145Hrvatske vode, 17 (2009) 68

STRU»NI PRILOZI

UVODIskonski odnos i ljudska potreba za vodom, zajedno s

iskonskim strahom od razornog djelovanja vode na Ëo-vjeka - konstanta su kroz povijest. RijeË je o viπeslojnoj i neraskidivoj vezi Ëovjeka s vodom. Ima neπto uzbudljivo u pojavi vode πto Ëovjeka - nadahnjuje.

Fontane su karakteristiËni sadræaj i fenomen gradova - u prvom redu. Njima se na razliËite naËine odavala po-hvala ljepoti vode u gradovima bez obzira na prisutnost potoka, rijeka, jezera ili mora u πiroj ili daljoj okolici. RijeË je o svojevrsnom civilizacijskome i vodnom feno-menu. Fontane su izraz spomenute iskonske potrebe Ëovjeka za vodom sa svim njezinim obiljeæjima. One su Ëovjekova nadgradnja nakon ispunjavanja potrebe za vodom i zaπtite od vode. Dio su kulturne baπtine svakog druπtva, podrazumijevajuÊi da su istodobno i tehniËka baπtina. Naime, osim ideje fontanu treba i teh-niËki osposobiti za rad.

Voda fontana utjeËe na brojne ljudske osjete - vid, sluh, njuh, opip i uvjetno - okus. Voda se vidljivo kreÊe i to kretanje asocira na stalno kretanje (panta rei) u prirodi. VeÊ odavno vode se u fontanama osvjetljavaju i boje, pa tako pojaËava vizualni efekt na promatraËa. Tu je i zvuk toga kretanja - πum ili æubor vode, osjeÊaj vlaænosti, katkada i njezin okus. IonizirajuÊi uËinci vo-de pridonose osjeÊaju ugode u blizini fontane. Takoer se u fontane mogu dodati i umjetni zvuËni, glazbeni efekti.

Fontane su samo jedan od vanjskih pokazatelja odno-sa grada i njegovih graana prema vodi koja nije samo korisna veÊ ima i brojna druga svojstva ugode i opÊe

FONTANE- s posebnim osvrtom na grad Zagreb

kulturne vrijednosti. Stoga Êemo promatrati fontane najprije kao ideju, a ne samo kao tehniËka dostignuÊa ili problem.

Postoje dileme oko termina/pojma - fontana. Naime, u raspoloæivim enciklopedijama i rjeËnicima naπli smo razliËita obrazloæenja i tumaËenja koja, Ëini nam se, nisu toËna. RijeË je o tome da se brkaju pojmovi Ëesma i zdenac s pojmom fontane1.

Predlaæemo da piπuÊi i govoreÊi o fontani prihvatimo sljedeÊe tumaËenje:

- fontana - arhitektonski oblikovan, Ëesto skulptural-no obraen, objekt utilitarne i estetske funkcije u koji pritjeËe voda.

U razliËitim rjeËnicima moæe se naÊi i sinonime za fontanu: vodomet, vodoπtrc, skakavac, skokovac i πadrvan.

Fontane su zamiπljali vladari i dostojanstvenici, gra-ditelji i umjetnici, projektirali urbanisti, arhitekti i pej-saæni arhitekti, te inæenjeri razliËitih struka, a potom su izgraene i puπtene u rad. One simboliziraju dareæljivost institucije ili osobe, a upuÊuju na obilje i domiπljatost. Fontane se ne grade i nisu interes ljudi u vrijeme ratova i drugih nepogoda. Nastajale su zajedno s nastankom gradova ili su slijedile stvaranje potpunosti gradskih pro-stora - trgova, parkova, kriæanja ulica (osobito danas na rotorima), pred javnim zgradama - mjesta na kojima je umjetna pojava vode mogla dati oËekivani efekt prolaz-nicima. Fontane su bile graene i kao dokazi bogatstva pojedine epohe, te je njihova raskoπ ostala vidljiva i pre-poznatljiva i danas (fontane u Rimu, Versaillesu, BeËu). U danaπnje doba osim spomenutih gradova fontanama

1 Ispravno tumaËenje za Ëesmu glasi:- Ëesma - ograen i ozidan izvor ureen tako da voda u mlazu slobodno pada (pa se hvata za piÊe i druge vrste uporabe).»esma moæe biti i izgraeni objekt/zahvat na vodoopskrbnom cjevovodu sa stalnim ili kontroliranim izljevom vode podobnim za zahvaÊanje vode za piÊe i druge potrebe. Uz Ëesmu se moæe izgraditi i pojiliπte/pojilo za stoku, druge æivotinje, ptice itd., te perilica/lok. perilo za pranje rublja. Razvojem javne vodoopskrbe takvi pomoÊni objekti gube funkciju.Za zdenac tumaËenje glasi: - zdenac - izgraeni objekt kojim se zahvaÊa podzemna voda; moæe biti kopan ili buπen, a nadzemni dio zdenca - okno, grlo ili kruna oblikuje se na razliËite naËine i razliËitim materijalima ovisno o lokalnim prilikama i kulturnoj tradiciji. Rub nadzemnog dijela zdenca naziva se vijenac, koji moæe biti posebno ukraπen (kruniπte). Zanimljivo je istaknuti da su Ëesme i zdenci bili i ostali primjereniji selu i seoskom naËinu æivota i opskrbe vodom. Razvojem gradova prvotne Ëesme i zdenci bræe su nestali iz javne uporabe i opÊenito, buduÊi da je u gradovima vodoopskrba bræe razvijana. U seoskom naËinu æivota javni zdenci i Ëesme bili su centri druπtvenog æivota, uobiËajena mjesta okupljanja mjeπtana, posebno mladih. Meutim, Ëesmama ima mjesta u gradovima i u danaπnje vrijeme kao mjestu u javnom prostoru na kome je moguÊe popiti zdravstveno ispravnu vodu za piÊe, posebno turistima.

