju i na Ëelo seniorske reprezentacije skojom Êe se kvalificirati na Europskoprvenstvo 2007. Sklona da sama sebi postavi letvicuviπe nego to okolnosti traæe, nakonEP-a - usprkos podrπci i razumijeva-nju koje je imala u Savezu - odstupilaje s izborniËkog mjesta. Sa znanjem iiskustvom koje ima danas je otvorenaza sve profesionalne izazove u πportu,u zemlji ili vani, na klupi ili u menad-æmentu, jer svoju profesionalnu per-spektivu æeli promiπljati onako kako bito na njenom mjestu Ëinio muπkarac.

©portski æivotopis

Na klupi nacionalnevrste, na jednoj odkvalifikacijskihutakmica za EP 2007.

U prvim seniorskim danima (11) sasuigraËicom i vrπnjakinjom Danirom NakiÊ (7)

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:29

U z profesionalni se πport danasveæe i dimenzija nasilja kojese dogaa na terenima ili oko

njih. Tko je bolji svjedok tomu do, na-æalost, brdovitog Balkana… U uree-nim druπtvima poput NjemaËke, En-gleske, ©panjolske i drugih zapadnihzemalja πportski se dogaaj doæivljavakao zabava, malo drukËija od izlaska ukino. ©portski su dogaaji tamo nalikobiteljskom izlasku. NavijaËka je svi-jest izrazito visoka, problemi na πport-skim priredbama minimalni. A nijeuvijek bilo tako.

PlaÊanje nasilja na ekranimaMargaret Thatcher, „æeljezna lady”,

bit Êe upamÊena kao politiËarka koja jemnogo dobroga napravila za Britaniju,a u πportskom je smislu pamtimo pomjerama koje je uvela da bi iskorijeni-la nasilje na nogometnim terenima.Pamtimo kako se obraËunala s huliga-nima i kako nakon njene vladavine en-gleski stadioni ne poznaju ograde, po-liciju, vatrogasne topove i sve πto sejoπ moæe vidjeti na naπim stadionima.

Profesionalni πport danas ne moæeegzistirati bez medija pa Êemo se maloviπe pozabavati nasiljem na πportskimterenima i njegovom zastupljenosti umedijima te time kako ono utjeËe nagledatelje i gledanost programa.

©port i nasilje povezani su joπ od an-tiËkih vremena, starog Rima i borbigladijatora. Velike su arene uvijek bilepotpuno ispunjene, borbe, Ëesto i dosmrt, privlaËile su svjetinu u velikombroju. Gladijatori, koji su uglavnom bi-li robovi ili kriminalci, svojim su na-stupima osvajali publiku, postajali ju-naci.

Nije teπko povuÊi paralelu s da-naπnjicom i πportom jer su borilaËkiπportovi ogledni primjerak nasilja namalim ekranima. Naravno, u prenese-

nom znaËenju. Ti πportovi i danas pri-vlaËe veliku pozornost, golemo gleda-teljstvo. Nedavno je boksaËki dvobojVladimira KliËka i Ruslana »agajevaodræan na nogometnom stadionu uNjemaËkoj pred viπe od 60 tisuÊa gle-datelja. U Sjedinjenim se Dræavamasvi veliki boksaËki meËevi unazad 20godina mogu gledati iskljuËivo na pay-per-view (plati pa gledaj) kanalima,odnosno za svaki se meË mora platitioko 40 dolara. A takvi se paketi proda-ju u milijunskim koliËinama. Boks jeuvijek bio jedan od velikih πportova,no njegov se nasilniËki dio ne spomi-nje toliko, Ëak mu se tepa da je „pleme-nita vjeπtina”.

Gladijatorska vremenaNo, kad ga usporedimo sa slobo-

dnom borbom (ultimate fight), boks

zaista i jest plemenita vjeπtina. Ono odËega danas æivi, meu ostalima, MirkoFilipoviÊ mnogi Êe odbiti nazvati πpor-tom. Izuzmu li se udarci u zatiljak i ge-nitalije, sve je ostalo dopuπteno. Lakto-vi, πake, udarci nogom u glavu. Slobo-dna je borba sve popularnija, u dvora-na se okuplja i do 20 tisuÊa ljudi, apredstava podsjeÊa na gladijatorskavremena.

S obzirom na to da æivimo u vreme-nu kada je sve komercijalizirano i svese gleda kroz novac, medijima su takvidogaaji sve zanimljiviji. Razlog je je-dnostavan: privlaËe mnoπtvo publike,gledanost je sve veÊa, sve je viπe ioglaπivaËa. Kad se podvuËe crta, sviprofitiraju.

Russel Crowe je u filmu RidleyjaScotta „Gladijator”, uoËi ulaska u are-nu, dobio savjet: „Osvoji publiku,osvojit Êeπ i slobodu”. Prevedeno uvrijeme u kojem æivimo, „osvoji publi-ku - zaradit Êeπ novac”. Jednostavno,zakon træiπta, za-kon naπeg vreme-na. Posao. »istiposao.

BorilaËki suπportovi najveÊiizvor nasilja, alidaleko od togada su jedini.Kad god igrajuDinamo i Haj-duk, nasilje jemoguÊe. Bilona stadionu,bilo ispred,bilo na auto-cesti. Medijito prenose isve dobivajoπ veÊeznaËenje. Umnogimase poveÊa-

©port, nasilje i medijiMEDIJI I ©PORT

Piπe Milan KrasiÊ

Amerikanci su proveli brojna istraæivanja o tome koliko borilaËki πportovi, ameriËkinogomet, hokej na ledu… utjeËu na psihu i ponaπanje ljudi i jedini je pravi zakljuËak

da nasilje na πportskim dogaajima poveÊa koliËinu uæivanja u dogaaju

20

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:29

va gnjev, æelja za osvetom i to je tajutjecaj medija, odnosno nasilja, o ko-jem govorimo.

PrivlaËnost drame i konfliktaAmerikanci, vrsni statistiËari, prove-

li su brojna istraæivanja o tome kolikotakvi πportovi - a uz njih i ameriËki no-gomet u kojem ima mnogo grubosti,hokej u kojem su tuËnjave dopuπtenedok god netko ne padne na led - utjeËuna psihu i ponaπanje ljudi. Jedan od re-zultata je da se poveÊava nasilje u do-movima, ali u malim koliËinama.Agresivnost je mnogo veÊa za i nepo-sredno nakon tih dogaaja, tolerancijamanja, ali niπta alarmantno. Jedini pra-vi zakljuËak koji je izveden iz brojnihanketa je taj da nasilje na πportskimdogaajima poveÊa koliËinu uæivanja udogaaju. Zastanemo li i promislimo,ima smisla. Koliko puta na nekoj uta-kmici ustanete kad izbije tuËnjava?Drama i konflikt privlaËe paænju, pri-vlaËe i medije, time i sponzore (Ëitaj:novac). Tako je bilo nekad u Rimu, ta-ko je i danas. Samo je drukËija dimen-zija u kojoj se sve dogaa. DrukËijiuvjeti koji su s vremenom napredovali,baπ kao i svijet.

A negativan utjecaj nasilja na πport-skim terenima nije niπta veÊi od utjeca-ja brojnih filmova i serija koji obilujuoruæjem, ubojstvima, drogom, prosti-tucijom i ostalim oblicima nasilja.

Literatura

1. Handbook of Sports and Media, Arthur A.Raney, Jennings Bryant

21

OLIMP-prelom 32 10/1/09 12:09

22

U svim je profesionalnim zani-manjima razumljivo i prihva-tljivo da najambicioznijima i

najodvaænijima (onima koji su spremnina najveÊi rizik) pripadne i najveÊa na-grada. Nema razloga, ili ga ne bi treba-lo biti, da se isto naËelo ne primijeni ina profesionalne πportaπe, koji takoerstreme profesionalnome vrhuncu.

Puko proklamiranje borbeprotiv dopinga

Svaki bi dobro informirani, punoljetniπportaπ morao imati pravo samoodluËi-vanja pri izboru rizika u svojoj profesi-onalnoj aktivnosti, ako svojim postupci-ma ne ugroæava druge. Ili, rijeËima J. S.Milla: "…Jedina svrha za koju se sila spunim pravom moæe primijeniti na bilokojeg Ëlana civilizirane zajednice, aprotiv njegove volje, jest ona sila kojomse spreËava πteta po druge. Njegovoosobno zdravlje, mentalno ili tjelesno,nije dovoljno opravdanje πportaπa i nji-hova integriteta. Niti Svjetska antido-pinπka agencija (WADA) nije u mogu-Ênosti pruæiti puno viπe od pukog pro-

klamiranja borbe protiv 'moralnog,zdravstvenog i πportskog zla'", ne uvi-ajuÊi da je moæda upravo zabranaodgovorna za pomanjkanje uvida iznanja u eventualne πtetne posljedicedopinga, koji je usprkos zabrani nazo-Ëan i ne uzmiËe - naprotiv.

Prednost koju pruæasponzorski novac

Bez zabrane, moæda bismo mogliprovesti istraæivanja koja bi ciljala nareduciranje sadaπnjegnekontroliranog do-pingiranja bez stru-Ënog (medicinskog)nadzora. Napokon,kakve li ironije,sam je Meuna-rodni olimpijskiodbor nakon na-

puπtanja amaterizma i njegovih idealadopustio velikim korporacijama ulazakna velika vrata πportskih boriliπta da bisponzorirala natjecatelje. Time je krei-rao najveÊu nejednakost natjecanja sa-mog. Oni s lukrativnim ugovorima ja-kih kompanija u neizmjerno su veÊojprednosti u odnosu na svoje nesponzo-rirane kolege. Nema veÊe prednosti odpovlastice koju pruæa sponzorski no-vac, kojom se u potpunosti moæemopredati profesionalnim πportskim obve-zama, dok konkurencija mora na posaoda bi osigurala egzistenciju, a trenira,onako iscrpljena, prije ili poslije ra-dnog vremena.

UnatoË velikim kaznamadoping je sveprisutan

UnatoË novim pravilima, programimatestiranja i strogim kaznama namije-

njen prijestupnicima, do-ping je sveprisutan.Znanost i medicina nisu

usporile taj proces obzi-rom na to da su ponajprije

koriπtene da bi kontrolirale

FILOZOFIJA ©PORTA

Piπe Drago VujeviÊ

Natjecanje je moralno vrijedno i opravdano jedino ako je to zajedniËkinapor pri svladavanju prepreka i izazova s dostojnim suparnikom.Naglasak je na procesu, a ne na pobjedi i izvanjskim materijalnim

nagradama koje s tim dolaze. Mnogim je natjecateljima upravo takavpristup svojstven i svakako uæivaju naπu naklonost

Paternalizam i πport

´

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:29

23

πportaπe, umjesto da su im omoguÊile dakontroliraju sami sebe i svoje æivote kri-tiËkim vrednovanjem novih tehnologija.

Iako je popis zabranjenih supstanci ustalnom porastu, πportaπi su uvijek ko-rak ispred zakonodavaca i istraæitelja.Zabrana jednog sredstva jednostavnoznaËi upotrebu drugog, pa makar i opa-snijeg. Testiranja su prije svega prije-porna. Ona ne postiæu praktiËki niπta.©portaπi ih lakoÊom maskiraju i izbje-gavaju, ili su prisiljeni potraæiti pro-skribirane supstance na "crnom tr-æiπtu", a time se dodatno ugroæavaju. I,dakako, natjecatelji su nadasve skepti-Ëni u vezi s planom, programom i pro-voenjem samog testiranja. Svjesni su,naime, Ëinjenice da je meunarodni π-port umnogome proæet utjecajem poli-tiËkih i ekonomskih interesa, koji za-sjenjuju valjanost i pouzdanost samihtestiranja, kao i Ëinjenice da su u sveo-pÊoj "jednakosti", s obzirom na distri-buciju moÊi, tretirani nejednako.

Doping nije Ëarobna pilulaGovorimo li, primjerice, o steroidi-

ma, dakle, bilo bi sasvim pogreπno neinformirati potencijalne korisnike o nji-hovoj opasnosti, a nadasve bi bilo loπeprisiljavati ih na njihovo konzumiranje.Ali, sve dok je korisnik u potpunosti in-formiran o rizicima i nije prisiljavan,morao bi imati pravo slobodnoga izbo-ra. Doping nije Ëarobna pilula kojom bicilju orijentirani trening, posveÊenost ipredanost, motivacija i napor odje-dnom postali suviπni. Doping pridono-si malim i, rekli bismo, marginalnimrazlikama u konaËnom πportskom po-stignuÊu. Svi, naime, osobni atributikojima se pobjednik treba odlikovati dabi pobijedio i dalje su nuæni u πport-skom natjecanju, sa ili bez supstanci

koje bi trebale poboljπati eventualni re-zultat.

Naglasak je na procesu, a ne na pobjedi

Razmotrimo li to kroz prizmu dvoja-kog karaktera πporta s obzirom na svr-hu i cilj, nameÊe se pobjeda kao cilj, aunutarnja su i intrinziËka dobra svrhaparticipacije u πportskim aktivnostima.Konstitutivna pravila svake "igre", da-kako, definiraju πto znaËi pobijediti.Unutarnja svojstva, meutim, nisuusmjerena iskljuËivo na pobjedu i ne-maju niπta zajedniËko sa zaradom(novcem) i slavom. Natjecanje je mo-ralno vrijedno i opravdano jedino akoje to zajedniËki napor pri svladavanjuprepreka i izazova s dostojnim supar-

nikom. Naglasak je na procesu, a ne napobjedi i izvanjskim materijalnim na-gradama koje s tim dolaze. Mnogim jenatjecateljima upravo takav pristupsvojstven i svakako uæivaju naπu na-klonost.

Mnogi æele da πport ostane "prirodan"

Ustajemo, meutim, u obranu ljud-skih prava i sloboda generalno, a ne se-lektivno, pa tako i u profesionalnomπportu koji, svjedoËimo, fascinira svi-jet. Pod pretpostavkom izjednaËenosti,ne zasluæuje li pobjedu onaj πportaπ ko-ji riskira Ëak i svoje zdravlje da biuspio?

Ne treba se bojati, meutim, da Êepod silnim pritiskom i æeljom za pobje-dom i svi ostali, da bi bili konkurentni,posezati za nedopuπtenim sredstvima.Moæda bi upravo dizanjem zabranemnogi πportaπi-amateri, odnosno onikoje doping i ne privlaËi - a takvih je,nadamo se, viπe - mogli osigurati spon-zorske ugovore upravo zato πto æeleostati "Ëisti"? Mnogo je onih, vjeruje-mo, koji bi æeljeli da πport ostane "pri-rodan", bez obzira na liberalizaciju do-pinga. Ako je tako, sponzori bi i samiprepoznali svoju priliku te time zapra-vo i onima koji ih ranije nisu zanimali -amaterima i protivnicima dopinga,omoguÊili uspjeπno i unosno πportskonatjecanje.

Literatura1. Berlin, I. (2000). »etiri eseja o slobodi.

Split: Feral Tribune2. Coakley, J. J. (1998). Sport in Society.

New York: McGraw-Hill3. Mill, J. S. (1978). On Liberty.

Indianapolis: Hackett Publishing

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:29

G odine 1993. Svjetska organi-zacija za zaπtitu intelektual-nog vlasniπtva proglasila je

merchandising jednom od najsuvre-menijih metoda za poveÊanje prodajerobe i usluga potencijalnim kupcima.Kao i veÊina najsuvremenijih metodau marketingu, merchandising nijeotkriÊe novijeg doba, nego se samorazvijala i prilagoavala kroz dese-tljeÊa. Engleska rijeË merchandisingizvorno znaËi „trgovina robom” i, kaoi za veÊinu marketinπkih pojmovakoji potiËu iz engleskog jezika, i zaovaj postoji bezbroj toËnih i manjetoËnih definicija.

U najπirem smislu merchandising jeskup svih aktivnosti koje proizvoaËpoduzima za unaprjeenje prodaje. Uto se ubrajaju i sitni promotivni mate-rijali s logotipom proizvoda za koji sepoduzimaju aktivnosti, a cilj im jepridonijeti prepoznatljivosti marke.ZnaËenje se razlikuje od branπe dobranπe, pa tako i za πportsku industri-ju. U πportu je merchandising transfe-riranje jedne marke, titule, natjecanjaili osobe na razne proizvode, da bi nji-hov imidæ izazvao pozitivne asocija-cije kod ciljne skupine te na kraju po-taknuo na kupnju tih proizvoda.

„PomoÊnik” u kampanjamaVlasnik prava - πportski klub, πpor-

taπ, organizator natjecanja - koji seodluËi samostalno baviti merchandi-singom moæe ga koristiti na dva naËi-na. U politici proizvoda koristit Êeznak, ime ili boje za kreiranje proi-zvoda, a u komunikacijskoj politicisvoje Êe pravo iskoristiti kao „pomo-Ênika” u marketinπkim kampanjama.Vlasnik prava moæe ustupiti pravo nakoriπtenje nekome drugom pa u tomsluËaju govorimo o licensingu - licen-ciranju.

Pojmovi merchandising i licensing,iako Ëesto koriπteni kao sinonimi,ipak se u suπtini razlikuju. Dok vla-

snik prava koji se bavi merchandisin-gom sam snosi financijski rizik, u slu-Ëaju licenciranja taj rizik preuzimakorisnik prava. ZajedniËki im je ciljiskoristiti emocije za pozicioniranjeproizvoda ili marke te tako poveÊatiprodaju i ostvariti veÊu dobit. Tvrtkeotkupljuju licence i s time pravo proi-zvodnje dodatnih proizvoda za odre-ene marke, ili koriste licencu da bipomoÊu nje promovirali svoj proi-zvod. Tri najËeπÊa oblika licenciranjasu licenciranje osobe, licenciranje fi-ktivnih figura te licenciranje marke.

Pionir Walt Disney Poput povijesti mnogih drugih mar-

ketinπkih instrumenata, i povijestmerchandisinga i licenciranja vezanaje uz SAD. PoËetkom tridesetih godi-na proπlog stoljeÊa Walt Disney prvije poËeo koristiti licensing kao instru-ment za financiranje filmske produ-kcije. Stvorio je simpatiËne likove icijele obitelji likova poput Mickeyja

Mousea, Donalda Ducka, 101 dalma-tinca i mnogih drugih s Ëijim su imi-dæom mnogi proizvoaËi æeljeli pove-zati svoje proizvode. Walt DisneyProductions do danas je najjaËa mar-ka na podruËju licenciranja.

»lanovi Udruæenja I. lige ameriËkihigraËa bejzbola veÊ su se πezdesetihgodina pojavljivali na Ëepovima Co-ca-Cole i karticama za skupljanje, a unovije im se doba otvorilo iznimnolukrativno træiπte videoigara.

Nacionalna liga ameriËkog nogo-meta, NFL, 7. na ljestvici najjaËihsvjetskih marki na podruËju licencira-nja, sklopila je 2004. osmogodiπnjiugovor vrijedan 500 milijuna dolara sGatoradeom, da bi ta tvrtka steklapravo koriπtenja logotipa lige i njezi-nih momËadi.

