Zakon o Stvarnim Pravima

download Zakon o Stvarnim Pravima

of 95

Transcript of Zakon o Stvarnim Pravima

ZAKON O STVARNIM PRAVIMA PRVI DIO OSNOVNE ODREDBESvojina i druga stvarna prava lan 1. (1) Ovim zakonom ureuje se sticanje, korienje, raspolaganje, zatita i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i dravine. (2) Stvarna prava su: pravo svojine, pravo graenja, zalono pravo, pravo stvarne i line slubenosti i pravo realnog tereta. (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo svojine, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako posebnim zakonom nije drugaije propisano ili to proizlazi iz njihove pravne prirode. Ogranienja stvarnih prava lan 2. (1) Pravo svojine i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograniiti, samo u javnom interesu i pod uslovima predvienim zakonom, u skladu s principima meunarodnog prava. (2) Zakonom se, u javnom interesu, a naroito radi zatite prirodnih bogatstava, ivotne sredine, zdravlja ljudi, kulturnoistorijske batine i drugog, moe ograniiti ili posebno urediti nain korienja i raspolaganja odreenim stvarima. Nosioci svojine i drugih stvarnih prava lan 3. (1) Svako fiziko i pravno lice moe biti nosilac prava svojine i drugih stvarnih prava. (2) Samo je jedna vrsta prava svojine, bez obzira o kojem se nosiocu prava svojine radi. Zabrana zloupotrebe prava lan 4. Zabranjeno je vrenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata.

II PREDMET I SADRAJ STVARNIH PRAVAStvari lan 5. (1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizikog ili pravnog lica, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava. (2) Stvari u smislu ovog zakona su i skup stvari i prava koja su zakonom izjednaena sa stvarima. 1

Predmet svojine i drugih stvarnih prava lan 6. (1) Predmet prava svojine je individualno odreena nepokretna (nepokretnost) ili pokretna (pokretnost) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili je zakonom drugaije odreeno. (2) Nepokretnosti su estice zemljine povrine, zajedno sa svim onim to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno. (3) Pokretnosti su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove sutine. (4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nepokretnosti ili ih zakon izjednaava sa nepokretnostima. (5) Zakonom odreene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednaene sa stvarima i tada se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa svojinama nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglaene kao nepokretne. (6) Ako postoji sumnja u to da li je neto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar. (7) ivotinje nisu stvari, ali za njih vrijedi sve to i za stvari, ako zakonom nije drugaije odreeno. Opta i javna dobra lan 7. (1)Nisu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti fizikog ili pravnog lica pojedinano, nego su na upotrebi svima pod jednakim uslovima, kao to su: vazduh, voda u rijekama, izvorima, jezerima i moru (u daljem tekstu: opta dobra). (2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da slue svima pod jednakim uslovima, kao to su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo. (3) Rudna bogatstva, vode, divlja, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet svojine i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga leita ili stanita na osnovu dozvole ili koncesije nadlenog organa. (4) Samostalne nepokretnosti su one zgrade, graevine ili naprave na optem ili javnom dobru koje su od njega pravno odvojene koncesijom, te su svojina nosioca koncesije. (5) Posebnim dobrima zakonom se ureuje korienje i upravljanje optim i javnim

Dobra od opteg interesa lan 8. (1) Dobra od opteg interesa koja nisu opta dobra, kao to su graevinska zemljita, poljoprivredna zemljita, ume i umska zemljita, zatieni dijelovi prirode, biljni i ivotinjski svijet, stvari od kulturnog, istorijskog i ekolokog znaaja, mogu biti objekat prava svojine i drugih stvarnih prava. (2) Nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava na dobrima od opteg interesa duni su da ostvaruju svoja prava u skladu sa nainom upotrebe i korienja, propisanim posebnim zakonima. 2

(3) Dobra od opteg interesa uivaju posebnu zatitu Stvar i njezine pripadnosti lan 9. Nosilac prava svojine ili drugog stvarnog prava na nekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvari, na svemu to je s njom srazmjerno trajno spojeno (prirast), na neodvojenim plodovima, kao i na pripacima, ako zakonom nije drugaije odreeno. Dijelovi stvari lan 10. (1) Dio stvari koji se ne moe od nje fiziki odvojiti bez unitenja ili bez oteenja stvari (bitni dio), ne moe biti samostalni objekat prava svojine ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom drugaije odreeno. (2) Dio stvari koji se moe fiziki odvojiti bez unitenja ili oteenja stvari (nebitni dio) moe biti i predmet prava drugog lica. (3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko tree savjesno lice pribavi pravo svojine na cijeloj stvari. (4) Savjesno lice je lice koje u trenutku sticanja prava svojine nije znalo niti je moglo znati da na dijelu stvari postoji pravo svojine ili drugo stvarno pravo treeg lica. Smatra se da je sticalac znao da odreeno pravo postoji, ukoliko je to pravo bilo upisano u odgovarajui javni registar. (5) Stvar se moe, bez obzira na fiziku djeljivost, pravno dijeliti na dijelove kojima je veliina raunski odreena njihovom srazmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije drugaije odreeno. (6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Pripadak stvari lan 11. (1) Pripadak je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno slui namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omoguava ispunjenje te namjene. (2) Pripadak dijeli pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugaije odreeno. (3) Privremeni prestanak sluenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to svojstvo. (4) Maine ili slini ureaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nepokretnost kao glavna stvar, a nisu u nju ugraene, smatraju se pripatkom ako trajno slue namjeni glavne stvari, pod uslovom da na tim stvarima ne postoje prava treih lica koja su upisana u odgovarajui javni registar. Plodovi lan 12. (1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom neijeg rada, kao i sve drugo to ona daje prema svojoj namjeni. (2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodino i bez unitenja njene sutine (prirodni plodovi), kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi). 3

(3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugaije odreeno. (4) Ko je duan predati plodove stvari ili prava moe zahtijevati naknadu trokova, koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi takve trokove imao i dobar domain, s tim da visina naknade ne moe da bude vea od vrijednosti plodova koje je duan da preda. Plodovi domaih ivotinja lan 13. (1) Plodovi ivotinje i sve koristi od nje pripadaju njenom vlasniku. (2) Onaj ija je ivotinja oplodila tuu ivotinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je neto drugo odreeno zakonom ili je uobiajeno. Posebno o nepokretnostima lan 14. (1) Nepokretnost je sve to je na povrini zemljita, iznad ili ispod njega izgraeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nepokretnost ugraeno, njoj dograeno, na njoj nadograeno ili bilo kako drugaije s njom trajno spojeno i dio je te nepokretnosti sve dok se od njega ne odvoji. (2) Trava, drvee i plodovi sastavni su dijelovi zemljita, dok se od njega ne odvoje. (3) Nisu dijelovi zemljita one zgrade i druge graevine koje su trajno povezane s tim zemljitem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svom nosiocu daje ovlaenje da na tom tuem zemljitu ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svojoj svojini (pravo graenja). (4) Maine i slini ureaji koji su fiziki povezani sa nepokretnou ili koji se smatraju njenim nebitnim dijelom, smatraju se samostalnim stvarima ako je u odgovarajuem javnom registru upisano da su objekti prava treeg lica. (5) Prava koja postoje u korist neke nepokretnosti pripadaju toj nepokretnosti. III PRAVO STRANIH LICA Sticanje svojine stranih lica lan 15. (1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na strana fizika i pravna lica ( u daljem tekstu: strana lica), osim ako je zakonom ili meunarodnim ugovorom drugaije odreeno. (2) Strana lica stiu pravo svojine na nepokretnosti u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika) pod uslovom reciprociteta, ako zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Ogranienja svojine lan 16. (1) Strano lice ne moe biti vlasnik nepokretnosti na podruju koje je radi zatite interesa i bezbjednosti Republike, odnosno Bosne i Hercegovine, zakonom proglaeno podrujem na kojem strana lica ne mogu imati pravo svojine. (2) Ako je strano lice steklo pravo svojine na nepokretnosti prije nego to je podruje na kojem nepokretnost lei proglaeno podrujem iz stava (1) ovog lana, prestaje pravo svojine na toj nepokretnosti, a strano lice ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji. 4

(3) Pravo na naknadu iz stava (2) ovog lana pripada i stranom licu koje bi nasljeivanjem steklo nepokretnost na tom podruju. (4) Posebnim zakonom odreuje se na kojim nepokretnostima strana lica ne mogu sticati prava svojine.

