Download - Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Transcript
Page 1: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

»asopis za popularizaciju πumarstva

Godina X.,Zagreb,studeni2006.

ISSN 1330-6480

broj

119

Energijaizbiomase jebuduÊnost 5

Godinakoja se neÊepamtiti popoæarima 10

Kakogospodaritis privatnimπumama 12

U gradustotinu tornjeva 26

Page 2: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

MjeseËnik flHrvatske πume« IzdavaË: flHrvatske πume« d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:Darko Beuk

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena DevËiÊ-Buzov, Antun Z. LonËariÊ, Miroslav Mrkobrad, Vesna Pleπei Ivica TomiÊ

UreivaËki odbor:predsjednik Branko MeπtriÊ, Ivan HodiÊ, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, »edomir KriæmaniÊ, Æeljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. VukotinoviÊa 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101

e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredniπtvo se ne mora uvijekslagati s miπljenjima autora teksta.

Priprema i tisak: AKD, Zagreb, Savska c. 31

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treÊina stranice (1/3) 1200 kn;Ëetvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicunije moguÊe dijeliti).U ovu cijenu nije uraËunat PDVkoji plaÊa oglaπivaË.

Naslovna stranica:Druπtvo ljubitelja πeπiraÆeljko GubijanZadnja stranica:Magla svuda oko nas...Branko MeπtriÊ

Page 3: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

1

STUDENI

Tko totamo izvozi

Nije nam obiËaj u Ëasopisu baviti se tuim temama i problemima (toga i sami imamo!). Ipak, s obzirom na to da su πumarstvo i drvna industrija sudbinski vezani i da im se interesi isprepleÊu, o Ëemu je bilo rijeËi na joπ jednom Poslovnom klubu u sklopu posljednje Ambiente (10.listopada), evo nekoliko povrh svega indikativnih podataka koji su se Ëuli na skupu.

Kada se, dakle, do kosti ogole odnosi, nesporazumi, pa i optuæbe (u stilu: sirovina je skupa; ne rasporeuje se, pazite, ne kaæe se ne prodaje se, pravedno; tko zapravo finalizira robu, itd.) ostaju dva pitanja - cijene i koliËine hrasta luænjaka.

NeÊemo previπe o cijenama jer one su, poznato je, najveÊim dijelom odreene viπegodiπnjim ugovorima s velikim drvopreraivaËima, a tek neznatan dio robe ide na licitacije. Dakako da je onomu tko kupuje uvijek preskupo, a onaj koji prodaje æeli viπe! To je upravo zakon træiπta koje, treba podvuÊi, u ovom sektoru joπ uvijek ne postoji. Na svoj naËin to je pojasnio i ministar »obankoviÊ rekavπi, kada su se iz redova nekih drvopreraivaËa (TVIN) Ëule ocjene o dobroj suradnji s Hrvatskim πumama, da je to zasluga (i) Vlade RH jer Hrvatske πume provode njezinu politiku kojoj najvaæniji cilj nije ostvarivanje velike dobiti i profi ta Hrvatskih πuma, nego pozitivno poslovanje i uredno opsluæivanje drvopreraivaËa.

Da s opskrbom sirovinama nema prevelikih problema potvruju i dru-gi preraivaËi, no ima ih u podruËju raspodjele i dalje, plasmana hrasta luænjaka. Za najvrjednijom vrstom drva hrvatskih πuma iznimno je ve-lika potraænja i strogo ograniËene koliËine. Problem nastaje kada i ono πto kupe drvopreraivaËi najveÊim dijelom ne finaliziraju nego ra-zliËitim (tajnim, znanim i neznanim) kanalima kao rezana, iznimno skupa graa zavrπi u izvozu! Pa se ople-menjena, ili kao namjeπtaj, vraÊa na hrvatsko træiπte! ReËeno je “da se zna πto se dogaa s najvrjednijim sortimentima i piljenom graom, no da se to ne moæe rijeπiti preko noÊi”. A dogaa se sljedeÊe - hrastova graa je hit, iznesen je podatak da je do kraja kolovoza izvezeno oko 70 tisuÊa kubika piljene grae, a da bi do kraja godine ta brojka mogla doseÊi i 100 tisuÊa! Osnovane su i komisije pri Ministarstvu koje ispituju stanje. Tko, πto, kada, kako. I utvrdile su da, pazite sad, za 90 posto tvrtki koje izvoze nisu ni Ëuli!

Za pretpostaviti je da Êe se i to saznati i jednom razrijeπiti. No dobro je znati da to ne rade Hrvatske πume, koje se tu i tamo, doduπe sve manje, zna optuæiti “da samo sijeku i izvoze trupce...” (m)

2. - 3.2. - 3. EUROPSKO ©UMARSTVO Træiπte drva na vrhuncu4.4. OBNOVA ©UMA Skupljene rekordne koliËine æira, za πto je osigurano viπe od 20 milijuna kuna5. - 8.5. - 8. BIOENERGIJA Energija iz biomase je buduÊnost7.7. Izloæba opreme8. - 10.8. - 10. ZA©TITA ©UMA Utjecaj ugljikovodika na πumski ekosustav naftno-plinskog polja Æutica10. - 11.10. - 11. POÆARI 2006. Godina koja se neÊe pamtiti po poæarima!11.11. Mjere zaπtite πuma u sljedeÊem razdoblju12. - 13.12. - 13. PRIVATNE ©UME Kako gospodarenje u privatnim πumama podiÊi na viπu razinu14. - 16.14. - 16. MED / ©UMSKI PROIZVOD PËele osiguravaju opstanak mnogih πumskih vrsta16.16. KOPA»KI RIT Je li cestovni koridor “C5” sretno rjeπenje za KopaËki rit?18. - 19.18. - 19. HRVATSKI KRAJEVI Spoj povijesti i sadaπnjosti u crikveniËkom zaleu20. - 22.20. - 22. »UDESNA PRIRODA Slapovi hrvatskih rijeka i jezera pravi su izlog ljepote!23.23. ZA©TI∆ENE BILJNE VRSTE ObiËna kockavica24. - 26.24. - 26. MALA ENCIKLOPEDIJA ©UMARSTVA Hudike i lemprika (Viburnum)26. - 28.26. - 28. EUROPSKE METROPOLE U gradu stotinu tornjeva29.29. LJEKOVITO BILJE LijeËi oËi i upale, simbol nebeske sreÊe30. - 31.30. - 31. HRVATSKI KRAJEVI Rijeka koja spaja ljude s obje strane granice32. - 33.32. - 33. LOVSTVO OhrabrujuÊa jesen u baranjskom loviπtu34.34. RIBOLOV Nosara35.35. DOGA–AJI Spojena zelena turistiËka transverzala36.36. SPORT Sportska druæenja su potreb(n)a37.37. KULTURA Razvoj oblika i kvalitete tamburice38.38. ZDRAVI ÆIVOT Kako si sam pomoÊi?39.39. ZDRAVA HRANA Divlja ruæa (πipak) PODRIJETLO HRVATSKIH NAZIVA MJESECI - Studeni40.40. TURISTI»KA RAZGLEDNICA KamaËnik - zaπtiÊeni krajolik

Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

u ovom broju

Page 4: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 • studeni 2006.Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME2

Træiπte Træiπte Træiπte drva na vrhuncu7. KONFERENCIJA EUROPSKIH DRÆAVNIH ©UMARSKIH ORGANIZACIJA, BRA©OV, RUJAN 2006.

Srednjoeuropsko træiπte drva biljeæi golemi porast potaknut ponajviπe potraænjom za drvom za energetsku uporabu, pa se cijena tih sortimenata ponegdje i udvostruËila,a potraænja uvelike premaπuje raspoloæivu ponudu. To je posljedica velikog strateπkog zaokreta prema izvorima obnovljive energije, a moæe se oËekivati da Êe potraænja za energetskim drvom i dalje rasti. To se ne odnosi na one tranzicijske zemlje u kojima dræava joπ uvijek bitno utjeËe na cijene. O tome je, meu ostalim, bilo rijeËi na Konferenciji europskih dræavnih πumarskih organizacija u Rumunjskoj

europsko πumarstvoeuropsko πumarstvo

Page 5: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

3Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

drva na vrhuncuTræiπte drvadrva na vrhuncu na vrhuncu

Piπe: Ratko MatoπeviÊFoto: R. MatoπeviÊ

U Braπovu, u Rumunj skoj, od 26. do 29. rujna odræana je sedma po redu Konferencija eu-

ropskih dræavnih πumarskih orga-nizacija, koja je okupila pedesetak sudionika.

Na tradicionalnom sastan-ku razmijenile su se novosti i iskustva steËena u prethod-noj godini. Sudionici su rasprav-ljali o temama koje zaokupljaju dræavna πumarska poduzeÊa, najnovijim trendovima i stalnim izazovima kojima treba odgo-voriti vodeÊi raËuna o svim funkci-jama i odgovornostima dræavnog πumarstva. Osim komercijalne funkcije, dræavna πumarstva moraju i te kako voditi raËuna i o drugim Ëimbenicima, koji nisu toliko presudni za πume u privat-nom vlasniπtvu. Redovito, one πumarske organizacije koje su pravodobno odgovorile na izmi-jenjene okolnosti i restrukturirale se, na ovakvim skupovima iznose svoje proπlogodiπnje uspjehe i zavidne stope rasta.

StjeËe se dojam da je u ovoj fazi dosegnuta maksimalna granica sjeËivog etata i orga-nizacijske uËinkovitosti te da su daljnje stope rasta moguÊe samo investiranjem u druge poslove. Tako je npr. Coillte, irsko dræavno πumarsko poduzeÊe, investiralo u kupnju tvornice medijapan ploËa kapaciteta 383 000 m3, pa uz postojeÊu investiciju u proiz-vodnju OSB ploËa, njihov portfelj u drvnoj industriji djeluje impo-zantno. ÖBF, austrijsko dræavno πumarsko poduzeÊe, takoer je ostvarilo dobar rezultat (dobit 23 mil. eura) tako da je od svoga restrukturiranja 1997. do danas pridonijelo dræavnom proraËunu viπe od 180 mil. eura. Kod njih je trend smanjenja etata, ali se odliËni rezultati postiæu za-hvaljujuÊi izvanrednom stanju na træiπtu drva, osobito u srednjoj Europi. Golemi rast træiπta bio je potaknut velikom potraænjom za drvom za energetsku uporabu, pa se cijena tih sortimenata ponegdje i udvostruËila, a po-traænja premaπuje raspoloæivu

ponudu. To je posljedica velikog strateπkog zaokreta prema iz-vorima obnovljive energije, a moæe se oËekivati da Êe po-traænja za energetskim drvom i dalje rasti.

Srednjoeuropsko træiπte oblovine bilo je potaknuto i velikim novoinstaliranim kapa-citetima u Bavarskoj, ©vicarskoj i »eπkoj pa je zabiljeæen prosjeËni porast cijena trupaca od 20 posto, a zamijeÊen je i oporavak træiπta bukovine. Træiπte hrastovine je „ludovalo”, no te smo infor-macije i sami svjesni u naπem svakodnevnom radu. Kako je istaknuto u jednom izlaganju, kao priliËna suprotnost ovakvom bujnom træiπtu situacija je na træiπtima balkanskih zemalja, gdje se ovaj porast vrlo malo os-jetio. To pogotovo vrijedi za one zemlje gdje postoji visok stupanj dræavnog utjecaja na razvoj slo-bodnog træiπta.

Od takve povoljne situ-acije na træiπtu srednje Europe profitiralo je i novo europsko πumarsko poduzeÊe, Bavarske dræavne πume. Njihovo osnivanje, proπle godine, bilo je najznaËajni-ji dogaaj u dræavnom πumarstvu Europe. GospodareÊi na povrπini od 805 000 ha, uz godiπnju sjeËu od 5,4 mil. m3, Bavarske dræavne πume u prvoj su godini postoja-nja prihodovale 270 mil. eura, uz stopu profi tabilnosti od 10 posto od prodaje. PoduzeÊe zapoπljava 2900 radnika i osnovano je kako bi se optimalno iskoristio vrijedni bavarski πumski resurs, na osnovi 250-godiπnje tradicije. Dosadaπnji sustav bavarskoga dræavnog πumarstva poËivao je na velikoj πumarskoj upravi, lociranoj pri ministarstvu, u kojoj funkcije nisu bile optimizirane i gdje je profitabilna strana πumarstva Ëesto bila zanemariva-na na raËun socijalnih funkcija πuma. Na Ëelu ovog poduzeÊa je Rudolf Freidhager, Austrijanac koji je veÊ stekao iskustva u re-formskim procesima u vlastitoj zemlji.

Osim zemalja velikih pro-izvoaËa drva, bilo je zanimljivo Ëuti i izlaganja iz zemalja s raz-mjerno siromaπnim πumskim resursom kao πto je to Engleska. Kako bi upotpunili prihode, Englezi su puno truda uloæili u djelatnosti koje su vezane uz rekreativno koriπtenje πume. Tako danas u svojoj ponudi ima-ju mnoπtvo sadræaja, od iznajm-ljivanja bicikala, restorana, rekreativnih sadræaja, pa do naj-novijeg otkriÊa, iznajmljivanja πumskih povrπina za ljetne rock koncerte. Kada radite u zemlji rock and rolla, kao πumar se morate baviti i nekima do sada nezamislivim poslovima.

Rumunji su se iskazali kao odliËni organizatori, potrudivπi se da πumarski kolege ponesu najljepπe uspomene iz njihove zemlje. Hrvatske πume predstav-ljali su mr. sc. Branko Sitaπ (Direk-cija) i Ratko MatoπeviÊ (Hrvatske πume consult).

IduÊi Êe se skup za dvije go-dine odræati u ©kotskoj, iako su se buduÊi domaÊini odmah ogradili da Êe teπko nadmaπiti rumunjsku gostoljubivost.

Prirodni sokovi kao sporedni Prirodni sokovi kao sporedni πumski proizvodi Romsilveπumski proizvodi Romsilve

Srednjoeuropsko træiπte oblovine bilo je potaknuto i velikim novoinstaliranim kapacitetima u Bavarskoj, ©vicarskoj i »eπkoj tako da je zabiljeæen prosjeËni porast cijena trupaca od 20 posto, a zamijeÊen je i oporavak træiπta bukovine. Træiπte hrastovine je „ludovalo”, no te smo informacije i sami svjesni u naπem svakodnevnom radu.

Suprotnost visokom porastu cijena oblovine u Europi na træiπtima je balkanskih zemalja, gdje se taj porast vrlo malo osjetio. To pogotovo vrijedi za one zemlje gdje postoji visok stupanj dræavnog utjecaja na razvoj slobodnog træiπta.

Predstavnici dræavnih Predstavnici dræavnih πumarskih poduzeÊa na πumarskih poduzeÊa na skupu u Braπovu, Rumunjskaskupu u Braπovu, Rumunjska

Page 6: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME4

Piπe: Miroslav MrkobradFoto: Zvonko PeiËeviÊ

KAMPANJA SKUPLJANJA ÆIRAKAMPANJA SKUPLJANJA ÆIRA

Skupljene rekordne koliËine Skupljene rekordne koliËine æira, za πto je osiguranoæira, za πto je osiguranoviπe od 20 milijuna kunaviπe od 20 milijuna kuna

S posljednjim da-n ima l i s topada u Hrvat sk im je πumama okon Ëana

ovogodiπnja kampanja skupljanja æira. I πumarima i beraËima vrijeme je iπlo na ruku - gotovo da se nitko i ne sjeÊa ovako lijepog i pogodnog vremena koje

je omoguÊilo da se planirane koliËine realiziraju u cjelini (kad je rijeË o luæ-njaku).

S k u p l j e n o je ukupno 2970 tona æira luænjaka i kitnjaka, πto je najviπe ikad ubra-no otkako postoje Hrvatske πume, od Ëega, razum-ljivo, mnogo viπe luæ njaka (2903 t, πto je jedan posto viπe od planiranih koliËina). Za to su

Hrvatske πume izdvojile viπe od 20 milijuna kuna. Ma kako se Ëinilo mnogo, to je novac za kojim se u πumarstvu nikada ne æali jer sjeme najvrjednije hrvatske vrste drva, hrasta, osigu-rava reprodukcijski ciklus i nove hrastove πume.- Ovogodiπnji se urod moæe

smatrati dobrim, a sa skupljenim je koliËinima osigurana obnova πuma, odræivo gospodarenje i na neki naËin i cjelokupno poslovanje poduzeÊa - kaæe rukovoditelj proizvodnje Æeljko SuËiÊ. NajveÊi dio luænjakova æira, oko 2778 tona, odmah je vraÊen u πume, posijan na za to pripremljenim povrπinama, dok

je 117 tona posaeno u rasad-nike, za proizvodnju sadnica, Ëime se dugoroËno osigurava obnova πuma.

Najviπe æira skupljeno je u luænjakom najbogatijim upra-vama Vinkovcima (oko 863 t), Bjelovaru (603 t), Zagrebu (450 t), te Naπicama 319 t.

Kitnjaka je skupljeno prib-liæno 67 tona, πto je znatno manje (21 posto) od planiranih koliËina (322 t). Najvrjedniji beraËi bili su u Naπicama, Ko-privnici i Poæegi.

Kitnjak je slabije rodio, no nije to jedini razlog sma-njenim koliËinama, kaæe ruko-voditelj proizvodnje u bjelovar-skoj Upravi Marijan BedekoviÊ. U Bjelovaru su planirali skupiti 15 tona, a ostali na tonu, πto Êe iÊi u rasadnik. Kitnjak je manjeg opsega, kaæe BedekoviÊ, treba ga znatno viπe, a i teæe ga je brati jer se uglavnom nalazi na Bilgori. Osim toga, tamo je veÊ pao list pa ga je teæe pronaÊi. Zbog svega toga otkup æira hrasta kitnjaka nije obustavljen (dok ovo piπemo), i akcija dalje traje. U bjelovarskoj Upravi, po-glavito u πumarijama Virovitica i Ivanska, skupljali su i bukvicu, prikupljeno je 1,3 t sjemena, od Ëega je jedna tona vraÊena u sastojine, a 300 kg zavrπilo u rasadnicima.

Osim za svoje potrebe, po-jedine uprave æir su skup ljale i za druge u kojima ove godine nije rodio (Karlovac, Nova Gradiπka).

Otkupna cijena æira bila je 7 kuna bruto za kilogram, πto je skupljaËima donosilo, ovisno o visini poreza u njihovoj opÊini, 3,5-3,6 kuna neto/kg.

S berbe S berbe æira u æira u vinkovaËkoj vinkovaËkoj UpraviUpravi

U ovogodiπnjoj akciji skupljanja æira U ovogodiπnjoj akciji skupljanja æira do kraja listopada ubrano je oko 2970 do kraja listopada ubrano je oko 2970 tona (od Ëega 2903 tone luænjaka), za tona (od Ëega 2903 tone luænjaka), za πto su Hrvatske πume izdvojile viπe od πto su Hrvatske πume izdvojile viπe od 20 milijuna kuna. To je najveÊa koliËina 20 milijuna kuna. To je najveÊa koliËina dosad prikupljena na razini Hrvatskih dosad prikupljena na razini Hrvatskih πuma, Ëime je osigurana obnova πuma u πuma, Ëime je osigurana obnova πuma u iduÊih nekoliko godinaiduÊih nekoliko godina

obnova πuma

Page 7: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Ove su godine prvi put u Hrvatskoj obiljeæni Europski dani bio-mase regija, i to u

GospiÊu, Ogulinu i Delnicama (Golubinjaku). Odræani su pod visokim pokroviteljstvom dr. Ingo Friedricha, vicepredsjed-nika u Europskom parlamentu, te udruge CARMEN (Bavarski koordinacijski ured za obnov-ljive izvore energije).

Cilj odræavanja Dana biomase bio je u prvom redu upo znavanje πire javnosti s ovim (novim) naËi-nom dobivanja energije, koji ima veliko znaËenje i πiroku mo-guÊnost uporabe te predstavlja veliki energetski potencijal i u sadaπnjosti i u buduÊnosti. Ove edukativne manifestacije poËele su se odræavati joπ u listopadu 1997. godine na inicijativu ba-varskog ministra poljoprivrede i Udruæenja europske industrije biomase (EUBIA). Na Desetoj konferenciji o biomasi, koja

je odræana u NjemaËkoj 1998.godine, Ëlanovi parlamena-ta mnogih europskih zemalja zahtijevali su da se Europski dani biomase pretvore u stalnu instituciju.

Hrvatska se prvi put pridruæila europskim zemljama u ovim manifestacijama ug-lavnom zahvaljujuÊi Hrvatskom πumarskom druπtvu, koje je dalo prvu inicijativu za iskoriπtavanje biomase. Prezentacija je odræa-na 6. i 7. listopada u GospiÊu, Ogulinu i Golubinjaku, te su tom prigodom upravama πuma GospiÊa i Ogulina dodijeljene plakete Zelene toËke, kao priznanje za koriπtenje ze-lene energije, koje je dodijelio dræavni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, πumarstva i vod-noga gospodarstva Herman Suπnik. Uprava πuma Ogulin ujedno je prvi projekt Hrvatskih πuma u sklopu kojeg je joπ 1995. g. puπtena u pogon toplana na

biomasu jaËine 1 MW. Nakon Ogulina, proπle godine uslijedilo je puπtanje u rad toplane na biomasu u GospiÊu, koja osim upravne zgrade zagrijava i sus-jednu osnovnu πkolu, gimnaziju i Dom kulture. Sve je to put k

EUROPSKI DANI BIOMASE REGIJA, OGULIN, GOSPI∆, DELNICE, 6.-7. LISTOPADA

Hrvatska je 6. i 7. listopada bila domaÊin manifestacije Europski dani biomase regija, kojom se πiru javnost æeljelo upoznati s naËinom dobivanja energije iz biomase. Hrvatska ima veliki eneregetski potencijal koji bi u buduÊnosti trebalo iskorisititi, poruka je s ove prezentacije

5Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

Piπe: Irena DevËiÊ BuzovFoto: dipl. ing. M. DasoviÊ

Unutraπnost kotlovnice

bioenergijabioenergija

Drvni otpaciDrvni otpaci

Energija iz Energija iz biomase je biomase je buduÊnostbuduÊnost

Page 8: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

ostvarenju konaËnog cilja “16 ©UMSKIH UPRAVA - 16 TOPLA-NA NA ©UMSKU BIOMASU”.

Hrvatske πume prepoz-nale su vaænost i golemi po-tencijal iskoriπtavanja πumske biomase i Ëinjenice da u vrijeme sve veÊeg nedostatka fosilnih goriva i njihovih visokih cijena, energija leæi svuda oko nas. Sav sitni i krupni otpad koji je do sada ostajao leæati u πumi i koji je predstavljao potenci-jalni izvor zaraze, sada moæe biti iskoriπten kao biomasa za proizvodnju energije.

Kako je u svom uvodnom izlaganju rekao akademik Slavko MatiÊ, energija biomase predstavlja buduÊnost i bit Êe jedan od glavnih izvora ener-gije s obzirom na nedostatak nafte i ugljena. Posljednje dvije do tri godine H©D je, zahvaljujuÊi vrlo dobrim kon-taktima s inozemstvom, imao priliku uvjeriti se da je biomasa stvar koja izvanredno odgo-vara i naπem πumarstvu. Naπe su πume stabilne, produktivne i prirodne te kao stvorene za proizvodnju ne samo trupaca nego i biomase. Na πumarima je velik zadatak da ju proizvode, jer od 10 mil. m3 naπih πuma sig-urno se 40 posto moæe iskoris-

titi za proizvodnju biomase. To je πansa ne samo za hrvatsko nego i za europsko πumarstvo. Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu Josip DundoviÊ odræao je prezentaciju “Poten-cijal hrvatskih πuma u proiz-vodnji u energetske svrhe”, ustvrdivπi da je potencijal velik. ©uma kojom se gospodari na odræivi naËin predstavlja ob-novljiv izvor energije. Energija dobivena iz biomase vrlo je Ëis-ta te za razliku od loæivog ulja ili prirodnog plina, u atmosferu ispuπta male koliËine fosilnog CO2. Procjene pokazuju da bi se udio biomase do 2030. g. mogao utrostruËiti u usporedbi s 2000. g. Toplana koja je otvorena u GospiÊu prodavat Êe toplinu drugim objektima, te se investicija od 4,6 mil. kn moæe isplatiti za 10 god. Pred-loæeno je uvoenje tarifnog sustava za tzv. zelenu struju (po uzoru na austrijski model). U Austriji je propisano da do 2008. g. najmanje Ëetiri posto ukupno proizvedene struje mora biti tzv. zelena struja. Svoja iskustva u iskoriπtavanju energije biomase u Bavarskoj prenio je sudionicima skupa Hubert Maierhofer iz udruge CARMEN, istaknuvπi da su

• Hrvatska uvozi oko 50 posto fosilnih goriva (mazuta, nafte i plina)• U Hrvatskoj πume i πumska zemljiπta zauzimaju 47 posto kopnene povrπine, a koristi se samo 50 posto oËekivanog prirasta• U Hrvatskoj priraπÊuje svake Ëetiri sekunde 1 m3 drva• Pri sagorijevanju 1 l loæivog ulja oslobaa se 2,9 kg fosil-nog CO2, a pri sagorijevanju 1 m3 prirodnog plina oslobaa 1,9 kg fosilnog CO2 u atmos-feru• Potrajno je energetsko koriπtenje biomase apsolutno CO2 neutralno i nema utjecaja

na stvaranje stakleniËkih pli-nova• Da se kroz novu modernu toplanu obiteljske kuÊe na loæivo ulje godiπnje oslobodi oko 5800 kg fosilnog goriva, odnosno ukupno 116 000 kg fosilnog CO2 za vrijeme ukup-nog koriπtenja postrojenja, u atmosferu• Biomasa je domaÊa sirovina i obnovljiv izvor energije, koji potiËe regionalni i gospodarski razvoj• Toplane na biomasu vrijedan su doprinos u ostvarivanju Kyoto-cilja?• Da Hrvatska raspolaæe ve-likim potencijalom biomase

za proizvodnju energije, i da se danas πumskom biomasom pokriva samo mali dio potreba za energijom, tek 4 posto u 2004. godini• Danas u RH usluge toplinarstva koristi oko 10 posto kuÊanstava (viπe od 140 000 kuÊanstava u 10 gradova, koji Ëine 1/3 stanovniπtva RH), a kao ener-gent uglavnom koriste prirodni plin, mazut i loæivo ulje• Toplinarska postrojenja (veÊa od 5 MW) i oprema, zbog prosjeËne starosti od 20 do 25 godina, na granici su æivotnog vijeka i u njih treba investirati izgradnjom novih kogeneracijskih postrojenja,

koja bi osim fosilnih goriva koristila biomasu• Hrvatske πume d.o.o. su radi boljeg energetskog koriπtenja πumske biomase joπ 1995.g. pustile u pogon prvu toplanu na πumsku biomasu u Ogulinu (snage 1 MW), uz struËnu pomoÊ ©umarskog fakulteta, Zagreb i austrijske tvrtke “KO-HBLACH”• H© d.o.o. je tijekom 2002.g. pokrenuo aktivnosti na pilot-projektima “energije iz biomase” pod motom “16 U©P - 16 TOPLANA NA ©UMSKU BIOMASU”, i to uz suradnju dræavnih institucija Bavarske i Austrije

JESTE LI ZNALI JESTE LI ZNALI

Sa skupa u GospiÊu

Od ukupno 4 bilijuna m3 drva koje godiπnje koristi svjetska populacija, oko 55 posto koristi se izravno zbog svakodnevnih potreba za energijom u obliku grijanja ili kuhanja, i to uglavnom u zemljama u razvoju.