146 Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

se odlikuju i brojni drugi poput Æeneve, Barcelone i Kansas Cityja (slike 1., 2., 3., 4., 5.).

S industrijskim razvojem fontane postaju dio tzv. urbanog namjeπtaja, te se time donekle gubi smisao osnovne ideje. Fontane su tako viπe tehnoloπka tvorevi-na, a manje umjetnina - bez naznake imena graditelja i svojevrsne osobnosti djela. Naravno da se ne smije ni da-nas o toj pojavi govoriti opÊenito. Brojna su ostvarenja fontana kod nas u Hrvatskoj i u svijetu koja su zadræala visoku oblikovno-umjetniËku kvalitetu i vrijednost.

S razvojem standarda graana fontane se sve viπe koriste i u vrtovima kuÊa, te zatvorenim prostorima po-put trgovaËkih centara, predvorjima poslovnih zgrada, uredima i stanovima. Dio njih pokreÊe se primjenom solarne energije. Na fotografiji se vidi vrtna fontanakoautora ovog priloga (R. K.) koja se sastoji od posude za vodu, elektriËne crpke promjenljive snage, patuljka

mlazniËara, te vodenog kola koje podsjeÊa na vodeniË-no kolo (slika 6.).

Namjera je autora da u ovome Ëlanku posebnu po-zornost posvete zagrebaËkim fontanama. Njihov broj i funkcionalnost zasluæuju takvo svojevrsno istraæivanje. Razmjeπtaj fontana u razliËitim prostorima Zagreba sli-jedi osnovnu ideju uloge fontana u gradskoj sredini, ali je primjereniji u gradskom centru - Gornjem i Donjem gradu u kojima su bili i ostali srediπnji gradski sadræaji, a manje ih je i njihov raspored nije dovoljno smiπljeno izveden na ostalim podruËjima, osobito u Novom Zagre-bu. Rezultati naπega istraæivanja upoznat Êe i upozoriti struËnu i πiru javnost s gradskom vrijednosti Ëije posto-janje zahtijeva osmiπljeni pristup i mjere kojima Êe se takva vrijednost odgovarajuÊe i tretirati. RijeË je o slici grada koja je namijenjena graanima, ali i gostima koji Zagreb posjeÊuju.

Slika 1. Donnerbrunnen - BeË (prikazuje Ëetiri glavne austrijske rijeke) (snimio R. Karleuπa)

Slika 2. Barcelona (snimio Lj. Tropan)

Slika 3. Barcelona (snimio Lj. Tropan)

Slika 4. Graz (snimio R. Karleuπa) Slika 5. Treviso (snimio Lj. Tropan)

147Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

KRATKA POVIJEST FONTANARelativno je teπko odrediti kada su se poËele graditi

fontane. Njihov nastanak vezan je uz postojanje vo-doopskrbnog sustava, koji je u proπlosti bio zasnovan na gravitacijskom naËinu opskrbe. UnatoË osnovnome naËelu bilo je katkada moguÊe postiÊi pritisak u cje-vovodima te omoguÊiti rad fontana kao vodoskoka, a znatno lakπe kao vodopada, bazena s prelijevanjem vode i sliËno. Prve fontane bile su opskrbljivane vodom iz kanala za navodnjavanje na podruËjima nastanka prvih istoËnjaËkih gradova (nalazi bazena u Tellu/La-gaπu - na jugoistoku danaπnjeg Iraka - u Mezopotamiji - 3000. god. pr. Krista). Na Srednjem istoku i u staroj Perziji razvili su se bazeni s vodom koja se prelijevala, ali i prskala iz vodoskoka. ObiËno se voda dovodila u istoËnjaËke bazene unutar rezidencijalnih vrtnih pro-stora. Povijesni prodor Arapa na Pirinejski poluotok donio je sa sobom tijekom vladavine Maura kao dio te civilizacijske baπtine i fontane takvoga, maurskog tipa; najpoznatija takva fontana nalazi se u Lavljem dvoriπtu u dvorcu/utvrdi Alhambra pokraj Granade joπ od 1377. godine.

Voda je imala i ima religijsku vaænost svetosti, ob-nove, oËiπÊenja i posveÊenja (osobito voda koja teËe) i koristi se za religiozne manifestacije i rituale.

©um vode, njezino isparavanje, relaksirajuÊi i osvjeæa-vajuÊi uËinak, posebno vode u gibanju, bio je relativno nedostupan πirem krugu posjetitelja. Fontane su dobile izraæeniju javnu namjenu prelaskom civilizacijskih to-kova u GrËku i posebno u Rim (Rimsko Carstvo). Tako se u jednom popisu iz 312. do 315. godine spominje da je u gradu Rimu bilo πto se tiËe vodnih sustava i objekata:

- 11 javnih kupelji, 19 „vodenih kanala”, 5 nautiËkih centara za pomorske bitke, 926 malih privatnih ku-paonica, 700 javnih bazena i 500 vodoskoka, koji su se opskrbljivali vodom iz 130 rezervoara.

Takve impresivne brojke moæda su najsjajnije na-slijee πto ga je antiËki Rim ostavio modernome gradu, kao πto to Fontana di Trevi joπ i sada svjedoËi2.