DRUGI DIO SVOJINASadraj prava svojine lan 17. (1) Svojina je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlaenje da slobodno i po svojoj volji stvar dri, koristi i da s njome raspolae, a svakoga od toga prava iskljui u granicama odreenim zakonom. (2) Svako je duan da se uzdrava od povrede prava svojine drugog lica. Opte ogranienje lan 18. Vlasnik je duan da u vrenju svog prava svojine postupa paljivo prema optim i tuim interesima. Posebna ogranienja lan 19. Vlasnik stvari ne smije izvravati svoje pravo svojine preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na osnovu ovog ili posebnog zakona radi zatite interesa i sigurnosti Republike, prirode, ivotne sredine i zdravlja ljudi. Ogranienja prava svojine na osnovu zakona lan 20. Pravo svojine moe u javnom interesu biti oduzeto ili ogranieno uz naknadu, u skladu sa zakonom. Ogranienja prava svojine na osnovu pravnog posla lan 21. (1) Vlasnik moe u svaku svrhu koja nije zabranjena, svoje pravo svojine ograniiti ili opteretiti. (2) Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranu otuenja ili optereenja nepokretnosti, ta zabrana djeluje prema treim licima samo ako je upisana u zemljinu knjigu. (3) Ogranienje prava svojine na pokretnostima radi osiguranja potraivanja, djelovae prema treem licu ako je to ogranienje upisano u odgovarajui javni registar ili ako je tree lice za njega znalo. Posebno o svojini lica javnog prava lan 22. (1) Republika, jedinica lokalne samouprave, javno preduzee, javna ustanova i druge javne slube koja su nosioci prava svojine javnog prava imaju kao vlasnici u pravnim odnosima isti poloaj kao i drugi vlasnici, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. 5

(2) Nepokretnostima iz stava 1. ovog lana raspolae, upravlja i koristi ih organ koji je za to nadlean na osnovu zakona. Sticanje svojine lan 23. (1) Pravo svojine stie se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog organa i nasljeivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom. (2) Pravnim poslom sticalac prava svojine ne moe stei to pravo u veem obimu od onog koje je imalo lice od koga je to pravo steeno, osim kad sticanje svojine u dobroj vjeri uiva zatitu. (3) Pravo svojine na osnovu zakona stie se ispunjavanjem zakonom predvienih pretpostavki. Ako nije zakonom drugaije odreeno, sticanjem svojine na osnovu zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je sticalac znao da postoje ili je to morao znati. (4) Odlukom suda ili drugoga organa stie se svojina u sluajevima odreenim zakonom, a na nain i pod pretpostavkama odreenim zakonom. Sticanjem prava svojine, odlukom suda ili drugog organa ne prestaju stvarna prava koja su drugim licima pripadala na odnosnoj stvari, koja su odreena odlukom ili zakonom, te onih koja po prirodi stvari ne mogu dalje postojati. (5) Nasljednik stie svojinu naslijeenih stvari u asu otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugaije odreeno. Sticanjem prava svojine nasljeivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim licima pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to odreeno posebnim zakonom ili koja po prirodi stvari ne mogu dalje da postoje. Sticanje na osnovu zakona lan 24. Na osnovu zakona pravo svojine stie se stvaranjem nove stvari, spajanjem, mijeanjem, odvajanjem plodova, sticanjem od nevlasnika, okupacijom, odrajem i u drugim sluajevima odreenim zakonom.

II SUSVOJINA I DRUGA ZAJEDNIKA SVOJINA1. Susvojina Pojam lan 25. (1) Susvojina postoji kada dva ili vie lica (suvlasnici) imaju pravo svojine na istoj stvari, svaki prema svom udjelu srazmjerno cjelini (idealni dio). (2) Ako suvlasniki dijelovi nisu odreeni, pretpostavlja se da su jednaki. Idealni dio stvari lan 26. (1) Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasnikom dijelu, i u odnosu na taj dio ima sva ovlaenja koja pripadaju vlasniku, ako ih s obzirom na prirodu idealnog dijela moe izvravati. (2) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom stvari.

6

Korienje i raspolaganje stvari lan 27. (1) Suvlasnik ima pravo da stvar dri i da se njome koristi srazmjerno svom idealnom dijelu, ne povreujui prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik moe raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika. (2) Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo pree kupovine, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Sudravina stvari lan 28. (1) Svaki suvlasnik ima pravo na sudravinu stvari. (2) Suvlasnici mogu odluiti da e meusobno podijeliti dravinu stvari i izvravanje svih ili nekih suvlasnikih ovlaenja. Ova odluka, kao i njen opoziv ili izmjena, spada u poslove redovnog upravljanja. Izvravanje prava svojine na cijeloj stvari lan 29. (1) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i trokovi i tereti, dijele se meu suvlasnicima srazmjerno veliini njihovih suvlasnikih dijelova, ako se drugaije ne sporazumiju. (2) Suvlasnik ima pravo u svako doba da zahtijeva da se poloe rauni i da se podijele sve koristi od cijele stvari. (3) Suvlasnik nepokretnosti ima pravo da u svako doba zahtijeva da se u korist njegovog suvlasnikog dijela nepokretnosti osnuje svojina odreenog posebnog dijela (etana svojina/svojina na posebnom dijelu nepokretnosti), ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ona moe osnovati. Pravo na upravljanje lan 30. (1) Suvlasnik ima pravo da uestvuje u odluivanju o svim pitanjima koja se tiu stvari koja je u susvojini zajedno sa ostalim suvlasnicima. (2) Ako neki suvlasnik preduzme posao na stvari koja je u suvlasnitvu bez saglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjivae se pravila o poslovodstvu bez naloga. Poslovi redovnog upravljanja lan 31. (1) Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika iji dijelovi ine vie od jedne polovine. (2) Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno odravanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odlui sud u vanparninom postupku. Poslovi vanrednog upravljanja lan 32. (1) Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, izdavanje stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje slubenosti, vee popravke ili prepravke stvari koje nisu nune za odravanje i drugo) potrebna je saglasnost svih suvlasnika. 7

(2) Ako postoji sumnja, smatra se da posao prelazi okvire redovnog upravljanja. (3) Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje posla postoje naroito opravdani razlozi, svaki suvlasnik, ima pravo da zahtijeva da o tome odlui sud. Prava suvlasnika na osiguranje lan 33. Suvlasnik protiv ije je volje veina suvlasnika odluila da se neki posao preduzme ili je to odluio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za buduu tetu. Suvlasnik koji je obavezan dati osiguranje, svoju obavezu ispunjava davanjem zaloga ili jamstvom. Prenos prava upravljanja lan 34. (1) Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravljanje sa stvari odreenom licu kao upravniku, koji e djelovati kao njihov punomonik. Za upravnika moe biti postavljen jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravljanje moe biti povjereno i drugom poslovno sposobnom fizikom ili pravnom licu. (2) Za suvlasnika koji dri stvar u susvojini ili neki njen samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika kojom su meusobno podijelili dravinu stvari i izvravanje suvlasnikih ovlaenja, smatra se da mu je povjereno redovno upravljanje stvari, odnosno samostalnog dijela stvari, ako sporazumom izmeu suvlasnika nije drugaije odreeno. (3) Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju i ovlaenjima upravnika, svaki suvlasnik ima pravo da zahtijeva da o tome odlui sud u vanparninom postupku. Pravni poloaj upravnika lan 35. (1) Upravnik je nalogoprimac suvlasnika. (2) Ukoliko suvlasnici ne odrede drugaije, u odnosu na njegova prava, dunosti i prestanak njegovih ovlaenja primjenjuju odgovarajua pravila o nalogu, s tim to: a) suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova mogu dati otkaz upravniku, uz otkazni rok od tri mjeseca, b) suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova, mogu upravnika smijeniti u svako doba ako za to postoji vaan razlog. Ako upravnik grubo zanemaruje svoje dunosti, sud e ga smijeniti na zahtjev bilo kojeg suvlasnika i odrediti drugog upravnika, s tim to upravnik moe dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca. (3) Kad upravniku prestane ovlaenje odlukom suvlasnika koji za takvu odluku nisu imali saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su duni da preduzmu neophodne mjere da se do donoenja odluke o daljem upravljanju sa stvari upravlja s panjom dobrog domaina, za ta odgovaraju ostalim suvlasnicima. Zatita lan 36. (1) Svaki suvlasnik ima pravo da postavlja drugim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegovog suvlasnitva. 8

(2) Suvlasnik ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje moe staviti vlasnik stvari, ali predaju cijele stvari u dravinu moe zahtijevati od treeg lica prema pravilima o nedjeljivim obavezama. Razvrgnue lan 37. (1) Suvlasnik ima pravo zahtijevati potpuno ili djelimino razvrgnue suvlasnitva, ako je mogue i doputeno, i to pravo ne zastarijeva. (2) Pravni posao kojim se suvlasnik unaprijed trajno odrie prava na razvrgnue suvlasnitva je nitav. Suvlasnici mogu jednoglasno odluiti da se u roku koji ne moe biti dui od tri godine ne moe traiti razvrgnue suvlasnitva. (3) Suvlasnici sporazumno odreuju nain diobe u moguim i doputenim granicama (dobrovoljno razvrgnue). Sudsko razvrgnue lan 38. (1) U sluaju kada suvlasnici ne mogu postii sporazum o nainu razvrgnua suvlasnitva o tome e odluiti sud u vanparninom postupku, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika (sudsko razvrgnue). (2) Ako je dioba stvari nemogua ili je mogua samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud e odluiti da se dioba izvri prodajom stvari na javnoj licitaciji ili na drugi odgovarajui nain, a dobijeni iznos podijeli srazmjerno suvlasnikim dijelovima (civilna dioba). (3) Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud moe stvar dosuditi u svojinu jednom ili vie suvlasnika, uzimajui u obzir veliinu njihovih suvlasnikih dijelova, njihove potrebe i druge okolnosti, uz obavezu isplate naknade trine vrijednosti ostalim suvlasnicima srazmjerno njihovim dijelovima. (4) Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari ostali suvlasnici garantuju za pravne i fizike nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasnikih dijelova prema pravilima obligacionog prava. Razvrgnue suvlasnitva na nekoliko stvari lan 39. (1) U postupku razvrgnua suvlasnitva, sud moe na zahtjev bilo kog suvlasnika odluiti da umjesto dijela u svakoj pojedinoj stvari, svakom od njih pripadne odreena stvar ili skupina stvari, srazmjerno suvlasnikim dijelovima, uzimajui u obzir njihove potrebe. (2) Ako stvari koje diobom pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegovog suvlasnikog dijela, taj suvlasnik je duan da plati razliku vrijednosti ostalim suvlasnicima, prema pravilima o civilnoj diobi. Razvrgnue uspostavljanjem etane svojine lan 40. Suvlasnici mogu saglasno odluiti da e umjesto diobe nepokretnosti svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e sa odreenim idealnim dijelom povezati svojinu posebnog dijela suvlasnike nepokretnosti (uspostaviti etanu svojinu), ako je takva dioba mogua. Trokovi razvrgnua lan 41. Trokove razvrgnua snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum odreuju drugaije. 9