U Austriji je propisano da do 2008. g. najmanje 4 posto ukupno proizvedene struje mora biti tzv. zelena struja.

Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UME6

Ispred toplane u GospiÊu

Page 9: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

• ©uma je obnovljivi prirodni resurs; ona se moæe obno-viti ako se njome pravilno gospodari, ako nije poremeÊen πumski ekosusatv• Pravilno gospodarenje πumama je potrajno gospo-darenje odræavajuÊi gospo-darske, ekoloπke i socijalne funkcije πume• Potrajnost se moæe u visokoj regularnoj πumi uspostaviti ako svi dobni razredi imaju jednaku povrπinu, od najmlaih do zrelih dobnih razreda. Ona je u prebornoj πumi analogna i moæe se postignuti ako su svi debljinski razredi povrπinski jednako zastupljeni

• Zrelost u gospodarenju πu-mama nije toËno definirana; obiËno se izraæava ophodnjom koja ne bi smjela biti kraÊa od dobi kada kulminira cjelokupni popreËni dobni prirast• Ako u πumi postoji ravnoteæa dobnih razreda, te ako je πuma zdrava, ekoloπke prilike dobre, a πuma otvorena za komuni-kacije, onda takva πuma moæe posluæiti kao model za gospo-darenje i naziva se normalnom πumom• U normalnoj πumi drvna zaliha ima svojstvo glavnice koja se moæe uæiti (uæivati), ali se ne smije potroπiti. Troπiti se moæe prirast koji se akumulira

na drvnoj zalihi. To je smisao normalne πume u kojoj postoji glavnica, koja je nepotroπiva, a prirast se iskoriπtava, i to sjeËom zrelih sastojina (glavni prihod) i sjeËom proredama (prethodni prihod ili meuprihod). Jedan i drugi prihod Ëine etat koji je u normalnoj πumi jednak priras-tu. Time se pomoÊu normalne πume osigurava potrajnost• Drvna zaliha je u visokoj regularnoj πumi jednaka po-lovici drvnog volumena zrele sastojine za sjeËu; u prebornoj πumi drvna zaliha je jednaka aritmetiËkoj sredini izmeu drvnog volumena sastojine prije i poslije sjeËe

• NaËelo potrajnosti moæe se u prirodnoj πumi postiÊi na temelju prostornog ureivanja, tj. na temelju izluËivanja sasto-jina i formiranja gospodarskih jedinica uz opseæne taksacijske radnje• Organizacijski oblik πumar-stva moæe biti razliËit, od centralistiËkog do decentrali-stiËkog, ali najpovoljniji je oblik organizacije koji omo-guÊuje na istom prostoru i u istoj organizacijskoj jedinici koriπtenje svih direktnih i indirektnih beneficija koje πuma pruæa• Nema napretka u πumarstvu bez znanosti i kulture

πumarstvo i πume Bavarske vrlo sliËni hrvatskom πumarstvu pa veliki dio bavarskog modela moæemo primijeniti u Hrvats-koj.

©to je to biomasa - Kako je navedeno u PriruËniku o biomasi koji je izradila skupina struËnjaka, to je najstariji izvor energije koji je Ëovjek koristio i skupni je pojam za brojne najrazliËitije proizvode biljnog i æivotinjskog svijeta. To je obnovljivi izvor energije koji ukljuËuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz πumarstva, te piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije kao i slamu, kukuruzovinu, stabljike sun-cokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, koπtice viπanja i kore od jabuka iz poljoprivrede, æivotinjski izmet i ostatke iz stoËarstva, komu-nalni i industrijski otpad.

Uporabom biomase kao goriva umnogome se sma-njuje zagaenost stakleniËkim plinovima, oneËiπÊenost vode i tla, dezertifi kacija i biorazno-likost. Ukratko, energija iz biomase, Ëesto nazivana zele-nom energijom, dobar je naËin odræivog gospodarenja pri-rodnim resursima i smanjiva-nja opasnosti od apsolutnog

DESET SENTENCI O ©UMIDESET SENTENCI O ©UMI

7Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UME

U park-πumi Golubinjak Lokve u sklopu Hrvatskih dana biomase odræana je izloæba opreme za pridobivanje i koriπtenje biomase, koju je or-ganiziralo Hrvatsko πumarsko druπtvo uz potporu Ministarst-va poljoprivrede, πumarstva i vodnoga gospodarstva te delniËke podruænice.

Izloæbu je otvorio dræavni tajnik u Ministarstvu Her-man Suπnik, koji je istaknuo da naπa zemlja ima velike potencijale biomase za proiz-vodnju energije. Tako se za proizvodnju toplinske i elek-triËne energije moæe godiπnje iskoristiti viπe od 3 milijuna m3 biomase, od Ëega 2/3 dolazi iz πumarstva.

Biomasa nije viπe buduÊ-nost, veÊ sadaπnjost Hrvatske, istaknuo je pozdravljajuÊi nazoËne voditelj delniËke podruænice Robert Abra-moviÊ. Pozvao je i nazoËne predstavnike lokalne sa-mouprave da razmisle o iskoriπtavanju ovog oblika ekoloπke energije.

O b iomas i kao mo-guÊem energentu poËelo se razmiπljati veÊ poËet-kom devedesetih godina proπlog stoljeÊa, naglasio je akademik Slavko MatiÊ. Sredi-nom devedesetih ©umarski fakultet u Zagrebu izradio je opseæan projekt o mo-guÊnostima iskoriπtavanja biomase. Godiπnji prirast od deset milijuna kubika osnova je za proizvodnju energije utemeljene na biomasi i te moguÊnosti treba iskoristiti. Ne samo zbog ekoloπkih karakteristika veÊ i zbog toga jer se iskoriπtavanjem otpada koji nastaje pri sjeËi njeguju i Ëuvaju πume.

Poslije uvodnih izlaganja, predstavljena je buduÊa to-plana u Delnicama, o Ëemu je govorio Goran Tomac, zaposlenik MGP Delnice. Ba-varska iskustva s biomasom kao energentom nazoËnima je predstavio Hubert Maier-hoffer, a o hrvatskim poten-cijalima u iskoriπtavanju bio-mase mr. Josip DundoviÊ.

DELNICE

Izloæba Izloæba opremeopreme

Page 10: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

zagaenja planeta Zemlje. Raz-lika u otpuπtanju CO2 plinova u zrak pri koriπtenju biomase kao goriva u usporedbi s fosilnim gorivom velika je. Izgaranjem goriva dobivenog od biomase u atmosferu se otpuπta ono-lika koliËina CO2 kolika je bila potrebna biljci za njezin rast. Zbog toga se za ovaj sustav kaæe da je “CO2 neutralan” jer odræava ravnoteæu u prirodi, odræiv je i pomaæe u borbi protiv klimatskih promjena. Pri izgaranju fosilnih goriva u atmosferu se ispuπta CO2 koji je milijunima godina bio zarobljen u zemlji te Êe upravo milijuni godina trebati kako bi se te koliËine CO2 ponovno ab-

sorbirale u zemlju. Izgaranjem fosilnih goriva u atmosferi se gomila CO2 “kojemu tamo nije mjesto” te se njegova koncen-tracija konstantno poveÊava.

Od ukupno Ëetiri bilijuna m3 drva koje godiπnje koristi svjetska populacija, oko 55 posto koristi se izravno zbog svakodnevnih potreba za en-ergijom u obliku grijanja ili kuhanja, i to uglavnom u zem-ljama u razvoju. Oko 40 posto zavrπi kao ostaci industrijskih procesa na otpadu, iako bi 70-75 posto ukupne posjeËene drvne mase na svijetu moglo posluæiti kao potencijalni izvor obnovljive energije.

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME8

Stroj za mljevenje drvnih otpadaka

NajveÊi negativni utjecaj na πumski ekosustav Æutice manifestirao se otvaranjem naftnog

polja prije Ëetiri desetljeÊa, kada je 300 ha πuma i πumskog zemljiπta prenamijenjeno za potrebe cijelokupne infra-strukture - za ceste, buπotine, sabirna i mjerna postrojenja, skladiπta i druge potrebe. Da-nas veÊ daleke 1963. godine, INA Naftaplin otpoËinje s prvim istraæivaËkim buπotinama na naftnom polju ÆU-1 u GJ Æutica,

zaπtita πumaZAVR©EN TROGODI©NJI ZNANSTVENO-ISTRAÆIVA»KI PROJEKT

ekosustav naftno-plinskog polja Æutica

Gospodarska jedinica Æutica vrijedni je πumski ekosustav moËvarne πume hrasta luænjaka i poljskog jasena, u kojem se veÊ Ëetiri desetljeÊa eksploatira nafta. Do sada je iz 300-tinjak buπotina izvaeno viπe od 15 milijuna tona crnog zlata, Ëime je naftno polje Æutica jedno od najboljih domaÊih crpiliπta. Naæalost, proizvodnja nafte donosi i negativne posljedice. Do sada je na crpiliπtima i cjevovodima i drugim postrojenjima zabiljeæeno viπe od stotinu akcidentnih dogaanja u kojima je doπlo do izlijevanja sirove nafte te do kontaminacije terena. Sve to ostavilo je dubok trag na πumski ekosutav Æutice

Utjecaj ugljikovodika na πumski

©umarije Novoselec. Tada su otkrivene prve pozitivne zalihe ugljikovodika u leæiπtima i veÊ 1966. s novih 11 buπotina ot-poËinje i redovita proizvodnja nafte i plina. Ubrzo ovo naf-tno polje postaje najizdaπnije domaÊe izvoriπte crnoga zlata, pa tako petina ukupne domaÊe proizvodnje dolazi iz Æutice. Do sada je s ovog naftnog polja dobiveno viπe od 15 milijuna tona nafte, a godiπnje se crpi oko 100.000 tona.

Tako znaËajna eksplo-atacija iz viπe od tristo buπotina, imala je i svoj negativni utjecaj na πumski ekosustav Æutice. Rizik naftaπke djelatnosti i sloæeni uvjeti procesa proiz-vodnje, kao i transporta nafte i plina, na sve starijim domaÊim

©uma Æutica©uma Æutica

Page 11: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

9Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

ekosustav naftno-plinskog polja Æuticapoljima, prati stalna opasnost od puknuÊa cjevovoda i drugih havarija, mogu imati negativne ekoloπke posljedice.

Gospodarska jedinica Æu-tica, povrπine viπe od 6276 hektara, od Ëega je 5509 ha obraslo, ima 1,29 milijuna metara kubnih drvne zalihe, s godiπnjim prirastom veÊim od 43.000 metara kubnih. U sasto-jini je viπe od 52 posto hrasta luænjaka, 18 posto poljskog jasena, crne johe 12,5 posto, graba 9,5 posto i EA topole 2 posto. Tijekom ovih 40 godina intenzivnih crpljenja sirove nafte i kondenzata Æutica je ozbiljno ugroæena, prije svega povremenim havarijama na crpnim punktovima, puknuÊi-ma cjevovoda i drugim kva-

izvora, iz kojih se crpi i do 60 posto ukupnih hrvatskih potre-ba. Proizvodnja sirove nafte i plina gospodarska je grana od strateπkog znaËenja, ali koja moæe imati i nesagledive negativne ekoloπke posljedice. Cijelo podruËje GJ Æutice nalazi se u Ëetverokutu izmeu IvaniÊ Grada, PopovaËe, Siska i Ve-like Gorice, najveÊim dijelom nadmorske visine od 93 do 99 m. Tako da joj prijeti stalna opasnost od poplavnih voda rijeke Save i njezinih pritoka te brojnih kanala.

HoÊe li πumski ekosustav Æutica i ubuduÊe ostati zelena i zdrava, te mogu li nafta i πuma zajedno, pitanja su na koja odgovor moæe i treba dati znanost.

dr. sc. Josip MargaletiÊ, doc. dr. sc. Dario BariËeviÊ, doc. dr. sc. Kreπimir Krapinec, dr. sc. Zdravko ©piriÊ, mr. sc. Boris LioviÊ, mr. sc. Miljenko ÆupaniÊ, dipl. ing. Mladen TrupËeviÊ i dipl. ing. Mirna Mazija. Is-traæivanja su otpoËela 2002. godine i do 2005. na odabra-nim plohama, kontaminiranim kroz 40 godina, obuhvaÊena su istraæivanja stanja, analize i obrada uzoraka tla, vegetacije, vode i zraka, te nazoËnosti divljaËi, glodavaca i ostalih æivotinjskih vrsta.

Cilj projekta bio je utvrditi elemente naruπenog πumskog ekosustava i mehanizme za njegovu πto bræu i uspjeπniju revitalizaciju u stanje normal-nog funkcioniranja, kakvo je

Utjecaj ugljikovodika na πumski

rovima, zbog Ëega dolazi do izlijevanja sirove nafte. Takvih akcidentnih situacija do sada je bilo stotinu, a najveÊe je zabiljeæeno 1987. godine, kada se crno zlato razlilo na viπe od 20 tisuÊa metara Ëetvornih. Naftno polje Æutica spada u sam vrh najplodnijih domaÊih

DjelomiËni odgovor za sada je dao znastveni istraæivaËki projekt pod nazivom “Utjecaj ugljikovodika na πumski eko-sustav naftno-plinskog polja Æutica”.

Nositelj projekta je ©umar-ski fakultet SveuËiliπta u Za-grebu, a naruËio ga je INA Naftaplin, segment Istraæivanje i proizvodnja nafte i plina, uz potporu Ministarstva zaπtite okoliπa i prostornog ureenja Republike Hrvatske. Glavni is-traæivaË je prof. dr. sc. Marijan GrubeπiÊ, koji je okupio niz razliËitih struËnjaka za poje-dina podruËja. U projekt su bili ukljuËeni prof. dr. sc. Nikola Pernar, za analizu tla, te doc.

Gospodarska jedinica Æutica, povrπine veÊe od 6.276 hektara, od Ëega je 5.509 ha obraslo, ima 1,29 milijuna metara kubnih drvne zalihe, s godiπnjim prirastom veÊim od 43.000 metara kubnih. U satojini je viπe od 52 posto hrasta luænjaka, 18 posto poljskog jasena

Najbolju sposobnost preæivljavanja u kontaminiranom tlu pokazuje jasen, u usporedbi sa hrastom i johom, koja je najneotpornija. Stoga se za sanaciju kontaminiranih povrπina preporuËuje jasen, ako su ostali staniπni uvjeti pogodni za njegov pridolazak

Piπe: Antun Zlatko LonËariÊFoto: A. Z. LonËariÊ

prof. dr. Marijan GrubeπÊiÊ

Sa struËnog skupa o Æutici

Page 12: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Znatna ulaganja posljed-njih nekoliko godina u preventivne mjere i organizacijske i u ob-

jekte - promatraËnice, izrada novih protupoæarnih prosjeka, objekata videonadzora te sus-tava dojavljivanja, morala su ostaviti traga i na smanjenju broju poæara i na opoæare-nim povrπinama. U prvih deset mjeseci ove godine uloæeno je viπe od 80 milijuna kuna, πto je 66 posto planiranih sredstava za ovu godinu. Moæemo reÊi kako je i ovo ljeto proπlo s gotovo rekordno malim brojem poæara. VeÊ treÊu godinu zaredom os-jeÊa se trend smanjivanja broja poæara i opoæarenih povrπina na jadranskom priobalju.

U prvih deset mjeseci ove godine zabiljeæeno je 167 poæara, neπto viπe (146 u 2005.)

KAKO JE PRO©LA POÆARNA SEZONA U HRVATSKIM ©UMAMA

Broj πumskih poæara u prvih deset mjeseci, 167, tek je neznatno veÊi nego proπle godine, isto tako i opoæarena povrπina, 4.179. Pritom je u samo osam poæara bilo zahvaÊeno viπe od 3000 ha. Dokaz je to, uz ostalo, da znatna ulaganja u preventivu (viπe od 100 milijuna kuna) posljednjih godina daju vidljive rezultate. Sustav videonadzora i dojavljivanje poæara treba proπiriti na cijelo priobalje i otoke.

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME10

bilo prije otvaranja ovog naftnog polja.

Zbog specifi Ënog vodnog reæima, πuma Æutica ekoloπki je vrlo osjetljivo staniπte. Upravo zbog tog osjetljivog staniπta u kojem dominiraju Ëeste poplave veÊine nizin-skog dijela Æutice, proizvod-nja ugljikovodika u takvim uvijetima nije lagana, oso-bito πto se danas sve viπe uz naftu ovdje poveÊavaju i koliËine slane vode koja uzrokuje pojaËavnu koroziju naftovoda.

Prvi negativni utjecaj na ekosustav πume Æutice otpoËeo je veÊ izgradnjom prometnica i presijecanjem prirodnih protoka oborin-skih i poplavnih voda, is-takao je prof. dr. sc. Mari-jan GrubeπiÊ, a zatim na razgranatoj mreæi buπotina i cjevovoda sve su ËeπÊa puknuÊa i izlijevanja nafte. U poËetku proizvodnje, dok su oprema i cjevovodi bili novi, bilo je manje akcidentnih situacija, ali s veÊim opsegom istjecanja i kontaminacije terena. Danas moæemo reÊi kako su zahvaljujuÊi razvoju tehnike i tehnologije, orga-

preæivljavanja u kontamini-ranom tlu pokazuje jasen, u usporedbi s hrastom i johom, koja je najneotpornija. Stoga se za sanaciju kontaminiranih povrπina preporuËuje jasen, ako su ostali staniπni uvjeti pogodni za njegov pridolazak, istiËe GrubeπiÊ.

Analizom voda na Ëetiri lo-kaliteta u Æutici utvrena je III. i IV. kategorija, a u vodotocima su utvrene 72 vrste makros-kopskih beskraljeπnjaka, od kojih ima i vrlo rijetkih kao na primjer πumski rakuπac, koji je utvren u Hrvatskoj joπ samo na jednom lokalitetu. Zanimljivo je kako je u staja-Êim vodama Æutice utvrena i prisutnost vrlo rijetke reliktne ribe crnke (Umbra crameri), πto je i jedino nalaziπte u cijelom savskom slivu.

Upotreba liπajeva kao bio-indikatora pokazala je da na istraæivanim plohama nije utvrena pojava poviπenih koncentracija oneËiπÊujuÊih tvari u zraku.

PromatrajuÊi faunu, di-vljaË je prisutna na cijelom prostoru ukljuËujuÊi i naftna polja, a intenzitet odstrijela divljaËi pokazuje smanjenje zbog uznemiravanja divljaËi stalnim aktivnostima djelat-nika na naftnim poljima, dok analiza zdravstvenog stanja i kvaliteta mesa divljaËi ne poka-zuje nikakvih razlika od drugih staniπta u Hrvatskoj.

Promjene nastale suπenjem dovode do postupne domi-nacije poljskog jasena i crne johe kao pionirskih vrsta na posuπenim i zamoËvarenim povrπinama. Vaæno je napo-menuti kako je πuma Æutica vrlo kompleksan ekosustav uvjetovan mnoπtvom raznolikih Ëimbenika, te njihovim kombi-nacijama. Problem propadanja πuma kompleksan je, osobito kad znamo kako je djelovanje πtetnih Ëimbenika uglavnom sinergetiËko, te samo multidis-ciplinaran pristup rjeπavanju ovoga i sliËnih problema moæe zaustaviti proces degradacije staniπta i zajednica te ih dovesti u normalno stanje i progresiju, naglaπava prof. dr. sc. Marijan GrubeπiÊ.

nizacije i kontrole propuπtanja, postignuti znaËajni rezultati u sprjeËavanju i sanaciji akcide-nata. GovoreÊi o rezultatima trogodiπnjeg istraæivanja, na skupu koji je nedavno odræan u INA Naftaplinu, pred stotinjak nazoËnih struËnjaka iz INE, ali naæalost uz samo dva πumarska struËnjaka iz Hrvatskih πuma, Marijan GrubeπiÊ istiËe kako smanjenju problema na lo-kacijama propuπtanja ide u prilog i Ëinjenica da se tijekom proizvodnje nafte smanjuje njezin udio u buπotinskom fluidu, a poveÊava udio vode, πto u sluËajevima istjecanja ima znatno manji utjecaj na okolni prostor.

Nadalje, rezultati istraæiva-nja upuÊuju na visoku prostornu i vremensku varijabilnost naftnih ugljikovodika u tlu, a kao kritiËne toËke prepoznaju se sanirane is-plaËne jame, te mikrodepresije u kojima dolazi do periodiËnog oneËiπÊenja povrπinskog dijela tla iz poplavnih voda. Mala koncentracija nafte u tlu imala je Ëak pozitivan utjecaj na rast nekih biljaka, a poveÊana koncentracija nafte utjecala je na smanjeno preæivljavanje biljaka. Najbolju sposobnost

Jedna od buπotina u πumiJedna od buπotina u πumi

Page 13: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

zvao je 130 poæara. ZahvaljujuÊi uvoenju novih sustava proma-traËnica i video-nadzora, posto-tak poæara u kojemu sudjeluju sluæbe Hrvatskih πuma poveÊa-va se iz godine u godinu, pa su 42 posto dojavile naπe sluæbe, a 43 posto graani, πto se znatno promijenilo od prijaπnjih go-dina kada su graani dojavili znatno veÊi broj poæara.

Svi ovi podaci govore u prilog uspjeπne preventive i zaπtite od poæara, brzini ot-krivanja i dojave lokacije izbi-janja poæara koje su otkrivene zahvaljujuÊi i naπim stalnim ulaganjima u preventivu. Proπle godine pokrenuti projekt s Hrvatskom vatrogasnom za-jednicom i Istarskom æupani-jom i uvoenje videonadzora πumskih povrπina i poæara po-kazao je svoj znaËajan uËinak

i ove godine, istakao je mr. sc. Petar JurjeviÊ, rukovoditelj Sluæbe za ekologiju i zaπtitu πuma. Istina, ove godine imali smo kiπoviti kolovoz pa je i priroda pomogla πumarima i vatrogascima u smanjenju broja poæara.

Naπa nastojanja iÊi Êe i dalje s projektom videonad-zora cijelog naπeg priobalja i otoka postavljanjem jedinst-venog sustava promatranja. Ali za to spremnost trebaju iskazati svi subjekti, od MUP-a, Hrvatskog vatrogasnog saveza,

nego proπle godine, u kojima je ukupno opoæareno 4179 ha πuma i πumskoga zemljiπta. U razdoblju od 1992. do 2005. prosjeËno je godiπnje zabiljeæe-no 309 poæara. Procijenjena visina πtete na drvnoj masi i opÊekorisnim funkcijama πume iznosi oko 75 milijuna kuna, od Ëega je i ove godine πteta na drvnoj masi znatno manja, tek oko 13,5 milijuna od πteta opÊekorinih funkcija πuma.

Prema vlasniπtvu, dræavnih povrπina opoæareno 2968 ha, ali je samo 158 ha visokih i 125 ha srednjih πuma, a ostalo su πikare, makija, garici i poljo-privredne povrπine.

