Download - fizika – fizika – 2 Vježba 263 Žarulja od 30 W povezana je paralelno sa žaruljom od35 W i priklju čena na gradsku mrežu od 220 V. Koliki je ukupni otpor?fizika – 3 2. Zadatak

Transcript

fizika – www.halapa.com

1

1.

Zadatak 289 (Katy, medicinska škola)

U središtu nabijene metalne kugle polumjera 3 cm potencijal iznosi 600 V. Točka T udaljena je 6 cm od površine kugle. Kolika je razlika potencijala između središta kugle i točke T?

6 cm T

. 200 . . 600 . 800400A V B C V D VV

Rješenje 289

r = 3 cm = 0.03 m, φ1 = 600 V, x = 6 cm = 0.06 m, R = r + x = 0.09 m, φ1 – φ2 = ?

Električni potencijal (oznaka φ) je skalarna fizikalna veličina koja opisuje potencijalnu energiju električki nabijene čestice u statičkom električnom polju. Ako je izvor električnog polja točkasta množina naboja Q ili nabijena kugla, onda je potencijal u točki na udaljenosti r od naboja, odnosno središta kugle, za vakuum jednak

,Q

kr

ϕ = ⋅

gdje je 2

1 99 10 2 .

4

N mk

Cπ ε

⋅= ≈ ⋅

⋅ ⋅

Potencijal u unutrašnjosti kugle je konstantan i jednak onom na površini.

R = r + x

r x = 6 cm T

podijelimo

jednadžbe

1 2 2 2

1 1 12

Q Qk

Qk

Rk

rr RQ QQ R

kkr

krR

ϕ ϕ ϕ ϕ

ϕ ϕ ϕϕ

= ⋅ ⋅ ⋅

⇒ ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ ⋅ ⋅= ⋅

/ 12 .2 11

r r

R Rϕ

ϕϕ ϕ

ϕ⇒ = ⇒ = ⋅⋅

Razlika potencijala iznosi:

fizika – www.halapa.com

2

0.031 600 1 400 .1 2 1 1 1 2 1 0.09

r r mV V

R R mϕ ϕ ϕ ϕ ϕ ϕ ϕ

− = − ⋅ ⇒ − = ⋅ − = ⋅ − =

Odgovor je pod B.

Vježba 289

U središtu nabijene metalne kugle polumjera 3 cm potencijal iznosi 300 V. Točka T udaljena je 6 cm od površine kugle. Kolika je razlika potencijala između središta kugle i točke T?

6 cm T

. 200 . . 600 . 800400A V B C V D VV

Rezultat: A.

fizika – www.halapa.com

3

2.

Zadatak 440 (Maturant, strukovna škola)

Nastavnik je u razred donio dva balona jednakih volumena, jedan napunjen helijem, a drugi napunjen zrakom. Koja od navedenih tvrdnja vrijedi za iznos sile uzgona na pojedini balon?

. Iznos sile uzgona veći je na balon napunjen helijem.A

. Iznos sile uzgona veći je na balon napunjen zrakom.B

. Iznos sile uzgona jednak je na oba balona.C . Sila uzgona ne djeluje na balon napunjen zrakom.D

Rješenje 440

V1= V2 = V

Budući da tlak u fluidu ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u fluid djeluje fluid odozdo većom silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usmjerena prema površini fluida, a iznos te sile jednak je težini fluida koju je tijelo istisnulo svojim obujmom. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:

,F g Vuz fρ= ⋅ ⋅

gdje je ρf gustoća fluida, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u fluid postaje lakše za iznos težine fluida koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu.

Budući da baloni imaju jednake volumene, a u istom su fluidu (zraku), iznos sile uzgona jednak je na oba balona. Odgovor je pod C.

Vježba 440

Odmor!

Rezultat: …

fizika – www.halapa.com

4

3.

Zadatak 158 (Marta, srednja škola)

Kolika bi morala biti gustoća materijala da sila kugli u dodiru promjera 1 m bude jednaka 10-4 N?

Rješenje 158

m1= m2 = m, 2 · r = 1 m => r = 0.5 m, F = 10-4 N, ρ = ?

Opći zakon gravitacije: Ako se bilo koja dva tijela masa m1 i m2 nalaze u međusobnoj udaljenosti r, među njima djeluje privlačna gravitacijska sila čiji je iznos

1 ,22

m mF G

r

⋅= ⋅

gdje je G gravitacijska konstanta koja ima jednaku vrijednost za privlačenje između bilo koja dva tijela.