Tua prava lan 42. (1) Razvrgnue ne moe biti na tetu prava treih lica. (2) Sva zalona prava, slubenosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnua teretila nepodijeljenu stvar mogu se izvravati kao i do diobe (kod slubenosti). 2. Zajednika svojina Neodreenost udjela u svojini lan 43. (1) Zajednika svojina je svojina dva ili vie lica (zajedniari) na istoj stvari iji udjeli nisu odreeni, ali su odredivi. (2) Kad je stvar u zajednikoj svojini, nema uticaja injenica da je u zemljinim knjigama ili u drugim javnim registrima ta stvar upisana kao svojina samo nekog od zajedniara, osim prema treim licima ije se povjerenje u prometu titi. (3) Ukoliko postoji sumnja da li je stvar u susvojini ili zajednikoj svojini, smatra se da postoji susvojina. Udio zajedniara lan 44. (1) Zajedniar moe svoj udio u zajednikoj svojini pravnim poslom prenijeti u cjelini ili djelimino samo na drugog zajedniara. (2) Udio koji zajedniar ima u zajednikoj svojini prelazi na njegove nasljednike. (3) Zajedniar odgovara za dugove do visine svog udjela u zajednikoj svojini. Izvravanje zajednike svojine lan 45. (1) Zajedniar je ovlaen da izvrava sva vlasnika prava na zajednikoj stvari samo zajedno sa svim ostalim zajedniarima, ako nije drugaije odreeno ovim ili drugim zakonom, odnosno sporazumom zajedniara. (2) Plodovi i druge koristi od zajednike stvari jednako pripadaju svim zajedniarima. (3) Trokove i terete koji se odnose na zajedniku stvar snose zajedniari solidarno. (4) Svaki je zajedniar ovlaen da trai da se zajedniko pravo svojine na nepokretnosti upie u zemljine knjige.

Upravljanje zajednikom stvari lan 46. (1) Zajedniar ima pravo da uestvuje u odluivanju o svemu to se tie stvari koja je u zajednikoj svojini (upravljanje sa stvari) zajedno sa ostalim zajedniarima. 10

(2) Zajedniari zajednikom stvari upravljaju zajedniki, donosei sve odluke sporazumno, ako odluivanje nije povjereno upravniku. Raspolaganje zajednikom stvari lan 47. (1) Zajednikom stvari zajedniari raspolau zajedniki. Pojedini zajedniar moe raspolagati sa stvari samo na osnovu ovlaenja, koje su mu za to dali svi ostali zajedniari. (2) Izuzetno, radi zatite povjerenja u pravnom prometu, tree lice moe na osnovu pravnoga posla koji nije zakljuen sa svim zajedniarima stei pravo svojine: a) na pokretnoj stvari, ako je stvar pribavilo na osnovu naplativog pravnog posla i ako je postupalo u dobroj vjeri, b) na nepokretnostima, ako svojina nije bilo upisana u zemljinim knjigama kao zajednika i ako je postupalo u dobroj vjeri. (3) Odredbe stava 2. ovoga lana primjenjuju se i na sticanje drugih stvarnih prava na zajednikoj stvari.

Zatita lan 48. (1) Zajedniar ima pravo da postavlja ostalim zajedniarima one zahtjeve koji proizlaze i iz njegove zajednike svojine. (2) Zajedniar ima pravo da postavlja protiv svakoga one zahtjeve u vezi sa zajednikom stvari koje moe postaviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u dravinu moe zahtijevati od treeg lica samo prema obaveznopravnim pravilima o nedjeljivim obavezama. Pravo na diobu lan 49. (1) Zajedniar je ovlaen da zahtijeva da se zajednika svojina podijeli na nain da se odredi suvlasniki dio koji mu pripada na ime njegovog udjela u zajednikoj svojini, ako to nije protivno zakonu. Ovo pravo ne zastarijeva. (2) Odreivanjem suvlasnikog dijela zajedniari postaju suvlasnici. Ukoliko je vie zajedniara, a samo jedan zajedniar zatrai odreivanje suvlasnikog dijela on postaje suvlasnik sa ostalim zajedniarima, koji u preostalom dijelu ostaju zajedniki vlasnici. (3) Veliina suvlasnikog dijela koji e diobom pripasti dotadanjem zajedniaru odreuje se sporazumom svih zajedniara. U nedostatku sporazuma smatrae se da su udjeli zajedniara jednaki. Zajedniar koji smatra da je njegov udio vei moe zahtijevati da sud utvrdi veliinu njegovog udjela. (4) Sud odluuje o veliini suvlasnikog dijela prema mjerilima koja za odreivanje veliine udjela zakon postavlja za odreeni sluaj zajednike svojine. (5) Kada zakon zabranjuje diobu zajednike stvari, ta se zabrana odnosi iskljuivo na fiziku diobu stvari, ako izriito nije postavljena zabrana i za diobu odreivanjem suvlasnikih dijelova, ili za druge naine diobe. 11

Pravo treih lica na diobu lan 50. Lica koja imaju pravo da zahtijevaju da se zajednika svojina podijeli odreivanjem suvlasnikog dijela zajedniara na ime njegovog dijela u zajednikoj svojini su: a) povjerioci u odnosu na dijelove njihovih dunika, b) nasljednici u odnosu na ostavioev dio, v) svako u odnosu na bilo kojeg zajedniara ko za to ima pravni interes. Shodna primjena pravila o susvojini lan 51. Na zajedniku svojinu primjenjuju se odredbe o susvojini ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno, niti drugo proizlazi iz prirode zajednike svojine.

PRAVO SVOJINE NAD NEPOKRETNOSTIMA1. Sticanje prava svojine na nepokretnostima Pravni osnovi sticanja lan 52. (1) Sticalac prava svojine na nepokretnosti na osnovu pravnog posla, zakona, nasljeivanja, pravosnane odluke suda ili konane odluke drugog nadlenog organa, ovlaen je da zahtijeva upis steenog prava svojine u zemljine knjige. (2) Pravo svojine steeno na osnovu nasljeivanja, zakona, odlukom suda ili drugog organa ne moe se suprotstaviti pravu treeg savjesnog lica koje je postupajui sa povjerenjem u zemljine knjige podnijelo zahtjev za upis svog prava prije nego to je lice koje je steklo pravo svojine na osnovu nasljeivanja, zakona, odluke suda ili drugog nadlenog organa zatrailo upis svog prava. 1. 1. Sticanje na osnovu pravnog posla Sticanje uknjibom lan 53. (1) Pravo svojine na nepokretnostima na osnovu pravnog posla stie se uknjibom u zemljinu knjigu, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) Pravni posao iz stava 1. ovog lana zakljuuje se u obliku propisanim posebnim zakonom. (3) Svojina se prenosi na osnovu valjano izjavljene volje zemljinoknjinog vlasnika usmjerene na to da njegova svojina pree na sticaoca (clausula intabulandi). Ova izjava volje moe biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prenos svojine ili u posebnoj ispravi, koja mora biti sainjena u zakonom propisanom obliku za prenos svojine na nepokretnostima. (4) Sprovedena uknjiba djeluje od trenutka kada je sudu podnesen zahtjev za uknjibu.

12

Sticanje predbiljebom lan 54. (1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje pravila zemljinoknjinog prava zahtijevaju za uknjibu prava svojine, moe se traiti predbiljeba sticanja prava svojine. (2) Predbiljebom e svojina biti steena pod uslovom naknadnog opravdanja predbiljebe. Opravdanjem se predbiljeba pretvara u uknjibu, a poinje da djeluje od asa kad je prijedlog za predbiljebu bio podnesen. (3) Predbiljeba izvrena zbog toga to isprave ne sadre sve elemente za upis prava ili kada je prenos svojine uslovljen ispunjenjem odreenih pretpostavki, opravdana je naknadnim podnoenjem potpunog zahtjeva za upis prenosa svojine na sticaoca ili ispunjavanjem drugih propisanih pretpostavki u odreenom roku. (4) Ako je zahtijevana zbog nedostatka clausule intabulandi, predbiljeba se smatra opravdanom, podnoenjem clausule intabulandi. Zatita povjerenja u zemljine knjige lan 55.