Od ukupnog broja poæara na krπu je bilo 150 i na konti-nentu 17 poæara. Po upravama πuma, 113 je na Upravi Split, 28 u Buzetu, u Delnicama 5, i po dva na Senju i GospiÊu. Na kon-tinentu, pet poæara zabiljeæeno je na Upravi Karlovac, a os-tali poæari na upravama Osijek, Poæega, Ogulin, Zagreb i Nova Gradiπka.

AnalizirajuÊi sve poæare, vidljivo je kako je najveÊi broj, 101 poæar, izbio u mjesecu srpnju, 10 u lipnju i 12 u kolo-vozu, za razliku od prijaπnjih godina kada je najveÊi broj poæara izbijao u kolovozu.

I nadalje i ove godine nepoznati uzrok i poËinitelj iza-

11Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

Godina koja se neÊe Godina koja se neÊe pamtiti popamtiti po poæarima!

poæari 2006.

Piπe: Antun Zlatko LonËariÊFoto: A. Z. LonËariÊ

Mjere zaπtite πuma u sljedeÊem razdobljuNakon πto je mr. sc. Dinka MatoπeviÊ iz ©umarskog in-

stituta upoznala sudionike sastanka ekologa s praÊenjem πtetnika (mrazovca, gubara, i ostalih) te rokovima slanja izvjeπÊa, raspravljalo se i o kontroli i suzbijanju glodavaca, o problematici tretiranja æira fungicidima kao i o upotrebi ostalih sredstava za zaπtitu bilja. Tom su prilikom utvreni toËni datumi do kojih se u ©umarskom institutu moraju obaviti pojedine radnje (postavljanje ljepljivih prstenova za praÊenje mrazovca, slanje izvjeπtaja o stanju zaraze gubarom, konaËno izvjeπÊe o ukupno koriπtenim sredstvima za zaπtitu bilja u 2006. godini, i drugo. ZakljuËeno je takoer da sve uprave trebaju u ekoloπku sluæbu dostaviti sve planirane koliËine sredstava za zaπtitu bilja, insekticida za zaπtitu drva te planirane povrπine koje Êe se tretirati 2007. godine.

Dræavne uprave za zaπtitu i spaπavanje, i dakako, lokalne uprave, gradova i æupanija i Hrvatskih πuma. Prema rezul-tatima ovih posljednjih go-dina, moæemo biti zadovoljni jer smo jednim sustavnim radom na preventivi od ob-jekta napada javnosti, postali znaËajan subjekt uspjeπne protupoæarne preventive.

Prema vlasniπtvu, dræavnih je povrπina opoæareno 2968 ha, ali je samo 158 ha visokih i 125 ha srednjih πuma, a ostalo su πikare, makija, garici i poljoprivredne povrπine.

Page 14: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME12

»ime Êe se baviti Sa

Kako gospodarenje Kako gospodarenje u privatnim πumama u privatnim πumama podiÊi na viπu razinupodiÊi na viπu razinu

Piπe: Vesna PleπeFoto: V. Pleπe

Predavanja su osmiπljena sa svrhom da educira-ju πumovlasnike, te da gospodarenje privatnim

πumama podignu na viπu ra-zinu, rekao je u svom izlaganju Ivan Pleπe, predsjednik Udruge privatnih πumovlasnika Gor-skoga kotara. U naπoj zemlji πumovlasnici imaju sve manje koristi od sjeËa u vlastitoj πumi i takvo se stanje mora promi-jeniti. U delniËkoj Upravi πuma od 2000. godine evidentno je smanjenje zahtjeva za redovitu doznaku u privatnim πumama za 25 posto, rekao je. Rjeπenje problema vidi u organiziranju licitacija u privatnim πumama, kako to rade u Austriji gdje struËnjaci savjetuju vlasnika koje vrste drveta treba posjeÊi, odnosno informiraju ga o drvnoj masi koja se najbolje prodaje na træiπtu.

Predavanja koja su slije-dila izazvala su veliku pozor-nost nazoËnih. Govorilo se o problematici rada u πumi. O iskustvima zaπtite na radu u „Hrvatskim πumama” govorio

Stupanjem na snagu novog Zakona o πumama, sve evidencije, opsezi sjeËa,

planiranja, kapitalna ulaganja, provoenja zaπtite, potpore, edukacije i institucionalne potpore πumoposjednicima prelaze u nadleænost dræavne javne ustanove - ©umarske savjetodavne sluæbe. Njezin rad fi nancirat Êe se najveÊim dijelom iz dræavnog proraËuna. Ta Êe ustanova djelovati putem ispostava ili ureda na cijelom teritoriju Republike Hrvatske na sliËan naËin kao i u susjed-nim zemljama.

Novim Zakonom o πumama predvieno je sudjelova-

nje πumovlasnika u izradi πumskogospodarskih planova za njihove πume, organizirano djelovanje kroz udruge i uz pomoÊ jedinica lokalne i po-druËne samouprave. To je i doprinos decentralizaciji i uk-ljuËivanju javnosti u problema-tiku oËuvanja i gospodarenja πumama i πumarstva kao vaæne sastavnice ruralnog razvoja, zaπtite okoliπa i gospodarstva. Novoustrojenoj ©umarskoj savjetodavnoj sluæbi osnovne Êe zadaÊe biti javne ovlasti doznake, izdavanje poprat-nica, oznaËavanje i voenje evidenci ja , savjetovanja, edukacija i po potrebi orga-

Osim radnika Hrvatskih πuma koji su obuhvaÊeni sustavom zaπtite na radu, svi ostali radnici vezani za rad u πumi u riziËnoj su kategoriji.

je Boris Kolombo, struËni surad-nik zaπtite na radu u delniËkoj podruænici.

Predavanje na temu Osnove rada u πumi odræao je prof. dr. Ivan MartiniÊ iz Zavoda za πumarske tehnike i tehnologije ©umarskog fakulteta, koji se ovom problematikom bavi viπe od dvadesetak godina. Naglaπava da je rad u πumi vrlo sloæen i riziËan, da ga ne moæe obavljati svatko, veÊ samo radno sposobni i educirani ljudi.

U nesreÊama na radu najviπe stradavaju mlai rad-nici zbog neiskustva, te rad-nici dobne skupine od 50 do 55 godina, kad se smanjuje vitalnost i psihiËka koncen-tracija na radu. Osim radnika Hrvatskih πuma koji su obuh-vaÊeni sustavom zaπtite na radu, svi ostali radnici koji su vezani za rad u πumi u riziËnoj

su kategoriji. Najugroæenije skupine su πumovlasnici i lo-kalno stanovniπtvo, jer nisu prepoznati kao ciljane skupine s kojima treba raditi. U Hrvats-koj nema obrazovne institucije koja bi obrazovala πumske radnike, nema sustava koji bi se bavio istraæivanjem sigur-nosti i kvalitete rada. OsjeÊa se i nedostatak propisa kojima se oni ureuju. Sigurnost na radu nije samo organiza cijsko-tehniËko pitanje veÊ i eko-nomsko. Troπkovi rada rastu, kvalitetan rad se ne motivira dovoljno, a nekvalitetan rad se ne sankcionira. Prof. MartiniÊ zahvalio je udrugama πto su shvatile bit problema i krenule s ovakvim oblicima informiranja svojih Ëlanova.

O iskustvima u gospoda-renju privatnim πumama, us-troju ©umarske savjetodavne

Kako gospodarenjeKako gospodarenje u privatnim πumamau privatnim πumama podiÊi na viπu razinupodiÊi na viπu razinu

»ime Êe se baviti Sa

Pod pokroviteljstvom Ministarstva Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, πumarstva i vodnoga poljoprivrede, πumarstva i vodnoga gospodarstva i u organizaciji Udruge gospodarstva i u organizaciji Udruge privatnih πumovlasnika Gorskoga kotara, privatnih πumovlasnika Gorskoga kotara, sredinom listopada u Delnicama je odræano sredinom listopada u Delnicama je odræano predavanje o radu u πumi na siguran predavanje o radu u πumi na siguran naËin. Prvo je u nizu koje Êe se odræavati naËin. Prvo je u nizu koje Êe se odræavati za hrvatske πumovlasnike u sklopu viπe za hrvatske πumovlasnike u sklopu viπe tematskih cjelina pod nazivom „Uvod u tematskih cjelina pod nazivom „Uvod u gospodarenje privatnim πumama”. Skupu gospodarenje privatnim πumama”. Skupu su u Delnicama uz predstavnike udruge su u Delnicama uz predstavnike udruge privatnih πumovlasnika Gorskoga kotara privatnih πumovlasnika Gorskoga kotara bili nazoËni i predstavnici udruga privatnih bili nazoËni i predstavnici udruga privatnih πumovlasnika sjeverozapadne Hrvatske πumovlasnika sjeverozapadne Hrvatske

privatne πume

Page 15: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

13Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

avjetodavna sluæbaniziranje radova u privatnim πumama.

Novim se zakonskim mjera-ma odnos prema privatnim πumovlasnicima mijenja i temelji na sljedeÊem:

- zainteresirati πumo vlas-nike za poveÊanje drvne za-lihe i odræivo gospodarenje na træiπnim naËelima, uz oËuvanje opÊekorisnih funkcija πuma,

- poticati ih na suradnju sa πumarskim struËnjacima, prim-jenu πumarskih dostignuÊa, okrupnjavanje pos jeda i udruæivanja.

Te su mjere potrebne i radi buduÊeg ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kako je ulas-

kom u EU predvien postupan prijelaz na træiπno gospodare-nje, udio sredstava iz proraËu-na namijenjen gospodarenju privatnim πumama postupno Êe se smanjivati. Sredstva iz proraËuna bit Êe namijenjena za plaÊanje u cijelosti ovlasti doznake, izdavanju poprat-nica i voenju propisanih evidencija za privatne πume. Usluge plaÊanja savjetovanja vlasnika πuma djelomiËno Êe se plaÊati kroz potpore, a dio usluga fi nancirat Êe se u potpunosti na træiπtu (pro-jekti, provoenje planova gospodarenja, revirniËki po-slovi i sl.

Sa sastanka πumovlasnika u Delnicama

Kako zainteresirati privatne vlasnike πuma Kako zainteresirati privatne vlasnike πuma za podizanjem razine gospodarenjaza podizanjem razine gospodarenja

sluæbe i problemima s kojima se suoËavaju u svom radu, nazoËne je izvijestio Marko ©aπek iz Odje-la za privatne πume Ministarstva poljoprivrede, πumarstva i vod-noga gospodarstva. BuduÊi da je rijeË o sloæenoj problematici, potrebno je najprije izraditi operativne planove i programe rada za svaku udrugu privat-nih πumovlasnika u Hrvatskoj. Zajedno s udrugama, u tim ak-tivnostima trebalo bi sudjelovati

resorno ministarstvo, ©umarski fakultet te ©umarska savjeto-davna sluæba. Pri tome je vaæno koristiti i iskustva susjednih zemalja poput Slovenije i Aus-trije, u kojima je gospodarenje privatnim πumama rijeπeno, a udruge privatnih πumovlasnika rade organizirano i kvalitetno.

Sudionici skupa dotakli su se i problema nedovoljne zainteresiranosti πire javnoti pa i samih πumovlasnika za

ove probleme. Razlozi su u to-me, miπljenje je veÊine, πto vlas-nic i pr ivatnih πuma pripadaju starijoj populaciji i viπe nisu u mo-guÊnosti brinuti se o svom posje-du, ili nemaju pre-bivaliπte u mjestu gdje im je πuma. Naglaπena je sla-ba informiranost πumovlasnika o gospodarenju privatnim πumama. Nema ni dovoljno edukacije, a slabi su i kontakti na relaciji tijela vlasti i vlasnika πume.

Iskustva struËnjaka u gos-podarenju privatnim πumama nedovoljna su, a nema ni znanst-venih radova koji bi se pobliæe bavili ovom problematikom, naglaπeno je u raspravi.

U ti jeku je realizacija dovrπenja ustroja ©umarske sav-jetodavne sluæbe, donoπenja zakonske regulative u vezi s gospodarenjem privatnim πumama, a suradnja s udrugama i resornim ministarstvom sve je bolja. To su dovoljni razlozi da se u buduÊnosti mogu oËekivati æeljeni pomaci u rjeπavanju gos-podarenja privatnim πumama i u naπoj zemlji.

vjetodavna sluæba

Troπkovi rada rastu, kvalitetan se radne motivira dovoljno, a nekvalitetan radse ne sankcionira.

Page 16: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME14

PiπFot

med/πumski proizvodmed/πumski proizvod

U Ëeπkoj prijestolnici Pragu odræana je od 11. do 15. rujna Druga konferencija europ-

skih i svjetskih struËnjaka i znanstvenika iz podruËja pËe-larstva (EURBEE 2006). Tijekom petodnevnog trajanja na skupu je bilo prisutno oko 370 sudi-onika iz svih europskih zemalja, s 95 usmenih prezentacija znanstvenih radova i oko 170 posterskih prezentacija. Meu 593 autora znanstvenih radova Hrvatska je dostojno sudjelo-vala s tri priloga, a konferenciji su prisustvovali i predstavnici Hrvatskih πuma, dr. sc. Jadranka Roπa i dipl. ing. Davorin Krakar. Oni su posterskim priopÊenjem predstavili pËelarski potenci-jal naπih πuma. Prije svega to je prepoznatljivost hrvatskih pËelinjih proizvoda putem geo-grafskoga podrijetla i stvaranje hrvatskoga brenda.

Iznimna vaænost πum-skoga meda - Naπi su πumarski struËnjaci u suradnji s prof. dr. sc. Nikolom KeziÊem, sa

i postupci odreivanja geo-grafskoga podrijetla (PGI,PGO) siguran su naËin potvrivanja razine ugroæenosti onih biljnih vrsta koje iskljuËivo ovise o polinaciji putem pËele, koja je zbog varoze nestala u ne-napuËenim ruralnim krajevi-ma. Ta Ëinjenica istodobno obvezuje i ukupnu europsku znanstvenu javnost u pËelar-stvu da se intenzivnije zalaæe za ekoloπku ulogu pËele u oËuvanju bioloπke raznolikosti (biodiverziteta).

Predstavljanje hrasto-voga meduna i Godiπnjaka Hrvatskih πuma - Za vrijeme konferencije uspostavljeni su razliËiti kontakti s voditeljima najpoznatijih europskih insti-tucija koje se bave istraæiva-njima te proizvodnjom meda i drugih pËelinjih proizvoda, a dogovorena je i buduÊa struËna suradnja. Naπi su πumari kraÊe vrijeme proveli izdvojeno s nekoliko struËnjaka iz ©vicar-ske, NjemaËke, Austrije, »eπke i Italije, s kojima su i prije sura-ivali. Upo znali su ih s uzorcima hrastovoga meduna (2005. i 2006.) i Godiπnjakom Hrvatskih πuma. Dipl. ing. Krakar javno je zahvalio dr. sc. Werneru van der Ohu, direktoru PËelarskog insti-tuta iz njemaË koga Cellea, na dosadaπnjim analizama. NazoË-ni inozemni struËnjaci (Buechler, Berg, Sabatini, Titera) upoznati su i s nastavkom postupka na regi straciji geografske osobi-tosti naπega meduna. Zamoljeni

EUROPSKA KONFERENCIJA P»ELARA U PRAGU

PËelePËele osiguravaju opstanak mnogih πumskih vrstaosiguravaju opstanaNa Drugoj konferenciji europskih i svjetskih struËnjaka i znanstvenika iz podruËja pËelarstva (EURBEE 2006) sudjelovali su i predstavnici Hrvatskih πuma. Oni su svojim posterskim priopÊenjem predstavili pËelarski potencijal naπih πuma

zagrebaËkog Agronomskoga fakulteta, predstavili podatke melisopalinoloπke analize i ugroæenosti πumskih biljnih zajednica. Naπa dræava raz-nolikoπÊu biljnih vrsta pripada meu najbogatije europske zemlje, a hrvatska flora obuh-vaÊa 8582 vrste. Od 4266 viπih biljnih vrsta veÊina pripada πumskim ekosustavima. Naπe su πume takoer staniπta i brojnih medonosnih biljaka, a u Hrvatskoj je gotovo 70 posto proizvedenoga meda iz naπih kontinentalnih i med-iteranskih πuma. Udio meda iz πume je 31.000 t, u vrijed-nosti 34 milijuna eura. Osobito je znaËajan med medljike i hrasta sladuna. ©umski med ima iznimnu vaænost, jer su πume zbog svoga sastava i naËina gospodarenja najman-je optereÊene πtetnim tvari-ma. PËele, osim proizvod nje meda, osiguravaju opstanak mnogim πumskim vrstama pa se danas sve viπe koπnica moæe naÊi u πumama. Utvrivanje botaniË koga podrijetla meda

Medenje hrasta sladuna

PËela na æutom kokotcu (Melilotus offi cinalis)

Dr. sc. Jadranka Roπa ispred postera Hrvatskih πuma

Page 17: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

15Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

πe: mr. sc. Darko Getzto: Arhiv

su da se ubrza postupak tret-mana Republike Hrvatske, kao zemlje koju treba izuzeti iz EC deklaracije 1398, kako bi se omogu Êio izvoz paketnih pËela. S hrastovim medunom naknad-no je upoznat i g. Asger Sogard Jorgensen, predsjednik Api-mondie, svjetske organizacije pËelara, a razgovor s njim i pojedine sugestije nago vjeπtaj su promjena koje bi se mogle

dogoditi u hrvatskoj pËelarskoj legislativi.

Utjecaj pËela na bioloπku raznolikost - Na konferenciji su, meu ostalim, predstav-ljena istraæivanja o socijalnom æivotu pËele, njezinim feno-tipskim i genetskim svojs tvi-ma, pËeli kao indikatoru one-Ëiπ Êenosti okoliπa, njezinim πtetnicima te najnovijim meto-

dama u sprjeËavanju pËelinjih bolesti. Istaknuta je ekoloπka uloga pËele kao najvaænijega polinatora u æivotnome ciklusu mnogih kulturnih i autohtonih biljaka europskoga kontinen-ta. Osobita pozornost usmje-rena je na bioloπku raznolikost u kojoj nezamjenjivu ulogu imaju pËele. Prijaπnja spoznaja da je uloga pËela tijekom opraπivanja 20 puta vaænija

PËele osiguravaju opstanak mnogih πumskih vrstaak mnogih πumskih vrstaod njezine izravne pozicije u proizvodnji pËelinjih proizvoda poËela je na ovoj konferen-ciji dobivati i znanstvene pot-vrde. Vaæno je zadræati ËistoÊu okoliπa u kojemu se postavljaju pËelinje zajednice, te sustavno obuËavati pËelare o opasnos-tima zagaenja ko je mogu izazvati svojim radom. Prema rijeËima poæeπkog πumara i pËelara Davorina Krakara, naπ prilog potonjem bio je viπe apel za multidisciplinar-ni pristup buduÊoj procjeni ugroæenih vrsta biljnoga pok-rova Hrvatske, poglavito u πumskim biljnim zajednicama. U tzv. Crvenoj knjizi ugroæenih vrsta, iz 1995. i 2005. godine, u opisu se moguÊih razloga nestajanja pËela i ne spominje smanjenje pridolaska nekih vrsta. Naime, u nenapuËenim prostorima, gdje nema pËelara sa svojim pËelama, nema ni stvaranja sjemena. Vaæna je nuænost oËuvanja mnogobro-jnih πumskih biljnih zajednica u Hrvatskoj, pogotovo zato πto su sliËni radovi zapoËeti diljem Europe, odnosno zapoËet je i proces izmjene pozicije europ-skoga pËelarstva.

PËela kao pokazatelj oπte-Êenosti πuma - Pojedini radovi najistaknutijih struËnjaka na konferenciji, zvuËnih naslova poput Okoliπni ha zard me-donosnoj pËeli ili Europa kao pustinja bez pËela, daju naslu-titi daljnju europsku po litiku prema pËelarstvu. Doznali smo

Tijekom konferencije u Pragu

Dipl. ing. Davorin Krakar, u nazoËnosti prof. dr. sc. Nikole KeziÊa, predstavlja g. Asgeru S. Jorgensenu “Godiπnjak Hrvatskih πuma”

U posterskom je predstavljanju Hrvatskih πuma u Pragu istaknuto kako su naπe πumske zajednice staniπta i brojnih medonosnih biljaka, a gotovo je 70 posto proizvedenoga meda u Hrvatskoj iz naπih kontinentalnih i mediteranskih πuma. Osobito je znaËajan med medljike i hrasta sladuna. Udio meda iz πume je 31.000 t, u vrijednosti 34 milijuna eura!

Piπe: Ivica TomiÊFoto: D. Krakar, J. Roπa

Page 18: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME16

kopaËki ritkako se danas lako u moÊnim laboratorijima utvruju u tijelu pËela i njezinu proiz-vodu medu koliËine teπkih metala, pesticida i agrokemi-kalija, industrijskih plinova te radioaktivnosti prirodnih i kultiviranih podruËja. Nave-dene su oneËiπÊenosti baπ kao otisak prsta okoliπa u kojemu je med nastao - na glaπava Krakar. Napominje kako je nekoliko radova prikazalo sukcesivnu usporedbu rezidua u trajno zagaenom podruËju s koliËinama s kontrolno “Ëis-tih” podruËja. ©umarima je ova metoda osobito vaæna zbog moguÊe primjene u

praÊenju procesa oπteÊenosti πuma, predvianju pojave suπaca ili progresiji potkor-njaka. To zasigurno moæe biti vrlo djelotvoran i jeftin naËin motrenja.

Poæeπki πumarski struËnjak i pËelar istiËe kako je naπe sudjelovanje, doduπe skraÊeno, na konferenciji iskoriπteno za obnovu mnogih kontakata sa struËnjacima nekoliko najjaËih europskih instituta. Otvorena su vrata njihovih ustanova za svaku suradnju i pomoÊ struËnjacima Hrvatskih πuma u izvoenju zahtjevnih labo-ratorijskih analiza, a Ëlanstvo u EURBEE donijelo nam je i nesmetan pristup rezultatima rada svih Ëlanica.

©umski med ima iznimnu vaænost, jer su πume zbog svoga sastava i naËina gospodarenja najmanje optereÊene πtetnim tvarima, a pËele osim proizvodnje meda osiguravaju opstanak mnogim πumskim vrstama.

PËelinje leglo uniπteno ameriËkom gnjiloÊom

PËela je pokazatelj oneËiπÊenosti prirodnoga okoliπa pa i πuma, πto se moæe primijeniti u praÊenju procesa oπteÊenosti πumskih zajednica, predvianju pojave suπaca ili progresiji potkornjaka.

Piπe: mr. Darko Getz

Kada druπtveno verifi cira -ni zeleni zapoËnu pro-voditi kampanju za grad-nju cesta ili graevnih

objekata u joπ oËuvanoj prirodi, onda tu neπto nije u redu. Htjeli bismo vjerovati da je pitanju stanoviti pritisak odozgo jer kako drukËije protumaËiti uzastopnu prezentaciju i potporu Parka prirode KopaËki rit joπ jednoj cesti kroz Dravske ritove, koja ni kojem sluËaju ne moæe biti korisna za prirodu, njezinu faunu i floru, a koja ovaj prostor Ëini jedinstvenim i vezanim za ba-ranjsko Podunavlje. Za oËekivati bi bilo protivljenje, jer Dravski ritovi vaæni su za opstojnost KopaËkoga rita!

Ceste, putovi, elektriË-ni vodovi, VIP-ovi tornj e vi, graevine svih vrsta obezvrjeuju ga i ne pridonose ni u kom sluËaju oËuvanju izvorne prirode. Nisu to nepoznate stvari, Javna ustanova i postoji zato da taj jedinstveni prirodni rezervat πtiti od svih πtetnih utjecaja, pa i od gradnje cestovnih komunikacija. Cilj zakonodavca nije bio da se ispred zaπtite prirode KopaËkoga rita stavi turizam, broj gostiju koji bi po vienju uprave Parka tre-bao rasti do nesluÊenih visina. A tomu bi, eto, trebala pridonijeti (i) izgradnja nove prometnice zvuËnoga imena KORIDOR C5, te uz nju i novih povezujuÊih cesta. U najmanju ruku barem desetak pravaca, od kojih bi jedan morao iÊi ravno na KopaËko jezero i Dunav, a ostali u smjeru Dvorca u Tikveπu, itd.

©teta πto nitko od duænosni-ka nije skrenuo pozornost da je KopaËki rit prije svega obitavaliπte raznolikih æivotinja i biljaka i da su one na prvome mjestu, a sve ostalo je pomalo spo redno. KopaËki rit dom je velikog broja æivuÊih vrsta, oso-bito kraljeπnjaka, pri Ëemu ptice moËvarice zauzimaju znaËajno mjesto. Osnovni zadatak Javne ustanove jest oËuvanje zelenoga KopaËkoga rita i sve ostalo u suprotnosti je s naËelima zaπtite prirode.

O autocesti C5, koja bi trebala prometno povezati BaltiËko more s Jadranskim, podosta je napisano. Izmeu ostaloga i da je neisplativa, da Êe pogodovati ponajviπe sjevernim susjedima koji Êe u buduÊnosti imati priliku doÊi do Jadrana joπ jednim cestovnim pravcem. Sam grad Osijek i ova æupanija teπko da Êe imati osobite koristi.