Kroz povijest je moguÊe pratiti razvoj opskrbe vo-dom, a time i razvoj fontana. Vrlo impresivno djeluje nastajanje dvorca Luja XIV. - Versaillesa - koji je osmislio i realizirao direktor carskih vrtova Andre Le Notre. Dovrπenjem Versaillesa 1668. godine ostvaren je grandiozan projekt u kome se unatoË izgradnji golemoga mehaniËkog stroja za dizanje vode iz rijeke Seine na visinu od 160 metara nije moglo osigurati istodobni rad velikog broja fontana u dvorcu. Stoga je uspostavljen poseban reæim rada fontana koji je pratio kretanje kralja i njegove svite i omoguÊavao rad fon-tana u neposrednoj blizini prolaska svite. Le Notre je nametnuo tzv. francuski stil ureenja parkova u kome su fontane bile i ostale sastavni sadræaj. U Zagrebu je u dijelu BotaniËkog vrta vidljiv takav naËin ureenja parka i s fontanom takvog dizajna (vidi sliku 7.). Tre-ba navesti da su u drugim naËinima ureenja parkova - engleskome, ali i kineskome i japanskome, fontane

Slika 6. Fontana u vrtu (snimio R. Karleuπa)

Slika 7. Fontana u BotaniËkom vrtu (snimio R. Karleuπa)

2 U vezi s Fontanom di Trevi postoji predaja da Êe se onaj tko baci novËiÊ u fontanu vratiti u Rim. Svjetski filmski i glazbeni evergreen “Three Coins in the Fountain” bio je posveÊen toj priËi. Pjesma je bila nagraivana, a izvodili su je sastav The Four Aces i Frank Sinatra.

148 Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

takoer sastavni dio sadræaja, ali viπe simuliraju prirod-ni tok i pojavu vode.

Kroz povijest opskrbe vodom pratimo i razvoj moto-ra - od parnog stroja, preko eksplozivnih i elektriËnih motora, a posebno je pojava mikroprocesora utjecala na naËin pogona fontana i stvaranje brojnih dodatnih efekata u radu.

UVJETNA TIPIZACIJA FONTANAPromatrajuÊi razliËitost fontana mogu se uoËiti i

odreene podjele prema funkciji, vrsti materijala od kojeg su izraene, tlocrtnom obliku, te reæimu rada. Navodimo i problematiku odræavanja fontana.

Prema funkciji razlikujemo: vodoskoke, vodopade te njihove kombinacije.

Vodoskoci su postojali i u vrijeme antike kad se na dijelu gravitacijskih dovoda vode postigao dovoljan pritisak vode. Tako je bilo sve do pojave motora, kada se postupno poveÊavaju moguÊnosti sve veÊih pritisa-ka, te jaËih i viπih mlazova vode. Meu najpoznatijim vodoskocima navodimo Jet d’Eau na Æenevskom jezeru - jedan od simbola toga grada3. Dio fontana izgraen je u obliku zdenaca, a voda se u njima viπe ili manje izdiæe i prelijeva (ili cirkulira). Vodoskoci su najnepri-rodniji, ali i najimpresivniji oblici fontana, buduÊi da se mlaz/skok vode suprotstavlja sili teæe.

Vodopadi su svojevrsna imitacija prirode i prvi su oblici fontana povezani s dovoenjem voda u gradove s poviπenih izvoriπta ili zahvata vode iz vodotoka uzvod-no od mjesta koriπtenja. Vodopadne fontane Ëesto su povezane s kaskadnim fontanama koje joπ viπe imitira-ju tok vode preko kaskada, stvarajuÊi dojam prirodnog

vodotoka i pojaËavajuÊi dojam kretanja vode. Kao oblik kombinacije u funkcionalnom smislu navodimo bazene i zdjele u kojima voda najprije postiæe vodoskoËne efek-te, a zatim se smiruje u bazenu i/ili se prelijeva iz njega preko ruba kao vodopad.

Prema vrsti materijala razlikujemo: - kamene, keramiËke, betonske, metalne, staklene i

fontane od plastiËnih matarijala.

Osim od jednog, fontane su Ëesto graene kao kom-binacija viπe vrsta materijala. To su u prvom redu one izgraene kao spoj skulpture u jednom materijalu i podnoæja izraenog od drugog materijala - npr. Ribar (skulptura u bronci) na Jezuitskom trgu i DjeËak na SvaËiÊevu trgu.

Napominjemo da je i u izvedbi fontana prisutna træiπ-na utakmica - tako je fontana ispred crkve Blaæenog Augustina KaæotiÊa izraena u Kini od kamena podrije-tlom iz Irana i stakla.

Prema tlocrtu: - ovalne - kruæne, elipsoidne (Manduπevac, Iblerov

trg) (slika 8.),

- paralelogramne - kvadratne, pravokutne, romboid-ne i sl. (na Trgu kralja Petra Kreπimira IV.),

- kombinirane - kao spoj ovalnih i ravnih tlocrtnih oblika (fontana na Tomislavovu trgu, Blizanci na Zrinjevcu),

- nepravilne (fontana-spomenik ispred zgrade u Iva-niÊgradskoj, fontana na Kaptolu).

Prema reæimu rada:- stalne (rade cijele godine),

- sezonske (rade dio godine - ovisno o klimatskoj zoni i opasnosti od smrzavanja),

- protoËne i

- reverzibilne.

Kod fontana koje rade cijele godine obiËno se uspo-stavlja sustav recirkulacije i programiranja rada (naËin rada vodnog segmenta, rasvjete, zvuka, zagrijavanja i samoËiπÊenja dijela opreme). NaËin rada tih fontana istovjetan je naËinu rada bazena za plivanje/kupanje, osobito u smislu higijenskih uvjeta pri dodiru s vodom. Takve fontane troπe manje vode, ali su zahtjevi za odræa-vanje veÊi, dok se njihova ekonomiËnost mora planirati i kontrolirati.

Kod onih koje rade dio godine rijeË je obiËno o protoË-nim fontanama s manje zahtjevnom opremom.

S obzirom na naËin opskrbe vodom treba osigurati i njezinu odvodnju iz fontane. Pri projektiranju fontana valja uzeti u obzir i moguÊnost prskanja u okolici, te stvaranja buke u zatvorenim prostorima.

3 Ovaj vodoskok izbacuje vodu na visinu od 105 metara kroz otvor pribliænog promjera 1 metar, a pritom troπi koliËinu vode od 10.000 l/min.