AmeriËka su sveuËiliπta od 1947.aktivna na tom podruËju. Neka se sa-ma bave licenciranjem, a druga toprepuπtaju tvrtki Collegiate LicensingCompany. »ak oko 200 ima ugovoreo licenci s Nikeom (University ofMichigan, University of North Caro-lina, Ohio State University,University of Texas) ili Adidasom (-University of Notre Dame, UCLA,University of Tennessee) koji proi-zvode πportsku opremu u bojama i saznakom sveuËiliπta. ©portski odjelidobivaju tu opremu i obvezni su jenositi na treninzima, natjecanjima idrugim sluæbenim dogaanjima. Proi-zvoaËi tako veÊ rano pripremaju tloza buduÊe ugovore s potencijalnimπportskim zvijezdama.

Uz boksaËku opremu i - nakit

VeÊ u XIX. stoljeÊu momËadi uameriËkoj bejzbol ligi nazivani suprema svojoj odjeÊi (Cincinnati RedStockings 1869). ProdajuÊi majice irekvizite u klupskim bojama udovo-ljavalo se æelji navijaËa da izgledaju

Prema miπljenju nekih marketinπkih struËnjaka, πport je maksimalno iskoristiosponzorstvo i prodaju ulaznica kao instrument financiranja, ali merchandising i

licensing nude joπ velike moguÊnosti

Trgovanje imidæom ©PORTSKI MARKETING

24

Piπe Manuela Senteri

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:29

poput igraËa i da se identificiraju kaonavijaËi odreene momËadi. Tako je ido danas πportski merchandising naprvom mjestu proizvodnja i prodajanavijaËkih artikala. Ti proizvodi nisusamo klasiËni navijaËki rekviziti, ne-go sve πto moæe imati dodatnu koristza kupca.

Licenciranje moæe biti iznimnounosan posao za korisnika prava. Do-bar primjer za to je tvrtka Roots Ca-nada. Kad su Nike, Adidas i Reebokodbili otkupiti licencu AmeriËkogolimpijskog odbora (USOC) uoËiZimskih olimpijskih igara u Salt LakeCityju 2002., Roots je otkupio pravoproizvodnje i prodaje merchandisingproizvoda za milijun dolara, a ostva-rio je 50 milijuna dolara prihoda. »ak82,7 posto prihoda od programa li-cenciranja USOC ulaæe u πportaπe pu-tem stipendija i raznih usluga.

Svi veliki proizvoaËi πportskeopreme bave se brand merchandisin-gom (merchandisingom marke). Adi-das, Nike, Puma i mnogi drugi proi-zvode odjeÊu i obuÊu koju veÊina ku-paca nosi svakodnevno, a ne kaoodjeÊu i obuÊu za trening. TipiËan jeprimjeri i Everlast, proizvoaË boksa-

Ëke opreme utemeljen 1910.u Bronxu. Iako proizvodi90 posto boksaËkihrukavica na svi-jetu, boksaËkaoprema Ëinisamo petpostonjego-vih pri-hoda, aostatakdolazi odprodaje odjeÊe, ko-zmetike, nutricioni-stiËkih proizvoda inakita.

Od dresova78 milijunaeura

Kada europskinogometni klu-bovi plaÊaju ur-nebesne iznoseda bi kupili ne-kog poznatogigraËa, javnostse zgraæa i reagi-ra s nerazumije-

vanjem. Ali, raËunica je usluËaju profesionalnog

kluba sa struËnimvodstvom vrlo

jednostavna.Real Madrid

je za pre-lazakDavida

Beckha-ma iz

ManchesterUniteda platio 35

milijuna eura, anakon Ëetiri mjese-ca zaradio 78 mili-juna eura, prodavπi

mi-

lijun Beck-hamovih dre-sova. Za dolazakCristiana Ronalda Real je platio 94milijuna eura; 6. srpnja 2009. Ronal-do je predstavljen navijaËima na sta-dionu, a samo dva dana kasnije Realje veÊ zaradio pola milijuna eura nadresovima s njegovim imenom.

Prema miπljenju nekih marke-tinπkih struËnjaka, πport je maksimal-no iskoristio sponzorstvo i prodajuulaznica kao instrument financiranja,ali merchandising i licenciranje nudejoπ velike moguÊnosti. ©portski klub,meunarodni ili nacionalni πportskisavez ili organizacijski odbor nekognatjecanja moæe uzeti te instrumenteu obzir samo ako je veÊ poradio nakreiranju i prepoznatljivosti svojemarke. No ni najjaËa marka ne jamËiuspjeπan merchandising koji je mo-guÊ samo ako je uvjerljiv, dakle akose uklapa u imidæ.

Literatura1. Mullin, B. J., Hardy, S., Sutton, W. A.

(2007). Sport Marketing. Illinois:Human Kinetics

2. Höhn, S. (1998). Merchandising alsMarketinginstrument im Sport.München: Grin Verlag

25

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:30

26

N ema Ëovjeka koji u svom æi-votu nije osjetio radost, bijesili tugu. Bilo da je rijeË o le-

ptiriÊima u trbuhu, stezanju u prsima ilicrvenilu u licu, rijeË je o Ëovjekovimemocijama. Koliko su emocije bitne zaËovjekov æivot govori sve viπe self-helpnaslova na policama knjiæara, ali i sveviπe medicinskih i drugih centara u svi-jetu koji vaæan dio uzroka, a samim ti-me i lijeËenja odreenih bolesti, prona-laze u emocijama. Sve se viπe pozorno-sti posveÊuje prouËavanju emocionalneinteligencije, a poslovna uspjeπnost,kvaliteta meuljudskih odnosa i skla-dan obiteljski æivot tumaËe se kao odli-ka emocionalno stabilnih ljudi.

Problem je negdje drugdje„Svi ideali svijeta ne vrijede suze je-

dnog djeteta.”Dostojevski

Veza πporta i Ëovjekovih emocijaviπestruka je. O krivulji emocionalnogoptereÊenja za treninga govore πportskistruËnjaci. Emocije koje donosi pobje-da ili poraz dio su æivota svakog πpor-taπa i njegove obitelji, a uloga πport-skog kluba i trenera u stvaranju emoci-onalno zdrave osobe daleko je veÊa ne-go πto bi se na prvi pogled moglo za-kljuËiti.

Iako je danas opÊepoznat utjecajemocija na gotovo sve organske susta-ve, od koπtano-miπiÊnog do endokri-nog, emocije su zapravo ona suptilnaËovjekova stvarnost koja se gradi u dje-tinjstvu, najviπe kroz roditeljsku potpo-ru i ljubav, te upravljaju Ëovjekom cije-loga æivota. U danaπnjem informacij-skom i komunikacijskom druπtvu, u ko-jem se prikovanost uspjeπnog poslo-vnog Ëovjeka za civilizacijsku posteljuoËituje njegovom ovisnoπÊu o aparati-

ma (mobiteli, internet, prijenosno raËu-nalo…), otvoreno pokazivanje emocijai njihova iskrena izmjena sa svijetomoko sebe Ëini se u najmanju ruku smi-jeπnom. Sposobnost potiskivanja emo-cija dovedena je do savrπenstva.

Naæalost, takav naËin æivota u mnogoËemu utjeËe na odgoj djece. Jedna odzanimljivih predstava koje svakodne-vno moæemo gledati u djeËjim parkovi-ma izgleda ovako: roditelji, uspjeπniposlovni ljudi savrπeno strukturiranogæivota, rezerviranog dræanja i potisnu-tog bijesa, dovode dijete na igru. Dijetese uznemiri, a roditelj knjiæevnim rje-Ënikom enciklopedijskog opsega - kojiuvelike premaπuje djetetove moguÊno-sti shvaÊanja - objaπnjava kako bi setrebalo ponaπati i kako nije u redu da setako glasno smije ili tako tuæno plaËe.Pred publikom roditelji ispadaju πkolo-vani pedagozi, savrπeni roditelji kojisvome djetetu æele najbolje, a u stvar-nosti su samo vjeπti glumci. Ono πto di-jete od njih Ëuje i dobije nije fond rijeËii lekcija iz bihevioralne psihologije, ne-go potisnute frustracije i bijes koji mo-gu izazvati samo joπ jaËi histeriËan plaËi ukoËenost. S vremenom, dijete se na-vikne na tu vrstu deklarativne ljubavi inauËi potiskivati emocije, a roditeljikompulzivno ponavljaju, sebi i ostali-ma, da su sve pokuπali, bili kod svih li-jeËnika, ali dijete je, eto, hiperaktivno,boluje od sindroma ADHD-a i sl.

Zagovornici spartanskogodgoja

Dobrih i loπih glumaca ima i u πpor-tu, i to ne samo meu πportskim treneri-ma, nastavnicima tjelesne i zdravstvenekulture, πportskim struËnjacima razliËi-tih profila, nego osobito meu πport-skim birokratima. Brojni, najËeπÊe priu-

Ljubav je termin kojim se najviπe sluæe oni koji tuemociju najmanje poznaju. No, stupanj izraæavanjate emocije πportskih pedagoga prema djeciπportaπima uvelike bi mogao utjecati na razvojnjihovog psihofiziËkog integriteta, a u zavrπnici i naπportski rezultat. Takvi πportaπi nakon karijere neÊebolovati od posttraumatskog πportskog sindroma,nego Êe od πporta dobit ono najljepπe, πto Êe cijeliæivot nosit u sebi kao pozitivno iskustvo, diodjetinjstva i emocionalnog sazrijevanja

©PORT I ZNANOST

Piπe Miroslav Hræenjak

Emocije i πport

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:30

Ëeni treneri, smatraju da je zadatakπporta ojaËati miπiÊe i poboljπati moto-riku: sve je zapravo vrlo jednostavno,samo se treba znojiti i uspjeh neÊe izo-stati. SluæeÊi se retorikom da bez krvi,znoja i suza nema uspjeha u πportu, tizagovornici spartanskog odgoja od dje-ce stvaraju vojsku jednoobraznih po-sluπnika uniformiranog emocionalnog(ne)izraæavanja. Brojni se treneri hvaleprimjenom takozvane ruske πkole πpor-ta koja dopuπta da se dijete πportaπ uda-ri i u kojoj se od djeteta oËekuje maksi-malan stupanj pokornosti prema trener-skom autoritetu. Takvi propovjednicibatine koja je izaπla iz raja, najËeπÊekratko i uredno oπiπani treneri pono-snog i uspravnog dræanja i uvijeknamrπtenog lica, vole se prikazivati kaoveliki struËni i moralni autoriteti - stru-Ënjak, ali ponajprije Ëovjek. »esteozljede takvih πportaπa i kroniËne psi-hosomatske deformacije djece samo sudio nevolja koje donose glavni junaciove tragikomedije. NesreÊa proizlazi iiz toga πto πport sam po sebi stavljaπportaπa u stanje velike emocionalneprijemljivosti i πto je podraæaj koji do-bije baveÊi se πportom daleko jaËi i du-gotrajniji od podraæaja koji dobije bora-veÊi na satu matematike, na instrukcija-ma iz latinskog ili igrajuÊi se na raËuna-lu.

Sretni su Ëudni! Otvoreno izigravanje ærtve, glumlje-

nje prezaposlenosti koja obitelj stavljana kocku da bi korporacija profitirala,deformirana tijela i izguævana lica nekesu od najËeπÊih strategija kojima se po-

jedinci sluæe kako bi dobili paænju na-dreenih, odnosno paænju koju nisu do-bili od svojih roditelja. Naæalost, sustavvrijednosti koji promiËe danaπnjedruπtvo takve pojedince tretira kao veli-ke radnike i lojalne zaposlenike, iako jeistina potpuno suprotna. Naæalost, rije-tki pojedinci sretnog izraza lica i iskre-nog i spontanog osmijeha koji otvorenoiskazuju emocije - iako u pravilu posti-æu daleko bolje radne rezultate, etiketi-rani su kao neprilagoeni, Ëudni i neka-ko opasni.

Ne æeleÊi biti nekonformisti, i neki sustruËnjaci pedagozi prihvatili obrazacradnik-intelektualac-patnik. Neki su dote mjere pretjerali da su poËeli glumitilijeËnike, statistiËare, pravnike i sl. sa-mo da bi ih javnost prepoznala kao pa-metne i uspjeπne. Meutim, svjetska jeakademska elita odavno prepoznala dasu prave vrijednosti struËno-peda-goπkog rada na sasvim drugoj straniove iluzorne stvarnosti. U svojoj knjizi„Emocionalna anatomija” Stanley Ke-leman navodi niz razliËitih kompozicijaemocionalnih obrazaca i elokventnoprikazuje kako se ti obrasci odraæavajuna metabolizam stanica, izmjenu tvari iprotok energije, te formiranje cjeloku-pne Ëovjekove anatomije. Veza emocijai nekih tjelesnih funkcija je dvosmjerna,tako da se izlaz iz nekih zdravstvenihproblema moæe traæiti u prepoznavanjui integriranju potisnutih emocija, ali ikroz odreene vjeæbe disanja, kvalite-tno osmiπljen program tjelovjeæbe, ki-neziterapije i sl.

S jedne strane sve veÊa svijest o zna-Ëenju emocija za æivot i zdravlje Ëovje-

ka, a s druge strane nevjerojatne mogu-Ênosti koje πport pruæa u smislu zdra-vog emocionalnog razvoja, daje naslu-titi da Êe se od buduÊih trenerskih i dru-gih kinezioloπkih struËnjaka, ali i svihostalih struËnjaka koji sudjeluju u nepo-srednom radu s ljudima, naroËito dje-com, traæiti daleko suptilniji pristup upoimanju Ëovjeka (djeteta). Ljubav jejedan od termina danaπnjice kojima senajviπe sluæe oni koji tu emociju najma-nje poznaju. Meutim, stupanj izraæa-vanja te emocije πportskih pedagogaprema djeci πportaπima uvelike bi mo-gao utjecati na razvoj njihovog psihofi-ziËkog integriteta, a u zavrπnici i naπportski rezultat. Takvi πportaπi nakonkarijere neÊe bolovati od svojevrsnogposttraumatskog πportskog sindromakoji karakterizira frustracija zbog izo-stanka medijske i druge paænje koju suuæivali za πportske karijere, nego Êe odπporta dobit ono najljepπe, neπto πto Êecijeli æivot nosit u sebi kao pozitivnoiskustvo, dio djetinjstva i emocionalnogsazrijevanja.

Ne æelimo psihopatskodruπtvo

Razumijevanje emocija ne bi nikakosmjelo biti privilegij prozaika, pjesnikai pisaca dramskih komada, nego jednood kljuËnih znanja kojima bi trebali ra-spolagati svi koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu. Iako su za odgoj iemocionalno sazrijevanje djeteta najva-æniji njegovi roditelji, bliæa socijalnasredina, kulturalno nasljee, materijalnistatus i sliËno, πport ima itekako vaænuulogu.

Kvalitetnim pristupom πportski peda-gozi mogu u znatnoj mjeri dati potporudjetetu πportaπu te pozitivno utjecati nanjegov emocionalni, a samim time izdravi psihofiziËki razvoj, dok Êe po-greπan, povrπan i nestruËan pristup po-spjeπiti razvoj psihopatskoga druπtva -sredine u kojoj æelja za kontrolom, mo-Êi i dominacijom uvelike premaπuje po-trebu za suosjeÊanjem, pripadanjem iljubavlju.

Literatura1. Glasser, W. (2004). Teorija izbora. Zagreb,

Alineja

2. Keleman, S. (2004). Emocionalna anatomija.Zagreb: Erudita d.o.o.

3. Krech, D.; Crutchfield, R. (1973). Elementi psi-hologije. Beograd: NauËna knjiga

4. MilardoviÊ, A. (2009). Uspon informacijskogdruπtva (novinski Ëlanak). Vjesnik

5. Spencer, A. (2001). Temelji psihologije. Jastre-barsko: Naklada Slap

27

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:30

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:30

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Prvenstvo Jugoslavije u atletici na stadionu HA©K-a u Maksimiru 1926. godine

GODINA 40 • BROJ 150 • RUJAN 2009.

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:30

PRIJE STO GODINA OSNOVAN JE HRVATSKI ©PORTSKI SAVEZ

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Nakon osnivaËke sjednice Hrvatskog πportskog save-za 5. listopada 1909., proπlo je gotovo godinu danadok vlasti nisu odobrile njegov rad. O djelovanju pr-

ve srediπnje organizacije hrvatskog πporta iznimno se mno-go pisalo u Sportskoj kronici zagrebaËkog Ëasopisa Vienac.Naæalost, ne znamo imena autora tih tekstova koji svjedo-Ëe o izuzetno dobrom poznavanju tadaπnjih πportskih prili-ka u Hrvatskoj.

Pod uredniπtvom –ure DeæeliÊa Ëasopis Vienac zabavi ipouci izlazio je od 1869. do 1903., a ponovno je poËeo izla-ziti 1910. godine. U broju 8. iz kolovoza 1910. godine Vi-enac je objavio da je "Hrvatski πportski savez utemeljenprije godinu dana, a joπ nismo niπta Ëuli o njegovom djelo-vanju. ZadaÊa tog saveza bila bi ne samo skupiti sva hrvat-ska πportska druπtva u dobro organiziranu zajednicu, negobi se Savez osim toga imao pobrinuti i za dotiËni vanjskinastup naπih πportskih druπtava. Kao πto su se Ëeπka πport-ska druπtva valjano organizovala sa svojim πportskim save-zom te danas uz Ëeπko sokolstvo Ëestito i redovno reprezen-tiraju Ëeπki πport i Ëeπki narod, tako bi se i naπ πportski sa-vez imao pobrinuti da se i na tom polju proËuje ime Hrvat-ske u stranom meunarodnom svijetu".

Maari protiv Hrvatskog

πportskog saveza

U istom broju opisano je ukakvom je poloæaju bio hr-vatski πport poËetkom XX.stoljeÊa. BuduÊi da je Hrvat-ska, u sklopu Austro-Ugar-ske Monarhije, dræavno-pra-vno pripadala Maarskoj,njeni πportski djelatnici nisubili skloni ideji o osnivanjusamostalnog Hrvatskogπportskog saveza. Iako jeHrvatski πportski savez veÊbio osnovan, ali je Ëekaoodobrenje za rad, u tekstukoji prenosi Vienac iz ma-arskih novina oËito je daoni to joπ nisu znali: "Ma-dæari se pak boje osnutkahrvatskog πportskog saveza,kako to piπe madæarski

'Sport - Vilag' i vesele se, da se isti joπ nije osnovao. Ta Hr-vatima i ne treba hrvatskog πportskog saveza, oni imajumadæarski πportski savez, u koji neka pristupe! I dok suMadæari prije pomagali »ehe u njihovim samostalnim te-ænjama protiv Nijemaca, sada su se najedared predomisli-li, te su se stavili uz bok Nijemaca. Pobojali su se sliËneborbe Hrvata protiv Madæara, pak su se radije sloæili s Ni-jemcima, da budu u Austriji i Ugarskoj samo dva velikaπportska saveza: njemaËki (austrijski) i ugarski (madæar-ski). Eto tako se drugdje radi - a kod nas? Niti se je iπto sa-mo i pokuπalo joπ uËiniti. A koliko radimo za sebe, tako Êei o nama cijeli svijet i suditi. Sada je na pr. Prvi hrvatskiautomobilski klub dobio madæarske iskaznice, kao da smomi Ëlanovi madæarskog automobilskog kluba".