U sliËnom je kontekstu i fa-mozni kanal Sava - Dunav koji Êe pogodovati raznim πportsko- rekreativnim memorijalima na rijeËnoj trasi Vukovar - Zagreb i obrnuto. Grad Zagreb, osim spomenute πportsko-veslaËke rute, neÊe imati drugu korist jer Sava nije dovoljno duboka ni ureena.

Autocesta Koridor 5C kao ni zaobilazna cesta D7 takoer neÊe u buduÊnosti bitno pripo-moÊi uveÊanju proraËuna Javne ustanove KopaËki rit. Gradu Osijeku su KopaËki rit, Dunav i Dravski ritovi vrijedno prirodno obiljeæje i to treba prepoznati za buduÊnost.

Je li cestovni Je li cestovni koridor “C5” koridor “C5” sretno rjeπenje sretno rjeπenje za KopaËki rit?za KopaËki rit?

HoÊe li netaknuta priroda novim cestovnim pravcima biti ugroæena

Page 19: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

17Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

πumska mehanizacija

Tvrtka JURVAL u ulici Eu-gena de Piennesa bb u Vrbovcu sa svojih je 25 zaposlenih u proizvod-

nji i prodaji poljoprivredne i πumske mehanizacije vaæan subjekt vrboveËkoga gospo-darstva. Lako ju je naÊi - kada iz smjera Zagreba proete pokraj nekadaπnjega giganta PIK-a i

TVRTKA JURVAL IZ VRBOVCA, GENERALNI ZASTUPNIK TRAKTORA BELARUS

„Jurval”„Jurval”- sve pogodnosti - sve pogodnosti za dobru suradnjuza dobru suradnjuJurval nudi brzu nabavu traktora Belarus, servis i ugradnju dodatne opreme (vitla), te ostale preinake po æelji kupca

ciglane, 200-tinjak metara dalje velika reklama upuÊuje vas u prvu ulicu desno, gdje se veÊ izdaleka nazire JURVAL.

- To je obiteljska tvrtka iz-rasla iz obrta koji je 1971. godine pokrenuo moj otac - kaæe direk-tor JURVAL-a Valent JurπetiÊ. Zbog πirenja posla i sve veÊih zahtjeva træiπta, obrt je prerastao u poduzeÊe koje se danas bavi:

- ekskluzivnim zastupstvom traktora Belarus,

- prodajom πumskih strojeva tvrtke HSM,

- dræanjem opreme za poljo-privredu i πumarstvo.

ZapanjujuÊi je ovaj podatak - tvornica traktora Belarus (Bjelo-rusija) jedna je od najveÊih u svijetu i godiπnje proizvodi oko 60.000 traktora razliËitih profila, od poljo privrednih do πumarskih. To premaπuje

proizvodnju vodeÊih europskih proizvoaËa traktora zajedno!

Tvrtka JURVAL posluje s Hrvatskim πumama veÊ viπe godina i ta se suradnja poka-zala uspjeπnom i korisnom za obje strane.

- Dosad smo isporuËivali mode le traktora 952.2 10.21, 12.22, snage od 90 do 130 KS, koji se u πumarstvu mogu koris-titi u razliËitim uvjetima - kaæe JurπetiÊ. Sluæe za izvlaËenje drvne mase i tanjih i debljih profi la. Traktori su pogodni i za ËiπÊenje πumskih prometnica i prosjeka jer se na njih moæe montirati prednja daska za razgrtanje snijega. Ona se takoer moæe koristiti pri izgradnji πumskih cesta za poravnavanje.

Vaæno je reÊi i ovo - JURVAL proizvodi i montira zaπtitne

ka bi ne za traktore, a obavlja i ugradnju πumskih vitala i ostale preinake prema æelji kupca.

- Drugim rijeËima, kada neka πumarija kod nas kupi traktor, ne mora iÊi montirati vitlo negdje drugdje, veÊ sve to nudi u naπem programu - kaæe JurπetiÊ. Time se sma-njuju troπkovi, a zajamËena je brzina i kvaliteta jer mi odgo-varamo za svoj posao.

Nije nevaæno ni to πto se u sjediπtu tvrtke nalazi i servis i prodaja rezervnih di je lova, πto omoguÊuje brzi popravak eventualnog kvara i minimalan zastoj i gubljenje vremena.

Recimo i to da se tvrtka prostire na 20.000 m2 otvore-nog te 2000 m2 zatvorenog prostora. (m)

20.000 m2 otvorenog prostora2.000 m2 zatvorenog prostora

Proizvodi i montira razliËite πumske prikljuËkeZastupa poznate svjetske proizvoaËe

Page 20: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME18

Piπe: Ivica TomiÊFoto: H. Zdelar

Vinodolska dolina ili Vinodol obuhvaÊa povrπinu oko 400 km2, a podijeljena je na dvi-

je prostorno-upravne cjeline: OpÊinu Vinodolsku i Grad Novi Vinodolski. Prostire se u zaleu Crikvenice u kojemu se nalaze mjesta: KriæiπÊe, Drivenik, Tri-balj, Griæane-Belgrad, Bribir i Novi Vinodolski. Vinodolsko primorje je izdvojena geo-grafska cjelina istoËnoga kvar-nerskog podruËja, a zauzima prostor izmeu Bakarskoga zaljeva na sjeverozapadu i Novog Vinodolskog na jugois-toku. Iznimno plodna dolina i obilje vode pridonijeli su tome da Vinodolska dolina djeluje poput zelene oaze u krπu pa je stoga ovaj prostor u proπlosti bio æariπtem æivota, koji se od-vijao preteæito na uzviπenjima, u utvrenim gradinama. Za vla-davine Rimljana, u 2. stoljeÊu prije Krista, podruËje dobiva na vaænosti, a naziva se “Val-

Vinodolska

dolina

(Vinodol)

prostire se na

oko 400 km2,

a zbog

plodnosti i

obilja vode

djeluje u krπu

poput zelene

oaze. Knezovi

Frankopani

i Zrinski

ostavili su

ovdje osobit

kulturno-

povijesni

trag, gradeÊi

mnogobrojne

utvrde, crkve i

samostane

lis Vinearia” (dolina vina), πto upuÊuje na njegovu osobitu agrarnu vrijednost, posebice vinogradarsku tradiciju. Dola-skom Hrvata Vinodol dobiva danaπnje ime, a vinova loza, osobito autohtona sorta ælahti-na, uzgaja se i danas na otoku Krku.

Knezovi Frankopani i Zrinski ostavili su dubok trag u povijesti Vinodola, gradeÊi mnogobrojne utvrde, crkve i samostane. U tadaπnjem srediπtu crkvene vlasti, za vla-davine Frankopana, donesen je 1288. godine Vinodolski za-konik, jedan od najdragocjeni-jih povijesno-pravnih i naj-starijih europskih dokume-nata, pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom. U drugoj polovici 19. stoljeÊa, zahvaljuÊi gos-podarskom razvitku Rijeke, stvara se moguÊnost gospo-darskog razvitka i kontaktnih podruËja, pa tako i Vinodola, osobito njegovog obalno-

ga dijela (Crikvenica, Selce, Novi), a razvojem turistiËki atraktivnih naselja duæ obale, æivotne aktivnosti prenose se iz doline na obalno podruËje. OpÊina Vinodolska prostire se na povrπini pribliæno 150 km2, od Ëega viπe od polovice zauzimaju πume. To podruËje od mora je udaljeno 2-3 km, a proteæe se u duæini 25 km, od Novog Vinodolskog do KriæiπÊa, te u dubinu 30 km, prema πumovitim predjelima, do granice s Gorskim ko-tarom. Glavno sjediπte opÊine je Bribir, a ostala mjesta su Drivenik, Tribalj, Belgrad i Griæane. Bribir je sagraen na brijegu iznad plodne Vinodol-ske doline, a u srednjemu je vijeku upravno i crkveno srediπte Vinodolske kneæije. U srednjemu je vijeku opasan zidinama i kulama, no ovi vrijedni fortifi kacijski objekti gotovo su potpuno sruπeni tijekom 20. stoljeÊa. Danas je saËuvan samo regulirani trg uz

Bribir

VINODOLSKA DOLINA

Spoj povijesti i sadaπnjostiSpoj povijesti i sadau crikveniËkom zaleuu crikveniËkom zale

hrvatski krajevihrvatski krajevi

Page 21: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

19Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

s koje se pruæa pogled na sjeverni dio Vinodola i na akumulacijsko jezero. U srcu zelene Vinodolske doline smjeπteno je Tribaljsko jezero, povrπine 41 ha, duæine 900 i πirine 800 m. U njemu æive kapitalni primjerci πarana, smua, amura, tolstolobika, kalifornijske pastrve i jeg-ulje. Ovu potonju nalazimo u rjeËici DubraËini, koja pri-hvaÊa sve slivne vode i protok vode iz hidrocentrale i jezera Bajer-Fuæine te dijelom iz Tribaljskog jezera, utjeËuÊi u Crikvenici u more. Zanimljiv je ciklus razmnoæavanja ove ta-janstvene ribe. Naime, spolno zrele jegulje putuju Jadran-skim i Sredozemnim morem te Atlantskim ocea nom do Sargaπkoga mora, gdje se mrijeste i ugibaju. Mlade jedinke razvijaju se i vraÊaju u rjeËicu DubraËinu i Tribaljsko jezero te zatvaraju dugotra-jan ciklus reprodukcije.

Knezovi Frankopani i Zrinski ostavili su dubok trag u povijesti Vinodola, gradeÊi mnogobrojne utvrde, crkve i samostane. U tadaπnjem srediπtu crkvene vlasti, za vladavine Frankopana, donesen je 1288. godine Vinodolski zakonik, jedan od najdragocjenijih povijesno-pravnih i najstarijih europskih dokumenata, pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom.

Stari most na rjeËici DubraËini u Crikvenici Informacijski pano o jegulji u DubraËini

Akumulacijsko jezero u Triblju

Frankopanski kaπtel u Driveniku

Spoj povijesti i sadaπnjostiπnjostiu crikveniËkom zaleuu

koji je trobrodna barokna crk-va sv. Petra i Pavla, s iznimno bogatom sakralnom zbirkom. Na podruËju opÊine Vinodol-ske danas je u sluæbi dvanaest crkava, a u tragovima ima joπ 27 objekata koji dokazuju kako je u tome dijelu bilo jako crkveno srediπte.Treba istaknuti da je u Griæanima roen slavni renesansni slikar i minijaturist Juraj KloviÊ (1498. -1578.).

Jegulja u rjeËici Du-braËini - Jedan od ri jet-kih saËuvanih frankopanskih kaπtela je utvrda Drivenik

Page 22: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME20

Ëudesna priroda

Kanade i SAD-a, u podruËju Velikih jezera.

Hrvatska, iako povrπinom relativno mala zemlja, obiluje bogatstvom prirodnih ljepota. Jedno je od takvih podruËja i krπko. BuduÊi da se krπ odlikuje posebnim reljefom i hidrograf-skim prilikama, mnoge naπe krπke rijeke bogate su brojnim prirodnim pojavama koje plijene pozornost turista. Na krπkim rijekama ima i mnogo slapova, koji kao niæi ili viπi bedemi smiruju vodeni tok, stvarajuÊi brojna jezerca ili kaskade.

Iz dostupne geoloπke lite-rature saznajemo da posto-je dvije vrste slapova. To su destruktivni ili erozijski i kon-struktivni ili rastuÊi slapovi. Destruktivni su slapovi oni koji sami sebe uniπtavaju, troπe se, potkopavaju i smanjuju pretvarajuÊi se na kraju u kas-kade i brzace. Po postanku destruktivnih slapova, razli-kuju se tektonski, pregradni i viseÊi slapovi. Tektonski nastaju na prijelomima povrπine ili prijelomnim zonama, pregrad-ni na naplavljenim nasipima preko stepeniËastih ulegnuÊa ili blokova i viseÊi na rubovima udubljenih ledenjaËkih dolina.

U Hrvatskoj su najbrojniji konstruktivni slapovi. To su sla povi koji stalno rastu πireÊi se u visinu. Oni su uglavnom sedrotvornog podrijetla, jer ih stvara sedra kao prirodni ma-terijal. Sedra je vrsta æuÊkastoga πupljikavog vapnenca koji nas-taje taloæenjem kalcita iz vode na mahovinu i ostatke biljaka, stvarajuÊi pritom pregrade, bari-jere i jezerca. Mnogo je teorija o nastajanju sedrenih naslaga. Pra-vi odgovor o njezinu nastajanju joπ uvijek nije dovoljno poznat. No poznato je da na taloæenje

SLAPOVI KAO PRIRODNI FENOMEN

Slapovi hrvatskih rijeka i jezera Slapovi hrvatskih rijeka i jpravi su izlog ljepote!pravi su izlog ljepote!

U prirodne ljepote naπega planeta pripadaju i slapovi kao najslikovitije geoloπke pojave. U svijetu ih je poznato viπe od 6000. Svojom pojavom privlaËe pozornost brojnih posjetitelja koji ih rado obilaze na svojim turistiËkim putovanjima. I Hrvatska se moæe podiËiti brojnim slapovima, a neki od njih, kao oni u nacionalnim parkovima PlitviËka jezera i Krka, svjetski su poznati

Najljepπi i najpoznatiji svje tski i hrvatski slapo-vi nalaze se uglavnom u zaπtiÊenim zonama

poput parkova prirode ili nacio-nalnim parkovima. Ono po Ëemu se razlikuju jest naËin nastanka, visina, ili pak jakost odnosno bo-gatstvo vode kojom obiluju.

U svijetu je poznato oko 400 slapova visine viπe od 100 metara. U Europi najveÊi dio sla pova nalazi se u njezinu juæ-nome dijelu i u Skandinaviji.

NajveÊi svjetski slap je Angel, visine 979 metara, u Nacionalnom parku Canaima u Venezueli, u gornjem toku ri-jeke Rio Caroni. Ime je dobio po ameriËkom pilotu Jimu Angelu koji ga je prvi vidio 1935.

NajveÊi slap u Europi nalazi se u Norveπkoj, Utigords-foos, i pada s ledenjaka s visine od 800 metara.

Kao svjetsko Ëudo spominju se Viktorijini slapovi na rijeci Zambezi. Visine su od 60 do 120 metara, s protokom vode od 400.000 m3 u minuti. Poznati su i Nijagarini slapovi koji nastaju na istoimenoj rijeci izmeu

U Hrvatskoj su najbrojniji konstruktivni slapovi. To su slapovi koji stalno rastu πireÊi se u visinu. Uglavnom su sedrotvornog podrijetla, jer ih stvara sedra kao prirodni materijal.

Slap na Zelenom viru

Page 23: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

21Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

Piπe: Vesna PleπeFoto: B. Pleπe, N. Pleπe, I. TomiÊ i Arhiv

sedre u vodama tekuÊicama djeluju mnogobrojni biotski i abiotski Ëimbenici. Stvaranju sedre pogoduje i osvijetljenost vode, jer odreuje tipove bio-cenoze koji nastanjuju slapove. Brzina njezina taloæenja ovisna je o padu i obliku rijeËnog ko-rita, hrapavosti povrπine na koju se taloæi i sl. Kada su ispunj e ni ovi osnovni uvjeti, potrebni su i æivi korisnici, razliËite vrste algi i ma-hovina, koji zadræavaju vapne-nac da ne bude odnesen rijeËnim tokom. Te sloæene zajednice flore i faune djeluju poput fi ltra, stvarajuÊi sedrene barijere. Uz razne mahovine i alge, za rast sedre vaæne su i biljke poput liπajeva, koje obrastaju zajednice mahovine. U stvaranju sedrenih naslaga sudjeluju i razni æivo-ti nj ski organizimi kao πto su liËinke nekih kukaca, osobito dvokrilaca i tulara, te neke vrste puæeva. Do sada je pronaeno oko 200 æivotinjskih vrsta koje sudjeluju u tim procesima. Prvi koji se ovom problematikom bavio u nas je prof. Ivo Pevalek, a njegova objaπnjenja te pojave preuzela je i svjetska znanost. ProuËavao je nastajanje sedre na PlitviËkim jezerima. Utvrdio je da na rast i oblikovanje sedrenih barijera utjeËu specifi Ëne biljne zajednice. Razlikuje dvije vrste sedre, prema karakteristiËnim mahovinama koje tu rastu, kra-toneuronsku i bryumsku.

Sedra djeluje i kao zaπtitni Ëimbenik krπkih vodotoka. Troπenjem sedre nastaje fi na glina koja prekriva dna vodoto-ka i jezera i time sprjeËava gubljenje vode s povrπina. Nekad su sedru ljudi koristili kao graevinski materijal, jer je dobar izolator topline i zvuka.

Zanimljivo je bogatstvo oblika koji nastaju na naπim sedrenim slapovima, poput bu-nara, πpilja, Ëunjeva, podπpilja, cjevËica i sl. Povremeno na sedri

Slap Brisalo stvara se na Slapnici u dijelu ÆumberaËke gore. Podnoæje slapa, koji svo-jim izgledom podsjeÊa na am-fi teatar, posebno je zanimljivo jer je vlaæno kamenje obraslo algama i mahovinom.

Slap KrËiÊa nalazi se na rjeËici KrËiÊu, jednom od pritoka

Slapovi hrvatskih rijeka i jezera jezera pravi su izlog ljepote!

Skradinski buk na Krki

Slap Skakavac

Slapovi SlunjËice

mogu nastati oπteÊenja poja-vom visokih bujica, potresa, smrzavanja ili lomom sedre nad πpiljskim πupljinama.

Hrvatska obiluje brojnim slapovima, koji nisu karakte-ri stiËni toliko po visini, koliko po ljepoti i okruæju u kojem se stvaraju. Ovom prigodom odluËili smo predstaviti neke

od poznatijih i zanimljivijih slapova u Lijepoj Naπoj.

Cerinski vir, slap visine desetak metara, nalazi se na potoku Javorcu, nedaleko od Samobora.

Slapovi »abranke - Stvara ih rijeka »abranka, u Gorskome kotaru. Najljepπi su na izvoru rijeke, pokraj mjesta »abra, ali i daljnjim tokom kroz usjeke i kanjone stvara niz prekrasnih slapova i brzaca.

Slapovi Une - Najljepπi su u Hrvatskoj kod Martin Broda i na ©trbaËkome buku, gdje rijeka ima najveÊi pad.

Velika i Mala Gubavica na rijeci su Cetini. Velika Gubavica slap je visine 48 metara, a Mala Gubavica 7 metara.

GabrovaËki buk na Plitvicama

rijeke Krke. Poznat je i pod na zivima Topoljski buk ili Veliki buk, visine je 22 metra.

Slap Skaka vac u Parku prirode Papuk,u blizini poznate gorske doline Jankovac, visine je 17 meta-ra. Zapravo je rijeË o skupu manjih slapova, koji ruπeÊi se preko visoke stijene i raspr-skavajuÊi se u stotine kapljica stvaraju posebno lijep ugoaj.

Slapove Paklenice svojim tokom stvaraju Velika i Mala Paklenica, u Nacionalnome parku Paklenica. Nisu visoki,

Page 24: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME22

ali ljepotom zadivljuju brojne posjetitelje.

Slapovi Korane - Na rijeci Korani pregrπt je prekrasnih sedrenih slapova, obraslih ma-hovinom i algama.

Slapovi Kamenice na istoimenom potoku pokraj Lepoglave, u sjevernom dijelu

Hrvatskoga zagorja, karakteristiËni su po tome πto padaju u obliku kaskada.

ZareËki i Pazin-ski krov nalaze se u Istri u blizini Pazina. Nisu osobito visoki ni bogati vodom, ali su pravi predstavnici istarskih slapova. Zanimljivo je da za razliku od veÊine hrvatskih slapova

koji pripadaju skupini konstruk-tivnih, istarski slapovi pripadaju destruktivnim slapovima koji se prelijevaju preko fliπnih slo-jeva. Fliπom oznaËavamo slojeve izgraene od mekog lapora i tvrdog pjeπËenjaka mjestimiË-no iπaranog vapnenaËkim stije-nama koje prelaze u vapnenaËki pjeπËenjak. Kategoriji istarskih slapova pripadaju i slapovi na rijeci Mirni, pokraj najmanjega grada na svijetu, Huma. Zanim-ljivo je πto se podno slapa nalazi prekrasno jezerce te dvije male vodenice.

Slap Sopot u Par ku je prirode Medvednica na Zagre-baËkoj gori. Pada sa stijene vi-soke 9 metara, u gornjem toku potoka VrapËaka.

Slap Bijeli potok nalazi se kod Karina (Zadar). Na Bijelom potoku, u gornjem dijelu nje-gova toka, stvaraju se slapovi koji padaju u obliku kaskada. Iako je jedan od najljepπih krπkih feno-mena na ovom dijelu hrvatske obale, o njemu se malo zna i slabo je posjeÊen.

Slapovi SlunjËice - O Ras-tokama ne treba previπe pisati, jer su po svojoj ljepoti poznati i izvan granica Hrvatske.

Zeleni vir, poznato izletiπte u Gorskome kotaru pokraj Skra-da, prepoznatljivo je po slapu vi-sokom sedamdeset metara, koji se s vrha slojevite stijene obrasle

posljednje vrijeme podu zimaju se intenzivne mjere zaπtite Na-cionalnog parka, zabranom kretanja kamiona i vozila kroz ovo podruËje, zatim rjeπavanjem pitanja otpadnih voda, sjeËa πuma i sl.

Slapovi rijeke Krke, koja izvire u podnoæju Dinare pokraj Knina, pravo su Ëudo prirode.Tom prostoru iznimne ljepote posebno obiljeæje daje voda, koja huËeÊi i prelijevajuÊi se preko kamenih stijena stvara predivne svjetski poznate sla-pove. Najpoznatiji su: Roπki slap, BiliπiÊa buk, Miljacka slap, »oriÊa buk-Brljan, ManojlovaËki slapovi, Roπnjak, te najduæi i najljepπi - Skradinski buk. Skra-dinski buk je i prirodni fenomen Nacionalnog parka Krka. »ine ga sedrene kaskade, otoci i jezera. Tu su smjeπtene i mnogobrojne mlinice i koπevi - postrojenja u kojima snaga vodenog toka s pomoÊu sustava drvenih kotaËa i zupËanika melje æitarice.

Svojom ljepotom slapovi su inspirirali brojne pjesnike i knjiæevnike, a meu njima i K. StoπiÊa iz Ëije knjige Rijeka Krka 1927. donosimo i jedan od tih opisa:

“Kod slapova prskaju mili-juni sitnih kapljica, puπe se kao magla, bijele se kao prozraËni vilinski veli i na sunËevim tracima daju πarene duge. Diviπ se meu pojedinim slapovima tamno-zelenoj vodi, koja je na povrπini glatka kao ogledalo, a sprema se sveËano, da se poput snijega bijela spuπta niz stepenice kao oltare. Silna buka, pomaman smijeh. Voda svud kljuËa, kipi i pjeni se. Tu snaæne bujice, ondje vijugave vodene zmije, tamo nemirni virovi. Kod nogu ti rominja potoËiÊ, neπto kao da razgovara sa kamenjem, pa ga nestaje. Vodeni se mlazovi veru kroz zelenilo, pa se svisoka naglo rasplinju i prskaju bezbro-jnim bijelim kapljicama. Svaki je za se draæest. TisuÊ slapa, tisuÊ sunovrata. A nad slapovima,u sunËanim zrakama, mirno krile ponosni orlovi, prelijeÊu gavrani i galebovi, a potrËi kraj nemirne vode ptica pastirica i premjeπta se modri vodomar. U dnu slapa veÊ se ne plaπe ni ribe, nego uzdiæu glave nad ogledalom vode i Ëude se, Ëemu ta vjeËna buka.”

mahovinom i niskim raslinjem obruπava u dubinu. Pada poput vodene zavjese, rasprskavajuÊi se u tisuÊe sitnih kapljica, i jedan je od najimpozantnijih hrvatskih slapova.

Potok KamaËnik u Gors-kome kotaru, pokraj Vrbov-skoga, poznat je po ljepoti oma-njeg slapa koji, ruπeÊi se s visine, utjeËe u rijeku Dobru. Poznat je i po ljepoti neπto manjih slapova i brzaca koje stvara probijajuÊi se kroz planinske usjeke.

NajposjeÊeniji i svjetski naj-poznatiji hrvatski slapovi u na ci o nalnim su parkovima Plit-vice i Krka.

U Nacionalnom parku PlitviËka jezera, πesnaest Gornjih i Donjih jezera spojeno je nizom prekrasnih slapova. Na samom kraju Donjih jezera nalazi se slapiπte Sastavci. Od-mah iza njega najviπi je slap Plitvica, visok 78 metara. Voda toga visokog vodopada dolazi sa strane, iz potoka Plitvica, i preko velike klisure spuπta se u Donja jezera. Zbog bio-dinamiËkih pojava koje ovdje vladaju, jezera i slapovi stalno mijenjaju svoj izgled. Jezera su nastala pregraivanjem doline rijeke Korane, a taj proces, karak teristiËan za krπke predjele, ovdje se pokazao u svome najraskoπnijem obliku. Staniπte toga podruËja bo-gato je biljnim i æivotinjskim svijetom. ©umom je pokrive-no oko 14.000 ha povrπine. MjestimiËno πuma poprima oblike praπume.