Slika 8. Fontana na Iblerovu trgu - radi i u zimskim uvjetima (snimio R. Karleuπa)

149Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

PodsjeÊamo da je tijekom odræavanja Univerzijade u Zagrebu 1987. godine na jezeru Jarunu bila montirana plovna fontana s pogonom na solarnu energiju koja je radila danju - ovisno o koliËini sunca (slika 9.).

Posebnu pozornost æelimo posvetiti odræavanju fon-tana. NaËin odræavanja ovisi o kategoriji pojedine fon-tane, naËinu pogona i vrsti automatike. Kod fontana s programiranim naËinom rada odræavanje je zahtjevnije s obzirom na sofisticiranu opremu te poveÊan utjecajtvrdoÊe vode i stvaranja naslaga kamenca, pojave mi-kroorganizama i zagaenja iz atmosfere. U fontanama s veÊom povrπinom valja voditi brigu o koliËini isparene vode i njezinu nadomjeπtavanju do radne visine.

To je vrlo zahtjevna i odgovorna aktivnost, koju u danaπnje vrijeme u Zagrebu obavlja ZagrebaËki holding, Podruænica Gradsko komunalno i stambeno gospodarstvo. Meutim njihovim planom i programom nisu obuhvaÊene sve javne fontane, πto upozorava na necjelovitost pristupa. Na taj naËin nije postignut jed-naki komunalni standard za fontane u gradu.

Zalaæemo se za cjelovit pristup svim javnim fontana-ma u gradu Zagrebu πto se tiËe njihova odræavanja i opÊenite brige. Takoer se zalaæemo da i drugi vlasnici i/ili korisnici fontana budu odgovorni za njihov rad i odræavanje, jer su sve fontane dio kulturne baπtine pojedinog druπtva - u ovom sluËaju naπe.

FONTANE U ZAGREBUNa kraju ovog poglavlja daje se raspoloæivi popis

fontana u Zagrebu sastavljen na temelju analize broj-nih popisa fontana koji su bili dostupni, konzultacija sa sluæbama i struËnjacima (istiËemo gospodina Ivana Valeka), te neposrednog obilaska fontana.

Povod za „otkrivanje” i bavljenje fontanama u Za-grebu bila je izloæba odræana 1987. godine na 22. zagrebaËkom salonu u sekciji Prijedlog. Autori izloæbe bili su Zlatko BaroviÊ i Jesenko Horvat (koncepcija i prezentacija), Silvija NikπiÊ (povijesna graa) i Hrvoje ÆuËko (fotografije). Izloæba je bila otkriÊe i za autoreizloæbe, a posebno za posjetitelje. Bila je jedan od pri-loga „otkrivanja grada” u ozraËju priprema za odræava-nje Univerzijade kada je Zagreb postao dio svijeta - u najboljem smislu.

Naknadno su 1994. godine uslijedile tri manifestacije na kojima je fontanama i vodi dana posebna pozornost. Najprije je prigodom Svjetskoga dana voda - 22. oæujka u Hrvatskim vodama (tadaπnjoj Hrvatskoj vodoprivre-di) odræana izloæba ZagrebaËke fontane i okrugli stol s naslovom Voda u gradu. Izloæbu su postavili autori Jesenko Horvat i Tihomir JukiÊ, uz tehniËku suradnju Mirne Jagrinec i instalaciju fontane Ivana Valeka. Ma-nifestacija je bila potpuno u skladu sa sloganom koji je promoviran te godine za Svjetski dan voda - Voda u gradu. Tim je manifestacijama pokazano da o voda-ma u gradu - posebno u Zagrebu, koji je 1994. godine

obiljeæio 900. godiπnjicu prvog pisanog spomena svog imena i 900. godiπnjicu ZagrebaËke biskupije - treba stalno voditi brigu. Poruke izloæbi i okruglog stola bi-le su svojevrsni vapaj za obnovom dijela zagrebaËkih fontana koje su bile bez vode! Ujedno, bila je poziv za otvaranje vrata novim idejama i novim fontanama.

Iste godine potkraj svibnja odræana je 29. meuna-rodna vrtna izloæba Floraart tijekom koje je poseban naglasak dan na vodu i fontane u Zagrebu. Odræana je struËna tribina Voda za ljepotu æivljenja - fontane - iskustva i pogledi.

U Galeriji Udruæenja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti u drugoj polovici rujna 1994. godine Jesen-ko Horvat i Tihomir JukiÊ priredili su izloæbu Zagreb - odraz u vodi na kojoj su predstavili zagrebaËke Ëesme, zdence i fontane obiljeæavajuÊi one koje su aktivne i u funkciji i one koje ne rade. Posebno su naveli prijedloge za nove zagrebaËke fontane, od kojih su neke u meu-vremenu izvedene.

Iste godine Gradski zavod za zaπtitu i obnovu spome-nika kulture i prirode izradio je elaborat ZagrebaËke fontane obradivπi ukupno 40 fontana, Ëesmi, zdenaca, pojiliπta za ptice i ribnjaka.

Nakon toga u VeËernjem listu je tijekom oæujka i poËetkom travnja 1997. godine Pero »imbur, novinar u Novom ZG-podlistku, uz Svjetski dan voda - 22. oæujka u dvanaest nastavaka objavio prikaz ZagrebaËke fonta-ne. U tom prikazu koristio je popis πto ga je izradio An-te MarπiÊ, a imao je Ëak 68 razliËitih objekata - Ëesmi, zdenaca i fontana.

Najnoviji prilog evidenciji fontana u Zagrebu objav-ljen je 2007. godine u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - Gliptoteka i Grada Zagreba, Gradskog zavoda za zaπtitu spomenika kulture i prirode, s naslovom Spomenici i fontane u Gradu Zagrebu. U toj knjizi evidentirano je 45 fontana u Zagrebu.