Hrvatsko pitanje

Prilikom sastanka Franje BuËara i Pierra de Coubertina uParizu 1908. godine dogovoreno je da Hrvatska poπaljemolbu za prijam u Meunarodni olimpijski odbor. BuduÊida Hrvatski πportski savez joπ nije bio osnovan, pretposta-vlja se da je molba bila napisana na memorandumu Hrvat-skog sokolskog saveza. To je do danaπnjeg dana ostala ne-

ZagrebaËki Ëasopis Vienac o πportuO djelovanju prve srediπnje organizacije hrvatskog πporta, Hrvatskom πportskomsavezu, mnogo se pisalo u Sportskoj kronici zagrebaËkog Ëasopisa Vienac. Poduredniπtvom –ure DeæeliÊa Ëasopis Vienac zabavi i pouci izlazio je od 1869. do 1903.,a ponovno je poËeo izlaziti 1910. godine

2

»lanovi HrvatskogveslaËkog kluba na Savi uZagrebu 1912. godine

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:30

PlivaËi HA©K-a na treningu u Opatiji 1911. godine

3

poznanica, iako je povjesniËar Æivko Radan pokuπao pro-naÊi taj dokument u arhivu MOO-a.

Dobro upuÊeni autor teksta u Viencu (br. 8, kolovoz1910., str. 192) piπe da se na zasjedanju MOO-a trebalorjeπavati i hrvatsko pitanje: "Meunarodni olimpijski odborzasjedao je dne 11. do 13. srpnja u Luksemburgu umjesto uBudim-Peπti, poπto su Madæari javili predsjedniπtvu da po-litiËke prilike nisu sada zgodne za obdræavanje takve sje-dnice. Glavni predmet sjednice bilo je odreivanje mjestaza slijedeÊe olimpijske igre, te je na prijedlog pukovnika V.Balcka, zastupnika ©vedske, odluËeno, da Êe se iste obdræa-vati g. 1912. u Stockholmu… Hrvatsko pitanje, kako je bi-lo obeÊano, nije doπlo ni na dnevni red. Hrvatski πportskisavez, koji se je proπle godine osnovao, mogao se je za tobar malo zainteresovati. Tim viπe πto je sada bila za to vr-lo zgodna prilika, doËim Êe to teæe iÊi na godinu, poπto jebuduÊa sjednica opet zakazana da Êe se obdræavati u Bu-dim-Peπti". Autor nije znao da pravila Hrvatskog πportskogsaveza nisu joπ bila potvrena, pa on nije mogao djelovati.

Zastupanje i nastupanje Saveza u inozemstvu

U Ëlanku ©portska statistika u Viencu broj 10. u listopa-du 1910., na stranici 236, redakcija se nudi za pripomoÊ uradu Hrvatskog πportskog saveza. U Ëlanku je naglaπenavaænost evidentiranja πportskih organizacija koja do tada uHrvatskoj uopÊe nije postojala: "Da se uzmogne ustanovitibroj i rad hrvatskih πportskih druπtava u Hrvatskoj, Slavo-niji, Dalmaciji, Istri, Bosni i Hercegovini, bilo bi uputno,da se nam prijave sva hrvatska πportska druπtva. U to imeneka svako druπtvo poπalje na redakciju Vienca poslijesvake glavne skupπtine popis Ëlanova i odbornika. Dobrobi bilo i da svako druπtvo poπalje πportskoj naπoj rubricipropozicije za utrku i rezultate poslije utrka i utakmica.Koje druπtvo moæe, neka poπalje i kratki historijat svogdruπtvenog djelovanja od svog poËetka, πto takoer ne Êebiti teπko, poπto Êe se u svakom druπtvu sigurno naÊi kojiËlan, koji Êe tu ulogu preuzeti, tim viπe, πto veÊina druπtvapostoje tek nekoliko godina. Razumije se samo po sebi, da

Êemo tekar na taj naËin moÊi saznati za sva naπa πportskadruπtva i za njihov rad i nerad. A tek onda, kada Êemo seupoznati, moÊi Êemo pristupiti i ostvarenju Hrvatskogπportskog saveza, koji Êe tada preuzeti zadaÊu ureenjanaπih domaÊih πportskih prilika, kano i zastupanje i nastu-panje naπeg saveza u inozemstvu".

Svrha je saveza dvojaka

Na prvoj redovitoj glavnoj skupπtini Hrvatskog πport-skog saveza 30. oæujka 1911. godine izabran je glavniodbor na Ëelu s predsjednikom Ljudevitom Andrassyjem ipotpredsjednikom Franjom BuËarom. U Viencu broj. 4. iz1911. o toj je skupπtini napisano: "Ujedno bude zakljuËe-no, da se ponovno zamole sva hrvatska πportska druπtva dapristupe u ©portski savez, da uzmogne isti πto prije zapoËe-ti svojim djelovanjem. Doskora osnovat Êe se posebna se-kcija za razne vrsti πportova, koje Êe se onda samostalnorazvijati pod vrhovnom upravom glavnog odbora. Ujednokani Savez prirediti posebne utakmice, kod kojih Êe smjetisudjelovati samo zaËlanjena druπtva, kao πto kani i kodutakmica saveznih druπtava, raspisati savezne nagrade isavezna prvenstva. Svako savezno druπtvo, koje Êe priredi-ti takvu πportsku zabavu, imat Êe je prije najaviti Savezu,koji Êe redigovati i odobriti, te Êe tako doprinijeti, da Êe seπport i u Hrvatskoj poËeti razvijati sistematskim putem.Svrha je saveza dvojaka t.j. prema vani, da hrvatskomπportu pribavi u internacionalnom savezu ono mjesto, kojega ide - i prema unutra, promicanje naime πporta meuHrvatima, biti vrhovni forum u πportskim πportovima, ure-ivati propisnike i poslovnike za pojedine grane πporta".

Literatura

1. Vienac, 1910, 8 (1), 82. Vienac, 1910, 10 (1), 2363. Vienac, 1911, 4 (1), 123 - 1244. MacanoviÊ, H. (1971). ZagrebaËki Ëasopis Vienac o Hrvat-

skom πportskom savezu. Povijest sporta. 8 (2), 696 - 702

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:30

PRIJE OSAMDESET GODINA OSNOVAN JE NOVI SREDI©NJI SAVEZ

Nezadovoljni radom Jugoslavenskoga olimpijsko-ga odbora (JOO), najzainteresiraniji πportski sa-vezi osnovali su 1926. godine Meusavezni olim-

pijski odbor za IX. olimpijadu, radi prikupljanja sredsta-va, priprema i slanja πportaπa na OI u Amsterdam 1928.godine.

Iz danaπnje je perspektive teπko shvatiti osnivanje idjelovanje paralelne dræavne organizacije koja je trebalaobavljati poslove kao i srediπnja organizacija koja jezbog toga osnovana. Objaπnjenje je u Ëinjenici da JOOnije adekvatno obavljao svoje zadatke pa su hrvatskiπportski djelatnici, u æelji da to promijene, pribjegli ta-kvim rjeπenjima. Sjediπte MESAVOD-a, kako su ga ka-snije skraÊeno nazvali, bilo je u Zagrebu, a na Ëelu mu jebio Ëlan JOO-a Stevan Hadæi. Tek nakon mnogih uvje-ravanja i dokazivanja lojalnosti Jugoslavenskom olim-pijskom odboru, MESAVOD je priznat kao posebno ti-jelo JOO-a.

Osnutak MESAVOD-a poslije se pokazao uspjeπnominicijativom, osobito za pravodobne pripreme i organizi-

ranje odlaska πportaπa na Olimpijske igre. S materijalnestrane imao je manje uspjeha, πto je u teπkim prilikamatadaπnjeg jugoslavenskog druπtva i πportskih organizaci-ja sasvim razumljivo.

Premjeπtanje sjediπta JOO-a u Beograd

Destruktivno djelovanje srpskih odbornika u JOO-u,predvoenih Ëlanom MOO-a Svetomirom –ukiÊem,kulminiralo je 1927. kada se sjediπte JOO-a preselilo izZagreba u Beograd, jer je za novoga predsjednika JOO-a izabran general Duπan StefanoviÊ. BuduÊi da je premastatutu JOO-a sjediπte bilo u mjestu stanovanja predsje-dnika ono je premjeπteno u Beograd, a naziv je promije-njen u Jugoslavenski olimpijski komitet (JOK). Pore-meÊeni odnosi u onodobnom jugoslavenskom olimpi-zmu poËeli su se raπËiπÊavati 3. oæujka 1929. na Kongre-su JOK-a u Beogradu.

Najprije je 2. oæujka odræana godiπnja skupπtina JOK-a, uz nazoËnost starih Ëlanova JOO-a iz cijele zemlje.Kongres JOK-a odræan je dan poslije uz sudjelovanje

Nakon osnivanja Meusaveznog olimpijskog odbora za IX. olimpijadu 1926., sasjediπtem u Zagrebu, πportski su se savezi 1929. odluËili joπ jaËe povezati, pa je uZagrebu 1929. osnovan Savez sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije "sa

zadatkom da pomaæe πportski pokret u Jugoslaviji, da ga predstavlja pred

vlastima i da se brine za skladan rad svih πportova"

Savez sportskih savezaKraljevine Jugoslavije

4

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Prvenstveni dvoboj hazenaπica H©K Concordije i HA©K-a napomoÊnom igraliπtu Concordije 1928. godine

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:30

brojnih Ëlanova odbora, predstavnika πportskih organi-zacija i saveza, delegata raznih ministarstava, vojske iJugoslavenskoga sokolskoga saveza. Na kraju je odluËe-no da se izabere πesteroËlani odbor koji treba izraditi no-va pravila. Izabrana je i osmeroËlana uprava JOK-a, ko-ja je u meuvremenu trebala voditi poslove vezane uzolimpizam u Jugoslaviji. Svjesni slabosti JOK-a i ne æe-leÊi gubiti vrijeme u pripremama za sljedeÊe Olimpijskeigre, zagrebaËki πportski djelatnici obnovili su 7. prosin-ca 1928. Meusavezni olimpijski odbor (MESAVOD)za X. olimpijadu.

KaotiËno djelovanje JOK-a

U to je doba u cijelom svijetu, pa i u Jugoslaviji, vla-dalo teπko ekonomsko stanje. U viπenacionalnoj su seJugoslaviji sve viπe zaoπtravala nerijeπena nacionalnapitanja. Nakon ubojstva Pavla RadiÊa i –ure BasariËekate smrtnog ranjavanja Stjepana RadiÊa u beogradskojSkupπtini 20. lipnja 1928., kralj Aleksandar Karaore-viÊ je 6. sijeËnja 1929. ukinuo parlament i uveo otvore-nu diktaturu.

Ni olimpijski ni πportski pokret nije bio imun na takvepotrese. BuduÊi da su hrvatski πportski djelatnici posto-jeÊe stanje smatrali neodræivim, jer su se propagiraleiskljuËivo velike πportske manifestacije, ponajprijeolimpijske igre, a druπtvu je nedostajala osnovna skrb orazvoju πporta meu omladinom, krajem 1929. osnovanje Savez πportskih saveza Kraljevine Jugoslavije. JOK jei dalje, prema posebnoj dræavnoj uredbi, ostao sluæbenainstitucija jugoslavenskog πporta, jer su to zahtijevalimeunarodni propisi za dræave Ëiji πportaπi nastupaju naolimpijskim igrama. JOK je u to doba joπ viπe izgubioznaËenje, jer je postalo oËito da zbog tadaπnjih politiËkihi ekonomskih prilika i svjetske krize πportaπi Jugoslavi-je neÊe nastupiti na X. olimpijskim igrama u Los Ange-lesu 1932. godine.

Osnivanje Saveza sportskih saveza

Posljedica tog neuspjeha na kongresu JOK-a bila jeodluka πportskih saveza da se meusobno poveæu joπ ja-Ëe nego πto je to bilo putem MESAVOD-a, pa je u Za-grebu 23. prosinca 1929., u prostorijama Jugoslaven-skog kasina u Gajevoj ulici 4, osnovan Savez sportskihsaveza Kraljevine Jugoslavije "sa zadatkom da pomaæeπportski pokret u Jugoslaviji, da ga predstavlja pred vla-stima i da se brine za skladan rad svih πportova".

Na osnivaËkom su sastanku odluËivali samo delegatiπportskih saveza s punomoÊima. OsnivaËi su bili Kotu-raπki savez kraljevine Jugoslavije, Jugoslavenski nogo-metni savez, Jugoslavenski lako-atletski savez, Jugosla-venski plivaËki savez, Jugoslavenski veslaËki savez, Ju-goslavenski tennis savez, Jugoslavenski zimsko-sportskisavez, Savez moto klubova Kraljevine Jugoslavije, Ju-goslavenski hazena savez, Jugoslavenski teπko-atletskii πakaËki savez, Jugoslavenski maËevalaËki savez i Ju-goslavenski table-tennis savez. Sjediπte veÊine savezabilo je u Zagrebu, jedino je nogometni bio u Beogradu,veslaËki u Splitu, a zimsko-sportski u Ljubljani. Nakonsvih tih previranja zaprepaπÊuje Ëinjenica da su u Jugo-slaviji tada postojale tri organizacije koje su rukovodileπportom.

Literatura

1. JajËeviÊ, Z. (2008). Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb: Libe-ra Editio

2. MacanoviÊ, H. (1970). Osnivanje Jugoslavenskog olimpij-skog odbora 14. XII. 1919. Povijest sporta. 1 (1), 5 - 13

3. Radan, Æ. (1974). 100 godina organiziranog modernogsportskog pokreta u Hrvatskoj. Povijest sporta. 19 (5), 1712- 1714.

5

Skijaπko prvenstvo Jugoslavije u BohinjskojBistrici 1929. godine. U prvom planu skijaπ

HA©K-a Milivoj BenkoviÊ (23)

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:30

PRIJE SEDAMDESET GODINA

Piπe Miroslav ©ariÊ

Aktivnosti streljaËkih druπtava, klubova i pojedina-ca uoËi II. svjetskog rata, kao i za NDH, povijesnosu nepoznate najËeπÊe zbog pomanjkanja podataka

i pisanih dokumenata. Arhive dræavnih ustanova mahomsu uniπtene nakon 1945. ili su nestale u akcijama skuplja-nja starog papira.

Osnivanje HSDK

PriËa o Hrvatskom streljaËkom druπtvu Kustoπija zapo-Ëinje 30. studenoga 1939. kada je nekolicina kustoπijan-skih i vrapËanskih strijelaca i lovaca odræalo osnivaËkuskupπtinu u prostorijama opÊinske zgrade, danas u Ilici259. MoguÊnost osnivanja organizacija pod takvim nazi-vom omoguÊili su zakoni u novoosnovanoj Banovini Hr-vatskoj. U to je vrijeme Kustoπija bila zapadno predgra-e Zagreba, odijeljena od grada Mitnicom na potoku »r-nomercu. Novoosnovano streljaËko druπtvo imalo je tri-desetak redovnih Ëlanova. U upravni su odbor izabraniopÊinski pisari u Kustoπiji, Stjepan Doman i GolubiÊ, li-stonoπa Ivan Gene, trgovac Antun Gorup, zdravstveni te-hniËar Milan Wolf i opÊinski biljeænik Matija ZeËeviÊ,kojeg je skupπtina ujedno izabrala za predsjednika.

Izgradnja streljane u Kustoπiji

U proljeÊe 1940. godine Druπtvo je dobilo odobrenjeuprave ZagrebaËke ciglane d.d. da za streljanu moæe ko-ristiti plato iznad iskopa glinice na Müllerovom brijegu.Mjesni trgovci Bosak i LonËar i gostioniËar Franjo Wolfbili su nesebiËni sponzori Druπtva. Oni su novËano i do-nacijom graevinskog materijala potpomogli izgradnjustreljane. Proπiren je i put koji je iznad »rËekove kuÊe izFrankopanske ulice vodio do streljane (danas BujevaËkiput), da bi se lakπe dopremio potreban materijal i oprema.Odabir te lokacije za streljanu unutar granica opÊine Ku-stoπija pokazao se kao mudar, jer se oruæje nije moralonositi preko Mitnice u »rnomercu do streljane u Maksi-miru, kojom je upravljala ZagrebaËka savezna streljaËkadruæina.

Opremanje streljane i natjecanja

Osim 100-metarskog rova, sagraena je i mala priËuvnabaraka koja je sluæila za smjeπtaj pribora: meta, okvira,lopatica za pokazivanje pogodaka, stola i stolca za zapi-

sniËare, kao i podmetaËa za leæajeve na vatrenoj crti. Zagaanje glinenih golubova (leteÊih meta) odabran je pre-dio Ciglanskog rita kod bajera. U rovu za izbacivanje me-ta ugraeni su Preusovi strojevi sa spiralnim oprugama naruËno okidanje koje je isporuËio zagrebaËki oruæar Ko-Ëonda. Za gaanje dubleta kupljen je stroj tipa Grell &Co. s dvjema polugama.

Na otvaranju streljane sudjelovali su strijelci Zagreba iokolice. Gaalo se vojniËkom i malokalibarskompuπkom, piπtoljem, piπtoljem malog kalibra i slobodnogizbora. Gaalo se i na lovaËke mete "sjedeÊa lisica", "sto-jeÊi srnjak" i glinene golubove. Najuspjeπniji su bili An-drija Maurer, Antun Gorup, Matija ZeËeviÊ i Milan Wolf.U jesen 1940. ureena je izmeu opÊinske zgrade u Ku-stoπiji i Oπtrekovog vrta 10-metarska zraËna streljana sËetiri streljaËka mjesta.

PriËa o HSD Kustoπija poËinje 30. studenoga 1939. kada je nekolicina kustoπijanskih ivrapËanskih strijelaca i lovaca odræalo osnivaËku skupπtinu u opÊinskoj zgradi,danas u Ilici 259. Kustoπija je tada bila zapadno predgrae Zagreba, odijeljena odgrada Mitnicom na potoku »rnomercu. Novoosnovano streljaËko druπtvo imalo jetridesetak redovnih Ëlanova

Matija ZeËeviÊ, prvi predsjednik HrvatskogstreljaËkog druπtva u Kustoπiji

6

Osnovano Hrvatsko streljaËko druπtvo u Kustoπiji

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:30

Djelovanje za vrijeme NDH

Ratna 1941. proπla je bez aktivnosti, jer je tzv.svibanjskim dekretom raspuπten upravni odbor, atime i rad Druπtva. Tek u proljeÊe 1942. godine,nakon πto je od Ministarstva udruæbe dobivenadozvola za rad, imenovan je povjerenik Udru-æbe. Druπtvo je zadræalo sluæbeno sjediπte u pro-storijama opÊinskog poglavarstva u Kustoπiji.»lanovi Druπtva okupljali su se u gostionicikod Wolfa na uglu Vatrogasne ulice i Ilice, gdjesu imali stalno rezerviran druπtveni stol, tzv. Stammtisch,a nastavili su i s daljnjim ureenjem streljane naMüllerovom brijegu. Da bi se namaknula potrebna sred-stva za nabavu municije i pribora za treninge i natjecanja,Druπtvo je organiziralo zabave i proslave kod Wolfa ili uStenjevcu, u gostionici kod SertiÊa. IduÊe 1943. godinepostavljene su traËnice za ureaj gaanja pokretne mete"trËeÊi jelen" velikim kalibrom. Za nosaË mete upotrije-

bljenoje postolje vagonËiÊa zaprijevoz glinice na ciglani, nakon πto mu jeskinuta metalna koπara. Na postolje s kotaËima postavlje-na je preklopna maketa sa silhuetom jelena u trku podije-ljena na 10 krugova. Pokretala se ruËno izmeu dva za-slona na vidljivom prostoru πirine 20 m.