Uvjeti za taloæenje i rast sedre na PlitviËkim jezerima nas-tupili su prije 12.000 do 15.000 godina. Razlikujemo nekoliko tipova sedre na jezerima: Ëvrstu sedru koju stvaraju modrozelene alge (Cyanophyceae), kratoneu-ronsku koju stvaraju mahovine (Cratoneuron), bryumsku koju takoer stvaraju mahovine (Bryum) te prijelaznu sedru nas-talu kombiniranim djelovanjem raznih sedrotvoraca. Sedrotvor-ni sustav na PlitviËkim jezerima uspio se saËuvati do danaπnjih dana unatoË negativnim utjeca-jima Ëovjeka na prirodu na ovim prostorima, gradnjom auto-ceste, turistiËkih objekata i sl. U

U svijetu je poznato oko 400 slapova visine viπe od 100 metara. NajveÊi svjetski slap je Angel, visine 979 metara, u Nacionalnom parku Canaima u Venezueli, u gornjem toku rijeke Rio Caroni. U Europi taj epitet pripada slapu Utigordsfoos, koji se nalazi u Norveπkoj i pada s ledenjaka s visine od 800 metara.

Brzaci KamaËnika

Slapovi Une

Veliki slap Plitvice

Page 25: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

23Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

Piπe: Ivica TomiÊFoto: Arhiv

ObiËna kockavica (Friti-llaria meleagris) ze-ljasta je viπegodiπnja biljka s kuglastom

lukovicom iz koje izraste sta-bljika visine 20-30 cm, koja je uspravna, gola, πuplja, tamno-zelene boje ili modrikastoga preljeva. Listovi su razmjeπteni naizmjeniËno duæ stabljike, dugi su 8-13 cm, linearno-lancetasti, æljebasti, sivkas-tozeleni. NajËeπÊe ih ima 4-5. Cvjetovi su veliki, dugi oko 4 cm, trbuπasto-zvonolikog ob-lika, pognuti i bez mirisa. Na vrhu stabljike nalazi se obiËno jedan, rijetko dva ili tri cvijeta. ©est listiÊa ocvijeÊa (perijanta) su purpurnosmei, iπarani neobiËno lijepim svijetlim kvadratiÊima (“kockicama”), proæeti purpurnocrvenim æili-cama. Rjee su potpuno bijeli ili sa æuÊkastim æilicama. ListiÊi jednostavno graenog cvjet-nog ovoja (perigona) imaju pri dnu s unutraπnje strane medonosnu grbicu. Cvijet ima πest praπnika, a plodnica je tro-gradna. Biljka cvjeta tijekom oæujka i travnja. Plod je to-bolac s mnoπtvom sjemenaka. Ova trajnica, rijetka i ugroæena vrsta naπe flore, razmnoæava se vegetativno (lukovicom) i sjemenom, koje se nerijetko prenosi vodom.

ObiËna kockavicaObiËna kockavica

ZA©TI∆ENE, UGROÆENE I RIJETKE BILJNE VRSTEU Hrvatskoj obiËna kockavica raste u πumama kitnjaka i bukve, na vlaænim i povremeno plavljenim πumskim staniπtima, u podruËju posavskih i podravskih poplavnih πuma, vlaænim travnjacima i na moËvarnim livadama

Brojnost na vlaænim sta-niπtima - ObiËna kockavica raste u πumama kitnjaka i bukve, a kao element brojnih zajed-nica Molinio-Arrhenatheretea i Querco-Fagetea nalazimo je na vlaænim i povremeno plavljenim πumskim staniπtima i vlaænim travnjacima, neutralno do blago kisele reakcije. U iznimno ve-likim populacijama dolazi na oËuvanim staniπtima otvorenih πumskih povrπina, moËvarnih livada uz potoke, na poplavnim terenima europskoga konti-nenta. U Hrvatskoj je ima u po-druËjima posavskih i podravskih poplavnih πuma, u Zagorju, Turopolju,VukomeriËkim gori-cama, Slavoniji, a naena je i na juænom Velebitu i Dalmaciji. Kao rjee prisutna biljna vrsta u Sla-voniji i Baranji raste i na obalama rijeke Drave, u πumi s kockavi-com. U Poæeπkoj kotlini nalazimo je na zamoËvarenim livadama uz rijeke Londæu i Orljavu.

Hrvatski nacionalni cvijet - Vaæno je napomenuti da je obiËna kockavica otrovna bilj-ka, jer sadræi otrovne alkaloide, primjerice alkaloid imperialin. Stoga svjeæu biljku izbjegavaju æivotinje na paπi, a poznata su trovanja; alkaloidi djeluju tako da usporavaju rad srca. Zanimljivo je istaknuti kako je ova biljna vrsta na svjetskoj izloæbi biljaka “Japan Flora 2000” proglaπena hrvatskim nacionalnim cvijetom, a infor-maciju o tome moæemo pronaÊi i u nekim poznatim svjetskim enciklopedijama. Naime, crven-kasti cvijet s bjeliËastim kva-dratiÊima (“kockicama”) nalik je πahovskoj ploËi te podsjeÊa na grb Republike Hrvatske.

Zbog meliorativnih zah-vata i isuπivanja staniπta, obiËna je kockavica ugroæena vrsta naπe flore. Na osnovi Zakona o zaπtiti prirode zaπtiÊena je 1958. godine na svim prirodnim nalaziπtima.

1) ObiËna kockavica je otrovna biljka, jer sadræi otrovne alkaloide, primjerice alkaloid imperialin, pa je æivotinje na paπi izbjegavaju

2) Ova je biljna vrsta na svjetskoj izloæbi biljaka “Japan Flora 2000” proglaπena hrvatskim nacio-nalnim cvijetom, jer crvenkasti cvijet s bjeliËastim kvadratiÊima (“kockicama”) podsjeÊa na grb Re-publike Hrvatske

3) Zbog meliorativnih zahvata i isuπivanja staniπta, obiËna je kockavica ugroæena vrsta naπe flore, a zaπtiÊena je na svim prirodnim nalaziπtima

ObiËna kockavica(Fritillaria meleagris)Iznimna ljepota cvijeta

Stabljika i rasplodni organi

Brojnost biljaka na vlaænim staniπtima

zaπtiÊene biljne vrstebiljne vrste

Page 26: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 • studeni 2006.Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME24

Hudike i lemprika Hudike i lemprika

mala enciklopedija πumarstva

Rod Viburnum (hu-dike i lemprika) Ëine listopadni i zimzeleni grmovi jednostavnog,

cjelovitog, nazubljenog ili lapo-vitoga liπÊa iz porodice kozo-krvinke (Caprifoliaceae). Pripada mu oko 120 vrsta koje rastu u Eu-ropi, sjevernoj Africi, Sjevernoj i Srednjoj Americi i u Aziji. Izbojci su s dva uzduæna brida, koji po-laze od osnove peteljke prema dolje. Cvjetovi su sitni, u ob-liku πtitasto-metliËastih cvatova,

Od 120 listopadnih i zimzelenih grmova roda Viburnum u naπim πumama rastu crvena i crna hudika i lemprika, a zbog svojih dekorativnih svojstava uzgajaju se, uz joπ neke vrste ovoga roda, u parkovima i vrtovima

Piπe: Ivica TomiÊFoto: Arhiv

viπesimetrijski (aktinomor fni), a rubni su neplodni i poneπto jednosimetrijski, katkada sterilni i nerijetko veÊi od srediπnjih cvje tova, pa sluæe kao mamac za kukce. »aπka ima 3-5 zubaca, vjenËiÊ je okruglast, a plodnica trogradna. Plod je jednosjemena bobuljasta koπtunica.

Crvena hudika, bekovina (Viburnum opulus) je do 5 m visoki listopadni grm mezo-filnih πuma, koji naraste u promjeru i viπe od 15 cm, na podruËju cjelokupnoga eu-ropskog kontinenta i u sjever-noj Aziji. Kora je na starijim granama svijetlosmea i tanka, a korijenov je sustav dobro raz-vijen i vodoravan. Pupovi su na kratkoj stapci, uπiljeno-jajoliki, crvenkasti te pokriveni s dvije ljuske, zaobljeni, crvenkasti i sjajni. Postrani pupovi su pri-legli uz izbojak, a tjemeni neri-jetko ugibaju. Izbojci su πiboliki, uspravni, okrugli do bridasti, svijetlosmei, s mnoπtvom len-ticela i πirokom okruglastom do πesterokutnom bijelom srËikom. LiπËe je nasuprotno, okruglasto, oko 6-11 cm dugo, sa zaobljenom, katkada klino-likom ili plitko srcastom osno-vom. Preteæito je trolapo (sliËi javorovom), odozdo fi no dla-kavo i plavozeleno, s uπiljenim, duguljastim i krupno nazu-bljenim lapovima. Odozgo je svijetlozeleno, a u jesen postaje crvenkasto. Peteljka je odozgo zelene boje i æljezdasta, duga 2-2,5 cm. Cvjetovi su nejednako veliki, bijeli ili ruæiËastobijeli, rubni su mnogo veÊi i neplodni. Razvijaju se u obliku paπtastih cvatova na krajevima ogranaka. Biljka cvate od travnja do lipnja. Plodovi su sjajnocrveni i soËni, kuglasti, veliËine poput krupni-jeg zrna graπka,dugi 8-10 mm, s jednom spljoπtenom i glatkom koπticom. Gorki su, neugodna mirisa i smatra se da su otro-vni. PoËinju dozrijevati u rujnu prve godine, a na granama ostaju katkada visjeti i tijekom

Lemprika (Viburnum tinus)

Crvena hudika(Viburnum opulus)

Page 27: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

25Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

(Viburnum) (Viburnum)zime. Preteæito u nizinskim vlaænim πumama - Crvena hudika je brzorastuÊa vrsta koja doæivi oko 30 godina. Voli vlaæna humozna, pose-bice vapnenasta tla nizinskih i breæuljkastih terena. Najviπe je ima u vlaænim πumama, na Ëistinama i rubovima, preteæito nizinskih πuma, a rjee dolazi u planinskim πumama na svjeæem tlu (do 1200 m nadmorske visine). Kao podstojno grmlje dolazi u srednjim πumama rijeËnih poplavnih podruËja, buduÊi da dobro podnosi zas-jenu. »esta je vrsta brojnih za-jednica poplavnih terena sveze Alneto-Ulmion ili sveze Fagion silvaticae. U Hrvatskoj je ima, primjerice, u πumi veza i poljsko-ga jasena, te πumama hrasta luænjaka, poljskoga jasena i nizinskoga brijesta. Zbog lijepih cvjetova i plodova uzgaja se kao ukrasno drvo u parkovima. Postoje razliËiti ukrasni oblici od kojih je najljepπa i najËeπÊa for-ma sterile, s kuglastim, poput snjeænih gruda viseÊim bijelim cvatovima.

Crna hudika (Viburnum lantana) listopadni je uspravni grm, koji naraste u visinu 3-5 m. Rasprostranjen je u toplim dijelovima srednje i juæne Eu-rope i zapadne Azije, a pojedi-naËno se pojavljuje i u Alpama, na nadmorskoj visini do 1400 m. Kora je sivkasta i tanka, a kori-jenov sustav dobro razvijen. Iz-bojci su mu πiboliki, æutosmei, pokriveni kao i pupovi gustim slojem braπnaste tvari koja se lako odstranjuje. Pupovi su goli, æuÊkasto-dlakavi. Lisni su pupovi nasuprotni, dugi, sastav-ljeni od smeæuranih listova i bez ljuski, a cvjetni su vrlo krupni, uglavnom na vrhu izbojaka. Oni su okruglasti, na kratkoj peteljci, imaju dva smeæurana, nasuprotna listiÊa, a pokriveni su kratkim ljuskama. Listovi su veliki, nasuprotni, jajasti i hrapavi, dugi 6-12 cm, πiroki do 7 cm, na kratkim peteljkama

(1-3 cm), nazubljena ruba. Na naliËju su sivkastozeleno i pa-huljasto dlakavi. Cvjetovi su sit-ni, æuÊkastobijeli, mirisni, plodni (fertilni), s 5 latica, sastavljeni u πiroke prividne πtitaste cvatove, promjera 6-10 cm. Biljka cvate tijekom svibnja i lipnja. Plodovi su jajaste i neznatno spljoπtene koπtunice, sliËne bobama, duge su 7-8 mm i 5-6 mm πiroke, s plosnatom koπticom. U poËetku su plodovi zeleni, zatim crve-ni i sjajni, a u zrelom stanju, poËetkom jeseni, postaju crni. Ubrzo omekπaju, smeæuraju se i izgube prvotni oblik. Zbog neravnomjernoga dozrijevanja od srpnja do rujna, na jednom cvatu moæemo naÊi koπtunice u razliËitim stupnjevima do-zrijevanja, od zelenih, crvenih i sjajnih, do potpuno smeæuranih i crnih. Zrele koπtunice mogu se smatrati uvjetno jestivim, aro-matiËne su, sluzave i slatkastog okusa, pa ih u nekim krajevima Hrvatske (Hrvatsko zagorje) beru i jedu djeca. Pri uzimanju veÊih koliËina plodova nastaju probavni poremeÊaji.

Za poπumljavanje bu-jiËnih terena - Crna hudika raste na suhim, sunËanim i ka-menitim terenima, preteæito juænih ekspozicija, u svjetlijim listopadnim πumama, na rubovi-ma πuma i u πikarama, posebice na vapnenastom tlu (kalcifi lna vrsta). No nerijetko se pojavljuje i na viπim nadmorskim visinama, koje prelaze 1000 m. U Hrvat-skoj se pojavljuje u πumi hrasta luænjaka i obiËnoga graba sa cerom, πumi hrasta luænjaka i obiËnoga gra ba s lipom, u πumi bukve i jesenske πaπike te pa-nonskoj bukovo-jelovoj πumi. Podesna je za poπumljavanje bujiËnih terena, a Ëesto se zbog svojih dekorativnih svojstava uzgaja u parkovima. Na ma-si vu »vrsnice u Hercegovini opisan je varijetet naronitanum. U planinama Hrvatske, Herce-govine i Crne Go re raste vrsta sliËna crnoj hudiki, endemiËna

1) Crvena hudika kao podstojni grm dolazi u srednjim πumama rijeËnih poplavnih podruËja, buduÊi da dobro podnosi zasjenu

2) Crna hudika u nas raste u svjetlijim listopadnim πumama, na rubovima πuma i u πikarama, posebice na vapnenastom tlu

3) Lemprika u Hrvatskoj dolazi u crnikinim πumama, a u makijama Dalmacije raste kao gusti zimzeleni grm koji dobro zaπtiÊuje tlo

Crna hudika(Viburnum lantana)

Kineska hudika(Viburnum rhytidophyllum)

Viburnumlentago

Page 28: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME26

europske metropole

Lijepa kneginja Libuπa jedne je veËeri sjedila na breæuljku Viπehradu i zamiπljeno gledala u

daljinu, preko rijeke Vltave. Pri-kazalo joj se da Êe tamo preko, gdje nema niËega, izniknuti novi lijepi grad. I snovi joj se ispuniπe, preko rijeke izdigao se velebni grad Prag. Bilo je to, legenda kaæe, u 8. stoljeÊu. A grad je, na Ëeπkom je æenskoga roda (Praha), otada rastao, πirio se, oËaravao...

Knjeginja Libuπa danas ima svoj spomenik, jedan od brojnih πto su ih vladari podizali

ZAPIS IZ PRAGA

U gradu stotinSkupina πumara zagrebaËke Uprave posjetila je Prag, upoznala njegove znamenitosti, povijesne i sadaπnje, kuπala vruÊu i zdravu mineralnu vodu u Karlovym Varyma. Ovo je kratki zapis s toga putovanja

kroz stoljeÊa, saËuvali od zabora-va uspomenu na ljude i dogaaje i ukraπavali ovaj srednjoeuropski biser. Zlatna Praha, Srce Europe, Grad stotinu tornjeva, Majka gradova, samo su neki od naziva prijestolnice »eπke Republike, da-nas svjetske turistiËke destinacije i jednog od najposjeÊivanijih gra-dova Europe. O Pragu su, kako su ga posjeÊivali, pisali brojni umjet-nici, pisci (“Ja æivjeh u gradu Ëar-nom/I usmljena vrlo bjeπe moja sudba../Iako geografska πirina bjeπe vrlo neizvjesna/I longituda nejasna/Æalim ljude koji ne znaju ovaj grad/Divni grad Prag” - Wil-iam Jeffery Prowse, Grad Prag), novinari, turisti, zaljubljenici, i o njemu se zna sve. Ipak nikada dosta, i uvijek iznova kada se vratite na obale Vltave, on priËa neku novu priËu. A kolone Japa-naca, Kineza, Amerikanaca pa Ëak i Meksikanaca, da nabrojimo one najudaljenije, o Europlja-nima da i ne govorimo, upijaju svaku rijeË svojih vodiËa i sa strahopoπtovanjem pogledavaju gore u neku od fantastiËno saËu-vanih i obnovljenih baroknih ili gotiËkih zgrada, u neki spome-nik, crkvu, muzej πto priËaju po-vijest grada i dræave. Doslovno

Jedan od najljepπih - Starogradski trg

do kolovoza. Plodovi su jedno-sjemene koπtunice, usko jajoliki, uπiljeni, uski, modri, s metalnim sjajem, s ovalnom i nepravil-no izbrazdanom sjemenkom, plavkaste boje. Koπtunica je malo soËna, duga 3-4 mm, a dozrijeva u jesen. Upotrebljava se u medicini kao purgativno sredstvo, za ËiπÊenje crijeva, reguliranje stolice i probave.

U vazdazelenim πumama hrasta crnike - Lemprika se pojavljuje u cijelom podruËju mediteranskih πuma, nerijetko dolazi u makiji, a naseljava kamenite terene na vapnencu i dolomitu, ponajviπe u pod-stojnoj etaæi. U Hrvatskoj ras-te u vazdazelenim crnikinim πumama: Ëistoj πumi crnike s mirtom te mjeπovitoj πumi crnike i crnoga graba. U maki-jama Dalmacije javlja se kao gusti zimzeleni grm koji dobro zaπtiÊuje tlo. Odgovaraju joj viπe sjenoviti nego suhi prisojni poloæaji, osjetljiva je na mraz i nisku temperaturu, a ne moæe se uzgajati daleko izvan granice prirodnog areala. S obzirom na to da dobro podnosi zasjenu, prikladna je vrsta za podstoj-nu sastojinu u prorijeenim πumskim sastojinama borova i hrasta crnike. Osobito je cije-njena ukrasna vrsta te se Ëesto uzgaja u parkovima i vrtovima (æivice) na otocima i uz jadran-sku obalu.

Meu brojnim vrstama iz roda Viburnum izdvajamo dekorativni grm kinesku hudiku (Viburnum rhytidophylum), koja se Ëesto uzgaja u par-kovima. Ima duguljasto, jajoliko i sjajno tamnozeleno liπÊe, do 25 cm dugo, odozdo gusto-sivo ili æuÊkastodlakavo. Vrsta Viburnum lentago potjeËe iz Sjeverne Amerike, a znakovita je po dugim, uπiljenim, fino nazubljenim i svijetlozelenim listovima, koji su na okriljenim peteljkama, a u jesen poprimaju smeecrvenu boju. Podrijetlo vrste Viburnum orientale je s Kavkaza, a karakteristiËna je po okruglastim, trolapim listovima, dugim do 14 cm, koji su odozgo tamnozeleni a odozdo svjetliji. Plodovi su crvene do purpurno-crvene boje.

orjenska hudika (Viburnum maculatum), kojoj su listovi uæi i manji, s klinolikom os-novom, a na naliËju srebrnas-tobijeli. U Hrvatskoj ovaj den-droendem raste na podruËju vrπnih πibljaka i crnogoriËnih πuma na obalnim Dinaridima, od Vinodola preko Velebita i Biokova do Orjena. Posebice je ima u πumama crne jele na padinama iznad Vinodola.

Lemprika (Viburnum tinus) zimzeleni je kuglasti ili piramidalni grm izrazito

sredozemnih πuma, koji vrlo razgranat naraste do 3 m visoko, a dolazi preteæito u srednjem i zapadnom dijelu Sredozemlja. Kora starijih grana i debla je siva. Izbojci su crvenkastosmei, bridasti, u poËetku dlakavi, kasnije goli, sa smeim lenticelama. Listovi su nasuprotni, πiroki, eliptiËni ili jajoliki, ËeπÊe obrnuto srcoliki, cjelovita i trepaviËasto-dlakava ruba, dugi 4-8 cm, πiroki 2-4 cm, odozgo tamnozeleni i sjajni, a odozdo plavkastozeleni i u kutovima æila s Ëupercima dlaka. Peteljka je duga 1-2 cm te sitnodlakava kao i mladi listovi. Cvjetovi su dvospolni, bijeli, mirisavi, izvana crven-kasti, skupljeni u gro njaste cvatove nalik kiπobranu. VjenËiÊ je zvonolik, duæi od Ëaπke, s pet praπnika. Brojni cvjetovi se javljaju od veljaËe

Orjenska hudika(Viburnummaculatum)

Page 29: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

NoÊne vizure

Lijevi dlan na ploËu i æelja se na Karlovu mostu ispunjava

HradËany - pogled s Karlova mosta

Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME 27

Dvorac Konopiπte

milijuni turista tijekom cijele godine pretvaraju Prag u svjetski kozmopolitski centar. I skupina πumara iz za grebaËke Uprave, Ëlanova bla gajne uzajamne pomoÊi, imala je proπli mjesec prigodu u petodnevnom po-sjetu Pragu biti djeliÊem svjetske turistiËke izloæbe.

Na povrπini od 500 km2 danas u Pragu æivi oko 1,3 milijuna stanovnika. Podijeljen sluæbeno u 22 okruga, grad ima nekoliko povijesnih jezgri - Stari grad (Stare Mesto), Novi grad, HradËany, Mala strana, Stara æidovska Ëetvrt. Nema turistiËke ture koja neÊe obiÊi takve povijesne znamenitosti Praga kao πto je rezidencijalno podruËje HradËany, u kojem su stolovali Ëeπki vladari (a danas je tu sjediπte Vlade), s nezaobi-laznom katedralom Sv. Vita (koja se gradila i dograivala 1000 godina(!), od 929. do 1929.), baroknom palaËom Loreta (iz 1626.), palaËom Schwartzen-burg, i dru gim znamenitostima. To je mjesto gdje se mijeπaju i fantastiËno nadopunjuju roma-nika, gotika, barok, klasicizam. SljedeÊe je odrediπte (i πumarima bio) Karlov most (1357. Karlo

je poloæio kamen temeljac, a most se gradio do kraja stoljeÊa), najstariji i najljepπi most (od 17), koji povijesno povezuje stare gradove u jedinstevni Prag. U jednodnevnu turu uklapa se i odlazak na Trg sv. Vaclava (Vaclavske namesti, duge 800 m), najposjeÊeniji i najljepπi Starogradski trg (Staromestske namesti) gdje svakog punog sata tisuÊe turista Ëeka izlazak 12 apostola kroz prozorËiÊ na glasovitome astronomskom satu, a taj satni mehanizam neprekidano radi veÊ Ëetiri stoljeÊa! Na ovaj trg nadovezuju se znamenite Vaclavske namesti, poznate i po sv. Vaclavu, jednoj od najznaËajnijih osoba Ëeπke povijesti, i po novijem obiljeæju samoærtvovanja (spaljivanja) studenta Jana Palaha u sijeËnju 1969. godine, u znak protesta protiv pojave ruskih tenkova na trgu i krvavog dokinuÊa Praπkog proljeÊa.

Uz ovih (tek) nekoliko sliËica iz povijesti, ne smijemo zaboraviti, uz sv. Vaclava, i najznaËajnijeg vladara u po-vijesti, “oca Ëeπkog naroda” Karla IV., drugog znaËajnika Rudolfa II. Habsburπkog, sveÊe-nika Jana Husa. Prvoroeni sin Jana Luksemburπkoga, Karlo IV., bio je visokoobrazovani vladar koji se πkolovao u Parizu, govorio je pet jezika, osnivaË je Karlova sveuËiliπta i u njegovo vrijeme Prag postaje jedan od najnaprednijih europskih gra-dova. Æenio se Ëetiri puta i tek posljednja æena Ana Svidnjicka dala mu je (“u dubokoj starosti od 43 godine”!) sina nasljednika. Sagradio je kameni most koji je povezao dva grada i koji je i danas ukras Praga.

ZagrebaËki πumari imali su priliku obiÊi i dvorac Konopiπte nedaleko od Praga, nekadaπnju rezidenciju prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, strastvenog lovca Ëijih se 4 tisuÊe trofeja,

nu tornjevaPiπe: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad

Page 30: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME28

trgovinama, npr. u Pariπkoj ulici (ne treba iÊi ako dæep nije dubok!), ili velikim robnim centrima. I cijene su europske, iznimka je odjeÊa od koæe i to se doista isplati kupiti (npr. odliËna koæna jakna moæe se dobiti za 100 eura!). Naravno i kristal, poznata Bohemia i Moser. Gosti mogu uæivati i u gastronomskoj ponudi kuπajuÊi neki od domaÊih specijaliteta (gulaπ, knedliËke) ili pijuÊi doista vrhunska piva (Pilsner urquel, Prazdroy, Bud-weiser i druga). Tu treba biti oprezan s cijenama, jer raz-like su straπne. Evo, u malenome mjes-tu TelËu, s fantas-tiËnim trgom koji

I veliki J. W. Goethe potraæio je, æiveÊi jedno vrijeme u Karlovym Varyma, lijek za srce, a lijek se zvao Urlike. Imala je samo sedamnaest godina i baku koja je takoer bila zaljubljena u pjesnika pa je na sve naËine prijeËila da se ljubav 70-godiπnjega Goethea i mlaahne Urlike rasplamsa ili ozakoni. Pjesnik je umro, a ona viπe nikad nikoga nije voljela. Æeljela je samo da umre bar u istome stoljeÊu, no ni ta joj se æelja nije ispunila, umrla je u 95. godini poËetkom 19. stoljeÊa.