2116. 7 .6 10

2N m

G

kg

⋅−= ⋅

Taj zakon zovemo općim zakonom gravitacije. Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera mase tijela i njegova obujma

.m

m VV

ρ ρ= ⇒ = ⋅

Kugla polumjera r ima obujam (volumen): 3

.4

3V r π= ⋅ ⋅

rr

d

Ako je r polumjer kugli tada je udaljenost njihovih središta d = 2 · r. Masa kugli je

4 3 .1 2 3m m m m V m rρ ρ π= = ⇒ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅ ⋅

Uvrstimo li to u izraz

1 2 ,2

m mF G

d

⋅= ⋅

dobivamo:

fizika – www.halapa.com

5

( )

2 2 2 2

2 2 2 2 24 4 4/

2

24m m m m m mF G F G F G G F G F

d r r rr

r

G

⋅= ⋅ ⇒ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⇒ ⋅ = ⇒

⋅ ⋅ ⋅⋅

⋅⋅

2 2 24 4 42 2 / 2r F r F r F F

m m m m rG G G G

⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⋅ ⋅ ⇒

4 33 4 43 3 /3

243 33

2F F

r r r rG G

m rr

ρ ρ πππ

π ρ

⇒ ⇒ ⋅ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ ⇒ = ⋅ ⋅

⋅⋅ ⋅

( )

43 3 102339 .

2 2 2 32 2 0.5 116.67 102

F N kg

Gr N m mm

kg

ρπ π

⇒ = ⋅ = ⋅ =⋅ ⋅ ⋅⋅ ⋅ −

Vježba 158

Kolika bi morala biti gustoća materijala da sila kugli u dodiru promjera 2 m bude jednaka 10-4 N?

Rezultat: 585 kg / m3.

fizika – www.halapa.com

6

4.

Zadatak 277 (Agent001, средно училиште)

Колку пати побрзо треба да се врти Земјата околу својата замислена оска за на екваторот да се најдеме во безтежинска состојба? (радиусот на Земјата r = 6.38 · 106 m, бесплатно забрзување на падот g = 9.81 m / s2, времето на една револуција на Земјата околу една оска T = 24 h = 24 · 3600 s = 86400 s)

Rješenje 277

r = 6.38 · 106 m, g = 9.81 m / s2, T = 86400 s, 1 ?f

f=

Frekvencija f je broj ophoda (titraja) u jedinici vremena (u 1 sekundi). Perioda T je vrijeme jednog ophoda (titraja). Između frekvencije f i periode T postoji sveza:

11 .

1T f T f

f T⋅ = ⇒ = ⇒ =

Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže.

.G m g= ⋅ Na tijelo mase m koje se nalazi u blizini Zemljine površine djeluje vertikalno prema dolje sila teža G = m · g koja je rezultanta gravitacijske i centrifugalne sile zbog vrtnje Zemlje oko svoje osi. U većini slučajeva može se zanemariti utjecaj centrifugalne sile i uzeti da je sila teža jednaka gravitacijskoj sili. Da bi se tijelo, mase m, gibalo po kružnici, polumjera r, potrebno je da na nj djeluje centripetalna sila:

2 24 ,F m r fcp π= ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

gdje je f frekvencija (broj okreta u jedinici vremena). Centripetalna sila ima smjer prema središtu kružnice. U sustavu koji se giba po kružnici pojavljuje se centrifugalna sila po iznosu jednaka

2 24 ,F m r fcf

π= ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

a u smjeru od središta kružnice.

Budući da se Zemlja za 24 h jednom okrene oko svoje osi, njezina frekvencija je

1 1 151.16 10 .86400

fT s s

−= = = ⋅

Računamo novu frekvenciju f1. Da bismo na ekvatoru osjećali bestežinsko stanje mora biti:

2 2 2 24 4 11

/24

1F G m r f m g m r f m gcf

m rππ π= ⇒ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

⋅⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

⋅⋅

⋅= ⇒

/12 2

1 1 1 12 2 2 24 4 4

g g g gf f f f

rr r r ππ π π⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⋅ =

⋅⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

9.8121 141.97 10 .62 6.38 10

m

s

smπ

−= ⋅ = ⋅

⋅ ⋅

Gledamo omjer:

fizika – www.halapa.com

7

141.97 101 1 17.

151.16 10

f fs

f f

s

−⋅

= ⇒ =−

Земјата треба да се сврти 17 пати побрзо.

Vježba 277

Odmor!

Rezultat: …

fizika – www.halapa.com

8

5.