13

(1) Smatra se da zemlji na knjiga istinito i potpun o odraa va injeni no i pravno stanje nepokr etnosti, pa ko je u dobroj vjeri postup ao s povjere njem u zemlji ne knjige, ne znajui da ono to je u njih upisan o nije potpun o ili da je razliit o od vanknji nog stanja, uiva u pogled u tog sticanj a zatitu prema odredb ama 14

ovog zakona . (2) Sticalac je bio u dobroj vjeri, ako u trenutku zakljuenja pravnog posla i u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga da sumnja u to da stvar pripada otuiocu. (3) Nedostatak dobre vjere ne moe se prebaciti nikome iz razloga to nije istraivao vanknjino stanje. Djelovanje povjerenja u istinitost i potpunost lan 56. (1) Sticalac upisom stie nepokretnost kao da je stie od njenog vlasnika, ako nepokretnost, postupajui s povjerenjem u zemljinu knjigu, stekne u dobroj vjeri od lica koje je bilo upisano kao vlasnik te nepokretnosti, iako to nije bio. (2) Sticalac koji je postupajui s povjerenjem u zemljine knjige u dobroj vjeri stekao pravo svojine nepokretnosti, stekao je tu nepokretnost kao da na njoj ne postoje tua prava, tereti ni ogranienja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljinih knjiga bilo vidljivo da je zatraen njihov upis, osim ako zakonom nije drugaije odreeno. (3) Brisanje upisa iz stava 1. ovoga lana moe se zahtijevati brisovnom tubom zbog neistinitosti ili nevaljanosti prednikova upisa u roku od tri godine od kad je bio zatraen prednikov upis. Onaj ko je o neistinitom prednikovu upisu bio uredno obavijeten, moe zbog neistinitosti prednikova upisa zahtijevati brisanje upisa samo ako je u roku za albu zatraio zabiljebu da je taj upis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za albu, podnio tubu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na osnovu njega postigli da se upie u zemljinu knjigu. (4) Brisovna tuba moe se podii u rokovima u kojima se moe ostvarivati osporavanje pravnog osnova upisa, a ne moe se podii ukoliko je savjesno tree lice u zemljinu knjigu upisalo svoje pravo. Viestruko ugovaranje otuenja lan 57. (1) U sluaju da je vie lica zakljuilo sa vlasnikom pravne poslove radi sticanja svojine iste nepokretnosti, svojinu e stei ono lice, koje je kao savjesno prvo podnijelo zahtjev za upis u zemljinu knjigu, ako su ispunjene i ostale pretpostavke za sticanje svojine. Savjesnost mora postojati u trenutku podnoenja zahtjeva za upis. (2) Ako je jedno od vie lica koja su sa vlasnikom zakljuila pravni posao radi sticanja svojine iste nepokretnosti, podnijelo zahtjev za upis u zemljinu knjigu, odnosno izvrilo upis u svoju korist, i pri tome bilo nesavjesno, savjesna lica, navedena iz stava 1. ovog lana imaju pravo da u roku od tri godine od izvrenog upisa podnesu tubu za brisanje i uknjibu prava svojine u svoju korist, kao i da izvre zabiljebu spora. (3) U pravu je jae ono lice koje je prije zakljuilo pravni posao, a najjae je ono koje je uvedeno u samostalnu dravinu nepokretnosti.

15

1. 2. Sticanje na osnovu zakona

Sticanje odrajem lan 58. (1) Samostalni dralac stie odrajem pravo svojine na nepokretnosti, ako mu je dravina zakonita i savjesna, a nije pribavljena silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, istekom deset godina neprekidnog dranja. (2) Samostalni dralac nepokretnosti, ija je dravina savjesna, stie odrajem svojinu na nepokretnosti istekom dvadeset godina neprekidnog dranja. (3) Vrijeme potrebno za odraj poinje da tee onoga dana kad je dralac stupio u samostalnu dravinu stvari, a zavrava se istekom posljednjeg dana potrebnog za odraj. (4) U vrijeme odraja uraunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadanjeg draoca neprekidno drali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni draoci, odnosno kao savjesni samostalni draoci. (5) Uraunavanje vremena mogue je i ukoliko su draoci razliitog kvaliteta, pri emu se vrijeme za koje su drali prethodnici sadanjeg draoca preraunava u vrijeme potrebno za odraj. (6) Smatra se da je nasljednik savjesni dralac od trenutka otvaranja nasljedstva i u sluaju kad je ostavilac bio nesavjestan dralac, ako se ne dokae da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na dravinu. (7) Na prekid, odnosno zastoj proteka vremena odraja shodno se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potraivanja.

Graenje na tuem zemljitu lan 59. (1) Zgrada koju neko sagradi na tuem zemljitu pripada vlasniku zemljita. (2) Vlasnik zemljita ima pravo da zahtijeva da mu se preda u dravinu njegovo zemljite sa zgradom, a graditelj e moi od vlasnika traiti naknadu, po pravilima obligacionog prava. (3) Vlasnik zemljita moe zahtijevati da nesavjestan graditelj uspostavi prijanje stanje ili da otkupi zauzeto zemljite po trinoj cijeni; i u jednom i drugom sluaju vlasnik zemljita ima pravo na naknadu tete po optim pravilima obligacionog prava. (4) Ako je vlasnik zemljita znao za graenje, a nije se bez odgaanja usprotivio daljoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljitem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prijanji vlasnik zemljita ima pravo da zahtijeva samo naknadu u visini trine vrijednosti zemljita, koja se odreuje prema stanju zemljita prije graenja, prema cijenama u vrijeme donoenja odluke suda. 16

(5) Ako graditelj nije bio savjestan, zgrada pripada vlasniku zemljita i kada se nije bez odgaanja usprotivio gradnji iako je znao za graenje, ali tada vlasnik zemljita nema pravo da zahtijeva uspostavu prijanjeg stanja.

Gradnja tuim materijalo lan 60. (1) Ako vlasnik zemljita izgradi na zemljitu zgradu tuim materijalom, odnosno ako on ili neko drugi ugradi u nepokretnost tuu stvar, koja se ne moe odvojiti bez nesrazmjerno velikih trokova, svojina nepokretnosti se protee i na ugraenu stvar. (2) Prava na naknadu vlasnika materijala iz stava 1. ovog lana ureuju se po pravilima obligacionog prava.

Dogradnja, nadziivanje, preureenje i ulaganje lan 61. (1) Dogradnjom, nadogradnjom ili preureenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasnikim, zajednikim ili tuim zgradama, kao i njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih, ne moe se stei svojina, ako vlasnik (suvlasnici, zajedniari) dograene, nadograene, odnosno pregraene nepokretnosti nije drugaije odredio. (2) Lice koje je dogradilo, nadogradilo ili preuredilo zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1. ovog lana, ili je ulagalo ili neto ugradilo u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava. Prekor aenje mee graen jem lan 62. (1) Ako je graenjem zgrade prekoraena mea, savjesni graditelj stie pravo svojine na zahvaenom zemljitu, uz obavezu isplate trine vrijednosti zemljita. (2) Ako je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahvaenog zemljita bez odgaanja usprotivio gradnji, vlasnik zemljita moe zahtijevati uspostavljanje prijanjeg stanja i naknadu tete ili ustupiti zemljite graditelju uz isplatu trine vrijednosti. Graenje na tuem pravu graenja lan 63. Kad je graeno na tuem zemljitu optereenom pravom graenja, nosiocu tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemljita. Sijanje i saenje lan 64. 17

Biljke koje puste korijenje u zemljitu svojina su vlasnika tog zemljita, nezavisno od toga ko je bio vlasnik sjemena ili sadnice. Prirataj zemljita lan 65. (1) Nastane li ostrvo u sredini vodotoka koji nije opte dobro, tada ostrvo pravno prirasta zemljitima koja lee du tog ostrva na obe obale po duini zemljita, u irinu do polovine vodotoka, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. (2) Ako je ostrvo koje nije opte dobro nastalo na jednoj polovini vodotoka, u cjelini prirasta zemljitu na blioj obali. (3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se ako ostrvo nastane presuivanjem vode, diobom vode na vie rukavaca ili ako zemljita budu poplavljena. (4) Otrgne li vodotok komad zemljita i pripoji ga drugom zemljitu, vlasnik otrgnutog komada zemljita ima pravo da u roku od godinu dana vrati taj komad zemljita. Ako nakon isteka roka od godinu dana otrgnuti komad zemljita nije vraen, postaje sastavni dio zemljita kojem je pripojen. (5) Zemlja koju vodotok taloi na neko zemljite prirataj je toga zemljita.