»esi vole viceve, a ne vole svoju dojuËeraπnju “braÊu” i puno je viceva na raËun Rusa. Evo jednog. Amerikanac, Francuz, Englez i Rus priËaju πto je to strah. Amerikanac kaæe: ”Strah je kad imaπ sedam Ëaπa viskija, jedna je otrovana, a ti moraπ popiti. Nije to niπta, veli Francuz. Zamisli da je od sedam prekrasnih æena jedna zaraæena, a ti moraπ odabrati jednu. Sve je to za malu djecu. Prava jeza je, na to Êe Englez, kad ideπ na dvoboj, moraπ odabrati piπtolj, a jedan od sedam ponuenih nije napunjen. I ti odabereπ baπ taj! Onda Êe Rus: Sve je to prava zabava, a ne strah. Zamislite, kod nas sedmoricu optuæe za zloËin, objese ih, a poslije se pokaæe da je samo jedan bio kriv!”

je reÊi, bogat. Kao da se dnevna vreva noÊu seli u brojne klubove i barove (Darlyng, Atlas, Zlatno drvo i drugi, gotovo u svakom hotelu je noÊni bar!) a pivo, recimo, u naj skupljima stoji 200 kruna!

Kaæe se - ako nisi bio u Fleku, nisi bio u Pragu. ©umari dakako nisu pro pustili posjeti ti ovu (uz onu U Kaliha) najpoznatiju piv-nicu u kojoj se toËi crno pivo koje se ne flaπira niti se bilo gdje prodaje, nego se sve popije u pivnici. No ni ovdje, kao i u veÊini drugih lokala, nije se moglo primijetiti da su domaÊini, tko zna zbog Ëega, previπe ljubazni. I to je jedna od pojava s kojima se treba raËunati.

Zadnje odrediπte peto-dnev nog izleta bili su Karlovy Vary, svjetski poznato ljeËiliπte i kupaliπte na utoku rijeke Teple u Ohru. Danas je to fantastiË-no ureen grad-razglednica sa πezdesetak tisuÊa æitelja, s velikim brojem ljeËiliπta, grad u kojem se proizvodi najpoznatije Ëeπko piÊe Becherovka. ©umari su bili u tvornici, kuπali nekoliko vrsta piÊa koja se ovdje proizvode i Ëeπki su brend. SljedeÊe godine tvrtka slavi 200 godina otkako je Nijemac Johann Becher proizveo prvi biljni liker, a tajna mijeπanja 40-ak vrsta bilja i zaËina koji se stavljaju u alkohol najstroæe se Ëuva. No ni taj zaπtitni znak »eπke nije ostao poπteen globalizacije - danas tvrtkom upravljaju Fran-cuzi. Neki su kuπali i termalnu vruÊu vodu koja se pije iz posebno oblikovanih πalica s produljenim grlom. Nije ukusna, kao i svaki lijek, i veÊina se ipak odluËila za napitak od hmelja! Grad je izgraen u baroknom stilu, pre-pun vila i, pazite, ima 80 hotela! Dnevno ga obilazi 20.000 turista! Ovdje se, znaju ljubitelji fi lma, poËetkom svakog rujna odræava i poz nati fi lmski festival.

Povratak s nekog putovanja uvijek je dugotrajan, ili se bar takvim Ëini. Ipak, osoblje Tu-ristiËke agencije SamoborËek s kojom smo (ne prvi put) iπli, uËinilo je da ovaj povratak bude (skoknuli smo i do BeËa!) i zanim-ljiv! Izabrali su i najπarmantnijeg putnika (bio je to –ani!), uruËivπi mu prigodan poklon.

Prepoznatljivi Vaclavski trg

Ovdje je poteklo prvo pivo u Pragu

Poker asova - Starogradskitrg

U BeËu

od ukupno, pazite sad, oko 300 tisuÊa (!) Ëuva u Konopiπtu. Lovio bi vjerojatno i dalje da nije u zao Ëas odluËio posjetiti Sarajevo gdje su meci iz piπtolja Gavrila Principa 1914. okonËali njegovu kraljevsku (i lovaËku) karijeru i oznaËili poËetak Prvoga svjetskog rata.

Osim u povijesnim zna-menitostima, brojni turisti danas u Pragu mogu uæivati u shopingu, kupujuÊi najpoznatije svjetske marke u ekskluzivnim

je pod UNESCO-vom zaπtitom, ruËak (puretina) mogao se dobiti za 100 kruna (oko 27 kuna), a toËeno plzenjsko pivo za 6 kuna! U Pragu, na ekskluzivnim Vaclavskim ili Staromestskim na-mestima, malo toËeno pivo stoji 18-25 kuna. No nekoliko ulica dalje moæe se dobiti za 12-ak kuna. InaËe, za 100 eura dobije se 2700 kruna, pa raËunajte. Naravno, sasvim su druga priËa noÊne destinacije kojih je Prag doista pun, a noÊni je æivot, malo

Page 31: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME 29

ljekovito bilje

Pradomovina razliËka je Sredozemlje, otkuda se raπirio po Ëitavom svijetu. U grËkoj mitologiji sma-

tran je ljekovitom biljkom, jer je kentaur Hiron ozdravio stavljajuÊi ga na otvorenu ranu. P. A. Ma-thiolus zapisao je u svojoj knjizi, koja je izaπla u Pragu 1563., da pomaæe kod bolesti s poviπenom temperaturom, kod raznih upala, crvenih oËiju i sl. PreporuËuje ga ljudima koji izbacuju krv, i to na naËin da se stavlja u vodu od trputca. U vinu kuhano cvijeÊe i sjeme razliËka preporuËivao je protiv uboda pauka i πkorpiona. Za gnojne rane treba, po njemu, koristiti zgnjeËeni i istisnuti sok razliËka ili rane posipati prahom dobivenim od osuπene biljke.

Biljka je koja naraste od 30 do 50 cm. Na dlakavim razgranjenim stabljikama razvijaju se svijetlo-plave cvjetne glavice. Cvjetovi su cjevastog oblika, iznutra manji,

RAZLI»AK (CENTAUREA CYANUS L.)

LijeËi oËi i upale,LijeËi oËi i upale,simbol nebeske sreÊe

RazliËak (Centaurea cyanus L.) biljka je iz porodice glavoËika. Poznata je i po imenima plavulja, modrulja, plavica, kozja brada, modriπ, zeËina. Ime je dobila od grËke rijeËi „cyanus”, πto znaËi plav, a zbog prekrasne plave boje simbol je neba i nebeske sreÊe

izvana neπto veÊi. Listovi su joj kopljasti i dlakavi, a korijen raz-granjen. Sadræi ljekovite tvari poput cikorina, alkaloida, boje, smole, sluzi, tanina, cianina i pelargonina.

Raste na livadama, u polji-ma, meu æitom, na terenima planinskoga i pretplaninskoga podruËja.

Cvate od lipnja do rujna. Skuplja se za cvjetanja, i to tako da se odreæu cijeli nadzemni dijelovi biljke te se suπe na toplom i prozraËnome mjestu. Na taj naËin neÊe izgubiti svoju plavu boju. Osuπeni se cvjetovi usitne i pohranjuju u odgovarajuÊu ambalaæu.

Mladi listovi beru se u proljeÊe za pripremu salata, juha, variva i drugih jela.

Cvijetom razliËka lijeËimo brojne tegobe probavnog sus-tava (katar, gastritis, prehlaeni æeludac).

UËinkovit je i kod lijeËenja jetara i æuËi (insufi cijencije jeta-ra, slabog otjecanja i stvaranja æuËi, kod oËnih bolesti - konjun-ktivitisa, upale oËnih kapaka, oteËenih i crvenih oËiju). U li-jeËenju vodenih bolesti ima di-uretiËko djelovanje, jer pojaËava izluËivanje mokraÊe.

Njime se lijeËe i æenske boles-ti (neredoviti mjeseËni ciklus, jako krvarenje), bolesti diπnih organa (kaπalj, bronhitis), te koæne bolesti i ozljede (koæne neËistoÊe, osipi, opekline, ugrizi i ubodi kukaca).

Primjenjuje se i kod lijeËenja upala usne πupljine kao πto je upala zubnog mesa ili krva-renje iz zubnog mesa, te raznih oπteÊenja sluznice usta.

U kozmetiËke svrhe koristi se Ëaj od cvjetova razliËka, za njegu lica i tijela, za ispiranje, pranje i obloge.

Sjeme razliËka koristi se kod zatvora i poremeÊene probave, a listovi su dobri za lijeËenje reu-matskih bolesti.

»aj: priprema se tako da se uzme jedna juπna ælica cvjetova i prelije s 2 dcl vruÊe vode. Poklopi se i pusti odstajati pola sata. »aj se procijedi i pije se dvije do tri πalice na dan. Moæe se zasladiti i s medom. »aj se posebno pre-poruËuje za ispiranje bolesnih oËiju ili raznih koænih ozljeda.

Za jelo se koriste mladi pro-ljetni listovi, koji se mogu kuhati kao varivo, ali kao povrÊe nemaju neke posebne vrijednosti.

Osobe s bolesnim unutar -nj im organima ne bi ga smjele uzimati.

»aj: priprema se tako da se uzme jedna juπna ælica cvjetova i prelije s2 dcl vruÊe vode. Poklopi se i pusti odstajati pola sata.»aj se procijedi i pije se dvije do tri πalice na dan. Moæe se zasladiti i s medom. »aj se posebno preporuËuje za ispiranje bolesnih oËiju ili raznih koænih ozljeda.

Mladi listovi beru se u proljeÊe za pripremu salata, juha, variva i drugih jela.

Piπe: Vesna Pleπe

Dijelovi biljke

Page 32: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

PiπFot

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME30

hrvatski krajevi

»abranka izvire iz pu-kotina vrletnih stijena Velikog Obrha na 546 metara nadmorske vi-

sine. Od izvora ponad »abra do uπÊa u Kupu petnaestak kilo metara jugoistoËnije u Slo-veniji protjeËe kroz iznimno lijepu i æivopisnu dolinu, πto se sastoji od manjih kotlina u kojima su se smjestila manja goranska na selja. Strme i boËne strane korita obrasle su gustim bjelogoriËnim i crnogoriËnim πumama, πto je Ëini joπ ljepπom i privlaËnijom. Sa strmih padina u rjeËicu utjeËu brojni planinski potoci koji za veÊih kiπa znaju nabujati. ProtjeËe stvarajuÊi niz slapova i brzaca koji se, πumeÊi i pjeneÊi, razigrano prelijevaju preko brojnih stijena i kame-nih kaskada, rasprskavajuÊi se u tisuÊe bisernih kapljica. Posebnu draæest dolini u svim godiπnjim dobima daju livade, paπnjaci te manje oranice koje je okruæuju.

Prema priËama koje seæu nekoliko stoljeÊa u proπlost, iz ovog kraja potjeËe legen dar ni hrvatski div Petar Klepac. Po njemu ovaj dio Gorskoga kotara, ali i prekograniËni kraj Slovenije uz »abranku nazivaju domovi-nom Petra Klepca. Bio je pastir, kojemu su vile darivale nadnara-vnu moÊ koju je Ëesto koristio za dobra djela i pomoÊ ljudima. Za-hvaljujuÊi snazi branio je domaÊa ognjiπta od neprijatelja, Turaka,

Tatara i drugih. S iπËupanim stablom u ruci natjerao bi nepri-jatelja u bijeg.

Dolina je poznata i po zanimljivoj proπlosti. U tome prednjaËi grad »abar kao najveÊe naselje i administra-tivno srediπte Ëabarske doline. Spominje se prvi put 1642. u GrobniËkom urbaru. Njegov utemeljitelj bio je hrvatski ban Petar Zrinski. Tu je 1651. izgra-dio peÊi za taljenje æeljeza, kovaËnice, pilanu, mlin, gos-podarske i stambene zgrade

DOLINOM RIJEKE »ABRANKE Rijeka koja spaja ljude s obje strane graniceRijeka koja spa

Glavne gospodarske grane Ëabarske doline, koju nastanjuje oko 5000 stanovnika, danas su πumarstvo i drvna industrija. Na æalost, broj stanovniπtva u posljednjih tridesetak godina znatno se smanjio, jer ni uza sve prirodne ljepote koje je okruæuju, to nije dovoljno za æivot mladim ljudima.

Uz rijeku Kupu, po svojoj ljepoti u Gorskome kotaru poznata je »abranka, njezin pritok. Dolina »abranke nalazi se u krajnjem zapadnome dijelu Gorskoga kotara i sastavni je dio teritorija grada »abra. GraniËna je rijeka izmeu Hrvatske i Slovenije, πto znaËi da su stoljeÊima na ovim prostorima æivjeli, radili, prijateljevali ljudi s obje strane granice. Gradio se zajedniËki æivot koji nije priznavao nikakva razdvajanja ni granice. I danas je »abranka „most” koji spaja ljude s obje strane rijeke

Piπe: Vesna PleπeFoto: B. Pleπe

Izvor »abranke

Pogled na »abar Dvorac Zrinski

Page 33: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

πe: mr. sc. Darko Getzto: Arhiv

31Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

za radnike te svoju kuriju. Od idrijskoga kroniËara Garibaldija saznajemo da je grad dobio ime po ilirskoj rijeËi ziaber, πto znaËi krËevina (mjesto se danas u narjeËju naziva »eber) ili po smjeπtaju na terenu koji pod-sjeÊa na kotao, Ëabar.

Pogibijom Zrinskih Ëabar-sko imanje nasljeuje Matija Josip ParaviÊ, a 1866. dolazi u vlasniπtvo obitelji grofa Nikole Ghyczyja. U vlasniπtvu je obitelji Ghyczyja sve do provedene na-cionalizacije poslije II. svjetskog rata.

Danas se u »abru osim dvorca Zrinskih, od kojeg je u izvornom obliku ostala samo ugaona kula, mogu razgledati barokna crkva s Metzingerovom oltarnom slikom, te grobnice nekadaπnjih vlasnika obitelji ParaviÊ i Ghyczy. Tu je i galerija Vilima SveËnjaka, umjetnikov dar gradu svoga djetinjstva, te za-viËajna zbirka s brojnim izloπcima koji svjedoËe o bogatoj kulturnoj proπlosti kraja.

Dolina »abranke poznata je od naseljavanja u srednjem vijeku pa sve do poslijeratnog razdoblja nakon II. svjetskog rata po brojnim mlinovima i pilanama, vodenicama,na samoj »abranki, ali i na njezinim prito-cima. Neke od pilana i danas rade, poput one u Zamostu. Za-nimljive su kao turistiËka atrak-cija, jer nas vraÊaju u proπlost i svjedoci su davnih vremena kada

se za æivot zaraivalo na mnogo teæi i zahtjevniji naËin.

Kada je 1785. zatvorena ljevaonica Petra Zrinskog, æelje-zarsku tradiciju i vjeπtinu kova-nja nastavili su majstori kovaËi vlasnici kovaËnica vodenica. Od tada pa sve do πezdesetih godina proπloga stoljeÊa u do-lini rijeke izgraene su brojne kovaËnice. U njima se izmeu ostalog kovao alat potreban za rad u πumi: pile, bradve, sje-kire i sl.

Od 43 naselja u dolini, pet je veÊih - Gerovo, TrπÊe i Prezid, smjeπteni ponad »abranke, te dva mjesta u samoj dolini, »abar i Pleπce. Sva veÊa mjesta (osim Prezida) smjeπtena su uz glavnu prometnicu od Delnica prema Republici Sloveniji. Uz veÊa mjesta, u dolini ima i niz manjih sela i zaseoka po okol-nim brdima, koja su okruæena πumama i voÊnjacima prava idila mira, ljepote i sjaja nedirnute prirode. Visoko iznad Zamosta nalazi se Hrib brdo. Preko njega svi putovi vode na izvor i u ka- nj on rijeke Kupe.

Glavne gospodarske grane Ëabarske doline, koju nastanjuje oko 5000 stanovnika, danas su πumarstvo i drvna industrija. Na æalost, broj stanovniπtva u posljednjih tridesetak godina znatno se smanjio, jer ni uza sve prirodne ljepote koje je ok-ruæuju, to nije dovoljno za æivot mladim ljudima.

Posljednjih godina dio sta-novniπtva naπao je svoj interes i u razvoju turistiËke djelatnosti. A zahvaljujuÊi Hrvatskim πumama - delniËkoj podruænici, dio ljudi zaposlio se i u skijaπkom centru Rudnik TrπÊe. Taj centar, za-jedno s ugostiteljskim objektom Brvnara, uzele su u zakup od grada »abra Hrvatske πume. Objekt je u potpunosti s okolnim skijaliπtem revitaliziran i tijekom ljetnih i zimskih mjeseci ugoπÊuje brojne goste koji posjeÊuju ovaj kraj.

Vrijedni πumari i dalje svo-jim entuzijazmom i radom prido-nose turizmu, ureujuÊi πetnice i staze u okolici grada »abra. Tako su u posljednjih nekoliko godina, na inicijativu ©umarije TrπÊe, poËeli ureivati PouËnu stazu Tropetarska stijena.

PouËna staza zamiπljena je kao planinska kruæna staza edu-kacijsko-rekreativnog sadræaja, s dvije nezavisne razine, a za-poËinje na izvoru rijeke »abranke i penje se na vrh Tro petarske sti-jene. Staza je ukupno duga 4500 metara. Temelji se ponajprije na prirodnim vrijednostima i raznolikosti flornog sastava. Uz bogatstvo flore, tu su i predivni panoramski pogledi na okolna naselja, samo srediπte grada »abra, vrhove Risnjaka i Snjeæni-ka i dr. Boljim poznavateljima pedologije i fi tocenologije bit Êe osobito zanimljivo pratiti biljne zajednice u odnosu na

Rijeka koja spaja ljude s obje strane graniceaja ljude s obje strane graniceizmjenu pedoloπkog sastava tla, ekspoziciju, inkli naciju i sl. ©etnja uz korito »abranke kroz termofilne zajednice crnoga graba i crnog jasena, kroz πume bukve i jele, te Ëistu sastojinu bukve do posebno rijetke vrste planinskoga bora, posjetitelju daje puno viπe od bilo kojeg drugog naËina educiranja. Za samo tri sata laganog hoda moæe se upo-znati viπe od sedamdeset drvenastih i pedesetak zeljas-tih vrsta tipiËnih za pojedinu zajednicu ili vrstu tla.Ima i zaπtiÊenih vrsta biljaka poput obiËne tise, planinskog bora, boæikovine, lovorastog likovca i sl.

Za sada je u funkciji prvi dio staze u duæini 1450 metara. No radovi na njezinu ureenju se nastavljaju. Sada se ureuju πetnice uza sam izvor rijeke »abranke, proπiruju se staze i ureuju pristupni putovi - kaæe Branko Oæbolt, dipl. ing., revirnik u ©umariji TrπÊe i jedan od inicijatora ureenja pouËne staze.

U neposrednoj blizini ove doline nalaze se i druge goranske ljepote poput Nacio-nalnog parka Risnjaka, doline rijeke Kupe, vrhova Risnjaka i Snjeænika. Svatko tko posjeti ovaj prelijepi kraj, u okruæenju prekrasne prirode naÊi Êe svoj mir i odmor i zaboraviti sva-kodnevne brige.

Pogled na Tropetarsku stijenu Korito rijeke

Page 34: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME32

OhrabrujuÊa jesen u baranjskom loviπtuOhrabrujuÊa jesen u

lovstvo

Studeni je mjesec u ko-jem se slavi dan sv. Hu-berta (3. studenoga), zaπtitnika lovaca, i to

je za istinske ljubitelje lova mjesec u kojem poËinje puna i prava sezona. Lovi se sva zako-nom dopuπtena krupna i sitna divljaË. Zavrπava rika jelena lopatara, a poËinje parenje divokoza i divljih svinja. Dla-kava divljaË zavrπava linjanje. PoËinje sezona lova na med-vjeda koji sada pred zimu ima najbolje krzno. Za loviπta u gorskim predjelima kojima gospodare Hrvatske πume medvjed je glavna vrsta lovne divljaËi i vaæno je radi izvrπenja plana gospodarenja realizirati jesensko-zimski odstrjel.

U punom su jeku skupni lovovi na divlje svinje, kojih je u naπim loviπtima dovoljan broj. Urod teπkog sjemena je dobar pa Êe ta divljaË do-bro prezimiti. Zbog velikih πteta i velikog broja divljih svinja, potrebno je ispuniti predvieni odstrjel. Tamo gdje divljaËi ima iznad propi-sanog fonda, potrebno je od Ministarstva poljoprivrede, πumarstva i vodnoga gospo-darstva zatraæiti dopuπtenje za pojaËani odstrjel.

Zavrπena je rika jelena pa je sada potrebno odstrijeliti planirana grla propisana lov-no-gospodarskom osnovom. Otiπle su i ptice selice. Lijep je lov na patke u ranu zoru na rijeci u magli ili na veËernjem preletu. Bablje ljeto i duga, topla i plodovima bogata jesen omoguÊili su lovcima da se dobro pripreme za zimsku prihranu divljaËi. Hraniliπta moraju biti popunjena tako da divljaË u kasnijim zimskim mjesecima zna gdje moæe doÊi do kvalitetne hrane. Uz hraniliπta se ne smije loviti divljaË.

Dobra kob!

Nova lovna sezona u Slavoniji i Baranji zapoËinje u kolovozu rikom jelena, tim svadbenim Ëinom kralja naπih loviπta. Prirodni ustaljeni ciklus razmnoæavanja jelenske divljaËi toliko je zanimljiv, ne samo za brojne lovce veÊ i za druge ljubitelje prirode, da je opisan rijeËju i slikom nebrojeno puta. O poËetku lovne sezone te nekim drugim pitanjima lovstva razgovaramo s rukovoditeljem Lovnog odjela OsjeËke uprave dipl. ing. Zlatanom MihaljeviÊem

Tradicija lovstva u Baranji dulja je od tri stoljeÊa, a usko je vezana za

austrijskoga vojskovou princa Eugena Savoj-skog. Poslije nekoliko sjajnih bitaka i progona Turaka iz ovih naπih krajeva, austrijski car dodijelio mu je u posjed podruËje Baranje. Moæemo reÊi kako je on izgradnjom prvih lovaËkih kuÊa i dvorca u Bilju postavio temelje za razvoj lovstva u ovim naπim kra-jevima. I prvi inozemni lovci bili su plemiÊi s beËkoga dvora koji su dolazili u ovo prirodno moËvarno staniπte jelenske divljaËi. Sve do danaπnjih dana diljem Europe meu lovcima baranjsko loviπte ima posebno znaËenje.

- Moæemo li biti zadovoljni s dosadaπnjim dijelom lovne sezone?

- Iza nas je najznaËajniji dio lovne sezone, rika jelena obiËnog. U lovaËkim krugovima komentiraju se steËeni trofeji. OËekivanja su uglavnom uvijek veÊa od realnih moguÊnosti. Da-

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

StudeniPiπe: Draæen SertiÊ, dipl. ing. πum.

LOVNA SEZONA U BARANJI

nas se zbog “trke” za paroπcima i teæinom trofeja Ëesto zaborav-ljaju prave vrijednosti. A prava su vrijednost trofeji iz jednog od najoËuvanijih prirodnih loviπta u Europi, Podunavlje-Podravlje u Baranji. Zanimljivo je da ove vrijednosti viπe uoËavaju i cijene stranci nego mi Hrvati. Kada spo-minjemo oËuvanost i prirodnost, nikada se ne smiju zaboraviti zasluge generacija πumara i lo-vaca koji su najviπe pridonijeli da ovaj prostor i danas privlaËi ljude iz cijelog svijeta.

Kada je rijeË o rezultatima ovogodiπnje rike, onda se prvo moramo prisjetiti uvjeta u ko-

jima se odvijala, te dogaanja nekoliko mjeseci prije. Naravno, rijeË je o visokom vodostaju ri-jeke Dunava. Iako je to prirodna i uobiËajena pojava na ovim prostorima, njezino trajanje i jaËina uvijek su respektabilan Ëimbenik u procjeni sigurnosti, i ljudi i divljaËi. Ove go dine visok vodostaj zadræao se tijekom travnja, svibnja i lipnja, a u kolovozu se dogodio joπ je dan vodeni val. Takvo kretanje vo-dostaja utjecalo je na migracij-ska kretanja divljaËi. Isto tako, nismo imali uobiËajenu sliku ri ta, kada isuπivanje bara tijekom kolovoza i rujna omoguÊuje po-javu travnog pokrivaËa u kojem dominira moËvarni grbak (Rori-ppa amphibia), vrlo pogodan na ispasiπtima. Bare su bile pune vode, a rika se odvijala meu vr-bama i trπËacima, πto je oteæavalo

motrenje i prilaz divljaËi. UnatoË oteæanim uvjetima, izvrπen je komercijalni odstrjel 44 jelena. U kategoriji zlatne medalje 2 (215, 212 toËaka), srebrne 6 i bronce 16. Jedan trofej u kategoriji sre-brne medalje steËen je u loviπtu Breznica (–akovo).