Streljaπtvo u Kustoπiji poslije 1945.

Stvaranjem nove federalne dræave 1945. ugasio se radHSDK, ali ne i streljane koja je zbog oËuvane infrastru-kture postala sluæbena gradska streljana na kojoj se idu-Êih godina odræavaju meurajonska, gradska i republiËkaprvenstva sve do 1952. godine, kada je program prenesenna novosagraene streljane u Maksimir i DotrπÊinu. Na-stavnik na osmogodiπnjoj πkoli u Kustoπiji Juraj Æleba-ËiÊ osnovao je 1953. StreljaËku druæinu Slavko ©trbulec,koja je 1960. izgradila dom sa streljanom u Vatrogasnojulici, Ëiji su djelomiËno vlasnici i danas. Poslije Domo-vinskog rata streljaËka je druæina promijenila ime u Stre-ljaËki klub Kustoπija.

Izvori i literatura

1. Bibliotheca collectiana - arhivalije, Sign. OD VIII./kor.2. SaboliÊ, K. (2006). 220 godina streljaπtva u Zagrebu. Za-

greb: StreljaËki savez Zagreba. 3. Matija ZeËeviÊ. Poratna sjeÊanja. Diktafonski zapisi, BiCo

Sign, DZ - 26/I. Upravni odbor HSDK: slijeva stoje Ivan Genc, GolubiÊ i StjepanDoman; sjedi Matija ZeËeviÊ, predsjednik

7

Streljana zaglinene goluboveu Ciglanskom Rituza vrijeme NDH1943. godine. Na slici slijeva suStjepan Kralj iAntun Gorup

Poziv naosnivaËkuSkupπtinu

3. studenoga1939.

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

70 GODINA GOLFA U HRVATSKOJ

Piπe Liljana Jazbinπek

Prvi golf-klub u Hrvatskoj, Golf klub Zagreb,osnovan je 1929. godine. Igraliπte je ureeno iotvoreno u Maksimiru 12. lipnja 1931. godine, a

projektirao ga je arhitekt P. White iz Londona. Klub jeu ureenje igraliπta uloæio 250.000 dinara. Uz veomavisoku zakupninu za teren, 6000 dinara godiπnje,gradska je uprava postavila uvjet da se na zemljiπtu „...ne mogu izvoditi bitne preinake niti veÊe investicije.Prolaznici na putevima parka koji kriæaju put igraËamoraju se zaπtiti od udaraca loptom pa zakupodavacna takvim mjestima treba podignuti zaπtitnu ogradu izmreæe”. Duænost trenera i greenkepeera, odræavateljaterena, obavljali su Englezi Gilbert Treascher i KendallField. Neπto kasnije klupski je trener postao Ivan Ro-doloviÊ rodom iz Istre.

Osnovni rekvizit - batina

Teren je imao devet rupa, a ukupna duljina stazaiznosila je 2 km. Kako se golf igra na 18 rupa natjeca-telji su morali dvaput obiÊi teren, odnosno 4 km. Podpojmom rupa ne podrazumijeva se samo jamica u tlu ukoju treba ubaciti lopticu nego i cijela staza za igru ododbijaliπta (teeing-ground), pa do greena s jamicom ukou je zabodena zastavica. Par oznaËava teorijski brojudaraca potreban igraËu da u idealnim uvjetima utjeralopticu u jamicu. Prema danaπnjim kriterijima, parigraliπta u Maksimiru iznosio je 60 udaraca. Iako jesmjeπteno na relativno malom prostoru, igraliπte jesmatrano jednim od najljepπih u srednjoj Europi.

Prvi napisi o golfu u domaÊem tisku donosili su ter-minoloπke izraze koji su veÊim djielom bili izvorni -engleski. No bilo je i domaÊih izraza. Tako se osnovnirekvizit - woods, naziva batina, green je πkulj, a tee-ing-ground odbijaliπte. Klub je 1930. imao 80 Ëlanova.Prvo dræavno prvenstvo odræano je 22. i 23. listopada1932., a Prvo meunarodno prvenstvo Jugoslavije urujnu 1933. godine.

ZagrepËani nisu bili skloni golfu

ZagrepËani su nekoliko puta izrazili negodovanjezbog lokacije igraliπta. Tako je u Ëlanku u Jutarnjemlistu 15. lipnja 1932. napisano da „dijete u Maksimirune smije stupiti na ledinu osim ako se upiπe u Golf-

klub”. Zbog izgradnje djeËjeg igraliπta 1934. godineklub je morao napustiti jednu rupu, odnosno stazu i toje onemoguÊilo natjecanja. Klub je zatraæio da se oslo-bodi plaÊanja zakupnine, a kada mu grad nije izaπao ususret, prestao je s radom.

Golfiπte na Brijunima

Najstarije igraliπte u Hrvatskoj ureeno je na Briju-nima 1923. godine. Nalazi se u srcu Velog Brijuna nakojem pasu stada srna i jelena. Tadaπnji zakupnik oto-Ëja Paul Kupelwieser angaæirao je engleske arhitekte

Prvi napisi o golfu u domaÊem tisku donosili su terminoloπke izraze koji su veÊimdijelom bili izvorni, engleski. No bilo je i domaÊih izraza. Tako se osnovni rekvizit -woods, naziva batina, green je πkulj, a teeing-ground odbijaliπte. Golf klub Zagreb1930. imao je 80 Ëlanova. Prvo dræavno prvenstvo odræano je 22. i 23. listopada1932., a Prvo meunarodno prvenstvo Jugoslavije u rujnu 1933.

8

Prolaznici se moraju zaπtititi od udaraca loptom

Jedna od staza (rupa)golf-igraliπta kodVidikovca 1931.godine

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

Georgea Tomasa i Toma Simpso-na koji su uredili igraliπte s 18 ru-pa prilagoeno rekreativcima, ali ivrhunskim igraËima. Dugo nakonureenja isticana je Ëinjenica da jepriroda otoka ostala netaknuta.Prema istim projektima izgraenoje i novo igraliπte, a zbog toga ni-je, πto je osobito vaæno, uklonjenonijedno drvo i ni jedan grm. Od1945. do devedesetih godinaproπlog stoljeÊa Brijuni su bili re-zidencijalno stjeciπte tadaπnjeg ju-goslavenskog rukovodstva kojegolf nije zanimao. Prema nacrtimaiz 1923., igraliπte s 18 rupa pono-vno je ureeno i otvoreno 2006.godine turnirom Brioni Golf CupClassic.

Prvo vjeæbaliπte na obali Save

Na ponovno pojavljivale golfa unas trebao je Ëekati gotovo pola stoljeÊa. Prve inicija-tive za njegovo oæivljavanje javile su se 80-ih godinaproπloga stoljeÊa kada je izgraeno prvo vjeæbaliπte zagolf uz Savu kod zagrebaËkog jezera Bundek. Hrvatskigolf-savez osnovan je 1992. godine u Zagrebu. Hrvat-ska golf-reprezentacija nastupila je prvi put 1997. go-dine na Mediteranskim igrama u Bariju i na Europ-skom prvenstvu u Irskoj. SljedeÊe godine reprezentaci-ja je nastupila na Svjetskom prvenstvu u »ileu.

Prva pravila golfa na hrvatski je jezik preveo ZlatanJuras, a izdana su 1999. godine. Darko LjubanoviÊ,Miro RaiË i Nenad SmoljanoviÊ prvi su put branili bo-je Hrvatske udruge profesionalnih golfera na Europ-skom prvenstvu 2003.

Izgradnja novih igraliπta

Prvo suvremeno golf-igraliπte u Hrvatskoj ureeno jeu Mirkopolju nedaleko od KraπiÊa i naziva se ''Dolinakardinala'', a projektirao ga je poznati engleski golf-ar-hitekt Howard Swan. RijeË je o vrhunsko ureenom te-renu s 18 polja, obiteljskom igraliπtu za kratku igru s

devet polja i prostranom vjeæbaliπtu. U sklopu njega jegradsko golf-igraliπte s devet rupa, dugo 1546 m. Dotada su igraËi iz Hrvatske odlazili na terene u sloven-ske Mokrice ili na Bled. Tamo su se odræavala sva va-ænija domaÊa natjecanja u golfu.

Igraliπte s devet rupa Golf&country cluba Zagrebotvoreno je u svibnju 2004., na nekada pustoj πikari ne-daleko od nedovrπene SveuËiliπne bolnice. Zanimljivoje da u tom klubu od 2003. kao trener radi ©kot StuartCallan, koji se 15 godina bavio golfom kao profesiona-lac.

Literatura

1. MiloradoviÊ, S. (1981). Povijest sporta. Prilog poznavanjuosnivanja i rada Golf-kluba Zagreb. Povijest sporta 47 (12),125 - 131

2. OreπiÊ, B. (2006). Golferska baza u Titovom raju. Globus802, 64 - 67

3. CindriÊ, V. (2005). Swing & Green u Hrvatskoj. MagazinDiners club 37, 6 - 11

9

Golf-igraliπte Dolina kardinala u Mirkopolju

NosaËi opreme za golf uMaksimiru 1930. godine

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Piπe Zrinko »ustonja

Izvjesno je da je pedesetih godina XX. stoljeÊa u Jugo-slaviji bilo dosta problema s kadrovskim πkolama zatjelesnu i zdravstvenu kulturu (TZK). NaroËito se to

odnosilo na Hrvatsku. Nakon prestanka rada Viπe fiskul-turne πkole 1948. i nakon toga Srednje fiskulturne πkole1952. godine, u Hrvatskoj sve do 1959. nije postojalaπkola koja bi obrazovala kadrove za TZK.

Viπa fiskulturna πkola

Nakon zavrπetka II. svjetskog rata ministar narodnogzdravlja dr. Aleksandar KoharoviÊ donio je 1. rujna1945. uredbu o poËetku rada Viπe fiskulturne πkole u Za-grebu. Duænost πefa OpÊeg odjela za fiskulturu u Mini-starstvu zdravstva 1945. godine obnaπao je Miro Miho-viloviÊ. Prvim ravnateljem πkole imenovan je dr. BrankoKesiÊ, a u tri godine postojanja πkole tu su duænost joπobnaπali Zlatko Pintar i Borivoj Vuksan.

Uvjet za upis studenata bila je zavrπena srednja πkola smaturom, s time da je bio dopuπten i upis studenata bezmature, ali s „istaknutim” tjelesnim sposobnostima. Na-kon zavrπenog studija polaznici su dobivali zvanje nasta-vnika fiskulture za srednje πkole. Na Viπoj fiskulturnojπkoli u Ëetiri je generacije bilo upisano ukupno 194 stu-denta od kojih je 157 diplomiralo.

Ukidanje πkole zbog osnivanja DIF-a u Beogradu

Ukazom istoga Komiteta za fiskulturu Vlade NR Hr-vatske koji je raspisao natjeËaj za upis prve generacijestudenata, Viπa fiskulturna πkola u Zagrebu ukinuta je1946. godine s obrazloæenjem „da se struËne snage kon-centriraju u Beogradu gdje je osnovan 1946. godine Dr-æavni institut za fiskulturu”. Usprkos odluci o ukidanju,πkola je nastavila s upisom studenata i radom sve do1948. godine.

Viπa fiskulturna πkola u Zagrebu bila je, nakon TeËajaza uËitelje gimnastike od 1894. do 1896. godine, prvaviπa πkola za πkolovanje kadrova za nastavu TZK u Hr-vatskoj. Time njezina uloga u povijesnom razvoju TZKu Hrvatskoj postaje vrlo vaæna, osobito ako imamo naumu ranije iznesene podatke o broju i strukturi πkolskespreme kadrova za nastavu TZK u Hrvatskoj u razdobljuneposredno nakon II. svjetskog rata.

Srednja fiskulturna πkola

U Zagrebu je 1947. godine osnovana Srednja fiskultur-na πkola na Ëije je Ëelo bio postavljen Zvonimir Suligoj,koji je duænost direktora πkole obnaπao do 1949. Srednjafiskulturna πkola u Zagrebu djelovala je od πkolske godi-ne 1947./1948. pa do lipnja 1952.

10

©kolovanje kadrova za TZK i πport nakon 1945.Ministar narodnog zdravlja donio je 1. rujna 1945. uredbu o poËetku rada Viπefiskulturne πkole u Zagrebu. U πkolu je, u Ëetiri generacije, bilo upisano 194 studentaod kojih je 157 diplomiralo, iako je πkola zapravo ukinuta 1946. s obrazloæenjem „da se

struËne snage koncentriraju u Beogradu gdje je osnovan 1946. godine Dræavni institut

za fiskulturu”

Miloje GabrijeliÊ

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

Viπe pedagoπke πkole i pedagoπke akademije

©kolovanje struËnih kadrova za TZK od 1948. godineorganizirano je i na Viπoj pedagoπkoj πkoli u Zagrebu.On je bio organiziran kao dvopredmetni studij. Studij fi-ziËkog odgoja povezivao se sa studijem biologije i trajaoje dvije godine. Nakon produæetka studija na tri godine,1951. fiziËki se odgoj povezivao i sa zemljopisom i s je-dnim od stranih jezika. Od 1959. taj je studij postao je-dnopredmetni, samo za TZK, te je skraÊen na dvije godi-ne. Takav naËin πkolovanja kadrova bio je zadræan i na-kon ukidanja viπih pedagoπkih πkola i osnivanja peda-goπkih akademija 1961. godine. Grupe za studij TZKosnovane su tada i u Osijeku, Pakracu, »akovcu, Splitu,©ibeniku, Rijeci i Karlovcu.

Na temelju Zakona o visokom obrazovanju, donesenog1977., prestalo se upisivati studente na smjer fiziËkiodgoj na Pedagoπkoj akademiji - profesori fiziËke kultu-re πkolovani na, u meuvremenu osnovanom, Fakultetuza fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu, preuzimaju ulo-gu nastavnika tjelesnog odgoja i u osnovnim πkolama.Time su, napokon, iskljuËivo kadrovi πkolovani na viso-koπkolskim institucijama postali nositelji nastave TZKna svim razinama πkolovanja.

Zavod za fiziËki odgoj u Zagrebu

Odluku o osnivanju Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebudonijela je Vlada NR Hrvatske 8. oæujka 1952. godineUredbom o osnivanju Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebukao samostalne ustanove Savjeta za prosvjetu, nauku ikulturu, Odbora za visoke πkole i nauËne ustanove Sabo-ra NR Hrvatske. Zavod za fiziËki odgoj u Zagrebu zapo-Ëeo je s djelovanjem 1. lipnja 1952. godine. Savjet za

prosvjetu, nauku i kulturu Odbora za visoke πkole i nau-Ëne ustanove Sabora NR Hrvatske imenovao je Miru Mi-hoviloviÊa za prvog direktora Zavoda za fiziËki odgoj uZagrebu. On je duænost obnaπao do 7. studenoga 1957.kada podnosi neopozivu ostavku. Nakon MihoviloviÊa,Miloje GabrijeliÊ je od 16. prosinca 1957. godine prvobio v. d. direktora Zavoda, a od 11. studenoga 1958. pado njegovog ukidanja 31. prosinca 1959. godine bio jedirektor Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebu.

©kolovanje i usavrπavanje kadrova

Na temelju zadataka navedenih u Uredbi o osnivanjuZavoda za fiziËki odgoj u Zagrebu, prvi direktor ZavodaMiro MihoviloviÊ izradio je plan i program rada koji jebio usmjeren na tri osnovna pravca: „πkolovanje iusavrπavanje struËnih kadrova, struËna i znanstvenaistraæivanja te publicistiËka djelatnost i desiminacija te-orije i prakse raznovrsnih podruËja fiziËke kulture”.

Osmogodiπnje razdoblje djelovanja Zavoda za fiziËkiodgoj u Zagrebu obiljeæeno je znaËajnim rezultatima ko-ji su se odrazili na svim podruËjima tjelesne kulture naπezemlje. NaroËitu aktivnost Zavod biljeæi na podruËjuπkolovanja i usavrπavanja kadrova za druπtvene organi-zacije fiziËke kulture.

Literatura

1. Izvjeπtaj o radu Zavoda za fiziËki odgoj u Zagrebu od 1. sijeËnjado 31. prosinca 1959. (1959). SaopÊenja 7 (9)

2. Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 1959. - 1984.(1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu

3. Heruc, N. (1987). Viπa fiskulturna πkola u Zagrebu od 1945. do1947. godine. Povijest sporta. 28 (72), 137 - 142

11

Miro MihoviloviÊ sa suradnicima Zavoda zafiziËki odgoj 1954. godine

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

12

Bogdan Æagar ro-en je 11. velja-

Ëe 1893. u Plaπkom.©kolovao se u Ogu-linu i Zagrebu, aobrazovanje je na-stavio na Trgova-Ëkoj akademiji uPragu. Nakon Ëestihodlazaka na Vltavuzavolio je plivanjepa se uËlanio u SKSlaviju gdje ga jetrenirao engleskitrener Lingbody.TrenirajuÊi cijelegodine - zimi nazimskom bazenu uÆiπkovu - Æagar serazvio u klasnog pli-vaËa. PoËeo se na-tjecati 1909. da biveÊ iduÊe godine po-bijedio na prvenstvu »eπke. BoraveÊi u Pragu do 1911. go-dine triput je bio najbolji na prvenstvu te zemlje u discipli-nama 100, 500 i 1600 metara slobodnim naËinom. Taj jestil plivanja, onda nazivan crawl-tempo, bio novost i po-znavao ga je malo plivaËa.

O svojoj je tehnici plivanja Æagar rekao: "Ja sam imaoposebnu varijantu kraula - neprestano raditi ispruæenimnogama i osam puta zagrabiti rukom prije nego πto se uda-hne. Te kretnje su mi s vremenom postale automatske".

Prvi trener u HA©K-u

Godine 1911. doπao je u Zagreb. Kada je te godine osno-vana plivaËka sekcija HA©K-a, Bogdan Æagar je imenovanprvim trenerom. Iste je godine osvojio prvenstvo HA©K-au plivanju slobodnim naËinom na 50, 100 i 200 metara, ana plivaËkom natjecanju Sportskog kluba ©iπmiπ u Samo-boru osvojio je Ëetiri prve nagrade. Na meunarodnoj utrcina Bledu najbolji je na 100, 500 i 2800 metara. Najviπe jeuspjeha postigao na plivaËkom prvenstvu Hrvatske i Slavo-nije 1912. u Karlovcu gdje je pobijedio u svim disciplina-ma slobodnog stila, a u πtafeti 4x400 m slobodno plivao jesam i bio najbolji.