Slika 9. Fontana na solarni pogon - na jezeru Jarunu (snimio R. Karleuπa)

150 Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

Na kraju, tijekom veljaËe, oæujka i travnja 2009. godine autori ovog prikaza obiπli su i provjerili sve do-stupne objekte fontana i dali popis u nastavku. U izboru fotografija zagrebaËkih fontana nastojalo se prikazatione koje su manje poznate ili neke od novijih.

OËito je da su fontane u Zagrebu slijedile poËetak jav-ne vodoopskrbe u gradu 1878. godine, te da moæemo govoriti o pribliæno 130 godina postojanja zagrebaËkih fontana. Kako su nastajale, tako je dio i nestajao (vidi popis), a graene su i grade se nove. Treba istaknuti da postoje prijedlozi za izgradnju novih fontana od kojih navodimo fontanu Izvor iz 1983. godine autora Ratka PetriÊa, akademskog kipara, koja je bila predloæena 1987. godine za postavljanje ispred poslovne zgrade Hr-vatskih voda u Ulici grada Vukovara (slika 10.). Takoer je zanimljiv prijedlog Sonje JurkoviÊ za postavljanje fontane Mlinice u TkalËiÊevoj ulici.

NameÊe se razmiπljanje o tome da su fontane nado-mjestak za prirodne vode Ëiji je prirodni tok kroz grad s vremenom zakopan pod zemlju. U Zagrebu je rijeË o „nestanku” potoka s Medvednice - osobito u srediπ-njem dijelu grada.

UnatoË dobrim namjerama da se grade nove, æelimo istaknuti kako najprije treba vidjeti koliko fontana po-stoji, u kakvom su stanju i je li opravdano graditi nove objekte, a istodobno zapustiti i prepustiti zaboravu, destrukciji i vandalizmu postojeÊe vrijednosti. Naglaπa-vamo vrijednosti, jer su u izgradnju fontana koje ne

Slika 10. Izvor - prijedlog Ratka PetriÊa (snimio R. Karleuπa)

Slika 11. Devastirana fontana na Ciglenici (snimio R. Karleuπa)

Slika 12. Oranice - nova fontana (snimio R. Karleuπa)

Slika 13. Potreba obnove - Kvaternikov trg (snimio R. Karleuπa)

151Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

rade uloæeni stvaralaËko umijeÊe graditelja i materijal-na potpora graana ovoga grada. RijeË je o vlasniπtvu graana koje ne bi smjelo biti bagatelizirano.

Problem koji smo uoËili i za koji nema jednostavnog odgovora jest - vandalizam. RazliËiti oblici uniπtavanja (vidi sliku) i oπteÊivanja, kao πto je bacanje otpada, de-terdæenata, braπna, Ëak i cementa u fontane - zabrinja-vajuÊi su i uzrokuju poveÊane, a nepotrebne troπkove (slika 11.).

Nepoπtovanje je to vlastitoga gradskog fenomena i vrijednosti, te izraziti socioloπki problem. Na fotografi-ji fontane iz naselja Oranice (slika 12.), puπtenoj u rad 2008. godine, to je vidljivo i nerazumljivo.

Dio novoizgraenih fontana nije u cijelosti ostvario oËe-kivanja. Tako fontana na Kvaternikovu trgu nije uspjela u ostvarenju zbog prostornih ograniËenja i neodgovara-juÊeg tehniËkog rjeπenja (vidi sliku 13.). Smatramo da se, zbog vrijednosti toga gradskoga trga, treba odluËno obaviti rekonstrukcija ideje i tehniËkog rjeπenja fontane. Takoer predlaæemo da se nova fontana u naselju Orani-cama rekonstruira, osobito u tehniËkome smislu, buduÊi da je ureaji za pogon fontane - nagruju (slika 12.).

ZAKLJU»AKFontane su ukras i svojevrsno obiljeæje svakoga gra-

da. Ocrtavaju iskonsku vezu Ëovjeka i vode ne samo u utilitarnom smislu, veÊ su smisleni rezultat oblikovanja grada kao umjetne i umjetniËke tvorevine. Tako su s vre-menom i neke zagrebaËke fontane - Manduπevac, Zdenac æivota, fontane na Zrinjevcu i StarËeviÊevu trgu, te Trgu hrvatskih velikana postale simbolima grada. Dovoljno je pregledati razglednice.

Fontane koje ne rade, koje nisu u funkciji, sramota su za graane grada i zbunjuju goste - namjernike ili sluËajne posjetitelje. Nema opravdanog razloga nebrizi za stvoreno koje treba biti primjereno odræavano, ako se bar donekle osjeÊa pripadnost ideji grada.

Kada je rijeË o gradu Zagrebu, neka ovaj prikaz bude joπ jedan apel za poveÊanje brige o stvorenim vrijedno-stima koje su prethodnici ostavili ovome naraπtaju. Radi se u pojedinim sluËajevima o vrijednim urbanistiËkim, hortikulturnim, umjetniËkim (skulptorskim) i graditeljskim djelima koja su zapuπtena. Fontana bez vode djeluje otuæ-no, poput ribe na suhom.

Bilo bi vrijedno truda nadleænih gradskih sluæbi detalj-nije obraditi ovu grau - navedene vodne objekte i selek-cionirati - odrediti prioritete obnove napuπtenih fontana, te Ëesmi, zdenaca. MoguÊe je nakon struËne interdisci-plinarne analize dio napuπtenih objekata obraditi prema pravilima konzervatorske struke i dokumentacije, te vratiti u izvorno stanje, ako je moguÊe. Druga je moguÊnost da se fontana ukloni - bolje nego da bude ruglo grada.

O moguÊnosti izgradnje novih fontana vrijeme pred nama reÊi Êe svoje.

Na fotografijama od broja 14. do 21. prikazana je razno-likost i problematika zagrebaËkih fontana.

Ovaj Ëlanak svojevrsni je apel za poticanje ljubavi prema vlastitom gradu i za onaj dio kulturne baπtine i vrijednosti koju Ëine zagrebaËke fontane i voda koju volimo i kojoj upuÊujemo paænju i na ovaj naËin.