- ©to se nudi inozemnim lov cima?

- Kada je komercijalni lov u pitanju, u posljednje tri godine, kombiniramo lov u Baranji s lovnom ponudom loviπta Brezni-ca i uzgajaliπta Kujnjaka. Tako je skupina lovaca iz ©panjolske, nakon lova u Baranji, lovila i veprove u Breznici odnosno Kuj-

njaku. Odstrijeljeno je sedam veprova, po dva u kategoriji zlatne i srebrne medalje i tri u bronci. Ovakve rezultate donosi samo timski rad, dakle od Odjela za lovstvo do lovnih pratitelja, o Ëijoj procjeni i vjeπtini velikim dijelom i ovisi realizacija zadanih planova.

- Kakvi su fi nancijski uËinci?

- ©to se fi nancijskih rezultata tiËe, moæemo reÊi da je i ova godina

na razini prethodnih dviju, kada su ostvareni najveÊi prihodi u lovstvu otkad je osnovan U©P Osijek. Tako je tijekom rujna ostvaren prihod od gotovo mili-jun kuna. NajveÊi dio posla u realizaciji prihoda odradile su πumarije Batina, –akovo i Tikveπ.U loviπtima smo uz domaÊe imali i goste iz Slovenije, Belgije, Francuske, ©panjolske, NjemaËke, koji su na naπim lovaËkim kuÊa-ma tijekom rujna ostvarili 240 noÊenja. Zanimljivo je moæda spomenuti gosta iz ©panjolske, koji je teπki invalid, ali lovi po cije-lom svijetu. Prihvatili smo ga kao svakog drugog gosta. Vjeπtinom i trudom naπega lovnog osoblja, odstrijelio je dva jelena. Moæete zamisliti kakvu je priËu i radost ponio sa sobom u ©panjolsku.

- Kako dalje razvijati lovni tu rizam?

Iz baranjskih loviπtaIz baranjskih loviπta

Page 35: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

33Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

OhrabrujuÊa jesen u baranjskom loviπtubaranjskom loviπtuPiπe: Antun Zlatko LonËariÊFoto: Darko CvijiÊ

- Dakle, sve ovo πto smo do sada spomenuli, moæemo nazvati lovnim turizmom. Hrvatska je turistiËka zemlja i lovni turizam jedan je mali dio turistiËke po-nude. Trebao bi biti mnogo veÊi kada bi se pravilno koristili posto-jeÊi resursi. Ovdje prije svega mis-lim na viπe od 80 posto povrπina loviπta u Hrvatskoj kojima ne up-ravljaju Hrvatske πume ili privatni lovoovlaπtenici. Sve ovo govorim zbog toga πto je nedavno done-sen niz podzakonskih akata koji navodno uvode red u lovstvo odnosno lovni turizam.

Svi oni koji se bave lovnim turizmom, a to su Hrvatske πume

i neπto malo privatnika, znaju da je uvoenje mnoπtva novih obrazaca i evidencija zapravo samo balast lovnom turizmu. To je pokuπaj uvoenja reda tamo gdje ga veÊ ima. Zanimljivo je da se nikad za miπljenje ne pita one koji rade u lovstvu. U Hrvatskim se πumama lovom i lovnim turiz-mom bave πkolovani ljudi i ljudi s iskustvom, profesionalci, zato se ne smije dopustiti da nam propise i lekcije daje udruga graana.

- Kakvi su odnosi sa zaπti tari- ma prirode, razliËitim udrugama?

- U skoroj buduÊnosti joπ jedan balast razvoju lovnog turizma bit Êe i uvjeti zaπtite prirode. Navest Êu samo zadnji primjer, Ëega, po mojim spozna-jama, nema u drugim dræavama. RijeË je o obnovi zaπtitne ograde loviπta Podunavlje-Podravlje. Na dio ograde naslanja se i ZOO

rezervat gdje divljaË gladuje i izlazi na polja te Ëini velike πtete na poljoprivrednim kulturama. Æupanija osjeËko-baranjska i Hrvatske πume prepoznale su problem i pokrenule investiciju vrijednu oko tri milijuna kuna, od Ëega gotovo 50 posto stoji razminiranje. I sve bi to bilo normalno da sada treÊa strana, koja nije uloæila ni jedne kune (Javna ustanova - Park prirode KopaËki rit) ne uvjetuje, odnosno odreuje trasu ograde.

- ©to se oËekuje do kraja ove poslovne (lovne) godine?

- Do kraja lovne 2006./07. ugovorena su 24 lovna dana

skupnih lovova na divlje svinje. Najavljeni su gosti iz Italije, Lihtenπtajna, Danske, Austrije i Slovenije. Proπlih godina prosjek je bio 23 odstrijeljena grla divljih svinja po danu. Prihode oËeku-jemo i od uzgojnog odstrjela jer smo komercijalizirali sav odstrjel, od praseta do jelena. Vjerujem da Êe ukupni prihodi do kraja godine dosegnuti 4,5 milijuna kuna. LovaËke kuÊe trebale bi ostvariti oko 1400 noÊenja. U pripremi imamo joπ nekoliko projekata koji bi trebali obogatiti lovno-turistiËku ponudu naπih loviπta, a time i poveÊati prihode lovstva U©P-a Osijek.

Iz baranjskih loviπtaIz baranjskih loviπta

UnatoË oteæanim uvjetima, izvrπen je komercijalni odstrjel 44 jelena. U kategoriji zlatne medalje 2 (215, 212 toËaka), srebrne 6 i bronce 16. Jedan trofej u kategoriji srebrne medalje steËen je u loviπtu Breznica (–akovo).

Do kraja lovne 2006./07. ugovorena su 24 lovna dana skupnih lovova na divlje svinje. Najavljeni su gostiiz Italije, Lihtenπtajna, Danske, Austrije i Slovenije.

Svi oni koji se bave lovnim turizmom znaju da je uvoenje mnoπtva novih obrazaca i evidencija zapravo samo balast lovnom turizmu. To je pokuπaj uvoenja reda tamo gdje ga veÊ ima. Zanimljivo je da se nikad za miπljenje ne pita one koji rade u lovstvu.

DELICIJE OD SRNETINE

SrneÊi hrbat s kruπkamaPotrebne namirnice za 6 osoba: 1 srneÊi hrbat iz marinade,1 æliËica soli, papar, 100 g tanko narezane dimljene slanine, 100 g rastopljenog maslaca, 2 kruπke, 4 ælice bijelog vina, 1 æliËica naribane limunove kore, 8 zrna borovice, 1 æliËica suhe majËine duπice, 1 ælica koncentrata rajËice, 7 ælica kompota brusnice, 4 ælice crnog vina.

Pripremljeni hrbat posolimo, popaprimo, obloæimo slaninom, stavimo u posudu i peËemo u peÊnici oko sat vremena na 220 stupnjeva. Na pola peËenja skinemo slaninu i meso prelijemo maslacem. Do kraja peËenja prelijevamo ga sokom od peËenja. U meuvremenu ogulimo kruπke, uklonimo dio sa sjemenom i s bijelim vinom i limunovom korom ispirjamo ih, dok ne budu mekane. Sok od peËenja pomijeπamo s malo vruÊe vode,dodamo usitnjenu bo-rovicu i majËinu duπicu i kratko prokuhamo, propasiramo i dodamo koncentrat rajËice, tekuÊinu od kompota brusnica i crno vino. Taj umak posebno sluæimo. Kruπke napunimo kompotom od brusnica i zajedno s mesom stavimo na pladanj. Sluæimo s krpicama sa πunkom i salatom od crvenog kupusa.

Zoran Timarac

Page 36: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

34

PiπFot

Kao glavni cilj Sajma lova i ribolova organizatori su postavili valorizaciju do sada slabo koriπtenih

bogatstava divljaËi i riba kojima obiluje gorje i more na podruËju Primorsko-goranske æupanije. Svrha je Sajma bila afi rmirati i skrb za divljaË i riblji fond, te napore u

UPRAVA ©UMA DELNICEU sklopu 23. sjeverno jadran-skog sajma, od 18. do 22. listopada u Rijeci, odræan je i Osmi sajam lova i ribolova, na kojem je sudjelovala delniËka Uprava πuma s trofejima divljaËi odstrijeljenih u loviπtima kojima gospodari, te turistiËko-ugostiteljskom ponudom objekata u svome vlasniπtvu. Sajam je otvorio Herman Suπnik, dræavnitajnik Ministarstva poljoprivrede, πumarstva i vodnoga gospodarstva

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

Nosara

ribolovribolov

Piπe: Siniπa SlaviniÊFoto: R. Janko

NosaË nastanjuje te-kuÊe ciprinidne vo de, ali moæe obitavati i u unesenim zatvore-

nim vodama, prije svega onima kao πto su πljunËare. Izgledom i æivotnim navikama sliËna je podustu. No prepoznatljiva je po karakteristiËnoj izraslini iznad usta - „nosu”, po kojoj je i dobila najrasprostranjenije ime. Tijelo joj je plosnato i vitko. Glava i hrbat su joj tamnosivi, a bokovi i trbuh svjetliji. Peraje su joj crven-kaste. Njuπka, protegnuta i odebljala, znatno je duæa od donje Ëeljusti.

Mrijesti se od lipnja do srpnja. Tada æenka poloæi oko 30.000 jajaπaca. U to vrijeme nosaË gotovo potpuno izgubi potrebu za hranjenjem, pa ga tada ne treba poπto-poto loviti. Muæjaci se, poput joπ nekih drugih vrsta, osipaju na glavi, πkrænim poklopcima i na krajevima ljuski epitelnim kvræicama.

NosaË moæe narasti i do 3 kg teæine i 50 cm duæine. ProsjeËna mu je lovna veliËina u naπim vodama od 20 do 30 cm. Primjerci od kilograma veÊ su pravi kapitalci.

Rasprostranjen je po cijeloj Europi. Kod nas nastanjuje

NosaraMeu zanimljive bijele ribe koje se mogu loviti cijele godine, pa i kada zahladi dolaskom jeseni i zime, pripada nosara. U narodu je poznata i kao nosaË, gubiËasta deverika, πnajder, ugrica, buborak, plavonos... Sluæbeno, latinsko ime joj je Vimba vimba

sl. ribiËi nosaËa najviπe love bolognese tehnikom. Pritom se koriste πtapovi duæine od 5 do 8 m, brze akcije. Duæina im ovisi o dubini vode u kojoj se lovi. Bo-lognesi se koriste na vodama na kojima se sistem moæe puπtati na veÊu duæinu toka i udaljenost.

©teku ËeπÊe koriste natje-catelji. No veoma je djelotvorna kada se lovi u jaËoj struji, u bræem toku, s priπtopavanjem sistema iznad prihrane baËene u vodu. Tada se mogu koristiti i plovci tzv. lizaljke u obliku lista ili plovci za πteku veÊe nosivosti (i do 20 g). NosaË se dosta lovi s obiËnim πtapovima - teleskopima direktaπima, duæine od 6 do 10 m. Za ovakav ribolov treba ko-ristiti πtapove neπto bræe akcije i jaËe grae. Njima se najviπe lovi u sporijim tokovima, na mjestima gdje voda sporije teËe i gdje je veÊa dubina. Sistem se s direktaπem zabaci i pusti da ga voda nosi i na kraju se zakoËi te neko vrijeme priËeka, a potom se ponovno zabacuje.

U ribolovu nosaËa primam-ljivanje bitno poveÊava uspjeπ-nost.

Na hrvatskim vodama u posljednjih 15 godina, kao

NosaË moæe narasti i do 3 kg teæine i 50 cm duæine. ProsjeËna mu je lovna veliËina u naπim vodama od 20 do 30 cm. Primjerci od kilograma veÊ su pravi kapitalci.

rijeke dunavskoga sliva, i to najËeπÊe tzv. mrensku zonu.

Graa tijela nosaËa otkriva da do hrane naj-viπe dolazi struganjem alga po kamenju i se-drama. No kada su u pitanju mamci na udici, za ribolov je na raspo-laganju veoma πiroka paleta mamaca. NosaË Êe primiti na crve, gujavice, pahulju kruha, kuhanu pπenicu, kukuruz πeÊerac i (najradije) na algu.

©to se tehnika ribo-lova tiËe, moæe se lo-viti svim „plovkaroπkim” naËinima ribolova. Pri-tom je bitno da se ko-riste fi ni sistemi. Osnovni najlon promjera 0,12 do 0,16 mm (predvez uvijek tanji za 0,02 mm). Plovci nosivosti ovisne o jaËini i struji vode (1,5-10 g). Udice br. 14-18 (deblje, ne velike, zbog karakteri-stiËne njuπke).

Na rijekama kao πto su Drava, Kupa, Sava, kanal HE Dubrava i

rekord vodi se nosaË teæak 1,90 kg, ulov Æeljka Puljara u rijeci Kupi 1997. Puljar je 1996. ulovio i drugog po ve-liËini hrvatskog nosaËa, teπkog 1,70 kg.

Manifestaciju su orga-nizirali LiËko-senj ska æupanija i Centar za razvoj poduzetniπtva

Piπe: Vesna PleπeFoto: V. Pleπe

JESEN U LICIJESEN U LICI

Sve πira paleta Sve πiraautohtonih proizvodaautohto

U GospiÊu je 7. i 8. listopada odræana osma po redu manifestacija Jesen u Lici, koja je okupila rekordan broj izlagaËa, njih 140, a osim iz LiËko-senjske æupanije, gostovali su izlagaËi iz Zadarske, ZagrebaËke i Vukovarsko-srijemske æupanije

Page 37: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

35Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

πe: mr. sc. Darko Getzto: Arhiv

Sajam lova i Sajam lova i ribolova u Rijeciribolova u Rijeci

odræavanju ravnoteæe u prirodi, potiËuÊi posebno zaπtitu okoliπa.

Uz klasiËnu ponudu lova i sportskog ribolova, u ponudi su bili i izloπci flore i faune kojima se nastojalo prezentirati to bogatstvo prirode u turistiËke svrhe. Sajam se æelio predstaviti kao priredba koja Êe kod ljudi razviti osjeÊaj povratka prirodi i zdra-vom æivotu. Zbog toga su se na izloæbenim prostorima naπli proizvodi vezani uz πumu i πumske plodove. Na πtandu Nacionalnog parka Risnjak promovirali su se liker i med od πumskih plodova. Uz Hrvatske πume - delniËku podruænicu, na Sajmu su izlagale i brojne lovaËke udruge s podruËja Æupanije, ali i ostalih krajeva Hrvatske i Europe.

Sudjelovalo je pedeset i pet izlagaËa. Na svojim su izloæbenim prostorima pred-stavili trofeje i dermopreparate, koji svojom zastupljenoπÊu pokazuju ne samo raznolikost veÊ i bogatstvo faune naπe regije, ali i πire.

U sklopu Sajma odræavali su se i pri-godni skupovi i predavanja.

dogaaji

S ovim projektom krenulo se prije nepunih godinu i pol dana, kada su Hrvatske πume s Gradom Vrbov-

skim potpisale ugovor o zakupu KamaËnika. Time je spojena „ze lena turistiËka transverzala”, odnosno stvorila se cjelina u koju su uklopljeni svi turistiËki sadræaji objekata u vlasniπtvu poduzeÊa, na podruËju delniËke podruænice. Ureenje objekta u KamaËniku tek je prva faza, jer Êe trebati joπ poraditi na ureenju izletiπta

Piπe: Vesna PleπeFoto: V. Pleπe

OTVORENJE KAMA»NIKA

Spojena Spojena zelena turistiËka turistiËka transverzalatransverzalaPotkraj rujna otvoren je joπ jedan turistiËko-ugostiteljski objekt u vlasniπtvu Hrvatskih πuma - delniËkepodruænice, na podruËju grada Vrbovskoga - KamaËnik

i samog kanjona, istaknuo je Herman Suπnik, tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, πumarstva i vodnoga gospo-darstva.

I voditelj delniËke podru-ænice Robert AbramoviÊ u svo-me pozdravnom govoru nije krio zadovoljstvo πto je, unatoË odreenim teπkoÊama, posao uspjeπno priveden kraju.

»lan Uprave Hrvatskih πu -ma Mato ©timac zaæelio je

do ma Êinima puno uspjeha na πirenju turistiËke ponude, dok je gradonaËelnik Vrbov-skoga Anton Mance zahva-lio Hrvatskim πumama na reali zaciji projekta. Preuzima-njem KamaËnika, odnosno pro πirivanjem djelatnos ti πu-marstva na program ugosti-teljstva i turizma, Vrbovsko je postalo jedna od lokalnih goranskih zajednica koja Êe imati izravnu korist od ula-ganja Hrvatskih πuma.

S otvorenja KamaËnika

Sve πira paleta a paleta autohtonih proizvodaonih proizvoda

LiËko-senjske æupanije, s osnov-nim ciljem, kao i proπlih godina, πto kvalitetnije prezentacije po-nude ovoga kraja, autohtonih proizvoda i povezivanja potroπa-Ëa i ljubitelja autohtonih liËkih pro i z voda s proizvoaËima. Zah-valjujuÊi takvim hvale vrijednim akcijama, πira javnost imala se pri-godu proteklih godina upoznati s mnogim kvalitetnim liËkim pro -izvodima malih obiteljskih gospo-darstava, koji bi u suprotnome joπ godinama ostali gotovo potpuno nepoznati. Posjetitelji su imali pri-liku degustirati liËke sireve, ponaj-prije poznati πkripavac, rakiju od ljekovitoga velebitskog bilja, med, pekmez, upoznati se s tradi-cionalnom izradbom nekih proiz-voda, npr. predenje vune, izradba bukara i tamburica, plete nje

koπara, rad na tkalaËkom stanu itd. Osim navedene proizvod-nje, veliku ulogu u gospodarstvu LiËko-senj skoga kraja zauzima i πumarstvo pa je jedan od veÊih prezentacijskih πtandova bio upravo onaj Hrvatskih πuma, gos-piÊke Uprave. ©umari su na Ëelu s voditeljicom Odjela za ekolo-giju Mandicom DasoviÊ uloæili mnogo truda i πumarsku struku predstavili na najbolji moguÊi naËin. PosjeÊenost πumarskoga πtanda bila je iznimno velika, a posjetitelji su mogli upoznati osnovne djelatnosti Hrvatskih πuma, pogledati gospodarske os-nove, od onih najstarijih izdanja do novih osnova, i razgo varati sa πumarskim struËnjacima o svemu πto ih je zanimalo o πumi i πumarstvu.

Piπe: Irena DevËiÊ-BuzovPiπe: Irena DevËiÊ-BuzovFoto: I. D. BuzovFoto: I. D. Buzov

Izloæeni trofejidelniËke podruænice

Izloæba LovaËki muzej

Page 38: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 • studeni 2006.Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME36

Sportska druæenjaSportska druæenjasu potreb(n)asu potreb(n)a

I Sindikat inæenjera i tehniËara πumarstva poveo je svoje Ëla-nove na zajedniËko druæenje u Biograd. Najmlai sindikat

u πumarstvu, koji aktivno djeluje tek dvije godine, okuplja neπto viπe od 750 Ëlanova u 15 po-druænica. Moæda je upravo zbog toga njihov susret u hotelu Ilirija u Biogradu bio neπto poput ve-like obitelji u kojoj nije vaæno tko Êe pobijediti, veÊ πto ugodnije provesti prvi put tih nekoliko zajedniËkih dana.

Sudionike prvih susreta SIT©-a pozdravio je u ime Hrvatskih πuma Ëlan Uprave Mato ©timac, koji je rekao kako poslovodstvo Hrvatskih πuma prepoznaje i potrebu za sports-kim druæenjem i susretima i ovog strukovnog sindikata. Trebalo bi imati viπe sluha i volje meu svim sindikalnim vodstvima kako bi se ubuduÊe odræavale zajedniËke igre svih sindikata u Hrvatskim πumama, istaknuo je ©timac.

Susret je imao i sportski dio, a natjecanja su bila orga-nizirana u pet disciplina - ma-lom nogometu, tenisu, stol-nom tenisu, odbojci na pijesku i boÊanju. U nogometu najbolji su bili NaπiËani, u tenisu Ogulinac Kreπimir DeliÊ, u stolnom tenisu Novogradiπkanac Zoran FerkoviÊ, u odbojci Poæeæani Tihomir BiliÊ i Stjepan VukuπiÊ, dok su OsjeËani Danko Radoπ i Branko RomiÊ po-kazali superiornost u boÊanju.

U druæenje spada i natjecanje u jednoj kartaπkoj igri, popular-

PRVI SUSRET INÆENJERA I TEHNI»ARA ©UMARSTVA, BIOGRAD, 19. - 22. LISTOPADA

U hotelu Ilirija u Biogradu okupilo se viπe od 250 Ëlanova SIT©-a na prvim sportskim susretima ovog najmlaeg πumarskog sindikata

noj „beli”. Pravo iznenaenje priredili su gosti, Damir FerËek i Vlado PetrekoviÊ, Ëlanovi bjelo-varskog sindikata, koji su pobi-jedili sve protivnike.

Ugodno iznenaenje za sve sudionike ovog prvog susreta Ëlanova SIT©-a priredila je Up-rava hotela Ilirija, podijelivπi svim sudionicima besplatne karte za 8. biogradski jesenski nau-tiËki sajam. Tih dana odræavala se i revijalna trka izmeu legen-darnog trostrukog osvajaËa America's Cupa, Russella Coutt-sa i njegove ekipe i Cro-a sail posade, predvoene Tomislavom BaπiÊem, u kojoj je hrvatska momËad drugoga dana napravila obrat i pobijedila nedodirljivog prvaka svijeta.

Na kraju ovog Prvog susreta SIT©-a, predsjednik sindikata Darko CvijiÊ istaknuo je kako je njihov sindikat pokuπavao uËiniti sve, u suglasnosti s dru-gim sindikalnim vodstvima, da se odræe zajedniËki sindikalni sportski susreti, no Hrvatski sindikat πumarstva nije htio ni razgovarati o toj moguÊnosti. Potvrdu za naπa nastojanja o zajedniËkim igrama dobili smo, evo, i na ovom naπem susretu od Ëlana Uprave Hrvatskih πuma Mate ©timca, pa vjerujem kako se to viπe neÊe dogoditi iduÊe godine. Jer, igre trebaju biti zajedniËke za sve djelatnike u πumarstvu, a ne smiju biti osobna promidæba pojedinaca, rekao je CvijiÊ.

Sa skupa SIT©-a

Mato ©timac

S natjecanja u boÊanju

Najzanimljivije

Sindikalci su mogli pratiti i jedriliËare

Sportska druæenjaSportska druæenjasu potreb(n)asu potreb(n)a

sportPiπe: Antun Zlatko LonËariÊFoto: Darko CvijiÊ

Page 39: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

37Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

RazvojRazvoj oblikaoblikai kvalitetei kvalitete tamburicetamburice

Pravi narodni oblik tambu-rice trebao bi biti kruπkolik. Svi ostali oblici koje gra-ditelji i danas grade - gi-

tarski, violinski i okrugli, uzeti su od drugih glazbala.

Naravno, za autohtonost in stru menta je dobro da ne pre-vladavaju tamburici tui oblici, jer ono πto ju Ëini na prvi pogled tamburicom jest njezin oblik. Ako stranac vidi tamburice u obliku gitare, odmah Êe pomisliti da su to gitare.

©to se tiËe danaπnje stvarno-sti, da se meu tambure uvukao oblik gitare, najviπe su pridonijeli strani graditelji, a meu njima osobito Maari, koji su prije viπe od 100 godina stali preporuËivati takve tambure jer im je lakπe bilo graditi tehnikom savijanja i lijepljenja daπËica, kako se inaËe grade gitare, nego dubljenjem kladica, kako se naime grade kruπkolike tamburice.

No gitarasti oblik koji je nastao od dvostruke tikve joπ bi donekle mogli dopustiti, ali kao sporedni (ne glavni) oblik, dok okrugli i violinski baπ nikako ne pristaje tamburici.

Violinski se oblik razvio u Ita liji prije 500 godina pod utjecajem barokne umjetnosti i s razvojem oblika tamburica nema nikakve veze.

Okrugli oblik nekih tamburi-ca uzet je od afriËkoga crnaËkog glazbala banjo (bendæo), koje se proπirilo Amerikom, pa je i to tamburici sasvim tu oblik.

Tako bi za orkestralnu stan-dardnu tamburicu bio jednako bitan, osim kvalitetnog pre-poznatljivog tona, joπ i vanjski oblik.

Naπe glazbalo tamburica sastoji se od tri dijela: trupa, vrata i glave.

Trup, korpus, zvekalo naziv je za donji πuplji dio tambure.

POVIJEST GLAZBALA

Danas govorimo o glavnim znaËajkama tamburice i πto je sve utjecalo na razvoj i njezin danaπnji oblik i kvalitetu

Izgled tamburice kruπkolikog oblika

Dijelovi tamburice

©upljina trupa pojaËava zvuk koji nastaje od titranja æica. Od starine su sve tambure imale kruπkoliki oblik trupa. Danas su se uvukli i drugi oblici, gitarasti, a kod Ëela i berde (basa) i violinski oblik.