2. Ogranienje prava svojine na nepokretnostima Susjedska prava lan 66. (1) Vlasnik nepokretnosti pri izvravanju svojih ovlaenja iz prava svojine ima obavezu postupiti paljivo prema licu koje je vlasnik neke druge nepokretnosti, a koje pri tome u njegovom interesu trpi, proputa ili ini u pogledu svoje nepokretnosti ono to je odreeno zakonom (susjedska prava). (2) Vlasnici drugih nepokretnosti svoje pravo mogu ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predvien drugi put zatite. Neko trpljenje, proputanje ili injenje, koje je predvieno zakonom, ovlaen je da zahtijeva isto kao i vlasnik i onaj koji nepokretnost dri na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika. (3) Susjedska prava doputeno je izvravati samo u mjeri i na nain da se time to manje ograniava, optereuje ili na drugi nain uznemirava onaj koji treba da neto trpi, propusti ili ini. (4) Trpljenje, proputanje i injenje koje se moe zahtijevati od vlasnika neke nepokretnosti, moe se umjesto od njega, zahtijevati od onoga koji nepokretnost dri na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika. (5) Ono to je odreeno za susjedska prava vlasnika nepokretnosti vrijedi i za vlasnike ostalih nepokretnosti, ukljuujui i vlasnike, na ijim je suvlasnikim dijelovima uspostavljena svojina posebnog dijela nepokretnosti, ako nije suprotno zakonu ili prirodi nepokretnosti. Zajednika ograda lan 67.

18

(1) Ograde izmeu susjednih nepokretnosti (zidovi, plotovi, ograde, ivice i druge prepreke), kao i stvari koje slue kao meaki znakovi, susvojina su susjeda, osim ako se dokae da su svojina jednoga susjeda. (2) Susvojina stvari koje slue kao zajednike ograde ili meaki znakovi nije djeljiva dok god te stvari ne izgube tu namjenu. (3) Svaki od susjeda moe upotrebljavati zajedniku ogradu sa svoje strane do polovine njene irine, do te irine moe izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i drugo, ali ne smije initi nita to bi ogradu dovelo u opasnost ili to bi njegovog komiju spreavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine. (4) Trokove odravanja zajednike ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za tetu koja bi treim licima nastala zbog toga to ograda nije odravana u stanju kakvo je uobiajeno s obzirom na namjenu ograde i ograene nepokretnosti, te na mjesne prilike. Vlastita ograda lan 68. (1) Ograda koja se nalazi iskljuivo na nepokretnosti jednoga vlasnika, njegova je svojina. (2) Svaki vlasnik duan je da sa desne strane svog glavnog ulaza, gledano s puta, ogradi svoj prostor, ako nije drugaije propisano, niti je drugi mjesni obiaj. (3) Vlasnik ograde duan je da odrava u dobrom stanju svoju ogradu i sprijei opasnost od nanoenja tete susjedu. Mea lan 69. (1) Ako su meaki znakovi izmeu dvije nepokretnosti zbog bilo kakvih okolnosti toliko oteeni da bi se moglo dogoditi da se mee nee moi raspoznati, ili ako se mee vie ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo da zahtijeva da sud u vanparninom postupku (postupku ureenja mea) obnovi ili ispravi meu. (2) Sud e na licu mjesta oznaiti meu meakim znakovima i obnoviti ili ispraviti meu prema sporazumu susjed ija je mea u pitanju, a ako ne bude postignut sporazum, prema posljednjoj mirnoj dravini, a u sluaju da ga ne uspije utvrditi, po pravinosti. (3) Mea na graevinskom zemljitu ureuje se u skladu sa prostornoplanskom dokumentacijom u sudskom vanparninom postupku. (4) Od trenutka kad je sud meu oznaio meakim znakovima smatra se da postoji svojina do te mee, a ko tvrdi suprotno, treba to da dokae. (5) Nakon to je sud u postupku ureenja mea obnovio ili ispravio meu, svako moe u parnici dokazivati svojinu i zahtijevati da se u skladu s njim oznai mea. (6) Susjed koji je uestvovao u postupku ureenja mea ne moe zahtijevati zatitu nakon to proe rok od est mjeseci od dana pravnosnanosti odluke donesene u postupku ureenja mea. Stablo na mei lan 70. (1) Stablo pripada onome iz ijega je zemljita izraslo, bez obzira na to na koju se stranu nadvilo, kuda se protee korijenje i gdje vise grane. 19

(2) Stablo koje je izraslo na samoj mei u susvojini je susjeda s obe strane mee. (3) Odredbe stavova 1. i 2. ovoga lana koje se odnose na stablo, primjenjuju se i na drugo rastinje. Granje i korijenje lan 71. (1) Vlasnik smije da iz svog zemljita istrgne ile i korijenje tueg drvea i ostalog rastinja, kao i da odsijee grane tueg drveta i dio stabla, koji se nalaze u vazdunom prostoru iznad njegove nepokretnosti i da ih zadri za sebe, ili da se slui dijelovima tueg drveta, ako posebnim zakonom drugaije nije odreeno. (2) Za tetu koju su njegovoj nepokretnosti prouzrokovale ile, korijenje ili grane tueg drvea, a to se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno paljivo, vlasnik susjednog zemljita ima pravo da trai naknadu. (3) Odredbe stavova 1. i 2. ovoga lana ne primjenjuju se u sluaju meusobnog granienja uma i umskog zemljita. Pristup na tue nepokretnosti lan 72. (1) Ako na tuu nepokretnost dospiju neija ivotinja, roj pela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno da postoji, onaj ije su to stvari, moe u primjerenom roku pristupiti na tue zemljite da bi ih uzeo nazad. (2) Vlasnik nepokretnosti moe u sluaju iz stava 1. ovoga lana zabraniti pristup na svoju nepokretnost jedino ako te stvari bez odgaanja sam preda njihovom draocu. (3) Ako je od ivotinje, roja pela i drugih stvari, koje su dospjele na tuu nepokretnost ili je od njihovog uzimanja ili vraanja nazad nastala teta za vlasnika nepokretnosti na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u vezi za vlasnika nepokretnosti nastali trokovi koji su bili nuni, on ima pravo da zadri stvar sve dok mu teta i trokovi ne budu u potpunosti nadoknaeni. Upotreba tue nepokretnosti radi izvoenja radova lan 73. (1) Vlasnik nepokretnosti, na kojoj je nuno obaviti radove potrebne za njenu upotrebu ili korienje, moe privremeno upotrijebiti tue zemljite radi izvoenja radova, (postavljanja skele i drugo), ako se to na drugi nain ne moe izvesti. Za upotrebu tueg zemljita plaa se, na zahtjev vlasnika, primjerena naknada. (2) Lice koje je upotrijebilo tue zemljite za potrebe iz stava 1. ovoga lana, duno je da zemljite, im prestane potreba za takvom upotrebom dovede u stanje u kojem se nalazila prije upotrebe, i da nadoknadi poinjenu tetu po optim propisima o odgovornosti za tetu. Postavljanje vodova i drugih ureaja lan 74. Postavljanje vodova i drugih ureaja (elektrinih, kanalizacionih, gasovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i drugih) i na tuoj nepokretnosti bez pristanka njenog vlasnika, mogue je u optem interesu na osnovu posebnog zakona, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju slubenosti vodova i drugih ureaja odlukom suda, ako zakonom nije drugaije odreeno. Pokopavanje tue nepokretnosti lan 75. 20

(1) Vlasniku nije dozvoljeno da kopa svoje zemljite ili da ini na svojoj nepokretnosti druge radnje za koje je razumno oekivati da bi mogle dovesti u opasnost stabilnost tue nepokretnosti. (2) Vlasnik nepokretnosti ija je stabilnost u opasnosti, moe traiti prestanak radova iz stava 1. ovog lana, ako nisu preduzete sve mjere za koje se opravdano moe oekivati da e otkloniti opasnost za stabilnost njegove nepokretnosti. (3) Ako mjere iz stava 2. ovog lana nije mogue uspjeno sprovesti, njen vlasnik moe zahtijevati zabranu radnji koje ugroavaju stabilnost nepokretnosti. Imisije lan 76. (1) Nepokretnou se ne smije sluiti i koristiti na nain da zbog toga na tuu nepokretnost dospiju dim, neugodni mirisi, a, otpadne vode, potresi, buka i drugo, ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nepokretnosti u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju tetu, ili su nedoputeni na osnovu odredaba posebnog zakona (prekomjerne posredne imisije). (2) Vlasnici nepokretnosti koje su izloene prekomjernim posrednim imisijama ovlaeni su da od vlasnika nepokretnosti s koje one potiu, zahtijevaju da otkloni uzroke tih imisija i nadoknadi tetu koju su nanijele, kao i da ubudue ne ini na svojoj nepokretnosti ono to je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzme sve mjere koje su potrebne da onemogue prekomjerne imisije. (3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, kad prekomjerne posredne imisije potiu od djelatnosti za koju postoji dozvola nadlenog organa, vlasnici nepokretnosti koja im je izloena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zahtijevaju proputanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlaeni da zahtijevaju naknadu tete koju su imisije nanijele, kao i preduzimanje odgovarajuih mjera da se ubudue sprijee ili smanje prekomjerne imisije, odnosno nastupanje tete. (4) Vlasnik nepokretnosti nije duan da trpi da ga bilo ko bez posebnog pravnog osnova uznemirava time to posebnim ureajima ili na drugi nain neposredno odailje na njegovu nepokretnost dim, neugodne mirise, a, otpadne vode, potrese, buku i drugo (neposredne imisije), pa je ovlaen da zahtijeva da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena teta. (5) Vlasnik ijoj nepokretnosti prijeti predvidiva opasnost s tue nepokretnosti od neposrednih ili posrednih imisija koje nije duan trpiti, ovlaen je da zahtijeva da se odrede i sprovedu odgovarajue mjere radi njihovog spreavanja. Opasnost od ruenja zgrade lan 77. Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se neija zgrada ili neki drugi dio neije nepokretnosti mogao potpuno ili djelimino sruiti, od ega prijeti opasnost susjednoj nepokretnosti, susjed ija je nepokretnost u opasnosti moe od onoga iji je to objekat da zahtijeva preduzimanje svih potrebnih mjera za spreavanje nastanka tete, kao i da zahtijeva dovoljno osiguranje naknade budue tete. Zabrana mijenjanja prirodnog toka vode lan 78. (1) Vlasnik zemljita ne smije na tetu drugog zemljita mijenjati smjer ili jainu prirodnog toka vode preko svog zemljita ili kroz njega (podzemne vode). (2) Vlasnik je duan da zemljite du obala, vodotoka i jezera koristi tako da ne ometa prirodni tok vode, ne ugroava stanje ili korienje korita, obala i vodoprivrednih objekata na obali i pored obale i da ne spreava njihovo odravanje. 21