Takoer æelimo potaknuti javnost, osobito struËnu javnost, u drugim gradovima u Hrvatskoj da fontanama posvete viπe pozornosti u vlastitim sredinama.

Neka bude πto viπe vode u gradu - bit Êe plemenitije mjesto za æivot.

KORI©TENI IZVORI:Mamford, L.(1968.): Grad u historiji, Naprijed, Zagreb,

str. 265.Halprin, L. (1974.): Gradovi, Graevinska knjiga, Beo-

grad.JukiÊ, T.: Tipologija zagrebaËkih fontana, Prostor, Vol. 2

(1944) No. 3-4 (351-366).BaroviÊ, Z.: »itanje nezamjetnog - zagrebaËke fontane,

»ovjek i prostor, 6/1987,str. 19-20.BaroviÊ, Z., Horvat, J.,NikπiÊ, S.: ZagrebaËke fontane - vo-

diÊ, »ovjek i prostor, 6/1987, str. 21-23.

Slika 14. NovozagrebaËka fontana pred centrom Avenue Mall (snimio R. Karleuπa)

152 Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

Grad Zagreb, Gradski zavod za zaπtitu i obnovu spomenika kulture i prirode (1994.): ZagrebaËke fontane.

Horvat, J., JukiÊ, T. (1994.): ZagrebaËke fontane - katalog izloæbe, Izloæba u povodu Svjetskog dana voda, Galerija Aqua, JVP Hrvatska vodoprivreda, Zagreb.

Horvat, J., JukiÊ, T. (1994.): Zagreb - Odrazi u vodi, katalog izloæbe, Galerija ULUPUH, Zagreb.

JukiÊ, T. (1994.): ZagrebaËke fontane, 29. meunarodna vrtna izloæba, Zagreb.

Jegriπnik - SineliÊ, K.(1994.): Oblikovanje vode - oblikova-nje vodom, 29. meunarodna vrtna izloæba, Zagreb.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Gliptoteka, Grad Zagreb, Gradski zavod za zaπtitu spomenika kulture i prirode, (2007.): Spomenici i fontane u gradu Zagrebu, VodiË.

Tuπar, B. (2008.): Fontane - urbani „izvori” vode, Moja kupaonica, 2/2008, str. 104-109.

Ljudevit Tropan, dipl. ing. gra. Radoslav Karleuπa, dipl. ing. gra.

POPIS ZAGREBA»KIH FONTANA (STANJE: TRAVANJ 2009. GODINE)

1. JAVNE FONTANE

A/ RADE - AKTIVNE

Redni broj Naziv, vrsta Lokacija Autor Godina izgradnje Razdoblje rada Napomena

1. Gljiva, fontana Trg Nikole ©ubiÊa Zrinskog

Herman Bollé, - inicijatorGradski graevni ured

1893.- obnovljena 1991. - radi (8 mjeseci) RF

2. fontana Trg ærtava faπizma Stjepan PlaniÊ oko 1940.- obnovljena 1997.

- radi (8 mjeseci)

RF

3. fontana ipojiliπte za ptice Park Ribnjak

Leopold Klingspögl/- dopuna/obnova Zvonimir Fröhlich

1830./1831.- obnovljena 1947. - radi (8 mjeseci) PF

4. Bogorodica s Ëetiri anela, fontana Kaptol

Herman Bollé/- skulpture Anton Dominik

Fernkorn

1878.- obnovljena 1991.

- radi (8 mjeseci) RF

5. Manduπevac, fontana

Trgbana Josipa JelaËiÊa

Mihajlo Kranjc,Branko Silain, Berislav

©erbetiÊ1987. - radi cijelu

godinu RF

6. Zdenac æivota, fontana

Trgmarπala Tita

- skulptura Ivan MeπtroviÊ, - urbanistiËko rjeπenje

Ignjat Fischer

1905./1912.obnovljena 1991.

- radi cijelu godinu RF

7. Ribar sa zmijom/Borba, fontana Jezuitski trg

-skulptura Simeon RoksandiÊ, - Viktor KovaËiÊ,

Hugo Ehrlich

skulptura 1906./postava 1911.

- obnovljena 1991. i 2004.- radi RF

8.DjeËak/

Manekenpis,fontana

SvaËiÊev trg

- skulptura Antun AugustinËiÊ,

- hortikulturno rjeπenjeZvonimir Kani

1950./1954.- obnovljena 1996. - radi (8 mjeseci) PF

9.Naπe more/©ubiÊevac,

fontana©ubiÊeva ulica

Æelimir Janeπ,hortikulturno rjeπenje Dragutin

Kiπ

1937./1947.- obnovljena 1965. - radi (8 mjeseci) RF

10. Zdenac mladosti, fontana

Zagorska/Selska cesta(Ciglenica)

Tomislav Ostoja,hortikulturno rjeπenje

Hasan DrljeviÊ1976. - radi (8 mjeseci) PF

11. fontana KliniËka bolnica Dubrava nepoznat nepoznata - radi (povremeno) RF

12. Blizanci - istok, fontana

Trg Nikole ©ubiÊa Zrinskog

nepoznat, inicijatorGradski graevni ured

1894.- obnovljena 1975./1979.

i 1994.- radi (8 mjeseci) RF

13. Blizanci - zapad, fontana

Trg Nikole ©ubiÊa Zrinskog

nepoznat, inicijatorGradski graevni ured

1894.- obnovljena 1975./1979.