Kruπkoliki trup tamburice duben je iz kladice drva, a ostale vrste trupa sastavljene su lije-pljenjem daπËica. ©upljina trupa pokrita je daskom glas njaËom od mekog drva, a gornji dio glas-njaËe obloæen je tvrdim drvom u obliku zaπtitne daske iznad koje glazbenik svira po æicama trzalicom. Usred glas njaËe je zvuËni otvor. On moæe biti jedan veÊi kruæni otvor kod berdi, Ëela, braËeva i bugarija ili viπe manjih rupica, 15 do 21, kod bisernica, πto narod nazivlje izlaz glasa, glasnica ili jasnica.

Vrat tamburice je uski i dugaËki dio instrumenta koji veæe trup sa glavom. Donja je strana vrata zaobljena, a gor nja ravna i preko nje je prilijepljen tanak sloj tvreg drva po kojem su urezane preËnice (krsnice) od metalne æice. Ta gornja strana vrata zove se hvataljka, jer po njoj glazbenik prstima lijeve ruke “hvata tonove”.

Glava tamburice je za-vrπetak vrata koji je kod narodnih tamburica imao πiljast ukrasni oblik, a poslije je dobio zavinuti puæasti oblik te se katkad zove puæ. U glavu su bili utaknuti vijci za æice, a sad se obiËno na glavu priËvrπÊuje stroj za navijanje æica. Za tamburice postoji poseban puæoliki oblik stroja, ali se Ëesto upotrebljava i stroj za gitare.

Dugi vrat je zapravo glavna znaËajka tamburice, za razliku od mandolina koje imaju kratak vrat. Uz to, kruπkoliki oblik trupa i dugi vrat takoer su temeljne znaËajke ovog Ëudesnog glazbala.

PreËnice ili krsnice na hvatalj-ci vrata tamburice kod sviju tambura danas su poredane kromatski po polustupnjevima, πto znaËi da se pritiskom æice na preËnicu u smjeru glave u svakom polju povisuje ton za pola stupnja ËineÊi kromatsku ljestvicu, osim kod tamburica farkaπica bisernica i prvog braËa, gdje su krsnice poredane di-jatonski.

Razmak izmeu dviju preËni-ca zove se kocka, pa se stoga za poredak preËnica kaæe kako je tamburica pokockana kromatski (u kromatskoj ljestvici) ili dijaton-ski (u dur-ljestvici).

ToËnost tona ovisi o preËnici, koja mora biti postavljena na svom mjestu. Ako se pomakne ili iskrivi, ton viπe nije ni toËan ni Ëist.

ToËnost i ËistoÊa tona ovise takoer i o poloæaju kobilice i konjiÊa, koji se nalazi na glas-njaËi niæe od zvuËnog otvora (ili glavnih rupica) te oni tre-baju biti toËno na svom mjestu. To graditelji tamburica znaju oznaËiti tako da oktava tonova od praznih æica bude toËno na polovici razmaka izmeu kobilice i konjiÊa.

RazvojRazvoj oblikaoblikai kvalitetei kvalitete tamburicetamburice

Tamburaπki orkestar KUD-a Stenjevec pod ravnanjem Davorina Kapeca - misa na Sljemenu kod jaslica 1999.

Kruπkoliki trup tamburice duben je iz kladice drva, a ostale vrste trupa sastavljene su lijepljenjem daπËica. ©upljina trupa pokrita je daskom glasnjaËom od mekog drva, a gornji dio glasnjaËe obloæen je tvrdim drvom u obliku zaπtitne daske, iznad koje glazbenik svira po æicama trzalicom.

Piπe: Davorin Kapec, dipl. ing.

kultura

Page 40: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME38

Piπe: dr. Ivo Belan

zdravi æivot

Premda se mnogi ljudi uopÊe ne ustruËavaju pozvati lijeËnika ili otiÊi k njemu, Ëinjenica je da

ima i onih koji se, kad posum-njaju da sa zdravljem neπto nije u redu, teπko odluËuju posjetiti lijeËnika. Teπko se od-luËuju ili zbog straha ili zbog toga πto mu jednostavno ne æele dosaivati. Ako pripadate medu takve osobe, poËnite na neki naËin istraæivati taj svoj problem. Svakako da vam u tome moæe pomoÊi i razgovor s iskrenim prijateljem ili s nekim dragim ljudima (medi-cinski psiholog, psihijatar, medicinska sestra, socijalni radnik, aktivist Crvenoga kriæa ili Lige za borbu protiv raka itd.). Takvi otvoreni razgovori pruæaju priliku da se proci-jeni situacija i da se zajedniËki pokuπa pronaÊi rjeπenje.

Jednom kad ste veÊ u am-bulanti, ne moæete sve osta-viti u ruke lijeËnika. Potrebno je zalaganje i s vaπe strane. Trebate zapoËeti s jasnim izlaga njem razloga vaπeg do-laska, jer inaËe nema jamstva da Êe lijeËnik to automatski, sam po sebi, saznati. Doista, brojni dokazi iz lijeËniËke prakse pokazuju da gotovo u pedeset posto sluËajeva nije u potpunosti shvaÊen glavni razlog dolaska pacijenta.

Kad idete lijeËniku, imaj te u mislima popis pi-tanja koja Êete mu postaviti. Zapravo, nije loπe da ih i napiπete na komad papira i predate lijeËniku. Osim toga, ne bi bilo nikakve πtete ako biste mu donijeli i popis svih lijekova koje troπite (i onih koji su vam propisani, i onih koje ste sami kupili bez re-cepta). Nemojte se brinuti o tome da moæda postavljate i neka “glupa” pitanja. Posao je lijeËnika da vam pomogne smiriti se i srediti vaπe misli te umanjiti brige.

ZA©TITA ZDRAVLJA

Kako si sam pomoÊi?

Ako æele iz danaπnje medicine maksimalno izvuÊi i dobiti, pacijenti i lijeËnici trebaju poznavati odreene vjeπtine. Ovdje su, sasvim ukratko, izneseni neki naËini na koje bolesnici mogu poboljπati svoju brigu o zdravlju

jedbama na propisano lijeËe-nje, meutim lijeËnik o njima niπta ne zna, jer bolesnik, uz lagani smijeπak, kaæe: “Hvala lijepa” i napuπta ambulantu ne izrazivπi te primjedbe. »ak i vrlo djelotvorna lijeËenja, kao πto su lijekovi protiv poviπenog krvnog tlaka, mogu imati pri-liËno razoËaravajuÊe rezultate, jer barem ih treÊina, kojima

kada i zaπto. Ne samo da nema nikakvog zla u tome da pitate zaπto je propisano odreeno lijeËenje, veÊ bi moglo biti dosta πtete kad se to ne bi znalo. Porazgovarati o lijeËenju pomaæe i lijeËniku i pacijentu da budu sigurni kako su na istim “valnim duæinama”, a to znatno poveÊava vjerojatnost da Êe lijeËenje biti uspjeπno.

©to pacijenti zapravo æele od lijeËnika, vrlo je razliËito. Jedni æele da lijeËnik sve preuzme na sebe, da se brine o svemu, da upuÊuje, ispiπe recepte. Drugi mnogo viπe vole popriËati s li-jeËnikom o svojim problemima. Dopustite mu da dozna πto vi preferirate: “Meni je draæe i osjeÊam se bolje ako mi vi sve potanko objasnite”, ili pak:

su propisani recepti, ili uopÊe ne podigne iz ljekarne ili ih ne uzima kako su propisani. Vaæno je i za lijeËnika i za pacijenta da svoje stavove usklade. Ako kao pacijent imate neke sumnje, nemojte oklijevati zapoËeti razgovor o tome. U protiv-nome, lijeËnik ima vrlo male πanse da dozna o njima. Kad bolesnik napuπta ambulantu, osim recepta i dogovora kad Êe biti potrebna kontrola, te odreenog smirenja i ohra-brenja, potrebno mu je joπ neπto. U prvom redu to je vrlo jasna informacija πto da Ëini,

LijeËnik treba uvijek znati je li lijek bio djelotvoran i je li izazvao kakve probleme u obliku nuspojava ili na neki drugi naËin. Takoer, ako ne uzimate lijek u punoj dozi kako je propisano, vaπ lijeËnik to mora znati.

Mnogi ljudi odlaze lijeËniku zbog toga πto se æele rijeπiti nekog simptoma. S druge strane, lijeËnik se Ëesto puta viπe brine o temeljnoj bolesti nego o nekom pojedinaËnom simptomu. Zbog te razlike u stavu, mnogi bolesnici krivo protumaËe svrhu lijeËenja ili ne uspiju uoËiti kada je ono djelot-vorno. Oni prekidaju s uzima-njem lijeka previπe brzo, zato πto se osjeÊaju bolje, ili prekidaju zbog nuspojava lijeka. Kako bi se sprijeËila ova opasnost, bole-snik treba uvijek zapitati πto se oËekuje od terapije.

Ako imate problema s pamÊenjem kad treba uzeti lijekove (a imate ozbiljnu nam-jeru uzimati ih), mogu pomoÊi odreeni trikovi. Na primjer, staviti boËicu s tabletama u cipele koje namjeravate obuÊi sutradan ujutro ili je staviti odmah do Ëetkice za zube ili na neko drugo posebno mjesto. Meutim, nemojte Ëiniti nagle promjene u svojim navikama uzimanja lijekova, a da za to vaπ lijeËnik ne zna.

Na kraju, bolesnik moæe poboljπati kvalitetu svoje zdravstvene skrbi ako zapisuje sve ono πto se dogodilo izmeu dvaju posjeta lijeËniku. Na prim-jer, to mogu biti nepovoljne nus-pojave lijeËenja, ukupna koliËina lijekova koju se zaboravilo ili preskoËilo uzeti i tomu sliËno.

“Doktore, ja se ne æelim brinuti o detaljima. Jednostavno, recite mi πto da Ëinim”.

Bez obzira na to kojem tipu pacijenta pripadate, kada dobijete instrukcije od lijeËnika, budite sigurni da ste ih razumje-li. LijeËnici kojiput govore svojim specifi Ënim jezikom. Pobrinite se da vaπ lijeËnik govori vaπim jezikom.

Jednom kad ste razumjeli πto lijeËnik æeli da Ëinite, neka vaπe reagiranje na to bude jasno. Ima dosta pacijenata koji napuπtaju ambulantu s odreenim ogradama i prim-

Page 41: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

39Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME

zdrava hrana

Raste kao grm visine do 3 m i grana Ëesto savinutih u obliku luka. Na njima su listovi, sastavljeni od

5 do 7 listiÊa, i jake bodlje. Cvje-tovi su veliki, sa po pet ruæiËastih ili bijelih latica i ugodna mirisa. Plodovi (πipak) su jajasti, crveni i sjajni, oko 1,5 cm dugaËki. Sada je divlja ruæa bez liπÊa i plodovi se lako uoËavaju.

Ovaj grm raste na rubovima πuma, otvorenim dijelovima πuma, u πikarama, meama, na paπnjacima i drugdje. SliËnog su rasprostranjenja i jednako se mogu koristiti i druge vrste divljih ruæa. U novije vrijeme neke su divlje ruæe kultivirane i uzgajaju se zbog plodova.

Po visokom sadræaju C-vi-tamina πipak nema premca u naπoj prirodi. Uz to, taj je

Po sadræaju C-vitamina πipak nema premca u naπoj prirodi, a uz to, taj je vitamin u njemu vrlo stabilan

vitamin u njemu vrlo stabilan. Bogatiji C-vitaminom je πipak iz hladnijih krajeva. Pri suπenju i preradbi u πipku se zadræi zna-tan dio tog vitamina. Mnogo je i vitamina P, provitamina A, neπto manje vitamina B1, B2 i K. U sjemenkama ima vitamina E i vanilina. U plodu ima i πeÊera, organskih kise-lina, mineralnih soli, pektina, trijeslovina i drugog. Šipak je bogatiji πeÊerom kada ga neko-liko puta “ofuri” mraz, no tada je siromaπniji C-vitaminom.

Osuπeni πipak koristi se za Ëaj, koji poveÊava otpornost organizma, uklanja proljetni umor, regulira probavu, Ëisti bubrege i mokraÊni mjehur itd. Šipak se moæe koristiti i u Ëajnim mjeπavinama, no bolji je sam. Za Ëaj su dobri i listovi, takoer bogati C-vitaminom, te kora i cvjetovi, koji su isto ljekoviti. Fermentirani πipkovi listovi mogu biti zamjena za ruski Ëaj.

Za Ëaj, vina i likere plodovi se suπe usitnjeni. U jesen se mogu suπiti na radijatoru ili nekom drugom izvoru topline, no najbolje ih je brzo osuπiti u peÊni-ci na temperaturi do 70 stupnje-va. Treba znati da su dlaËice, koje su uz sjemenke, πtetne.

Mogu se eliminirati iz osuπenih i usitnje-nih plodova na dva naËina: vijanjem ili procjeivanjem tekuÊine kroz fi ltar-papir za kavu.

Od plodova se moæe naËiniti pek-mez, marmelada, dæem, kompot , sirup, sok, liker i drugo. Mogu se preraditi sami ili pomijeπani s drugim divljim ili pitomim voÊem. Šipak daje osobito dobar okus marmeladama od mijeπanog voÊa.

Posebna su priËa vina od πipka. Lako se rade sa selekcioni-ranim kvaπËevim gljivicama ili bez njih, a vrenje rijetko kada “skrene”. Moæe se raditi u obiËnom kanisteru ili staklenom balonu, koje povremeno treba otvoriti kako bi izaπli plinovi koji nastaju tijekom vrenja. Najjed-nostavniji je recept: 1 kg πipka, 1 kg πeÊera, 3 l vode.

Nakon otprilike mjesec dana vino je gotovo (mora se kuπati). Kada se procijedi, πipak ne treba

Studenomu otuda je imejer studeno on izdaje vrime.

J. S. RelkoviÊ

Pjesnik RelkoviÊ u navede-nim je stihovima toËno objas-nio podrijetlo naziva mjeseca studenoga. Pridjev studeni izveden je iz imenice stud, studen koja oznaËava hladnoÊu i zimu, a zabiljeæena je joπ u srednjovjekovnim hrvatskim glagoljskim knjigama. Bosanski

redovnik franjevac i knjiæevnik Matija DivkoviÊ piπe da je u ovo vrijeme zima i studen. Poslije toploga ljeta i ugodne jeseni, studeni je prvi hladni mjesec kada veÊ mogu pasti pahuljice snijega. Narodna pjesma pjeva da je ovo studno doba od godine. I danas govo-rimo da puπe studeni (hladni) vjetar, da izvire studena voda, a izvor hladne vode nazivamo studenac.

Jedan potok u Lici zove se Studen, a SudenËiÊ je prezime na otoku Cresu. U stihovi-ma hvarskoga pjesnika Mikπe PelegrinoviÊa studeno je i srce:

Kako te gleda veÊ bi i more ugrijao,a ne moæe srce tvoje studeni-je od mraza i leda. Zanimljivo je da je pridjev

stidan (srameæljiv) istog po-drijetla. Stidan, srameæljiv je

onaj tko je hladan, tko nije dovoljno zagrijan za neπto.

Ostali zabiljeæeni nazivi za studeni: studen, studenjak, zimec, sesveËak, sesveπËak, november, novembre.

Meunarodni naziv no-vembar potjeËe iz latinskoga jezika od broja devet jer je to bio deveti mjesec rimskoga kalendara.

Milan Paun

PODRIJETLO HRVATSKIH NAZIVA MJESECI

StudeniStudeni

Piπe: Zoran Timarac

baciti, nego dodati sve isto prema receptu, a πipka samo polovicu. Tako se moæe raditi dok ima svjeæega, smrznu-toga ili osuπenog πipka. Ako se radi s primjerenom koliËi-nom suhog πipka, dobit Êe se desertno vino, koje se moæe “proπvercati” pod vermut ili proπek.

Page 42: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Broj 119 •Broj 119 • studeni 2006. HRVATSKE ©UMEHRVATSKE ©UME40

turistiËka razglednicaturistiËka razglednica

KamaËnik - zaπtiÊeni kra-jolik, pokraj goranskoga gradiÊa Vrbovskoga svojom ljepotom i magiËnim svijetom boja veÊ godinama privlaËi posjetitelje. RjeËica je svoju sutjesku punu divlje romantike usjekla u ma-siv Velike Kapele, a ulijeva se u rijeku Dobru ruπeÊi se u ma-njem slapu jer je na ulazu u kanjon pregraen. Kroz kanjon je 1961. izgraen pjeπaËki put, koji Ëas vijuga rubom stijena, Ëas prelazi preko brojnih galerija i drvenih mostiÊa iznad po-toka. Poslije jednog kilometra

KamaËnik - zaπtiÊeni krajolikRijeka Kupa protjeËe kroz

podruËje Vrbovskoga u duæini od 25 km. Ljeti zbog ugodne temperature privlaËi brojne kupaËe i kanuiste. U mjestu Klancu, na dræavnoj cesti Za-greb-Rijeka, odvaja se put prema kupaliπtu na rijeci. Mjesta su gdje se joπ moæe kupati Blaæevci - malograniËni prijelaz, Riblje kod Severina na Kupi, te veÊ spomenuti Klanac. Postoji i moguÊnost sport-skoga i rekreativnog ribolova na rijeci.

Osim uæivanja na te dvije prekrasne goranske rijeke, moæe se otiÊi i na izlete u obliænje mjesto Moravice, udaljeno 8 km od Vrbovskoga, te posjetiti »ogrljevo jezero, ili desetak km od Vrbovskoga u okruæju gustih crnogoriËnih πuma posjetiti vidikovac Orlove stijene, samo 4 km od LitoriÊa.

Svima onima koji æele posjetiti ovaj prelijepi kraj Gorskoga kotara, prije dolas-ka i posjeta ugostiteljskom objektu, preporuËujemo da se jave na broj mobitela 098/448-994, zbog detaljnijih informacija vezanih uz pripremu obroka, pogotovo ako je rijeË o veÊim skupinama izletnika.

Potok KamaËnik(Foto: B. Pleπe)

MostoviMostovi

SlapiÊSlapiÊ

pjeπaËenja πiri se prostrana zelena dolina iz koje se meu πumovitim obroncima „krije” duboko tamno jezerce, krπko vrelo KamaËnika.

Na mjestu gdje se KamaËnik ulijeva u rijeku Dobru nalazi se ugostiteljski objekt KamaËnik koji posjetiteljima nudi odmor i osvjeæenje uz jela iz domaÊe kuhinje.

Ugostiteljski objekt Ka-maËnik raspolaæe s tridesetak sjedeÊih mjesta unutar objekta i isto toliko na prelijepoj te-rasi, s koje se pruæa prekrasan pogled na mjesto gdje se potok ulijeva u rijeku Dobru.

Do samog uπÊa moæe se doÊi automobilom, a blizina æeljezniËke postaje te auto-ceste Rijeka-Zagreb omoguÊuje brz i jednostavan pristup ovom jedinstvenome prirodnom fenomenu.

Iz Rijeke i Zagreba stiæe se u KamaËnik automobilom za sat vremena.

U duæini 22 km podruËjem Vrbovskoga protjeËe i rijeka Dobra. To je rijeka izrazite privlaËnosti, ljepote krajolika, Ëiste i bistre vode. Bogata je potoËnom i kalifornijskom pastrvom, pa je moguÊ sportski ribolov.

PutniËka agencija Hrvatske πume

ID COD: HR-AB-01-080251008Lj. F. VukotinoviÊa 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 231, faks 4804 241www.hrsume.hre-mail: [email protected]

Ugostiteljski Ugostiteljski objektobjekt

UPRAVA ©UMA DELNICE Supilova 32, 51300 Delnicetel. 051/812-188,faks 051/812-342

Page 43: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj

Piπe: Ivica TomiÊFoto: I. TomiÊ

PARK PRIRODE PAPUK

PouËna staza u PouËna staza u park-πumi Jankovacpark-πumi JankovacU stazu dugu 2,26 km uloæeno je viπe od milijun U stazu dugu 2,26 km uloæeno je viπe od milijun kuna, a prolazi najljepπim i najosebujnijim kuna, a prolazi najljepπim i najosebujnijim dijelovima JankovaËke doline, smjeπtenedijelovima JankovaËke doline, smjeπteneu samome srediπtu Parka prirode Papuku samome srediπtu Parka prirode Papuk

u πumskom miljeu

jemo da Êe ih to potaknuti na nove posjete i eventualna is-traæivanja. Financijsku potporu izradbi staze pruæili su Mini-starstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska turistiËka zajednica, Nexe grupa, Mini-starstvo kulture, Ministarstvo zaπtite okoliπa i prostornog ureenja te Park prirode Papuk svojim vlastitim prihodima.Sudjelovali i poæeπki πumari - Zavrπetak staze omoguÊili su Hrvoje RuæiÊ, na izradbi ilus-tracije za pouËne ploËe, Dra-gutin Majer iz Naπica, ustupivπi nam razglednicu s nekadaπnjom unutraπnjoπÊu grofove grob-nice, te naπiËki ZaviËajni muzej i poæeπki Gradski muzej. Potonji su nam pomogli svojim savjetima i omoguÊili uvid u povijesnu grau o Jankovcu - naglaπava SamariÊ. Napominje da su poæeπka podruænica Hrvatskih πuma i orahoviËki IGM Radlovac d.d. donirali graevinski materi-jal, a Hrvatska vojska pomogla je u tehniËkoj izvedbi i fi ziËkim radovima. Izradba staze bila je iznimno zahtjevna zbog teπkog pristupa graevinskoj meha-nizaciji.Na spomenutom potezu koji se propjeπaËi za otprilike 2,5 sata lagane πetnje, nalaze se stube, pjeπaËki drveni mostovi i rukohvati, koji posjetiteljima

omoguÊuju pristup najljepπim prirodnim prizorima - jezerima, slapu, bukovim praπumama i πpiljama.

Atraktivno otvorenje - Na sveËanom i atraktivnom ot-vorenju 8. rujna bili su prisutni mnogi gosti, meu kojima minis-trica Marina MatuloviÊ-DropuliÊ, pomoÊnik ministra kulture Zoran ©ikiÊ, saborski zastupnik Vlado JukiÊ, predsjednik Upravnoga vijeÊa Parka Æeljko MavroviÊ te zaposlenici iz drugih zaπtiÊenih podruËja, struËnih i znans tvenih ustanova. U nazoËnosti svih onih koji su pomogli u gradnji staze, posjetitelje su doËekali u prigodnim odorama “grof Josip JankoviÊ” sa svojim “po-boËnikom (do bo πarom)”. Po-vijesne osobe upri zorili su Tomis-lav »melar i Vlatko »melar, a “grof” je re citirao pjesme pos-veÊene Pa puku. Hajduka Mak-sima BojaniÊa uprizorio je Æelj-ko BlaæeviÊ, koji je posje titelji ma pokuπao doËarati hajduËki æivot prije 150 godina. Zanimljivo je da je staza sveËano otvorena poslije pucnja iz 300 godina staroga topa Poæeπke gradske straæe. Treba napomenuti ka-ko je staza kandidat za nagradu Hrvatske turistiËke zajednice u kategoriji Zeleni turistiËki cvijet u 2006. godini.

Nakon tri godine upor-nog i samoprijegor-noga rada vrijedni i ambiciozni zaposlenici

Javne ustanove Park prirode Papuk, s ravnateljem dr. sc. Ivicom SamariÊem na Ëelu, izgradili su pouËnu Grofovu stazu u park-πumi Jankovac. U stazu dugu 2,26 km uloæeno je viπe od milijun kuna, a pro-lazi najljepπim i najosebujnijim dijelovima JankovaËke doline, smjeπtene u samome srediπtu Parka. Uzduæ staze nalazi se 16 pouËnih ploËa i geoloπki stup, edukativna pomagala kojih su idejni tvorci zaposlenici ustanove, a veÊi dio staze izra-dila je njihova tehniËka sluæba.Staza je dobila ime po gro-fu Josipu pl. JankoviÊu, koji je prije viπe od 150 godina spoznao estetske i krajobrazne vrijednosti ove Ëudesne doline. Prema rijeËima ravnatelja ovoga zaπtiÊenog prirodnoga objekta, pouËne su staze jedan od naËina prezen tacije prirodne i kulturne baπtine, ali i naËin podizanja svijesti posjetitelja o potrebi zaπtite prirode. Posebice je namijenjena onima koji Êe prvi put posjetiti Park prirode te Êe na jednome mjestu u kratkom vremenu upoznati vrijednosti parkovnoga podruËja. Vjeru-

Na sveËanom otvorenju bila je ministrica Marina MatuloviÊ-DropuliÊ

Kod πpilje Abaliget

Prijelaz preko drvenih mostiÊa“Grof JankoviÊ” (otraga) i njegov poboËnik

Meu donatorima u izgradnji “Grofove staze” bila je i poæeπka podruænica Hrvatskih πuma, koja je donirala graevinski materijal.

Posjetiteljima je omoguÊen pristup najljepπim prirodnim prizorima - jezerima, slapu Skakavac, bukovim praπumama i πpiljama.

Page 44: Energija iz 10 biomase je buduÊnost - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/119.pdf · »asopis za popularizaciju πumarstva Godina X., Zagreb, studeni 2006. ISSN 1330-6480 broj