Prvi ogled s domaÊim plivaËima

O Æagarovom prvom nastupu na bazenu ©midhen u Sa-moboru 1911. godine Ico LipovπÊak, osnivaË HA©K-oveplivaËke sekcije, napisao je: "Meu ostalim pooπe u Sa-

mobor poznati du-goprugaπi DimiÊ iMedakoviÊ, a pri-kljuËiπe se i odbor-nici HA©K-a te zna-tiæeljni kibici. Kadase plivaËi svukoπe,naπi osvanuπe u ele-gantnim dugim cr-nim dresovima - dokÆagar osvanu s tro-kutastim gaÊicama.Trokut gaÊice nismodotad poznavali, a ipublika bi nas Ëudnogledala kad bismo ihupotrebili pokazuju-Êi toliko golotinju.Na dan znak naoπese naπi i Æagar nastartu, a malo zatimzaplivaπe. Oko Æa-gara se stalno pjeni-

la voda uslijed silnog rada nogu. Ovakav rad nogu joπ ni-smo vidjeli ni poznavali. Davao je utisak da se rukama kre-Êe po vodi kao neki vodeni pauk. Plivalo se dvadeset duæi-na. Nakon dvije duæine bazena, naπ najbolji dugoprugaπDimiÊ zaostao je par metara iza Æagara. Nakon deset duæi-na MedakoviÊ je, vidjevπi situaciju, odustao, dok je DimiÊkao neki polagani stroj plivao dalje, iako je Æagar plivaoveÊ dvanaestu duæinu. Æagar je i na okretajima stalno do-bivao na vremenu. Æagar je uzimao dah kod svakog Ëetvr-tog zamaha ljeve ruke, dok se DimiÊ stalno sluæio prsnimtempom. Svrπivπi propisanih dvadeset duæina, Æagar jemirno izaπao iz bazena i uz oduπevljenje i klicanje publikepromatrao je DimiÊa, koji je plivao πesnaestu duæinu. Æa-gar je na svoj miran naËin razgovarao i odgovarao na po-stavljena pitanja, ne pokazujuÊi ni najmanji umor ".

Daljnju plivaËku aktivnost Bogdana Æagara prekinuo jerat, a nakon njega æivotne su ga prilike udaljile od plivanja.Umro je u Ogulinu prije Ëetrdeset godina, 10. listopada1969.

Literatura

1. KrznariÊ, Æ. (1968). Povodom 75-godiπnjice roenja BogdanaÆagara. Historija fiziËke kulture. Zagreb: Savezna komisija zafiziËku kulturu 6 (3), 103 - 109

2. MacanoviÊ, H. (1969). Primjedbe na Ëlanak Æelimira KrznariÊa.Historija fiziËke kulture. Zagreb: Savezna komisija za fiziËkukulturu 7 (4), 101 - 105

Piπe Mirko PoldrugaË

„Oko Æagara se stalno pjenila voda uslijed silnog rada nogu. Ovakav rad nogu joπ nismo

vidjeli ni poznavali. Davao je utisak da se rukama kreÊe po vodi kao neki vodeni pauk”,napisao je Ico LipovπÊak, osnivaË HA©K-ove plivaËke sekcije, o Æagarovom prvom nastupu

na bazenu ©midhen 1911.

PRIJE 40 GODINA UMRO JE BOGDAN ÆAGAR

Prvi naπ plivaË

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

42

B rojke kaæu - djece je sve ma-nje na πportskim boriliπtima.Ne, neÊemo se, kao za sve u

proteklo vrijeme, okomiti na recesi-ju, iako moæda i ona dijelom ima pr-ste u tome. Nije to tema od juËer, nosvake je godine brojka sve ozbiljni-ja. Krivaca je mnogo, a mi Êemo po-kuπati otkriti jedan od njih - virtual-ni πport.

©port bez πportaOni koji to æele objasniti najjedno-

stavnije reÊi Êe da je to ona masa lju-di koja nema samokontrolu, nemasvoje ja i putem virtualnog svijeta odstvarnog æivota bjeæi u onaj tajni. Ili,moæda bolje - rijeË je o ljudima kojisu se razoËarali, odustali veÊ na pr-voj prepreci, ljudima koji se bojestvarnog poraza, stvarnog suparnika.©port bez πporta - tako ga joπ naziva-ju.

Virtualna koπarka, virtualni nogo-met, virtualno jedrenje, virtualni πah,virtualni ribolov, sve virtualno... Navirtualnom se meniju moæe naÊi sveπto poæelite. Internetska je industrijau ovoj priËi napravila pravu malu re-

©PORT O ©PORTU

Kad bi joπ virtualni πport mogao dati ono najvaænije

- zdrav æivot i zajedniπtvo... gdje bi mu bio kraj?!

Na æalost, veÊina danaπnje djece neÊe imati

prigodu osjetiti kako je to kad gledatelji pjevaju

upravo tebi, kad se klanjaju upravo tebi, kad horde

navijaËa prelaze tisuÊe kilometara samo zbog tebe.

NeÊe imati prigodu, jer su od malih nogu

bombardirana svime virtualnim πto postoji

Piπe Kristina DominkoviÊ

Virtualni πport

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

voluciju. Dovoljno je samo „ugugla-ti” virtualni πport i birati. Podatakda su πportske kompjutorske simula-cije po potraænji odmah ispod vrha,pretpostavljate erotskih, zaista je po-raæavajuÊi, jer su korisnici u viπe od70 posto osobe mlae od 20 godina.Kakva πteta - idealno doba za pravi,zdravi, stvarni πport.

I onda se Ëudimo πto Ëekamo ne-kog novog Draæena PetroviÊa... Re-alnije je da ga neÊemo ni doËekati.Sva ona jutra i noÊi, dok su drugispavali, a on na troπnom πibenskomigraliπtu pokoravao obruËe, danaπ-njoj su djeci nerazumljivi, ako ne ismijeπni. Zaπto, kad se uz raËunalone treba znojiti?

Tko je kriv?Danas su igraliπta gradskih Ëetvrti

poluprazna. Tko je kriv? Sociolozi,psiholozi i ostali struËnjaci daju ra-znolike odgovore. Jedan od njih jeda se roditelji, loveÊi vlastitu karije-ru ili boreÊi se za normalan æivot,sve manje bave djecom. Za uzvratim kupuju raËunala koja im ubrzopostaju virtualni roditelji, prijatelji,ljubavi... Drugi je krivac hedonizam.Uæivanje i zadovoljstvo pri kojem posvaku cijenu preskaËemo tjelesnenapore.

Kako su u cijelom tom virtualnomsvijetu sve maπtovitiji marketinπkistruËnjaci, dizajneri, PR menadæeri,lako je pokleknuti. Sjajne grafike,trodimenzionalnost, zvukovi - svekao na pravom πportskom boriliπtu. Iono najvaænije za virtualne zalueni-ke - raËunalo moæete pobjeivati doiznemoglosti, uz osmijeh na licu.

Studije kaæu i da je ovaj svijet„kriv” jer ne donosi nikakvu opa-snost - do besvijesti moæete skakatisa skijaπke skakaonice, boriti se uringu s najjaËim teπkaπima, ludovatiu bobu, juriti kao Schumacher iliRossi.

Uza sve to, virtualna tehnologijasvake minute ide korak dalje. Jednaod prekretnica dogodila se i na naj-veÊem nogometnom natjecanju zaHrvate, na Svjetskom prvenstvu1998. u Francuskoj. Ne trebamo vje-rojatno napominjati onu broncu zla-tnog sjaja... Virtualni su struËnjacitada pokraj pravoga stadiona napra-vili jedan improvizirani, montaæni.Bio je sastavljen od Ëetiri golemaekrana po 300 Ëetvornih metara, tri-bine su primale Ëak 6000 gledatelja.

Reklama je bila u stilu „osjeÊajte sekao na pravoj utakmici”. Takvi ekra-ni znatno uveÊavaju igraËe, dodajtetome da Êete svaki gol, zalee iliprekrπaj vidjeti joπ jednom, i lako sezagrijati za „stadion pokraj stadio-na”. Za djecu, takvi se marketinπkipotezi prilijepe za tren.

Poziv na nasiljeNeke su engleske internetske stra-

nice u posljednje vrijeme na udaruæestokih kritika jer su lansirale igruhuliganskog sadræaja za djecu od se-dam do 16 godina. U njoj korisnikepozivaju na navijaËko nasilje. Kadse zainteresirani igraË registrira, naj-prije mora odabrati huligansku sku-pinu, a ponuene su sve poznate na-vijaËke skupine u Engleskoj. Potomje cilj skupiti πto viπe oruæja i oruaza obraËune sa suparnicima. Meusredstvima za borbu do kojih se mo-æe doÊi nau se bejzbolska palica,samurajska sablja, nunËake i bokser.

Boduje se svaka borba sa suparni-Ëkim huliganom, a cilj je postati„najbolji huligan u gradu”. Otiπli sui korak dalje. Pozivaju djecu rijeËi-ma „ovdje moæeπ dobiti sve πto ma-

lom huliganu treba: hranu, pivo ioruæje”. Straπno!

Kad bi joπ virtualni πport mogaodati i ono najvaænije - zdrav æivot izajedniπtvo... gdje bi mu bio kraj?!Na æalost, veÊina danaπnje djece ne-Êe imati prigodu osjetiti kako je tokad gledatelji pjevaju upravo tebi,kad se klanjaju upravo tebi, kad hor-de navijaËa prelaze kilometre i kilo-metre samo zbog tebe... NeÊe imatiprigodu, jer su od malih nogu bom-bardirana svime virtualnim πto po-stoji. Ekran je zavodljiv. Jako zavo-dljiv. Na æalost, ili moæda na sreÊu,nikada neÊe zamijeniti osjeÊaj zaje-dniπtva publike i πportaπa. Pravogπportaπa.

A mi? Mi Êemo se i dalje nadatinekom novom Draæenu PetroviÊu. Upravom svijetu. Nadu nitko ne moæeizbrisati.

Literatura

1. M. Featherstone i R. Burrows (2001).Kiberprostor, kibertijela, Cyberpunk. Za-greb: Jesenski i Turk

2. H. Rheingold (2000). Virtual community:Homesteading on the electronic frontier.Massachusetts: MIT Press

43

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

O limpijski plivaËi najbolje po-znaju teæinu i zahtjevnost pu-ta do æeljenih ciljeva. Nebro-

jeni treninzi, pripreme, natjecanja, pro-vjere i stalno novi izazovi Ëine dugu ibremenitu proπlost, kao i aktualnu sa-daπnjost. Za doista kvalitetno i dobroplivanje od olimpijskih se plivaËa traæitrajna kvaliteta rada i æivota, upornost iduboka motiviranost. Traæe se mnogikoraci prema putu koji je dostojan pro-fesionalnog πporta, natjecanja, domo-vine, svih onih koji na primjerima uËe.StruËna, profesionalna, organizacijska,financijska i svaka druga potpora stal-no je potrebna. Vrhunski rezultati traæemnogo strpljivih i primjerenih ulaga-nja.

Ipak, nekada je pitanje πto je potre-bno, πto je kljuËno za dobro, za izvr-sno, za najbolje. Jesu li ostvareni rezul-tati ispunili veÊinu oËekivanja (od sa-mih plivaËa nadalje)? Je li bilo mogu-Êe bolje i drukËije? Koji su metri, se-kunde, intervali potrebni za ostvarenjetolikih æelja, planova, ulaganja, oËeki-vanja? ©to je zapreka za ostvarenje ta-lenata u punom smislu rijeËi?

Raditi na svojem unutarnjem svijetu

Izvanjska potpora struËnog tima kojipredano radi svoj posao potpuno je ne-upitna. Meutim, isto je tako neupitnapotpora vlastite osobe i osobnosti, nu-trine i jastva do pobjedniËke igre. Pli-vaËi, posebno oni profesionalni i olim-pijski, trebaju uz svoje mnoge obvezeraditi i na svojem nutarnjem svijetu.Trebaju raditi na sebi. Nije rijeË o ne-koj dodatnoj aktivnosti nego o povra-tku prirodi, jednostavnosti i ljepoti da-rovanosti. Spomenuti je povratak u du-hovnosti nutarnjeg svijeta koji je noπenvjerom i povjerenjem, traæenjem i ot-krivanjem, stalnim napretkom premaodreenom cilju. »ovjek postaje svje-stan da osim ovog psihofiziËkog svije-ta postoji takoer stvaran duhovni svi-jet koji ulazi u podruËje filozofije i re-ligije, kao i drugih djelatnosti ljudsko-ga uma i duha.

Duh je taj koji pokreÊePlivaË, bez obzira na iskustvo, godi-

ne i ambijent u kojem boravi, nasluÊu-je s jedne strane svoje psihofiziËke gra-nice, a s druge strane neizmjerje i bo-gatstvo skrivene nutrine i svojih daro-vanih potencijala. Duh je taj koji po-kreÊe, koji stalno zove na rad, na uËe-nje, na vjeæbu, na pothvate. U tome du-hu moguÊe je nadvladati ne samo su-parnike, grublje reËeno protivnike, ne-go i samoga sebe. MoguÊe je pobijedi-ti svoje nutarnje koËnice, svoje nutar-nje barijere koje prijeËe da rezultati, nesamo πportski, budu bolji. Naravnameditacija, srodna iskustvu i Istoka iZapada, omoguÊuje put u nutrinu, putu svoje nutarnje slojeve svijesti i pod-svijesti, omoguÊuje put do svoga Ja.Taj put nije uvijek ni lak ni bezbolan.Traæi upornost, strpljivost, puni anga-æman i dobru struËnu potporu. Vrhun-ski πportaπ koji susreÊe meditaciju, su-sreÊe novi svijet, joπ uvijek najskrovi-tiji svijet -svijet vlastite nutrine.

Treba naÊi vrijeme za odmorPoznata tvrdnja po kojoj Ëovjek kori-

sti oko 10 posto svojih intelektualnihpotencijala ponovo postaje aktualna.Asistencija na duhovnom putu, na putunjegovanja svoje nutrine, osobnosti iduhovnosti, postaje korisna i dragocje-na i na podruËju plivanja i plivaËkogumijeÊa. Nije rijeË o nekim posebnim,kompliciranim i neobiËnim vjeæbamanego jednostavnoj praksi tiπine i sluπ-anja. Potrebno je naÊi vrijeme zaodmor, za predah, koji nije spavanje ili

44

Meditativna πutnja i sluπanje, razmatranje iponiranje, vizualiziranje i aktualiziranje onoga πtose dogaa na terenu, u situaciji treninga ilinatjecanja, u situaciji pune i najbolje forme, usjeÊanju najljepπeg natjecanja ili uprisutnjenjanajdubljih Ëeænji mogu dovesti do novih, dosadnedostiænih rezultata

Plivanje i meditativno-duhovna snaga

©PORT I DUHOVNOST

Piπe Tvrtko Beus

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

dosaivanje, neki novi πport ili nekadruga aktivnost nego doista sluπanjesebe, svoje kondicije, svojih oËekiva-nja i æelja, svojih planova i postupaka,svojih konkretnih moguÊnosti i zada-nih ciljeva. Meditativna πutnja i sluπ-anje, razmatranje i poniranje, vizualizi-ranje i aktualiziranje onoga πto se do-gaa na terenu, u situaciji treninga ilinatjecanja, u situaciji pune i najboljeforme, u sjeÊanju najljepπeg natjecanjaili uprisutnjenja najdubljih Ëeænji mo-gu dovesti do novih, dosad nedostiænihrezultata.

Meditacija vraÊa prirodnosti i jednostavnosti

PsihiËka i duhovna priprema veomasu dragocjene za mlade i vrhunske pli-vaËe koji su po svojoj snazi, kondiciji,zdravlju, sposobnosti i upornosti veÊostvarili mnogo za sebe i za one kojepredstavljaju. Meditacija s mnogimsrodnim aktivnostima vraÊa prirodno-sti i jednostavnosti, pomaæe boljojkoncentraciji i motiviranosti, uËi punojozbiljnosti i odgovornosti pred ovimsada trenutkom, imajuÊi u vidu πirokaobzorja. Iskustvo mnogih redovnika,posebno benediktinaca, svjedoËi o sna-zi i ljepoti meditacije koja se koristi ususretu s biblijskim i drugim knjiæe-vno-umjetniËkim tekstovima. Umjetni-Ëku i nadahnutu rijeË nije dovoljno Ëi-tati odnosno sluπati nego treba omogu-Êiti istinski susret s rijeËi, s duhom, sporukom. Meditacija sluæi tako potre-

bnoj tiπini i smirenosti koja omoguÊuje„susret”, „ozbiljnost”, „sabranost” i„kvalitetu” dijaloga. Nije nebitna nivjera koja buenjem pozitivne energijeu Ëovjeku pruæa dodatnu snagu i moti-vaciju. Meditativna iskustva s Dalekogistoka pokazuju kako je vaæno pravilnodisanje i poloæaj tijela za smirivanje isabranost.

Na darovani æivot gledati sa zahvalnoπÊu

Meditacije Istoka i Zapada meuso-bno se dosta razlikuju, ali posjedujuzajedniËku crtu koja æeli pomoÊi medi-tantu da na ovaj darovani æivot, vrije-me i sposobnosti gleda punim oËima,sa zahvalnoπÊu i zreloπÊu. Pri izboruvrsta meditacije potrebna je mudrost irazboritost kao i pri primjeni odreenihmeditativnih vjeæbi za sebe, za svojeaktivnosti, za plivaËko umijeÊe i anga-æiranost. Divno je bude li moguÊe pru-æiti plivaËima, posebno onima koji su uzahtjevnim situacijama natjecanja ipredstavljanja domovine, pripremu ko-ja ukljuËuje i duhovno-meditativnu ra-zinu. Upravo je ta razina ona kljuËnastvarnost za novi uzlet, za novi pomak,za novi rezultat. Rezultat Êe ukljuËiti,ali i nadiÊi sekunde, stotinke, metre icentimetre do cilja.

Zaroniti u dar tiπine i sluπanjaZa rezultat koji je ujedno duhovno-

psiholoπki kao i tjelesno-kinetiËki, po-

treban je udruæen rad struËnih osobakoje pripremaju plivaËe. Duhovna iegzistencijalna razina πporta joπ nijedovoljno prisutna, koriπtena i vredno-vana u konkretnim situacijama. Potre-bna je briæno pripremljena suradnja napodruËju duhovnosti, psihologije i reli-gije... Ne zaboravimo da svaki narodna svijetu u velikoj mjeri posjedujestvarnost zvanu „religija” koja svjedo-Ëi o Ëovjeku koji je tajna, koji je daro-van, koji je velik u svojoj neponovlji-vosti i znaËenju. PlivaËi noπeni duho-vnom dimenzijom trebaju, makar po-vremeno, zaroniti u dar tiπine i sluπ-anja. Trebaju zaroniti u ËistoÊu πirine ineizmjerja, lakoÊe i jednostavnosti ko-ja dolazi odozgo. Trebaju osjetiti nu-tarnju vodu æivota, okrjepe i zdravlja.Trebaju osjetiti ljepotu duhovne snagekoja Ëini doista velike zamahe, pokretei skokove na putu do cilja koji ukljuËu-je i nadilazi vremenita oËekivanja.