Zadatak 157 (Agent001, средно училиште)

Сателит се движи околу Земјата на оддалеченост од 1700 km. Колкава е брзината? (радиусот на Земјата R = 6400 km, масата на Земјата M = 6 · 1024 kg)

Rješenje 157

h = 1700 km = 1.7 · 106 m, R = 6400 km = 6.4 · 106 m, M = 6 · 1024 kg, v = ? Opći zakon gravitacije: Ako se bilo koja dva tijela masa m1 i m2 nalaze u međusobnoj udaljenosti r, među njima djeluje privlačna gravitacijska sila čiji je iznos

1 ,22

m mF G

r

⋅= ⋅

gdje je G gravitacijska konstanta koja ima jednaku vrijednost za privlačenje između bilo koja dva tijela.

2116. 7 .6 10

2N m

G

kg

⋅−= ⋅

Taj zakon zovemo općim zakonom gravitacije. Da bi se tijelo, mase m, gibalo po kružnici, polumjera r, potrebno je da na nj djeluje centripetalna sila:

,2

vF mcp

r= ⋅

gdje je v obodna ili linearna brzina.

Sila gravitacije između satelita mase m i Zemlje mase M na udaljenosti R + h mora biti jednaka centripetalnoj sili na satelit na udaljenosti R + h od središta vrtnje:

( ) ( )

22

/2 2

2m v m M m v m M M

F F G G v GcpR h R

R h

hh h m R hR R

⋅ ⋅ ⋅ ⋅= ⇒ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⇒ = ⋅ ⇒

+ +

+⋅

++ +

2 246 102 116.67 102 6 66.4 10 1.7 10

/M M N m kg

v G v GR h R h kg m m

⋅ ⋅−⇒ = ⋅ ⇒ = ⋅ = ⋅ ⋅ =

+ + ⋅ + ⋅

7029 .m

s=

Vježba 157

Odmor!

Rezultat: …

fizika – www.halapa.com

9

6.

Zadatak 337 (Ena, srednja škola)

Jedno njihalo učini 20, a drugo 26 titraja u sekundi. Kako se odnose njihove dužine?

Rješenje 337

T1 = 20 s, T2 = 26 s, l1 : l2 = ?

Matematičko njihalo je njihalo (zamišljeno) koje ima nerastegljivu nit bez mase i kojega je masa kuglice koja njiše koncentrirana u jednoj točki. Uz male amplitude takvo njihalo izvodi harmoničke titraje. Vrijeme jednog titraja matematičkog njihala jest

2 ,l

Tg

π= ⋅ ⋅

gdje je l duljina njihala, a g akceleracija slobodnog pada.

2podijelimo

jednadžb

1 1 12 211 1

2 22 22 222

e2

l l lT

T Tg g g

T Tl llT

g gg

π π π

πππ

= ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

⇒ ⇒ = ⇒ = ⇒

⋅ ⋅ ⋅ ⋅= ⋅ ⋅

1 1 1

1 1 1 1 1 1 1

2 22 2 2 2 2 2 22

2/

l l l

T T T T l T lg g

l lT T T T l T ll

g

g

g g

⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒

22 2 2 2 2201 1 1 1 1 1 1 12

20

262 2 2 2 2 2 2 2 6

T l T l l T l ls

T l T l l T l s l

s

s⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒

210 1001 1 .13 1692 2

l l

l l⇒ = ⇒ =

Vježba 337

Jedno njihalo učini 20, a drugo 22 titraja u sekundi. Kako se odnose njihove dužine?

Rezultat: l1 : l2 = 100 : 121.

fizika – www.halapa.com

10

7.

Zadatak 338 (Ena, srednja škola)

Uteg mase m titra na elastičnoj opruzi periodom od 1.25 s. Dodamo li tom utegu drugi uteg mase 0.5 kg perioda titranja poveća se na 2.5 s. Kolika je masa m prvog tijela?

Rješenje 338

m1 = m, T1 = 1.25 s, m2 = 0.5 kg, T2 = 2.5 s, m = ?

Harmoničko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = – k · s ili neke druge sile proporcionalne elongaciji. Tada je perioda titranja:

2 .m

Tk

π= ⋅

Ova formula upotrebljava se obično kod titranja mase m koje nastaje djelovanjem elastične sile opruge; k je konstanta opruge (a znači silu potrebnu za jedinično produljenje opruge). Općenito, k je faktor proporcionalnosti između sile i elongacije.