i 1994.- radi (8 mjeseci) RF

14. fontana Trg kralja Tomislava nepoznat, inicijatorGradski graevni ured

1895.-obnovljena 1999. - radi (8 mjeseci) RF

15. fontana TreπnjevaËki trg Dinko Tabain 1987. - radi PF

16. fontana Ulica Izidora Krπnjavoga, Hotel Westin Ivan Valek 1995. - radi RF

17. fontanaTrg Stjepana RadiÊa,Koncertna dvorana

V. Lisinski

Marijan Haberle, Minka JurkoviÊ-Haberle, Tatiana

Zdvorak Erlich

1963./1973.- obnovljena 2006. - radi RF

18. Fontana s tuËkom, fontana

MeπtroviÊev trg,Zaprue

skulptura Ante OrliÊ,urbanistiËko rjeπenje

Petar Vovk1972. - radi PF

153Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

Redni broj Naziv, vrsta Lokacija Autor Godina izgradnje Razdoblje rada Napomena

19. fontana MeπtroviÊev trg, Zaprue Dragutin Kiπ, Petar Vovk 1972. - radi PF

20. fontana Trg Drage Iblera Jelena ÆupaniÊ,Ivan Valek 1998. - radi cijele

godine RF

21. Kaskade, fontana Park Bartula KaπiÊa Zoran Hebar 1991. - radi (8 mjeseci) RF

22. fontana Jarun,Park prijateljstva 1 nepoznat 1998. - radi (8 mjeseci) RF

23.Elegija/UskrsnuÊe/

»eænjafontana

Rokov perivoj

skulptura Robert Frangeπ-MihanoviÊ,

idejno rjeπenjeMihajlo Kranjc

1911./1994. - radi (8 mjeseci) PF

24. fontana StarËeviÊev trgDragutin Kiπ,

Ivan Valek, Zoran JerËinoviÊ, Gabrijela Kiπ-JerËinoviÊ

1994. - radi cijele godine RF

25. fontana Trg hrvatskih velikana - sjever Mihajlo Kranjc 1994. - radi cijele

godine RF

26. fontana Trg hrvatskih velikana - jug Mihajlo Kranjc 1994. - radi cijele

godine RF

27. Igre s vodom, fontana Trg sportova Lujo Lozica 1987. - radi (8 mjeseci) RF

28. Pilo, fontana Vlaπka ulica,Crkva sv. Petra Mihajlo Kranjc 1994. - radi (8 mjeseci) RF

29. fontana RadniËka cesta 44- istok Ivan Valek 2006. - radi (povremeno) RF

30. fontana RadniËka cesta 44 - zapad Ivan Valek 2006. - radi (povremeno) RF

31. fontanaIvaniÊgradska 52

-spomenik braniteljima u Domovinskom ratu

Mihajlo Kranjc 2000. - radi cijele godine RF

32. fontanaIvaniÊgradska bb

- ispred crkve Augustina KaæotiÊa

Boris Maguπ 2008. - radi RF

33. fontana Trg sijeËanjskih ærtava, Kustoπija nepoznat 1999. - radi (8 mjeseci) RF

34. fontana Nova ves,Kaptol centar Draæen JankoviÊ 2000. - radi RF

35. fontana Nova ves,Kaptol centar Draæen JankoviÊ 2000. - radi RF

36. fontana Nova ves,Kaptol centar Draæen JankoviÊ 2000. - radi RF

37. fontana TkalËiÊeva ulicaKaptol centar Draæen JankoviÊ 2000. - radi RF

38. fontana Trg Draæena PetroviÊaispred dvorane Cibone Marijan i Andreja HræiÊ 2007. - radi (povremeno) RF

39. fontana Kvaternikov trg Miroslav Geng 2008. - radi RF

40. fontana ©etaliπte 150. brigade Hrvatske vojske, Oranice

Nina Kelava,Zoran Hebar 2007. - radi RF

41. fontana Tuπkanac- iznad garaæe

Arhitektonsko-projektni zavod, Ivan Valek 2008. - radi RF

42. fontanaAvenija

VeÊeslava HoljevcaAvenue Mall

Christal Fountain 2007. - radi(povremeno) RF

43. fontana Kontakova ulicaSavski gaj - ispred crkve nepoznat 2007. - radi PF

44. fontanaTrg ærtava faπizma 11Studentski dom Ivan

MeπtroviÊnepoznat nepoznata - radi PF

45. fontana Trg Slavoljuba Penkale nepoznat 2008. - radi PF

46. fontana Ulica grada Dubrovnika 32 Boris Nemeth,Marijan HræiÊ 1997. - radi RF

47. fontana Trg Dragutina DomjaniÊaSesvete Branko KelËec 1989. - radi PF

154 Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

B/ NE RADE - IZVAN FUNKCIJE SU

Redni broj Naziv, vrsta Lokacija Autor Godina izgradnje

1. fontana Ilica 34 Kuno Waidmann 1887.

2. KozmiËki ciklus vode, fontana Trg kralja Petra Kreπimira IV.

Ciril JegliË, Josip Seissel,skulptura uz fontanu DjeËak s lutkom

Emil Bohutinsky

1935.1939.

3. Jelen, fontana Savska cesta, Studentski centar Duπan Dæamonja 1956.

4. TratinËica, fontana Ulica grada Vukovara 222/224 skulptura Marijan KockoviÊ,hortikulturno rjeπenje Dragutin Kiπ 1982.

5. fontana Krematorij Marijan HræiÊ, Zvonimir KrznariÊ, Davorin Mance 1985.

6. fontana Dalmatinska ulica 12 - dvoriπte nepoznat nepoznata

7. fontana Savska cesta 41, ZagrepËanka Slavko Jelinek, Berislav VinkoviÊ 1976.

8. »ekanje, fontana Trg Johna F. Kennedyja Mile Grgas,hortikulturno rjeπenje Dragutin Kiπ 1980.

9. fontana Oporovec, ispredvodoopskrbnog rezervoara Milena Lah 1985.

10. fontana (pojiliπte za ptice) RadniËki dol Smiljan KlaiÊ 1971. - 73.

11. fontana RadniËki dol Smiljan KlaiÊ 1971. - 73.

12. fontana Gavellina ulica, Islamski centar Dæemal »eliÊ, Mirza Goloπ 1987.