Literatura

1. Szentmartoni, M. (2003). Psihologijaduhovnog æivota. Zagreb: Filozofsko-teoloπki institut Druæbe Isusove uZagrebu

2. Zohar, D., Marshall, I. (2002). Duhovnainteligencija, suπtinska inteligencija.Zagreb: VBZ

3. Tilmann, K. (1981). Uvod u meditaciju.Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost

45

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

Nogomet, rukomet, koπarka,tenis, plivanje, veslanje,atletika - sve su to πportovi

koji su svima dobro poznati. Posto-je, meutim, πportovi koji su vrlopopularni u nekim zemljama, doksu u Hrvatskoj gotovo nepoznati

Ekipne igre sa πtapomJedan je od njih lacrosse, ekipni πport

koji igraju i æene s 12 igraËica u ekipi imuπkarci s 10 igraËa. Cilj je igre ubacitigumenu loptu u vrata, hvatajuÊi je, udara-juÊi i noseÊi πtapom na kraju kojega jemreæa u obliku vreÊe. Naziv igre dolazi izkanadskog francuskog i doslovno znaËikuka, odnosno πtap s kukom koji podsje-Êa na biskupski ili pastirski πtap, a izra-vno se odnosi na πtap - crosse - koji serabi u igri. Taj je naziv u starofrancusko-me glasio croce i sliËan je rijeËi krãka izstaronorveπkog u znaËenju kuka. DrugimrijeËima, lacrosse je dobio naziv premaimenu πtapa kojim se igra.

Hurling je igra na travi podrijetlom izIrske, a igraju je dvije ekipe s po 15 igra-Ëa. Svaki igraË ima πtap koji se zovehurley Ëiji je vrh zakrivljen, a na tome jezakrivljenome dijelu proπirenje. Tim seπtapom loptu moæe udarati ili nositi, a zaudaranje lopte mogu se koristiti i ruke inoge. Cilj je igre, kao i u lacrosseu, loptuubaciti u vrata, izmeu dvije vratnice iispod grede. Lopta kojom se igra je obi-Ëno napravljena od pluta obavijenog ko-æom.

Shinty je takoer igra na travi Ëije jepodrijetlo u ©kotskoj. Igraju je dvije eki-pe s po 12 igraËa u svakoj. I tu igraËi ima-ju πtap kojim udaraju lopticu. Taj se πtapnaziva caman, a i njegov je vrh zakri-vljen. Igra se nekada nazivala shinny, aËini se da su obje rijeËi - i shinty i shinny- nastale od uzvika koji su se koristili uigri - shin ye, shin you i shin t'ye koji su,pak, nepoznatog podrijetla (Hoad, 1993.,str. 435).

Ekipne igre na ledu Bandy je sliËan hokeju na ledu. Meu-

tim, za razliku od hokeja, igra se na ve-Êem klizaliπtu i u njemu nema igre izavrata. Na klizaliπtu je 11 igraËa u svakojekipi, a loptu, koja moæe biti napravljenaod plastike ili od nekog drugog materija-la, udaraju πtapovima Ëiji je kraj zavinut.Lopta mora biti napravljena tako da, kadase ispusti na tlo s visine od 1,5 m, trebaodskoËiti 15 do 30 cm. RijeË bandy uengleskome jeziku znaËi svinut i odnosise na πtap kojim se igra.

Igra vrlo sliËnog naziva - curling - eki-pna je igra na ledu s po Ëetiri igraËa usvakoj ekipi. Naziv nastaje od englesko-ga glagola curl koji znaËi svijati se iliuvijati se, a odnosi se na naËin kako se poledu kreÊe kamen (stone) koji klizanjemtreba poslati πto bliæe cilju.

Skibob racing, odnosno utrke u skibo-bu, ukljuËuje utrke u spustu, super-vele-slalomu, veleslalomu, slalomu i paralel-nom slalomu. Skibob izgleda poput bici-

46

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen

SKIBOB RACINGLacrosse, hurling, shinty,bandy, skibob racing,rounders… samo je dioπportova Ëije nazive mnoginisu nikada Ëuli. Njihov jebroj, jasno, mnogo veÊi, ali veÊje ovih nekoliko primjera dovoljnokao ilustracija mnoπtva πportskihigara koje se mogu susresti uraznim dijelovima svijeta

Znate li o kojimje πportovimarijeË?

CURLING

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:31

47

kla koji umjesto kotaËa ima dvije skijekoje stoje u ravnini jedna iza druge. Na-tjecatelj sjedi na sjedalu, a kretanjemupravlja pomoÊu upravljaËa, poput onogna biciklu.

Igre odbijanjaRounders je engleska igra vrlo sliËna

bejzbolu i softbolu. UdaraË nastoji udari-ti lopticu i optrËati prostor oznaËen πtapo-vima da bi postigao rounder. Kako engle-ska rijeË round znaËi okolo, naokolo, ali ikrug, igra je oËigledno dobila naziv sobzirom na to da igraË optrËava u krug ilioko igraliπta. Pobjeuje ekipa s najveÊimbrojem optrËavanja. Rounders najËeπÊeigraju æene i djeca, ali u veÊini klubovanastupaju i muπkarci i æene. (Rules of theGame, 1991., str. 170).

Paddleball je πportska igra koju igrajudva, tri ili Ëetiri igraËa na igraliπtu u za-tvorenome prostoru, a moæe se igrati najedan, tri ili Ëetiri zida. Mala se lopta (-engl. ball) udara reketom koji se u engle-skom jeziku naziva paddle. Spajanjem tih

dviju rijeËi - paddle i ball - nastaje i na-ziv πporta. Reket je vrlo sliËan onom ustolnom tenisu. Jedna je od razlika u re-ketima ta πto je na kraju drπke reketa ko-jime se igra u paddleballu koænata omËakroz koju igraË provuËe ruku prije negouhvati drπku.

Racquetball je igra vrlo sliËna han-dballu. Pod nazivom handball ne misli sena u hrvatskome jeziku uvrijeæeni prije-vod toga naziva koji glasi rukomet, negoje rijeË o igri sliËnoj skvoπu za razliku odkoje se loptica udara rukom na kojoj jevelika koænata rukavica. Racquettball seigra na igraliπtu s Ëetiri zida malim oæiËe-nim reketom (racquet) i veÊom, meka-nom lopticom (ball) od one koja se rabi uhandballu.

Pelota je πpanjolska rijeË za loptu

Jai alai, igra poznata i pod nazivom pe-lota, brza je igra loptom koja se igra naigraliπtu s tri zida. Naziv jai alai dolazi izbaskijskog, i to od rijeËi jai koja znaËi

igra i rijeËi alai koja znaËi ve-seo, radostan. Igraliπte se na-

ziva cancha. Potonja rijeËdolazi iz πpanjolskog je-zika u kojemu znaËiπportsko igraliπte.Daljnji pogled u eti-mologiju rijeËi poka-

zuje da ona dolazi izkeËuanskog, jezika Inka

koji danas govori oko se-dam milijuna ljudi u Peruu,

Ekvadoru, Boliviji, »ileu i Argentini(Random House Webster’s UnabridgedDictionary, 1999.), i to od rijeËi kanchakoja znaËi obor. Cancha se nalazi u fron-tonu, zgradi u kojoj se igra ta igra, a rijeËfrontón dolazi iz πpanjolskoga, i to od ne-pravilnog augmentativa rijeËi frente kojaznaËi Ëelo (Random House Webster’sUnabridged Dictionary, 1999.). Igruigraju dva igraËa ili nekoliko ekipa. Lo-ptu koja se zove pelota udaraju svijenom„koπarom”od pletenog pruÊa. Ta sekoπara naziva cesta. Loptica se zamahomcestom baca prema zidu od kojeg se odbi-je, a zadatak je protivniËkog igraËa uhva-titi loptu cestom i ponovno je odbiti odzid (Rules of the Game, 1991., str. 111).Prednji se zid naziva frontis, a straænji re-bote - od πpanjolske rijeËi koja znaËiodbijanje. Igra je nastala u sjevernoj ©pa-njolskoj. Pelota je πpanjolska rijeË za lo-ptu, a rijeË u πpanjolski jezik ulazi iz sre-dnjofrancuskog od rijeËi pelote (RandomHouse Webster’s Unabridged Dictio-nary, 1999.). Podrijetlo je te rijeËi daljemoguÊe potraæiti u latinskome, i to u rije-Ëi pila u znaËenju lopta ili klupko (PC-Bi-bliothek Express 2.1, 1993.-2001.)

Ovo je samo mali dio πportova Ëije na-zive mnogi ljudi nisu nikada Ëuli. Taj jebroj, prirodno, mnogo veÊi, ali veÊ je ovihnekoliko primjera dovoljno kao ilustracijamnoπtva πportskih igara koje se mogu su-sresti u raznim dijelovima svijeta.

Literatura

1. Hoad, T.F. (1993). The concise OxfordDictionary of Engish etymology. (str.435). Oxford: Oxford University Press

2. PC-Bibliothek Express 2.1 (1993.-2001.)Revision 17. Bibliographisches Institut& F.A. Brockhaus AG, LangenscheidtKG

3. Random House Webster’s UnabridgedDictionary. (1999). V2.2 for 16bitWindowsTM systems, V3.0 for 32bitWindowsTM systems, Random House,Inc. Collexion Reference Software(1998) Lemout & HousepieTM

4. Rules of the game. (1991). (str. 111,170). London: CollinsWillow

HURLING

JAI ALAI

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:32

PoËinjemo s loπim fotografskimprimjerom, no to je nuæno da bismo

πto viπe nauËili. Na svim su stadionima,odnosno mjestima natjecanja, reklame. Itada je moguÊe da ti pravilni oblicislova postanu dominantni Ëimbenici uslici, da privlaËe pozornost viπe odsamog nadmetanja. Na to treba pazitikoliko se god moæe. Druga je pogreπkana ovoj fotografiji nepaænja glederubova (u ovom sluËaju donjih), jermoguÊe je da se reæe ono πto nije baπlogiËno ovaj put igraËeva noga.

NeobiËan kut snimanja uvijekprivlaËi pozornost gledatelja. Ovaj

donji rakurs u tom je smislu takoerzanimljiv. Vrlo je dobro rijeπen i poloæaj„desnog” elementa u fotografiji, podloges koje je skoËila πportaπica, πto bi inaËekompozicijski moglo djelovati kao nekostrano tijelo, neπto πto strπi. Sve je toumijeÊem fotografa izbjegnuto.

Ponekad se i u πportskoj fotografijieksperimentira formatom. Poznati su

nam klasiËni formati, a ovaj koji vidimoje rjei. PromatraËe uvijek oduπevljavaovako neobiËan okvir. Usprkos tomutrebamo se pitati je li zaista potrebnotoliko praznog prostora na lijevoj strani,ako nas dominantno zanima alpinist.OËito bi trebalo reducirati taj „suviπni”dio, Ëime bi alpinist doπao viπe doizraæaja.

OËito smo ovaj put odabrali viπeloπih nego dobrih fotografija…

Pogledajte ovaj odabrani primjer. Da,skok je dobro snimljen, u pravomtrenutku, iz dobre udaljenosti i kuta sadekvatnom ekspozicijom. No, fotografkao da je bio slijep za drugi plan, zapozadinu koja je oËito prodrla u prednjiplan (osim æute mrlje, obratite pozornostna element koji se javlja izmeu noguπportaπice, na publiku, suncobran idrugo). Sve to Ëini fotografiju. PonovitÊemo joπ jednom: drugi je plan jednakobitan za konaËni dojam, kao i prednji.

Mala koloristiËka toËka nasuprotostalom dijelu slike, velikoj

povrπini, djeluje uvijek ekspresivnije.Na ovoj je fotografiji to posebicevidljivo. Iako povrπinski dominiragledaliπte, mi zbog koloristiËkognaglaska ipak vidimo πportaπa kao toËkuinteresa. »ak manje primjeÊujemo iloptu jer nije u naglaπenoj boji.Svakako je dobro πto nisu snimljeni

»esto gledamo πportska natjecanja, Ëesto ih i fotografiramo.No, Ëinimo li to iz prave udaljenosti, iz najboljeg kuta, prioptimalnom svjetlu, rabeÊi objektiv odgovarajuÊe æariπneduljine, s adekvatnim otvorom objektiva i vremenomekspozicije? Ta i mnoga druga pitanja, ovisno o πportu koji sefotografira, uvijek su prisutna.

Piπe Kreπimir MikiÊ

©PORTSKA FOTOGRAFIJA 1

3

2

4

2

1

I drugi jeplan bitan

5

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:32

49

natpisi na stadionu, pa je fotografijapreglednija.

Vrlo dobra fotografija nastala uzanimljivom trenutku. Dobro je da

se sve zbiva pred neutralnompozadinom koja je odliËnokomponirana unutar fotografskogformata. Odnos ruke i loptice vrlo jeuspio i u pravoj je treÊini fotografije.Dijagonalni poloæaj igraËa unutarokvira dodatno naglaπavadinamiËnost igre.

3

Kad snimamo tamo gdje ne-ma dodatnog svjetla, govorise o snimanju pri postoje-Êem svjetlu. PostojeÊe jesvjetlo povezano s reprodu-kcijom boje. Kad tako sni-mamo, Ëesto nije nuæno ko-rigirati reprodukciju boje, jerbi se time uniπtila autenti-Ënost. Primjerice, kad sni-mamo suton, dominacija to-plih tonova upravo ukazujena taj dio dana i pripada tomugoaju.

SljedeÊi je problem ekspozi-cija. Kako pri takvom snima-nju Ëesto nema dovoljnosvjetla, a nije preporuËljivo

rabiti bljeskalicu, moramoodabrati dulje vrijeme ek-spozicije ili poveÊati osjetlji-vost - kod digitalnih aparatatada treba raËunati na poja-vu πuma. Pri odabiru obje-ktiva za takva snimanja pre-feriraju se objektivi veÊesvjetlosne jakosti (veÊi poËe-tni otvor). Pridræavamo li seovih savjeta, snimanje prisvjetlu koje smo zatekli namjestu snimanja moguÊe jebez veÊih problema.

Fotografski savjetnik

4

6

5

6

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:32

50

P U B L I C I S T I K A

Prava u πportu

(Uvod u) ©portsko pravoAutor: grupa autoraUrednica: Marija KuzmiÊOblikovanje i priprema za tisak: Tihana BakariÊNakladnik: Inæenjerski biroRecenzenti: prof. dr. sc. Vlado Belaj, mr. sc. RatkoBrnabiÊ, prof. dr. sc. Jozo »izmiÊGodina i mjesto izdavanja: 2009., Zagreb Stranica: 408; format: 17,5x24,5 cmTisak: A. G. Matoπ d.d. Samobor

U rednica Marija KuzimiÊ okupila je eminentnu skupinuautora koja je napisala knjigu (Uvod u) ©portsko

pravo. Ivica CrniÊ, dipl. iur., dr. sc. Jadranko CrniÊ, prof.dr. sc. Marijan ΔurkoviÊi, prof. dr. sc. Igor Gliha, BlankaIvanËiÊ-KaËer, dipl. iur., mr. sc. Marko IvkoπiÊ, prof. dr.sc. Hrvoje KaËer, prof. dr. sc.Nikola MijatoviÊ, dr. sc.Ljerka Mintas-Hodak, mr. sc. Hrvoje MomËiloviÊ, prof. dr.sc. Siniπa PetroviÊ, dr. sc. Damir Primorac, doc. dr. sc.Ante PerkuπiÊ eminentni su struËnjaci prava i pravnihznanosti, a njima su se pridruæili prof. dr. sc. Boris Labar sKBC-a Zagreb i predsjednik HOO-a dr. sc. Zlatko Mateπa. Knjiga ima 15 poglavlja kojima su obuhvaÊeni svi vaænisegmenti πporta i prava, πporta u pravu i prava u πportu: odrazrjeπenja πto je to pojam πportskog prava, prekopregovora πportaπa, ugovora, toga πto su πportski ugovorimaloljetnika i njihove posebnosti, πto su to trgovaËkadruπtva u πportu i koja je njihova uloga. Nisu preskoËeni nipravni okviri profesionalnih πportaπa (nogometaπa),neizbjeæne πtete u πportu i odgovornosti za njih, kao i svevrste osiguranja koja se pojavljuju u πportu. Tu je ipoglavlje o dræavljanstvu πportaπa, dopingu i πportu,πportskoj arbitraæi, πportskim objektima. Cijelo je poglavljeposveÊeno i protupravnom ponaπanjuπportaπa i navijaËa. U πportuse ostvaruje idohodak paknjiga oπportskom pravusadræi i poglavljekoje se bavi tomtematikom. Zbogsveobuhvatnogsadræaja, djelo semoæe apsolutnopreporuËiti svimsubjektima u πportu, alii πportaπima. ProËitajteono πto moæda niste znali- iz ove se knjige moæemnogo nauËiti.

Bobek - legenda hrvatskog nogometa

Stjepan Bobek - ©tefNogomet je moj æivotAutor: Fredi KramerUrednik: Eduar ©ivakNakladnik: Oto BobekGodina i mjesto izdavanja: 2009., Zagreb Stranica: 506; format: 21,5x31 cmTisak: Plava rijeka

D ok Hrvatsku trese reprezentativna nogometnagroznica i dok se o nogometu priËa u svjetlu zarada,

prelazaka i potpisa ugovora s razliËitim klubovima,nogometni kroniËar Fredi Kramer napisao je monografijuo istinskoj legendi hrvatskog nogometa, Stjepanu Bobeku- ©tefu. O Bobeku je napisano bezbroj tekstova i Kramerse u monografiji potrudio prikupiti veÊinu, ali i pozvatisuvremenike, poπtovatelje i zaljubljenike u istinski iiskreni nogomet da napiπu svoja sjeÊanja na Bobekovoigranje i vrijeme. Bobek, roeni ZagrepËanin, veÊ je s 12 ipol godina zapoËeo svoj nogometni put. Brojne suËinjenice iz njegova æivota mnogima viπe-manje poznate,jer je uvijek bio susretljiv prema novinarima i svimdrugim sugovornicima. Od tih poËetaka, uz kronoloπke supodatke sjajno uklopljeni dokumenti tog vremena -fotografije, tekstovi, karikature... IgraË kojega su zbogËudesnih driblinga navijaËi nazivali arhitektom,Ëarobnjakom, pakerom, æonglerom, artistom… ostavio jetraga na nogometnim terenima Zagreba, bivπe dræave,Europe i svijeta, upravo nenadmaπnom lucidnoπÊu igrekoja je obiljeæila jedno razdoblje. Ova je monografija samojedan podsjetnik narijedak bisernaπegnogometa, navrijednost kojune smijemozaboraviti. ©tefBobek ostat Êezauvijek u priËamanogometnihzaljubljenika, anekim novimgeneracijamamonografija ÊepomoÊi da samidodirnu visine ukojima je Bobek igrao.

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:32

Piπe Milena DragiπiÊ

Punim jedrima naprijed

Jedra vjetraAutor: Ljubo GamulinUredinci: Ljubo Gamulin, Milica ÆuæiÊDizajn: Ljubo GamulinRecenzenti: Æeljka »orak, Darijo VasiliÊ, IvanKuretGodina i mjesto izdavanja: 2008., Mokoπica Stranica: 168; format: 31x24 cmNakladnik: More moje slano d.o.o.Tisak i obrada fotografija: Denona d.o.o

J edra, mala ili velika, more, mirno ili velikih valova,πport koji ujedinjuje Ëovjeka, jedro, vjetar i more i

autor koji nam kroz objektiv pokazuje ljepotu jedrenja.Ljubo Gamulin autor je vrlo atraktivne monografije „Jedravjetra”, jedinstvene na naπem publicistiËkom iizdavaËkom prostoru. I sam jedriliËar, ali i novinar,povjesniËar umjetnosti, zaljubljenik u fotografiju - sve suto preduvjeti koji su mu omoguÊili da nas razveseli izaintrigira za πport duge tradicije, pomalo zapostavljen umedijima, iako jedriliËari svojim rezultatima izazivajupoπtovanje i zanimanje svih koji vole πport. Recenzentica Æeljka »orak tvrdi da je „... cijela knjigadrama jarbola”, a Gamulin nas uvjerava da je „priËa ojedrenju satkana i od obala, lica gradova okrenutih moru,usamljenih hridi i grebena, gustih borovih πuma okupanihgrana”. Rekli bismo da je jedrenje æivot koji æive odabrani.Rekli bismo da je jedrenje susret sa plavom puËinom ibeskrajnom ljepotom. Rekli bismo da je jedrenje bijelojedro i bijeli kamen, veliki val i mirno more. Rekli bismoda je jedrenje posveÊenost prirodi. Rekli bismo da jejedrenje πport koji veæe nevezanom uæadi ljepote i moÊi. Ijoπ bismo mnogo toga mogli reÊi uz ovujedinstvenu monografiju koja slikom,svakom od nas, priËa tisuÊerijeËi.