Iz uvjeta zadatka dobije se:

1 22 11

21 2 2

podijelimo

jednadž

2

e2

b

2

m mTT

kk

m mm mTT

kk

ππ

ππ

= ⋅ ⋅= ⋅ ⋅

⇒ ⇒ ⇒++

= ⋅ ⋅= ⋅ ⋅

2 2 222 2

22

121 12

m m m m m m

T T Tk k k

T T Tm m m

k k k

π

π

π

π

+ + +⋅ ⋅ ⋅ ⋅

⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒

⋅ ⋅ ⋅ ⋅

2 22 2 2 2 2 2

1 1 1/

1

2k

k

m m m m

T T T m m T m mk

m mT T T m T m

k

+ +

+ +⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒

2 2 22 2 2 2 2

21 1 1

/T m m T m m T

m m mT

mm T m T

+ +⇒ = ⇒ = ⇒ ⋅ = + ⇒⋅

2 22 2 12 21 1

T Tm m m m m

T T⇒ ⋅ − = ⇒ ⋅ − = ⇒

20.52 21 0.167 .2 2 2

2.51 2 11

1/

22 11

1.251

T

T

T m kgm m m kg

TsT

sT

⇒ ⋅ − = ⇒ = =

=

fizika – www.halapa.com

11

Vježba 338

Uteg mase m titra na elastičnoj opruzi periodom od 2.5 s. Dodamo li tom utegu drugi uteg mase 0.5 kg perioda titranja poveća se na 5 s. Kolika je masa m prvog tijela?

Rezultat: 0.167 kg.

fizika – www.halapa.com

12

8.

Zadatak 439 (Maturant, tehnička škola)

Komad aluminija je obješen na niti i zatim potpuno uronjen u posudu s vodom. Ako je masa aluminija 1 kg, a njegova gustoća 2.7 · 103 kg / m3, koliki je omjer napetosti niti prije i poslije uranjanja? (gustoća vode ρ1 = 1000 kg / m3)

. 2.7 .1 . 3.7 .1.59A B C D

Rješenje 439

m = 1 kg ρ = 2.7 · 103 kg / m3, ρ1 = 1000 kg / m3, ?G

G Fuz=

Gustoću ρ neke tvari možemo naći iz omjera (količnika) mase tijela i njegova obujma (volumena):

.m

m VV

ρ ρ= ⇒ = ⋅

Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom Newtonovu poučku

,G

G m g mg

= ⋅ ⇒ =

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usmjerena prema površini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svojim obujmom. Za uzgon vrijedi Arhimedov zakon:

,F g Vuz tρ= ⋅ ⋅

gdje je ρt gustoća tekućine, g ubrzanje sile teže, V obujam uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu.

Prije uranjanja napetost niti po iznosu jednaka je težini tijela G. Nakon uranjanja napetost niti je umanjena za iznos sile uzgona Fuz i iznosi G – Fuz. Gledamo omjer:

( ) ( )1 1 1 1

G m g V g V g

G F m g g V V g g V g Vu

V

Vz

g

g

ρ ρ ρ

ρ ρ ρ ρ ρ ρ ρ

⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅= = = = =

− ⋅ − ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅ −

32.7 103

1.59.32.7 10 10001 3 3

kg

mkg kg

m m

ρ

ρ ρ

= = =−

⋅ −

Odgovor je pod D.

Vježba 439

Odmor!

Rezultat: …

fizika – www.halapa.com

13

9.

Zadatak 263 (Miro, tehnička škola)

Žarulja od 40 W povezana je paralelno sa žaruljom od 25 W i priključena na gradsku mrežu od 220 V. Koliki je ukupni otpor?

. 800 . 914 . 745 . 220A B C DΩ Ω Ω Ω

Rješenje 263

P1 = 40 W, P2 = 25 W, U = 220 V, R = ?

Snaga kojom se u trošilu električna energija pretvara u druge oblike energije je

2,

UP

R=

gdje je U napon između krajeva promatranog trošila, R otpor tog trošila. Ukupni otpor R što ga pruža n vodiča spojenih u paralelu možemo naći iz izraza

1 1 1 1 1...

1 2 3.

R R R R Rn

= + + + +

Recipročna vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbroju recipročnih vrijednosti paralelno vezanih otpornika. Ukupni otpor R što ga pružaju 2 vodiča spojena u paralelu možemo naći iz izraza

1 1 1 1 2

1 1 2.