(3) Vlasnik nizvodnog zemljita ne smije stvarati i postavljati prepreke da na njegovo zemljite dotie voda koja prirodno otie sa uzvodnog zemljita, niti vlasnik uzvodnog zemljita smije svojevoljno uiniti neto to bi u veoj mjeri opteretilo nizvodno zemljite. Odvoenje kinice s krova lan 79. Vlasnik nepokretnosti duan je da preduzme sve potrebne mjere da kinica koja se slijeva sa njegove zgrade ne pada na tuu nepokretnost.

3. Svojina na posebnom dijelu nepokretnostiPojam lan 80. (1) Svojina na posebnom dijelu nepokretnosti (etana svojina) proizlazi i ostaje neodvojivo povezana s odgovarajuim suvlasnikim dijelom (idealnim dijelom) nepokretnosti na kojem je uspostavljena, te se moe samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti. (2) Svojina odreenog posebnog dijela nepokretnosti ovlauje etanog vlasnika, da taj poseban dio nepokretnosti iskljuivo koristi i raspolae s njim, a na zajednikim dijelovima nepokretnosti ima pravo susvojine. (3) Etana svojina moe se uspostaviti na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nepokretnosti koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom. (4) Na pravne odnose etane svojine koji nisu regulisani ovim zakonom shodno se primjenjuju opta pravila o susvojini. Uspostavljanje svojine na posebnom dijelu nepokretnosti lan 81. (1) Etana svojina moe biti uspostavljena u pogledu dijela suvlasnike nepokretnosti koja ini samostalnu upotrebnu cjelinu, koja omoguava samostalno izvravanje suvlasnikovih ovlaenja, kao to je stan ili druga samostalna prostorija. (2) Samostalne prostorije u smislu ovog zakona su samostalne poslovne prostorije, samostalne garae ili jasno omeena mjesta u zgradi namijenjena za ostavljanje motornih vozila. (3) Etana svojina moe se protezati i na sporedne dijelove kao to su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kune bate, mjesta za ostavljanje najvie do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. (4) Da bi se svojina posebnog dijela nepokretnosti mogla protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, taj dio treba da bude jasno razgranien od ostalih dijelova nepokretnosti, te dostupan s mee nepokretnosti ili iz njenih zajednikih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije iji bi bio sporedni dio. (5) Etana svojina ne moe postojati na dijelovima nepokretnosti koji slue kao zajedniki, ili im se namjena protivi iskljuivoj upotrebi samo u korist odreenog posebnog dijela nepokretnosti. U sumnji se uzima da dio slui kao zajedniki i da mu se namjena protivi iskljuivoj upotrebi u korist odreenog posebnog dijela. (6) Etani vlasnici imaju pravo da koriste zajednike dijelove nepokretnosti. U smislu ovog zakona zajedniki dijelovi nepokretnosti su temelji, glavni zidovi, tavan, stepenice, hodnici, liftovi, elektrina, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mrea i drugo. 22

(7) Za sporedne dijelove nepokretnosti primjenjuju se pravila koja vrijede za pripatke stvari. Suvlasniki dio nepokretnosti lan 82. (1) Suvlasnici nepokretnosti mogu odluiti da se uspostavi pravo etane svojine. Svojina na posebnom dijelu moe biti uspostavljena samo na suvlasnikom dijelu nepokretnosti koji odgovara odnosu korisne povrine toga samostalnog dijela prema korisnoj povrini svih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti (odgovarajui suvlasniki dio). (2) Ako svi suvlasnici nepokretnosti saglasno odlue da e svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati svojinu posebnog dijela, te o tome sastave ispravu, smatrae se da je to odgovarajui dio iz kojeg moe proizai i na njemu biti uspostavljena svojina posebnog dijela, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasniki dio. (3) U sluaju spora da li je suvlasniki dio odgovarajui dio da bi na njemu mogla biti uspostavljena svojina odreenog posebnog dijela nepokretnosti, utvruje sud, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. (4) U sluaju iz stava 3. ovog lana, svojina posebnog dijela ne moe se uspostaviti dok ne postane pravosnana odluka suda o utvrivanju korisnih povrina toga stana, odnosno druge prostorije, te korisnih povrina svih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Sticanje svojine dva ili vie lica na posebnom dijelu nepokretnosti lan 83. Ukoliko su dva ili vie lica stekla, kao suvlasnici ili zajedniki vlasnici, svojinu na posebnom dijelu, oni sva prava i dunosti vlasnika izvravaju solidarno, te se u odnosu prema treim licima i ostalim suvlasnicima iste nepokretnosti smatraju kao jedno lice. Pristanak uspostavljanja svojine na posebnom dijelu nepokretnosti lan 84. (1) Svaki suvlasnik nepokretnosti ima pravo da zahtijeva da se u korist njegovog suvlasnikog dijela nepokretnosti osnuje etana svojina, ako su ispunjene sve zakonske pretpostavke po kojima se ona moe osnovati. (2) Etana svojina uspostavlja se na osnovu pisane saglasnosti svih suvlasnika te nepokretnosti u obliku koji je propisan posebnim zakonom. (3) Suvlasnik nepokretnosti ne moe uskratiti svoj pristanak drugom suvlasniku da uspostavi svojine posebnog dijela koji ima odgovarajui suvlasniki dio, osim ako bi se uspostavljanjem nove svojine posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograniila prava koja njemu ve pripadaju na osnovu njegove preanje uspostavljene svojine posebnog dijela. (4) Etana svojina stie se upisom u zemljinu knjigu kao pravo povezano sa odreenim suvlasnikim dijelom te nepokretnosti. Uknjiba prava svojine na posebnom dijelu nepokretnosti lan 85. (1) Za uknjibu prava etane svojine potrebno je sudu dostaviti izjavu o diobi, ugovor o diobi i plan podjele posebnog dijela zgrade koji se eli uknjiiti. 23

(2) Plan podjele posebnog dijela zgrade mora sadravati zemljinoknjinu oznaku zemljita na kome je zgrada podignuta, oznaku zgrade po ulici i kunom broju, skicu (crte) iz kojeg se vidi poloaj, veliina i oznaka posebnog dijela zgrade na kome se trai uknjiba, kao i poloaj i oznake dijelova zgrade koji slue zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade. (3) Plan podjele posebnog dijela zgrade mora biti izraen i ovjeren od ovlaenog strunog lica odreenog zakonom. (4) Etana svojina ne moe se uspostaviti dok nadleni organ uprave ne potvrdi da je odreeni stan ili druga prostorija u odreenoj zgradi i na odreenoj zemljinoj estici samostalna upotrebna cjelina. Veliina suvlasnikog dijela i korisna povrina lan 86. (1) Da li je suvlasniki dio nepokretnosti onog lica koje zahtijeva uspostavljanje svojine na nekom odreenom posebnom dijelu nepokretnosti za to odgovarajui, prosuuje se prema tome da li je taj suvlasniki dio u odnosu prema svojini cijele nepokretnosti jednak ili vei od odnosa korisne povrine stana, odnosno druge samostalne prostorije u pogledu koje se trai uspostavljanje svojine posebnog dijela prema korisnoj povrini svih stanova i ostalih prostorija cijele nepokretnosti. (2) Korisna povrina je ukupna podna povrina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za irinu zidova koji je prekidaju. (3) Korisne povrine utvruje sud svojom odlukom donesenom u vanparninom postupku, po pravilima da se: a) prilikom izraunavanja korisne povrine zanemaruju razlike koje poveavaju ili smanjuju povrinu, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje 2% korisne povrine stana ili druge prostorije, b) prilikom izraunavanja korisne povrine nee se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu odgovarajue za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubita, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nepokretnosti koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama ovoga zakona, v) korisna povrina se po pravilu izraunava prema graevinskom planu, odobrenom od vlasti; ali ako neko dokae da postoje znatnija odstupanja od toga plana, korisna povrina e se izraunati prema stvarnom stanju. (4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovoga lana, ako su se suvlasnici nepokretnosti saglasili da e svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati svojinu odreenog posebnog dijela nepokretnosti, uzima se da je taj suvlasniki dio odgovarajui dio, pa tada isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci zamjenjuje pravosnanu odluku suda o utvrivanju korisnih povrina. Dioba na suvlasnike dijelove lan 87. (1) Vlasnik zemljita sa zgradom, odnosno nosilac prava graenja sa zgradom moe svojom izjavom volje, datom u zemljinoknjinom sudu, podijeliti svoje pravo svojine na suvlasnike dijelove i pri tom, na svakom od tih dijelova, uspostaviti pravo svojine na posebnom dijelu nepokretnosti. 24