Tek im je πezdeseta

SjeÊanje na novinarstvoNaziv knjige: SjeÊanje na novinarstvoAutori: grupa autoraUrednik: Marin ©arecOblikovanje i priprema za tisak: LukaËpetak,studio za grafiËko i industrijsko oblikovanjeNakladnik: Hrvatski zbor πportskih novinaraGodina i mjesto izdavanja: 2009., Zagreb Stranica: 98; format: 16,5x23,5 cmTisak: AKD

© portski su novinari poveznica izmeu πportaπa,πporta i gledatelja. U nas ih okuplja strukovna

udruga Hrvatski zbor πportskih novinara, koji ove godineslavi 60. obljetnicu. Dug staæ brige za novinarstvo inovinare odliËan je razlog da se ukoriËe sjeÊanja nanovinarstvo u Hrvatskoj. Vrsni πportski novinar i urednikMarin ©arec okupio je autore koji su dali æivot knjiziposveÊenoj velikoj obljetnici. Prvi se dio bavi povijeπÊunastanka HZSN-a, a drugi dio tu povijest gleda krozvlastiti angaæman, æivljenje novinarskog posla. Izdanaπnje je perspektive tehnoloπkih pomagala gotovoneshvatljivo kako su novinari prije 60 ili samo 20 godinauspijevali prenijeti nam ono πto se dogaa na terenu.Putevi i naËini su drukËiji, ali isti su entuzijazam i ljubavπportskih novinara koji ih nagoni da gledaju, doznaju,istraæuju i ispisuju tekstove zbog kojih otvaramo πportskestranice, novinske ili internetske, i gledamo televiziju.Iskrene Ëestitke svim kolegama πportskim novinarima,kojih se na Ëelu udruge u 60 godina promijenilo 12: MiroHabunek (1949. do 1950.), Zvone Mornar (1950. do1971.), Æarko SusiÊ (1971. do 1974.), Milka BaboviÊ(1974. do 1979.) Stanko KuËan (1979. do1981.), Miroslav Rede (1981. do1983.), Darko Kolombo(1983. do 1987.),Ivica VukotiÊ(1987. i 1988.),Slavko CvitkoviÊ(1988. do 1991.),Darko DraæenoviÊ(1991. do 1995.),Zoran KovaËeviÊ(1995. do 2003.), teJura Ozmec (od 2003.do danas).

51

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:32

52

Meunarodni olimpijski odbor raspisao je natjeËaj na temu "©port iknjiæevnost" na temelju kojeg je Hrvatski olimpijski odbor, u suradnjis Hrvatskom olimpijskom akademijom i Ministarstvom znanosti,obrazovanja i πporta, raspisao natjeËaj na kojem su sudjelovali uËenicido 18 godina iz cijele Hrvatske

Uvaæavanje drugih - na prvom mjestu

Meunarodni natjeËaj „©PORT I KNJIÆEVNOST" 2009.

1TEMELJNEVRIJEDNOSTIOLIMPIZMA:UVAÆAVANJE DRUGIH

Autorica: Dea Marin (1991.),Prva rijeËka hrvatska gimnazija, Rijeka (mentorica: Slavica DundoviÊ, prof. hrvatskog jezika)

Trinaestog lipnja prije 112 godina na svijet jedoπla jedna od buduÊih legendi πporta, prvi

πportaπ kojemu je za æivota podignut spomenik:finski atletiËar Paavo Nurmi, nazvan „leteÊi Fi-nac”. Iako Nurmija na ovome svijetu nema veÊviπe od 36 godina, ostao je zabiljeæen u povijestiπporta kao najveÊi dugoprugaπ svih vremena. Usvoje vrijeme je poboljπao sve svjetske rekorde nastazama od 1500 do 20.000 metara i ukupno 25puta ruπio svjetske rekorde.

S crno-bijele fotografije u mene gleda svjetlo-puti i svjetlokosi Ëovjek (pravi sjevernjak), sasvimobiËna izgleda. Navodno je i kao osoba bio πutljivi povuËen, niËim se nije isticao..., osim svojom ve-liËinom na atletskoj stazi, gdje mu je druπtvo bilaπtoperica, koju je uvijek nosio. Onaj koga zanimai koga je ovo zaintrigiralo, zna gdje moæe pronaÊidetaljne podatke o mjestima i rezultatima natjeca-nja, Nurmijevim pothvatima…, a ja Êu „zumirati”jedan detalj koji je posebno zatitrao strune mojeduπe i maπte i zbog kojeg uopÊe ovo piπem.

Olimpijske igre u Amsterdamu, 1928. godine.Nadnevak: 1. kolovoza. »etvrtak. VeÊ na poËetkukvalifikacijske utrke za finale na 3000 metara za-preke, Nurmi je klinom πportske cipele nezgodnozapeo za drvenu prepreku, zavrtio se i pao na lea

u najdublji dio vodene prepreke, ozlijedivπi pritomlijevo bedro i stopalo. Ne samo πto trpi bolove, veÊje za njega, oËito, utrka zavrπena. Ali ne! Francu-ski trkaË Lucien Léon Duquesne se zaustavio, pru-æio mu ruku i pomogao, Ëak pritom vodeÊi raËunao tome da spasi Nurmijevu πtopericu.

Zaustavimo se i mi, iz poπtovanja prema trenu-tku. Nurmiju je pomogao suparnik, natjecatelj izdruge dræave, druge narodnosti, druge ekipe, netkotko se takoer marljivo pripremao za nastup, netkotko je u njegovu padu mogao vidjeti priliku za svojbolji rezultat. Ili barem, ne mijeπati se u neπto πtoga se ne tiËe (kao πto to tako Ëesto u svakodne-vnom æivotu Ëinimo). ©to mu je u tom trenutkuprolazilo glavom, o Ëemu je razmiπljao? Je li uo-pÊe stigao razmiπljati, ili je postupio spontano?Ako „postupiti spontano” znaËi uËiniti to πto jeuËinio Lucien Duquesne, zaπto su drugi nastavili,zaπto se, umjesto jedne, prema trkaËu u vodi nijepruæilo viπe ruku?

Mogao je ostaviti Nurmija i nastaviti svoju utr-ku; jedan manje u finalu. Vjerojatno ga nitko ne biprozvao, nitko ne bi upro prstom u nj - on nijeniπta kriv, „viπa sila”! Ali, svi znamo da postojetrenuci kad nas nitko ne vidi, kad svatko od nasostane sam sa svojim mislima i polaæe raËune svo-joj savjesti. Nekad sami sebi vrlo teπko (ili nika-ko) opraπtamo neke stvari za koje nas drugi nioptuæili nisu... Lakπe je, naizgled, onome tko sa-vjesti nema - ne moæe ga ni peÊi, „lakπe” (Ëitaj: br-æe) ide (Ëitaj: leti) kroz æivot, ima manje nedoumi-ca, manje zastaje, putovi izbora pred njegovimoËima nisu tako raËvasti i izbrazdani.

Ali, je li smisao iÊi kroz æivot lakπe? IÊi sam? Ije li to onda uopÊe æivot ili samo neka utrka u ko-joj sam sebi nisi osmislio cilja, samo nejasno mi-sliπ da je taj cilj negdje naprijed, uvijek naprijed iuvijek nevidljiv, samo naprijed, i stoga gledaπ sa-mo naprijed... ne videÊi svu onu raznolikost i bo-gatstvo sa strane, ne videÊi, ne æeleÊi vidjeti niko-

ga do li sebe, ne zastajati? Plemenitost, altruizam,viteπtvo, hrabrost, empatija, dobrota, poπtenje...sve ono o Ëemu od roditelja sluπamo od malih no-gu, a kasnije, tijekom rasta i kroz vjeæbanje æivota,olako poËnemo omalovaæavati, sve nam to dajepuninu, Ëini nas viπe ljudima, usmjerava nas nadruge (ali i poruËuje da nismo sami!) Dakako, Ëininas i ranjivijima, ali to je cijena.

»ovjek koji ima savjest nikad, nikad je se ne biodrekao. Lucien Duquesne je, oËito, postupio ona-ko kako mu je nalagao vlastiti sustav vrijednosti, ukojem je jedna kvalifikacijska utrka za finale po-stala manje vaæna nego ozlijeeni Ëovjek-legendau nevolji. VeliËinu postupka je prepoznao i samNurmi, koji je (nakon πto su tijekom utrke dostiglii prestigli ostale trkaËe) zastao, æeleÊi prepustitiDuquesneu prvo mjesto, no Duquesne je odma-hnuo glavom i pustio da pobijedi onaj tko je, ponjegovu miπljenju, to i zasluæio. (Odπkrinut Êu ma-lo zastor i, da vam ne uskratim taj podatak, reÊi daje ozlijeeni Nurmi nastupio u finalnoj utrci, osvo-jivπi srebrnu medalju iza svoga sunarodnjaka, aDuquesne, Ëini mi se, πesto mjesto.) O tome „πtoje bilo dalje” s Paavom Nurmijem i LucienomDuquesneom, jesu li im se i kako πportski i ljudskiputovi kriæali, je li to bila samo epizoda ili poËetaknovog prijateljstva, kako su reagirali njihovi bli-ænji, a kako javnost, je li se o tome puno pisalo i jeli prepriËavanjem priËa postala drukËija, je li ko-mentirana ili pala u zaborav... nisam nigdje proËi-tala, πto je πteta, ali, s druge strane, ostavlja mi πiremoguÊnosti da zamiπljam πto hoÊu. I zadræavamosobno pravo odabira najveÊeg i najupeËatljivijegtrenutka u karijeri jednoga trkaËa. Kojega? Je liovo priËa o Paavi Nurmiju ili o LucienuDuquesneu? A πto vi mislite? Akteri moje priËe,osobe s imenom i prezimenom, ipak su sporednilikovi - samo „posude”, nositelji neËeg vrjednijegi univerzalnijeg πto je usmjerilo njihove postu-pke... Razmislimo! Kako olako (obiËno braneÊisebe ili nekog nama bliskog) kaæemo: „Ma, tu tinema pomoÊi, ja sam (ili: on je) jednostavno ta-kav, takav mi je karakter!” Za razliku od tempera-menta (Ëuvstvenog naËina reagiranja u odreenimsituacijama), koji nam je priroen, karakter (spo-sobnost razlikovanja dobra i zla - pogledajte rje-Ënik!) razvija se i gradi tijekom æivota, a to znaËii: u suæivotu... jer nitko (hvala Bogu) nije otok...

Od 1920. godine tradicija je da na olimpijskim

Na ovogodiπnjem meunarodnom natjeËaju „©port i knjiæevnost” - koji je organi-zirao Hrvatski olimpijski odbor u skladu s pravilima meunarodnog natjeËaja Me-unarodnog olimpijskog odbora i njegove Komisije za kulturu i olimpijsko obra-zovanje - najbolju je ocjenu dobio esej „Temeljne vrijednosti olimpizma: uvaæava-nje drugih” Ëija je autorica Dea Marin, uËenica 4. razreda Prve rijeËke hrvatskegimnazije. Drugoplasirana je Damira Sutnjak iz »akovca, a treÊeplasirana Kristi-na BoæiËeviÊ iz Zagreba.

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:32

32

53

igrama jedan natjecatelj polaæe prisegu u ime svihπportaπa; tekst se poneπto mijenjao (osuvremenji-vao), a prva je verzija glasila: „Zaklinjemo se daÊemo sudjelovati na ovim olimpijskim igrama uduhu viteπtva, na Ëast naπe dræave i slavu πporta”.Pojam πportskog, odnosno neπportskog postupanjauπao je kao izraz i u naπ svakodnevni æivot, njimeopisujemo razne postupke, ne samo na πportskomterenu nego u meusobnoj komunikaciji ljudi.

I za kraj: svojedobno sam internetom dobila je-dnu prezentaciju-podsjetnik koju Êu prepriËati posjeÊanju: traæi se da svatko navede: pet zadnjih do-bitnika Nobelove nagrade, pet zadnjih pobjednicaza miss, pet zadnjih osvajaËa neke medalje..., a po-tom slijedi druga grupa pitanja: navesti pet osobaiz svog okruæenja koje cijeniπ, pet osoba koje su tipomogle kad ti je u æivotu bilo teπko... Na dlanunam se pruæa jasna poruka i pouka πto je u æivotuveliko i vaæno i πto rado i trajno pamtimo.

SAN KOJI ÆIVIM

Autorica: Damira Sutnjak (1993.),Ekonomska i trgovaËka πkola, »akovec(mentorica: Dijana Fric, prof., savjetnica hrvatskog jezika)

UËenje mi nikad nije bilo jaËom stranom. Dokbi sva ostala djeca gledala crtiÊe i pila Ëokola-

dno mlijeko ja bih po kuÊi uglavnom, kako mamakaæe, divljala. SjeÊam se tog dana, te veËeri kojami je promijenila æivot. DræeÊi oca za ruku krenu-la sam prema dvorani koju je svakodnevno posje-Êivao moj stariji brat. Uvijek sam se pitala kamoon to ide. Bila sam ljutita na tu dvoranu jer upravosam nju smatrala krivom zaπto se brat ne æeli i ne-ma vremena viπe igrati sa mnom.

Nakon πto smo otvorili vrata, ugledala sam lju-de u bijelom kako se meusobno tuku. I mog bra-ta su tukli! Ostala sam stajati kao kip sve dok miotac nije objasnio da je sve u redu. Da je to samoπport. Karate! SljedeÊih sat vremena provela samokom ne trepnuvπi na klupi i govorila sama sebi dase i ja hoÊu tuÊi. To je bilo to!

Danas, 10 godina kasnije, idem svakodnevnoprema toj istoj dvorani, prisjeÊajuÊi se te veËerikoja mi je promijenila æivot. Tad sam shvatila, joπonako mala, da postoji neπto πto me istinski zani-ma. Neπto u Ëemu mogu biti pobjednik! Bilo je tuuspona i padova, smijeha i suza, boli i radosti, baπkao i u romanu „©portski æivot leteÊeg Martina”.»itajuÊi tu knjigu, sama sam sebi bila Martin. Di-vila sam se snazi njegove volje, naËinu na koji jerjeπavao probleme. On je za me bio pobjednik.Dokaz da svatko moæe uspjeti uz veliki trud, voljui potporu drugih. Mogu biti vjeËno zahvalna svomtreneru koji je prvi prepoznao talent u meni. On mije otvorio vrata tog Ëudesnog πporta.

Karate je borilaËka vjeπtina. Japanski je πport iizumio ga je svjetski majstor Funakoshi Gichin.Prije svega je namijenjen samoobrani i pri udarci-ma nogom i rukom mnogo su vaæniji brzina i to-Ënost negoli snaga. Dug je bio put od mojeg bije-log pojasa do crnog majstorskog, kakvog imamdanas. Igrom sluËaja promijenila su se neka pravi-la u karateu i pruæila mi se prilika ostvariti svojsan. S 15 sam godina branila boje naπe, hrvatske

zastave na Europskom prvenstvu u Francuskoj.Ali prije toga je bilo Dræavno prvenstvo u Splitu.To je bio najteæi tjedan mog æivota. Trebala samizgubiti tri kilograma. Bila sam preteπka! Svakiput kad bi me morila glad sama sam sebi govorila:„Da mi je sad Martinova snaga!”

Na sam dan natjecanja Ëitava dvorana Ëinila mise golemom vagom. Stala sam na nju. Kazaljka jepokazivala izdajniËkih 30 dekagrama viπka. Imalasam vrlo malo vremena za skidanje tih nesretnih30 dekagrama. Od jada i nemoÊi poËela sam pla-kati i brzo na sebe navlaËiti sve svoje trenirke. Po-Ëela sam, tako polarno odjevena, trËati po æarkomsuncu oko dvorane. I po stubama gore - dolje. „Dami je sad Martinova snaga! Da mi je sad Martino-va snaga!”... OsjeÊala sam znoj kako klizi niz mo-je tijelo. Ne bih izdræala bez potpore svojih rodite-lja i trenera. Ponovo je slijedilo vaganje. Ovaj jeput vaga bila velika, ne kao dvorana, nego kao ci-jeli Split! Uplakanih oËiju i samo u donjem rubljugledala sam u kazaljku. Pokazivala je 53,99 kg!Uspjela sam! Na vagi. Sad joπ moram i pobijediti!Zadnji atom svoje snage ostavila sam u toj finalnojborbi. Primivπi medalju svi smo plakali. Onda jetrebalo izvagati moju teæinu sreÊe! Preda mnom seu daljini stvorio Eiffelov toranj!

Buenja u 5.30 h. Kupaonica, doruËak. U 6.30h prvi jutarnji trening. Do 9.00 h. Trbuπnjaci, znoj,sklekovi, znoj, ËuËnjevi, znoj, trËanje, znoj. Malobijele riæe ili kuhane piletine, pa trk u πkolu u 13h. Do 19 h. Dok su drugi u razredu jeli pice i Ëo-koladice, pojela bih jogurt. Ili malu, malu, Ëokola-dicu sa æitaricama. U 19.30 h Ëekala me teretana.Od 20.30 h moj trening s trenerom do 22 h. Takosvaki dan. Iznova i iznova! Sve do intenzivnih se-dmodnevnih priprema u Krapinskim toplicama.Trening triput dnevno po dva sata. Moji krvavi æu-ljevi na nogama. „Da mi je sad Martinova snaga!”

U dvorani u Parizu vaga je izgledala normalno.ObiËna vaga, veliËine vage. U tri dana natjecanjanaπa je reprezentacija bila jedna duπa. Bodrili smose, veselili se i plakali. Doπla je i moja borba. Sa-mo sam Ëula „U boj, u boj za narod svoj!” Pobije-dila sam prvu borbu i bila najsretnija na svijetu.Drugu sam, naæalost, izgubila. No, niπta nije bilovaænije od iskustva koje sam stekla i ljudi kojesam upoznala. Francuska mi je otvorila mnoge ho-rizonte. Shvatila sam πto znaËi boriti se za svojuzemlju. Braniti boje hrvatske zastave. To je najve-Êa radost koju πportaπ moæe osjetiti!

TrenutaËno se spremam na Svjetski kup u Gr-Ëku. Veselim se tamo i borbama, ali æelim i vidje-ti grËke povijesne znamenitosti o kojima smo uËi-li u πkoli. Nadam se samo da tamo neÊu biti kaoAhil i da neÊu imati nikakvu slabu toËku. Da Êuobraniti boje hrvatske zastave!