2

R RR

R R R R R

⋅= + ⇒ =

+

P2

P1

U 2 2 2 2 2

11 1 2 1 2

2 22 1 122

1

1 2

1 2

2 1 22

U U U U UR

P P P P PR R

U U

R RR

R RUUR

P P P PP

= ⋅ ⋅

⇒ ⇒ = ⇒ = ⇒

+ ⋅ +=

=+

( )

2 2

22 2201 2 745 .40 252 1 1 2 1 2

1 2

1 2

1 2

U U

P P VUR R R

P P P P P P W W

P

P

PP

P

P

⋅ ⋅⇒ = ⇒ = ⇒ = = = Ω

+ + + +

⋅ ⋅

Odgovor je pod C.

fizika – www.halapa.com

14

Vježba 263

Žarulja od 30 W povezana je paralelno sa žaruljom od35 W i priključena na gradsku mrežu od 220 V. Koliki je ukupni otpor?

. 800 . 914 . 745 . 220A B C DΩ Ω Ω Ω

Rezultat: C.

fizika – www.halapa.com

15

10.

Zadatak 438 (Josip, maturant)

Balon ukupne mase 200 kg spušta se konstantnom brzinom. Kolika je masa balasta koji treba izbaciti da bi se balon podizao jednakom brzinom? Sila uzgona iznosi 1800 N. (ubrzanje slobodnog pada g = 9.81 m / s2)

. 25 . 29 . 33 . 37A kg B kg C kg D kg Rješenje 438

m = 200 kg v = konst., Fuz = 1800 N, g = 9.81 m / s2, m1 = ?

Akceleracija kojom tijela padaju na Zemlju naziva se akceleracijom slobodnog pada. Prema drugom Newtonovu poučku

,G

G m g mg

= ⋅ ⇒ =

gdje je G sila teža, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na istome mjestu na Zemlji jednaka. Težina tijela jest sila kojom tijelo zbog Zemljina privlačenja djeluje na horizontalnu podlogu ili ovjes. Za slučaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, težina tijela je veličinom jednaka sili teže. Budući da tlak u tekućini ovisi o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo većom silom nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je sila usmjerena prema površini tekućine, a iznos te sile jednak je težini tekućine koju je tijelo istisnulo svojim obujmom. Tijelo uronjeno u tekućinu postaje lakše za iznos težine tekućine koju je istisnulo svojim obujmom. Težina tijela uronjenog u fluid manja je za silu uzgona od težine tijela u vakuumu. Prvi Newtonov poučak Ako na tijelo ne djeluje nikakva sila ili je rezultanta svih sila jednaka nuli, tijelo miruje ili se giba jednoliko po pravcu. Zato kažemo da je tijelo tromo.

F

Fuz

m ⋅⋅⋅⋅ g

m

Kada se balon spušta, zbroj sile uzgona Fuz i otpora zraka F jednak je težini m · g.

.F F m g F m g Fuz uz+ = ⋅ ⇒ = ⋅ −

fizika – www.halapa.com

16

F

Fuz

m - m1(((( )))) ⋅⋅⋅⋅ g

m - m1

Izbacimo li balast mase m1 balon se podiže. Zbroj otpora zraka F i same težine balona (m – m1) · g jednak je sili uzgona Fuz.

( ) ( ) .1 1 1F m m g F F F m m g F F m g m guz uz uz+ − ⋅ = ⇒ = − − ⋅ ⇒ = − ⋅ + ⋅

Iz sustava jednadžba izračunamo m1.

11

F m g Fuzm g F F m g m guz uzF F m g m guz

= ⋅ − ⇒ ⋅ − = − ⋅ + ⋅ ⇒

= − ⋅ + ⋅

2 2 2 21 1 1m g F F m g m g m g F m g m g m g Fuz uz uz uz⇒ ⋅ − − + ⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ ⋅ − ⋅ = ⋅ ⇒ ⋅ = ⋅ ⋅ − ⋅ ⇒

2 2 2 2 21 1 11

/F Fuz uzm g m g F m m m muzgg g

⇒ ⋅ = ⋅ ⋅ − ⋅ ⇒ = ⋅ − ⋅ ⇒ = ⋅ −

⋅ =

18002 200 33 .

9.812

Nkg kg

m

s

= ⋅ − =

Odgovor je pod C.

Vježba 438

Balon ukupne mase 196 kg spušta se konstantnom brzinom. Kolika je masa balasta koji treba izbaciti da bi se balon podizao jednakom brzinom? Sila uzgona iznosi 1800 N. (ubrzanje slobodnog pada g = 9.81 m / s2)

. 25 . 29 . 33 . 37A kg B kg C kg D kg

Rezultat: A.