(2) Dioba prava svojine na suvlasnike dijelove ima pravno dejstvo upisom u zemljinu knjigu. Da bi se uspostavilo pravo svojine na posebnim dijelovima nepokretnosti u korist suvlasnikih dijelova nastalih tom diobom, treba da se ispune pretpostavke pod kojima je mogue uspostavljanje prava svojine na posebnim dijelovima nepokretnosti, s tim da pravnosnanu odluku suda o utvrivanju korisnih povrina zamjenjuje odgovarajua odredba vlasnika zemljita, odnosno nosioca prava graenja. (3) Ako vlasnik zemljita, odnosno nosilac prava graenja podijeli svoju nepokretnost, na kojoj tek treba da bude izgraena zgrada na suvlasnike dijelove, on moe svojom voljom da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo svojine na odreenom posebnom dijelu, u kojem e sluaju svojina posebnog dijela biti uspostavljena tek ako zgrada bude izgraena, uz pretpostavke iz stava 2. ovog lana. (4) Ako je prodavac odredio kako e se upravljati nepokretnou, to e djelovati i prema treim licima, ako je zabiljeeno u zemljinoj knjizi. Sudsko utvrivanje korisnih povrina lan 88. (1) Sud e na zahtjev svakog suvlasnika nepokretnosti ponovo utvrivati korisnu povrinu ako su se promijenile prilike, u sluaju: a) da se utvrena korisna povrina stana, odnosno druge samostalne prostorije utvrene prije zavretka gradnje, promijenila radnjama za koje je potrebna graevinska dozvola do zavretka gradnje za najmanje 3%, s tim da u tom sluaju zahtjev za ponovno utvrivanje moe biti postavljen samo u roku od godinu dana od pravosnanosti upotrebne dozvole, b) da se nakon zavrene gradnje bitno promijenila utvrena korisna povrina stana, odnosno druge samostalne prostorije takvim graevinskim zahvatima obavljenim na nepokretnosti za koje je potrebna graevinska dozvola, s tim da u tom sluaju zahtjev za ponovno utvrivanje moe biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosnanosti upotrebne dozvole. (2) Ako se utvrdi ponovo korisna povrina zbog promjene iz stava 1. ovoga lana, suvlasnici su duni da meusobno preuzmu ili prenesu one suvlasnike dijelove koji su potrebni da bi svakom suvlasniku pripao onoliki dio koji je nakon utvrenja korisnih povrina nuan za uspostavljanje njegovog prava svojine na posebnom dijelu (odgovarajui suvlasniki dio). (3) Sud koji ponovo odredi neku korisnu povrinu, ujedno e utvrditi mijenja li se i koliko zbir svih korisnih povrina stanova i ostalih posebnih dijelova iste nepokretnosti. Naknadno utvrivanje korisne povrine lan 89. (1) Korisna povrina e se ponovno utvrivati i ako se prije utvrena vrijednost promijenila zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih samostalnih prostorija, koji neposredno prostorno granie, ili zbog prenosa sporednih dijelova jednog posebnog dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvrivanje korisne povrine stave vlasnici posebnih dijelova, koji izvode promjene ili prenos. (2) U sluaju iz stava 1. ovoga lana utvrdie se korisna povrina stanova ili drugih prostorija na koje se odnosi promjena ili prenos, tako da bude jednak zbir njihovih korisnih povrina prije i nakon promjene ili prenosa. 25

(3) Ako se ponovo utvrdi korisna povrina u sluaju iz stava 1. ovoga lana, suvlasnici ija je korisna povrina poveana duni su da plate punu naknadu suvlasnicima kojima se korisna povrina dijelova smanjila. Pravo pree kupovine lan 90. (1) Suvlasnici etane svojine imaju pravo pree kupovine. (2) Suvlasnik koji prodaje svoju etanu svojinu duan je uiniti ponudu drugim suvlasnicima toga dijela, a suvlasnik zgrade koja se ne moe podijeliti na posebne dijelove, drugim suvlasnicima. (3) Ponuda mora biti uinjena u pisanoj formi i sadravati zemljinoknjine ili katastarske oznake nepokretnosti i posebnog dijela nepokretnosti koji se prodaje. (4) Ako ponueni suvlasnici ne obavijeste ponuaa u pisanoj formi o prihvatanju ponude u roku od 60 dana od dana prijema ponude, etani suvlasnik moe prodati svoj dio drugom licu, ali ne po nioj cijeni ili povoljnijim uslovima. (5) Ako etani vlasnik koji prodaje svoj dio ne uini ponudu u skladu s odredbama stava 3. ovoga lana ili ako svoj dio proda po povoljnijim uslovima treem licu, drugi suvlasnik, odnosno suvlasnici imaju pravo da trae od suda da ugovor proglasi nitavim i da oni kupe taj dio po istim uslovima. (6) Ukoliko se drugaije ne sporazumiju, suvlasnici ostvaruju pravo pree kupovine srazmjerno ueu svojih suvlasnikih dijelova na cijeloj nepokretnosti. (7) Pravo pree kupovine prema odredbama stavova 1. do 6. ovoga lana imaju i suvlasnici porodine zgrade. Uzajamni odnosi etanih vlasnika lan 91. (1) Ugovorom etanih vlasnika ureuju se obim i nain korienja i odravanja posebnih dijelova nepokretnosti i dijelova nepokretnosti koji slue zgradi kao cjelini ili nekim njenim posebnim dijelovima. (2) Prava i obaveze utvrene ugovorom o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova odnose se i na kasnijeg sticaoca svojine posebnog dijela. (3) Ako etani vlasnici ne zakljue ugovor o uzajamnim odnosima sud e u vanparninom postupku, na prijedlog bilo kojeg vlasnika, svojim rjeenjem urediti te odnose. Ugovor o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova nepokretnosti lan 92. (1) Ugovor o uzajamnim odnosima etanih vlasnika iz lana 91. ovoga zakona zakljuuje se u pisanom obliku. (2) Ugovor koji je sainjen suprotno stavu 1. ovoga lana nitav je. Izmjena ugovora o uzajamnim odnosima etanih vlasnika lan 93. (1) Ugovor o uzajamnim odnosima etanih vlasnika moe se mijenjati uz pisani pristanak onih vlasnika ija se prava mijenjaju. 26

(2) Sud e, u vanparninom postupku, na prijedlog jednog ili vie etanih vlasnika odrediti da li e se izvriti promjena u ugovoru i protiv volje drugih vlasnika, ako nae da su promjene opravdane. Obaveza odravanja lan 94. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljena etana svojina, duan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te njima namijenjene instalacije, naroito elektrovodne, gasovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke tog posebnog dijela, brinuti se i tako ih odravati da drugim suvlasnicima ne nastane bilo kakva teta. (2) Za svu tetu, koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi sa izvravanjem dunosti iz stava 1. ovoga lana, ili zbog neizvravanja, odgovara im onaj suvlasnik, ija je to bila dunost, a ako je to bila dunost vie suvlasnika, oni odgovaraju za tu tetu solidarno. (3) Suvlasnik, na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljena etana svojina, duan je da dozvoli pristup u stan, odnosno samostalnu prostoriju i njihovu upotrebu, ako je to potrebno za odravanje zajednikih dijelova nepokretnosti; imovinsku tetu koju u vezi s tim pretrpi duni su da mu nadoknade suvlasnici solidarno. Promjene stanja lan 95. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljena etana svojina, ovlaen je ne traei za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s graevinskim propisima o svome troku izvriti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, ukljuujui i promjenu namjene, ako se pridrava sljedeih pravila: a) promjena ne smije prouzrokovati oteenje zgrade i drugih dijelova nepokretnosti, niti povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zasluuju zatitu; naroito ne smije prouzrokovati povredu vanjskog izgleda zgrade, niti opasnost za sigurnost lica, zgrade ili drugih stvari, b) ako bi za promjenu bilo potrebno zadiranje u zajednike dijelove nepokretnosti, to je doputeno samo ako je takva promjena uobiajena ili slui vanom interesu vlasnika posebnog dijela, inae je svaki suvlasnik moe zabraniti; osim postavljanje vodova za svjetlo, gas, energiju, vodu i telefon i slinih ureaja, kao i postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije mogu ili nije odobren prikljuak na postojeu antenu, v) radi promjena na svome dijelu nije doputeno zadiranje u one dijelove nepokretnosti koji su kao posebni dio u svojini drugog suvlasnika bez njegovog odobrenja; ali taj e ipak morati trpjeti ono u vezi s tuom prepravkom, ime se bitno i trajno ne povreuje njegovo pravo na posebnom dijelu, niti ono to je umjesno kad se pravedno razmotre svi interesi, g) vlasnik posebnog dijela koji provodi promjene na svom dijelu duan je dati primjerenu naknadu drugom ija je prava time povrijedio i kad je taj bio duan da trpi tu povredu. (2) Ako je za promjenu namjene iz stava 1. ovoga lana potrebna dozvola nadlenog organa, drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju da trpe nisu ovlaeni da uskrate svoj pristanak kad je on potreban, te odgovaraju za tetu koju bi prouzrokovali svojim uskraivanjem. (3) Odredba stava 1. ovoga lana koja se odnosi na stanove i druge samostalne prostorije primjenjuje se i na sve sporedne dijelove koji su njihovi pripaci, a ove odredbe primjenjuju se i u sluaju prenosa sporednih dijelova, koji slue jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju. 27