Bez karatea ne znam gdje bih bila. Zahvaljujemsvakim danom Bogu πto sam otkrila taj πport. Imolim ga svaki dan za jednu jedinu i najveÊu æe-lju svih karatista svijeta - da karate postanu olim-pijski πport. Nadam se da Êe se to ostvariti uskoro.Kako bi veÊ na sljedeÊim Olimpijskim igrama uLondonu Hrvatska imala svoje predstavnike u ka-rateu. Meu njima, pomalo neskromno, vidim i se-be!

Nisam viπe ona mala nestaπna djevojËica, negosam disciplinirani πportaπ koji voli svoj æivot i vo-li svoju domovinu. Volim i svoje prijatelje. Oni suuz mene i kad gubim i kad pobjeujem. To su pra-vi prijatelji. To je to πto je u æivotu vaæno, ne sla-va, ne novac, nego prijateljstvo prije svega.

©PORT NAS »INIBOLJOM OSOBOM

Autorica: Kristina BoæiËeviÊ (1994.),Osnovna πkola Stenjevec, Zagreb (mentorica: Nada Sijarto, prof. hrvatskog jezika)

Za sebe ne bih rekla da sam vrsna πportaπica,ali πportaπica jesam. Do sada sam isprobala

mnogo πportova i iz svakoga sam izvukla neπtodobro πto mi moæe pomoÊi u æivotu. Shvatilasam da je svaki πport jednako teæak i sloæen isvaki traæi upornost i trud za postizanje dobrihrezultata.

Iz iskustva znam da u karijeri mladih πpor-taπa veliku ulogu igraju roditelji. Postoji viπevrsta roditelja. Previπe je iskompleksiranih ro-ditelja koji svoju djecu maltretiraju i æele odnjih samo uspjehe. Pretpostavljam da oni, za-pravo, kroz djecu æele ostvariti ono πto sami ni-su uspjeli ostvariti u mladost, iz njima znanihrazloga. A to nije dobro jer djeca pritisak teπkoproæivljavaju.

Moji roditelji nisu takvi. Moj tata je sretankada se vratim sa skijaπke staze pa makar i neostvarila neki posebno dobar rezultat. Sretan jejer zna da sam cijeli dan bila na svjeæem zrakui uæivala. Naravno da su zadovoljni kada ostva-rim dobar rezultat, ali nisu optereÊeni time.Ipak, smatram da je najvaænije da πportaπ voliono πto radi i da u tome uæiva. Svakako, naj-ljepπe je pobijediti, no za pobjedu treba punotruda i odricanja. Sve to ublaæava druæenje sprijateljima iz ekipe ili ostalim natjecateljima.

Ponekad nas pripreme i natjecanja odvajajuod naπih „πkolskih” prijatelja, ali nas zbliæava-ju sa „πportskim” prijateljima. U njima nalazi-mo novu snagu, poticaj, oslonac, olakπanje iljubav - meusobnu i zajedniËku ljubav premaπportu koju rado dijelimo. Zato nas πport Ëiniboljom osobom. Daje nam kvalitete potrebneza æivot jer u nama razvija fair play i uËi nasuvaæavanju drugih. Nikada nikoga ne valja uπportu podcjenjivati jer su svi sudionici jedna-ko vaæni. To su vrijedni, motivirani, strpljivi iuporni ljudi, Ëesto dragi i dobroÊudni.

Treniranje nekog πporta moæe biti i sjajanispuπni ventil. Ako smo na treningu u potpuno-sti koncentrirani i opuπteni, zaboravit ÊemoteπkoÊe koje nas u æivotu prate jer smo ispunje-ni zadovoljstvom i sreÊom te Êemo se s olakπ-anjem vratiti ranijem poslu, uËenju, zadaÊa-ma...

Kao πto rekoh, trenirala sam mnogo πportovado sada, no skijanje je za mene oduvijek bio iostao najdraæi πport jer mi pruæa mnogo zado-voljstava i uæitaka. Svatko bi se trebao okuπatiu nekom πportu, bar rekreativno. ©port nas za-okruæuje kao osobu i moæe nam donijeti brojnezanimljive, uzbudljive, zabavne i sretne trenu-tke u æivotu, zato ga volim.

Priredila Radica Jurkin

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:32

DVOSTRUKI USPJEH NA MI PESCARA 2009.

PESCARA - Hrvatski πportaπi, njih 168 naXVI. mediteranskim igrama u Pescari (Itali-ja), odræanima od 26. lipnja do 5. srpnja2009., donijeli su naπem πportu 28 odliËja, aizbor predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe zaËlana Izvrπnog odbora Meunarodnog odbo-ra mediteranskih zemalja (MOMI) prestiæ ipovjerenje hrvatskom πportu i njegovim du-ænosnicima.

Prema ocjeni πportske javnosti, nastup naMI u Pescari pokazao se izvanrednim uspje-hom i to znatno manjeg broja πportaπa no pri-je Ëetiri godine u Almeriji (njih 201 i 26osvojenih odliËja). Hrvatski su πportaπi (75æena i 89 muπkaraca) nastupili u 24 πporta, a28 odliËja (pet zlatnih, 12 srebrnih i 11 bron-Ëanih) osvojili su u 14 πportova.

Hrvatski nastup u Pescari bio je i dodatna,odliËna promocija Rijeke za domaÊina togvaænog meunarodnog natjecanja. I dok sezna da je 2013. godine domaÊin Mediteran-skih igara grËki Volos, Rijeka svoju prigoduu izboru za domaÊina vidi u MI 2017.

OsvajaËi odliËja na MIPescara 2009.:

Nenad Æugaj,zlato i bronca (hr-vanje), Sanja Jo-vanoviÊ, bronca(plivanje), Snje-æana PejËiÊ, zlato(streljaπtvo), Ma-rio VekiÊ, srebro(veslanje), MirnaRajle Broanac,bronca (vesla-nje), Danil Don-

djoni, bronca (karate), Jelena KovaËeviÊ, sre-bro (karate), Mario TodoroviÊ, zlato (pliva-nje), Petra Volf, zlato (plivanje), Ana ©undovi Gordana DageliÊ, bronca (boÊanje, parovi),Jurica GrabuπiÊ, bronca (atletika), RokoToπiÊ i Andrej GaÊina, srebro (stolni tenis,ekipno), Andrej GaÊina, srebro (stolni tenis),Nikolina Horvat, bronca (atletika), MarkoTomasoviÊ, srebro (boks), Filip PaliÊ, srebro(boks), Filip Ude, srebro (gimnastika, tlo),Stjepan JaniÊ, bronca (kajak), Vera BegiÊ,srebro (atletika, disk), Nedæad MujlabegoviÊ,bronca (atletika, kugla), ©ime Fantela i IgorMareniÊ, srebro (jedrenje, klasa 470), TonËiStipanoviÊ, srebro (jedrenje, klasa laser), Ti-na MiheliÊ, srebro (jedrenje, klasa radial),Stjepan JaniÊ, srebro (kajak) te tri hrvatskemediteranske vrste - æenska odbojkaπka re-prezentacija, bronca, u sastavu: Jelena BaliÊ,Mirela DeliÊ, Ilijana DugandæiÊ, Cecilia Du-jiÊ, Biljana GligoroviÊ, Ana Grbac, Mia Jer-kov, Marina MiletiÊ, Ivana Miloπ, Maja Po-ljak, Sanja PopoviÊ i Senna UπiÊ Jogunica;æenska koπarkaπka reprezentacija, bronca, usastavu: Iva Ciglar, Marta ΔakiÊ, Luca Ivan-koviÊ, Jelena IveziÊ, Ana JelaviÊ, Neda Lo-

kas, Josipa Bura, Mirna MaziÊ, AntonijaMiπura, Sena PavetiÊ, Tina Periπa, IvaSliπkoviÊ i muπka koπarkaπka reprezentacija,zlato, u sastavu: Lukπa AndriÊ, Petar BabiÊ,Marko Car, Jure LaliÊ, Drago PaπaliÊ, DamirRanËiÊ, Damjan Rudeæ, Krunoslav Simon,Rok StipËeviÊ, Ante TomiÊ, Jakov VladoviÊ,Luka ÆoriÊ.

KANDIDATI ZA OLIMPIJSKE IGRELONDON 2012.

ZAGREB - Na listi potencijalnih Ëlanovahrvatske olimpijske delegacije za XXX.olimpijske igre u Londonu 2012., potvrdomVijeÊa HOO-a u rujnu ove godine, upisan je31 πportaπ u 12 πportova. Dobrim je dijelomrijeË o iskusnim olimpijcima, meu kojimasu i osvajaËi olimpijskih odliËja. Tako Êe uLondon 2012. atletiËari Blanka VlaπiÊ, VeraBegiÊ i Andras Haklic, biciklisti Hrvoje Mi-holjeviÊ i Robert Kiπerlovski, gimnastiËar Fi-lip Ude, jedriliËari Tina MihaliÊ, TonËi Stipa-noviÊ, Ivan KljakoviÊ GaπpiÊ, ©ime Fantela iIgor MareniÊ, dæudaπica Marijana MiπkoviÊ,kajakaπ Stjepan JaniÊ, plivaËi Gordan Koæulj,Saπa ImpriÊ, Mario TodoroviÊ, Sanja Jovano-viÊ i Duje Draganja, stolnotenisaËi Rui WuTan, Zoran Primorac i Tamara Boroπ, strijel-ci Snjeæana PejËiÊ i Josip GlasnoviÊ,taekwodoaπice Martina ZubËiÊ i Sandra ©a-riÊ, tenisaËi Ivo KarloviÊ, Ivan LjubiËiÊ, Ma-rin ΔiliÊ i Mario AnËiÊ te veslaËi Ante Kuπ-urin i Mario VekiÊ. (www.london2012.com)

HOO I HRVATSKA LUTRIJA ZA ©PORTSKE ©KOLE

ZAGREB - Tradicionalni partner Hrvat-skog olimpijskog odbora u potpori πporta nalokalnoj razini, Hrvatska Lutrija (HL), odlu-

Ëila se u rujnu ove godine na supotpis spora-zuma o projektu „HOO i HL za πportske πko-le”. Sporazumom kojim je dogovorena pose-bna instant-lutrija Jurilica (u prodaji do 15.prosinca) predvieno je 360 tisuÊa kuna, πtoÊe biti dostatno za financijsku potporu devetprojekata πportskih πkola æupanijskih πport-skih zajednica, inaËe Ëlanica HOO-a.(www.lutrija.hr)

60 GODINA HRVATSKOG ZBORASPORTSKIH NOVINARA

ZAGREB - SveËanim je Saborom 7. rujnau Novinarskom domu proslavljena 60. oblje-tnica djelovanja Hrvatskog zbora sportskihnovinara (HZSN) kojoj su, kao posebni gosti,

PiπeRadica Jurkin

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavnidogaaji u Hrvatskom

olimpijskomodboru

54

Zlatko Mateπa, Vesna Bakran i Josip »op

Nenad Æugaj

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:32

55

nazoËili predsjednik Svjetske organizacijeπportskih novinara (AIPS) Gianni Merlo ipredsjednik Europskog udruæenja (UEPS)Jerzy Jacobsche te Ëlanovi Izvrπnog odbora.Povod njihovog gostovanja bila je, meuostalim, europska konferencija „Dani πport-skog novinarstva” odræana u Zagrebu od 5.do 8. rujna. DomaÊin skupa, predsjednik Hr-vatskog zbora πportskih novinara JuraOzmec, ujedno dopredsjednik UEPS-a, oku-pio je veÊinu uglednika hrvatskog πportskognovinarstva, meu kojima i bivπe predsjedni-ke Zbora, istaknuvπi njihov golem utjecaj narazvoj πportskog novinarstva, ali i novinar-stva uopÊe. Meu njima osobito mjesto pri-pada Æarku SusiÊu, jednom od najuglednijihπportskih novinara na svijetu, koji je nakonizvjeπtavanja s Ëak 16 olimpijskih igara dobioi visoko priznanje Meunarodnog olimpij-skog odbora za novinarski æivot i rad.

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, osimπto je ugostio novinarske uglednike u sjediπtuHOO-a, na Saboru je u ime hrvatske olimpij-

ske obitelji zahvalio πportskim novinarima naizvanrednom i korektnom praÊenju aktivnostiHOO-a i njegovih Ëlanica. U ime HOO-a,glavni tajnik HOO-a Josip »op uruËio je Hr-vatskom zboru sportskih novinara posebnupovelju. (www.hzsn.hr)

HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN - HOD 2009.

ZAGREB - Radnom sjednicom VijeÊaHOO-a i organizacijom brojnih aktivnosti naæupanijskim i gradskim razinama, 10. rujna,proslavljen je treÊi Hrvatski olimpijski dan -HOD, inaËe dan utemeljenja Hrvatskogolimpijskog odbora (10. rujna 1991.) i danproslave istinskog poimanja πporta i njegovihvrijednosti. ©portske zajednice, πkole,druπtva, djeËji vrtiÊi i pojedinci mogli su ovajput birati jedan od brojnih sadræaja nacional-nog projekta - od interaktivnih radionica natemu πporta i olimpizama do πportskih natje-canja. Prema procjeni Ureda za lokalni πportHOO-a koji je koordinirao HOD, pozivu seodazvalo viπe od 100 tisuÊa graana, od naj-mlaih do najstarijih, koji su prema vlastitomizboru i moguÊnostima sudjelovali u aktivno-stima. Hrvatski olimpijski dan prvi je put or-ganiziran 2007. godine.

GORDAN KOÆULJ U EUROPSKOJ KOMISIJI ©PORTA©A

ZAGREB - Gordan Koæulj, Ëetverostrukiolimpijac u plivanju (OI Atlanta 1996., OI

Sydney 2001., OI Atena 2004., OI Peking2008.), inaËe predsjednik HOO-ove Komisi-je za meunarodne odnose, izabran je za Ëla-na Komisije πportaπa Europskih olimpijskihodbora (EOC). Izborna skupπtina Komisijeodræana je 11. i 12. rujna u Moskvi, a za njensastav kandidirano je 13 vrhunskih svjetskihπportaπa.

Na Ëelno mjesto tog utjecajnog europskogtijela imenovan je Talijan Antonio Rossi (ka-jak-kanu), a potpredsjednica je »ehinja, ski-jaπica Katerina Neummanova. Uz GordanaKoæulja u Komisiji s mandatom do 2013. go-dine su: Njemica Marion Gabrielle Rodewald(hokej na travi), Belgijanac Jean Michel Sai-ve (stolni tenis), Ruskinja Jelena Isinbajeva (-skok motkom) i Danac Mads Kruse Andersen(veslanje).

BARBARA MATIΔ PRVA PUTNICA ZA OIM

ZAGREB - Dæudaπica Barbara MatiÊ, no-siteljica bronËane medalje sa Svjetskog ka-detskog prvenstva (Budimpeπta, od 6. do 9.kolovoza 2009.), prva je hrvatska πportaπicakoja se kvalificirala za nastup na I. olimpij-skim igrama mladih (OIM) koje Êe se odræa-ti u Singapuru, od 14. do 26. kolovoza 2010.Na tim prvim povijesnim igrama mladih, ko-je je utemeljio Meunarodni olimpijski odborodlukom iz 2007. na 119. zasjedanju u Gva-temali, sudjelovat Êe 3200 πportaπa u dobi od14 do 18 godina. InaËe, bronca Barbare Ma-tiÊ prva je svjetska dæudaπka medalja od os-amostaljenja Hrvatske i velik je πportskirezultat, ne samo mlade SpliÊanke nego inaπeg dæuda.

DOBITNICI NAGRADE "DRAÆEN PETROVIΔ" ZA 2009.

Na prigodnoj sveËanosti u Muzejsko-memorijalnom centru Draæena PetroviÊa uZagrebu, 10. rujna, HOO je dodijelio nagrade najperspektivnijim mladim πpor-taπima u 2009. Dobitnici ovogodiπnje nagrade „Draæen PetroviÊ” su atletiËarkaSandra PerkoviÊ, boksaË Dino Mansour, hrvatska juniorska æenska kuglaËkareprezentacija te muπka hrvatska juniorska rukometna reprezentacija.

Najperspektivnija mlada πportaπica Sandra PerkoviÊ, koja je naslov ponijela udoista jakoj konkurenciji mlaih πportaπica, osvojila je 2009. zlatnu europsku ju-niorsku medalju u bacanju diska, dva puta popravljala hrvatski seniorski rekordkoji sad iznosi 62,79 m, te je na Svjetskom prvenstvu (Berlin, NjemaËka) osvoji-la 9. mjesto.

Najperspektivnijim mlaim πportaπem proglaπen je boksaË Dino Mansour kojise vratio sa zlatnom medaljom s Europskog juniorskog prvenstva (Szszecin, Polj-ska, od 14 do 23. kolovoza).

Juniorska kuglaËka æenska reprezentacija smatra se najperspektivnijom u kon-kurenciji æenskih ekipa zahvaljujuÊi naslovu svjetskih prvakinja πto su ga izbori-le u sastavu Nika CvitkoviÊ, Jasmina DubiÊ, Maja NaniÊ, Saπa PavloviÊ, MateaSkupnjak i Tihana »avloviÊ.

Hrvatska juniorska rukometna reprezentacija proglaπena je najperspektivnijommuπkom momËadi. Naslov su zasluæili zlatnim odliËjem na Svjetskom rukome-tnom prvenstvu za mlade (Tunis, od 20. do 31. srpnja), na kojem su nastupili usastavu: Josip Pivac, Alen Grd, Ante Vukas, Damir VuËko, Lovro ©prem, Kreπ-imir Ladinski, Luka SokoliÊ, Ivan Belfinger, Luka StepanËiÊ, Nikola ©peliÊ, Sla-ven Brdar, Dario »erneka, Kreπimir Kozina, Vedran Hud, Robert MarkotiÊ, Ma-rino MariÊ i Ivan SliπkoviÊ.

Dobitnici nagrade “Draæen PetroviÊ” za 2009. s Biserkom PetroviÊ

Æarko SusiÊ i Jura Ozmec

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:32

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:32

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:33

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:34

PoreË - grad sporta

PoreË - metropola hrvatskog turizma.PoreËku obalu dugu sedamdesetak kilometara odlikuje blaga mediteranska klima i oËuvano Ëisto more.

PoreË - grad zabave.Plesne terase, disko klubovi, zabavni centri, koncerti ozbiljne i jazz muzike, Street art, smotra folklora, likovneizloæbe i mnoge druge ljetne priredbe jamËe dobar provod.

PoreË - grad povijesti i kulture.Poznata Eufrazijeva bazilika jedina je ranokrπÊanska cjelina saËuvana do danas u svijetu i pod zaπtiom suUNESCO-a.

PoreË - grad sporta.PoreË je nezobilazan na popisu mjesta za pripreme vrhunskih sportaπa, a od 2008. godine je i olimpijski grad -partner Hrvatskog olimpijskog odbora. Ponosni smo Ëlan Hrvatske olimpijske obitelji!

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:34

OLIMP-prelom 32 10/1/09 11:35

OLIMP-prelom 32 10/1/09 12:37 Page 1 BROJ 32 • RUJAN 2009 ... - broj 32 - rujan 2009.pdf · 4...

Documents

Transcript of OLIMP-prelom 32 10/1/09 12:37 Page 1 BROJ 32 • RUJAN 2009 ... - broj 32 - rujan 2009.pdf · 4...