13. fontana Ilica 14Prolaz LovaËki rog

Ivan Piteπa,Ivan Valek 1996.

14. fontana Podsusedski trg, Sutinska vrela nepoznat 1987.

15. fontana TreπnjevaËki trg (juæni dio) nepoznat nepoznata

16. fontana IvaniÊgradska ulica- dvoriπte Doma zdravlja PeπËenica - autor skulpture Grga Antunac nepoznata

17.Zdenac Zodijak,

fontana(devastirana)

ZorkovaËka ulica,Park naselja Prve hrvatske πtedionice

Josip Seissel,urbanistiËko-hortikulturno rjeπenje

Ciril JegliË, Smiljan KlaiÊ1940.

Slika 15. Obnovljena fontana na Trgu Stjepana RadiÊa (snimio R. Karleuπa)

Slika 16. Malo poznata fontana kod KB Dubrava (snimio R. Karleuπa)

Slika 17. Fontana nad garaæom na koπarkaπkom igraliπtu Tuπkanac (snimio R. Karleuπa)

155Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

Slika 18. Fontana TratinËica (snimio R. Karleuπa) Slika 19. Fontana u Domu zdravlja PeπËenica (snimio R. Karleuπa)

2. FONTANE UNUTAR USTANOVA I TVRTKI (S OGRANI»ENIM PRISTUPOM)

Redni broj Naziv, vrsta Lokacija Autor Godina izgradnje Razdoblje rada Napomena

1. fontana OpatiËka 10 Herman Bollé, inicijator Izidor Krπnjavi 1890-ih - radi (povremeno) PF

2. fontana MihanoviÊeva ulica,BotaniËki vrt nepoznat 1890.

- obnovljena 1995. - radi PF

3. fontanaTrg marπala Tita,

atrij Muzeja za umjetnost i obrt

Ivan RendiÊ,idejno rjeπenje Branko Silain

1881./1990. danaπnje stanje 1995. - radi RF

4. fontana StarËeviÊev trgImportanne centar N. Tiπka 1994. - radi RF

5. fontanaUlica sv. Duha 31

- dvoriπte crkve Sv. Antuna Padovanskog

Boris Nemeth, Ivan Valek 1994. - radi

(povremeno) RF

6. fontana Ulica sv. Duha 31- vrt samostana Samuela PremuæiÊ 2003. - radi RF

7. MaslaËak, fontana Frankopanska ulicaLeksikografski zavod

Ivan Valek,Dragutin Kiπ 1996. - radi (povremeno) RF

8. fontana Kaptol 7- dvoriπte nepoznat nepoznata - radi PF

9. fontana PataËiÊkina ulica bb- dvoriπte nepoznat nepoznata - radi PF

10. fontana StarËeviÊev trgImportanne centar

Mladen Ivanko,tehnologija Ivan Valek 1997. - radi RF

11. fontana Trg Drage Iblera bbImportanne galerija

Mladen Ivanko, tehnologija Ivan Valek 1999. - radi RF

12. fontana JuriπiÊeva ulica 19Rotonda

Mladen Ivanko,tehnologija Ivan Valek 1994. - radi RF

13. fontana Ulica grada Vukovara 269 b TrgovaËki centar Mercator

Boris Nemeth,Ivan Valek 2001. - radi RF

14. fontana VrapËanska cesta,O© Grof Janko DraπkoviÊ Ivan Valek 1995. - radi

(povremeno) PF

156 Hrvatske vode, 17 (2009) 68

StruËni prilozi

3. FONTANE KOJE VI©E NE POSTOJE

Redni broj Naziv, vrsta Lokacija Autor Godina izgradnje Napomena

1. »unak, fontana Zavrtnica,bivπa tvornica Pobjeda nepoznat 1959.

2. fontana Remetinec Branko Berc 1959./1960. - na istoj lokaciji - igraliπte za djecu

3. fontanaUlica Izidora Krπnjavoga,

Hotel Westin(prije Intercontinental)

- A. RotkviÊ- Nikola Polak

1987./88.nepoznata

-prvotna, - druga

- danas - izgraena nova fontana (vidi br. 1.A.16.)

4. fontana Ilica 224 ZagrebaËka pivovara nepoznat nepoznata

5. fontana Jezero Jarun Ivan Valek 1996.

6. fontana Savska cesta, Teatar ITD nepoznat nepoznata

7. fontana Glavni kolodvor- ispred pothodnika B. ©tern 1973.

8. fontana Susedsko polje,Tvornica Rapid Zlatko ZlatiÊ 1987.

9. fontana Kvaternikov trg nepoznat nepoznata

Slika 20. Zapadni Blizanac na Zrinjevcu (snimio R. Karleuπa)

Slika 21. Ugoda u Centru Kaptol (snimio R. Karleuπa)

NAPOMENA:

A/ Ovaj popis sastavljen je prema raspoloæivim podacima; navedene su i godine obnove tamo gdje su obavljene. Primijenjen je kriterij podjele na:

1. Javne fontane - dostupne graanima bez posebnih ograniËenja, i to one koje a. rade - aktivne, b. ne rade - izvan funkcije su;

2. Fontane unutar ustanova i tvrtki (s ograniËenim pristupom);

3. Fontane koje viπe ne postoje.

B/ Dio fontana u Zagrebu redovito odræava ZagrebaËki holding, Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, a prema naËinu rada fontana razlikuju se:

1. ProtoËne (nereverzibilne) fontane (imaju izravni prikljuËak na javnu vodoopskrbnu mreæu) - rade 8 mjeseci - od 15. oæujka do 15. studenoga - oznaka PF,

2. Reverzibilne fontane (imaju recirkulaciju vode za koju koriste elektriËne crpke) - dio reverzibilnih fontana radi cijelu godinu, a dio tih fontana 8 mjeseci - od 15. oæujka do 15. studenoga - oznaka RF.