(4) Za svu tetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi s promjenama koje je izvrio suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljena svojina odreenog posebnog dijela nepokretnosti, ako je nisu bili duni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; vie suvlasnika odgovaraju za tu tetu solidarno. Trokovi etane svojine lan 96. (1) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljena etana svojina odrava taj dio o svome troku, te snosi sve javne obaveze i terete u vezi sa svojinom tog dijela, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) Kada dunik obaveze na povremene naknade za komunalne usluge u vezi s upotrebom svojine posebnog dijela (naknade zbog troenja elektrine energije, gasa, plinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neko drugo lice, suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljena svojina posebnog dijela, duguje te naknade dobavljaima, odnosno davaocima usluga. (3) Ako je dunik obaveze iz stava 2. ovoga lana lice koje upotrebljava svojinu ili iskoritava na osnovu najma, zakupa ili drugog ugovora sa suvlasnikom na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljena svojina tog posebnog dijela, taj suvlasnik garantuje dobavljau za ispunjenje te obaveze. Upravljanje nepokretnou na kojoj je uspostavljena etana svojina lan 97. (1) Cijelom nepokretnou na kojoj je na jednom ili vie suvlasnikih dijelova osnovana etana svojina, upravljaju suvlasnici po optim pravilima o upravljanju suvlasnikom stvari, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. (2) Suvlasnici su duni da uestvuju u upravljanju nepokretnou, te da odrede lice koje e obavljati poslove zajednikog upravnika i da osnuju zajedniku rezervu. (3) Suvlasnici donose odluke o preduzimanju poslova redovnog upravljanja i vanrednih poslova u pisanom obliku. Poslovi redovnog upravljanja lan 98. Redovno upravljanje nepokretnou podrazumijeva: a) redovno odravanje zajednikih dijelova i ureaja nepokretnosti, ukljuujui i graevinske promjene neophodne za odravanje, b) stvaranje odgovarajue zajednike rezerve za predvidive budue trokove, v) uzimanje zajmova radi pokria trokova odravanja koji nisu pokriveni rezervom, a potrebni su za obavljanje poslova urednog odravanja koji se ponavljaju u razmacima duim od jedne godine, g) osiguranje nepokretnosti, d) imenovanje i opoziv zajednikog upravnika, e) odreivanje i promjene kunog reda, ) iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje zakupa stanova i drugih samostalnih prostorija nepokretnosti na kojima nije uspostavljena svojina posebnog dijela.

28

Poboljanje zajednikih dijelova i ureaja zgrade lan 99. (1) Za donoenje odluke o preduzimanju poboljanja zajednikih dijelova i ureaja zgrade potreban je pristanak svih suvlasnika nepokretnosti, osim za one poslove koji se smatraju poslovima redovnog upravljanja. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga lana, pristanak svih suvlasnika nije potreban ako suvlasnici koji zajedno imaju veinu suvlasnikih dijelova odlue da se izvri poboljanje, i da e oni sami snositi trokove ili se ti trokovi mogu pokriti iz rezerve, ne ugroavajui time mogunost da se iz rezerve podmire potrebe redovnog odravanja, pod uslovom da ta poboljanja nee ii na tetu nadglasanih suvlasnika. Pravo suvlasnika na sudsku zatitu lan 100. (1) Suvlasnik nepokretnosti ima pravo da zahtijeva od suda da svojom odlukom odredi: a) rok u kojem treba da se obavi neki od poslova iz lana 95. ovoga zakona o kome je veinom glasova donesena odluka, b) stvaranje odgovarajue zajednike rezerve ili opravdano poveanje, odnosno smanjenje rezerve koju je odredila veina, prema pravilu da pri odreivanju rezerve i veliine doprinosa pojedinih suvlasnika treba, osim o predvidivim trokovima, da vodi rauna i o imovinskom stanju svih suvlasnika, v) da se suvlasniku, koji ne moe odmah da plati dio trokova nekog posla odravanja cijele nepokretnosti koji se javlja u vremenskim razmacima duim od jedne godine, a nije pokriven rezervom, doputa da plati trokove u mjesenim ratama u vremenskom periodu ne duem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovom suvlasnikom dijelu u korist drugih suvlasnika, sa uobiajenim kamatama na dug osiguran hipotekom, g) zakljuenje odgovarajueg osiguranja od poara ili od odgovornosti treim licima, d) postavljanje zajednikog upravnika ili smjenjivanje upravnika koji grubo zanemaruje svoje dunosti, e) ukidanje ili izmjenu odredaba kunog reda koje je donijela veina suvlasnika, kojima se vrijea interes tog suvlasnika koji zasluuju zatitu, ili bi njihovo izvravanje bilo nepravedno zahtijevati od njega, ) otkazivanje ugovora o zakupu jednog mjesta u zajednikoj garai ili parkiralitu zbog potreba tog suvlasnika, pod uslovom da je on istovremeno i vlasnik posebnog dijela nepokretnosti. Trokovi odravanja i poboljanja lan 101. (1) Trokove za odravanje i za poboljanje nepokretnosti snose svi suvlasnici nepokretnosti srazmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, ako nije drugaije odreeno. (2) Doprinose za zajedniku rezervu radi pokria trokova odravanja i poboljanja nepokretnosti, te za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova snose svi suvlasnici srazmjerno svojim suvlasnikim dijelovima, ako nije drugaije odreeno. (3) Suvlasnici mogu odrediti drugaiji nain raspodjele trokova i doprinosa zajednike rezerve nego to je to odreeno stavova 1. i 2. ovoga lana, i to:

29

a) odlukom veine suvlasnikih dijelova, kad je rije o trokovima za odravanje onih ureaja nepokretnosti koji nisu u podjednakom obimu korisni svim suvlasnicima, kao to su trokovi za lift, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju razliite mogunosti pojedinih suvlasnika da te ureaje upotrebljavaju i nemogunost utvrivanja stvarnog utroka svakog pojedinog suvlasnika, b) saglasnom odlukom svih suvlasnika, u pisanom obliku, u pogledu svih ostalih trokova za odravanje i poboljanje nepokretnosti ili doprinosa zajednikoj rezervi. (4) Suvlasnik moe zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li nain raspodjele trokova pravilu iz stava 1., odnosno stava 2. ovoga lana i da li je valjana odluka iz stava 3. ovoga lana. Ako odluka o raspodjeli trokova za odravanje onih ureaja nepokretnosti, koji nisu u podjednakom obimu korisni svim suvlasnicima nije valjana, suvlasnik moe zahtijevati od suda da nakon sprovedne ocjene utvrdi nain za raspodjelu trokova, s obzirom na razliitu mogunost upotrebe tih ureaja. (5) Na zahtjev suvlasnika, u zemljinoj knjizi e se zabiljeiti odredbe o nainu raspodjele trokova iz stava 3. ovoga lana, ako su pisano sainjene, a potpisi suvlasnika ovjereni od nadlenog organa, kao i pravosnana odluka suda koji je utvrdio nain raspodjele trokova po pravednoj ocjeni. (6) Ako trokovi za nepokretnost budu podmireni iz zajednike rezerve u skladu s njenom namjenom, oni se nee dijeliti na suvlasnike koji su uplatili svoje doprinose u rezervu. Zajednika rezerva lan 102. (1) Zajedniku rezervu ine novani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na osnovu odluke donesene veinom suvlasnikih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive trokove i uzimajui u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika. (2) Zajednika rezerva kao imovina svih suvlasnika nepokretnosti namijenjena je za pokrie trokova odravanja i poboljanja nepokretnosti i za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova. (3) Zajednikom rezervom upravljaju suvlasnici, odnosno upravnik nepokretnosti, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg suvlasnika, uloenom tako da donosi plodove. (4) Doputena su samo ona plaanja iz rezerve koja su uinjena radi plaanja trokova odravanja i poboljanja nepokretnosti ili otplatu zajma uzetog za pokrie tih trokova. Postupak izvrenja doputeno je sprovoditi na zajednikoj rezervi samo radi podmirenja tih potraivanja. (5) Prestankom ovlaenja za upravljanje, upravnik je duan bez odlaganja da poloi raun o rezervi i ostatak preda novom upravniku. Ako sud razrijei upravnika, naloie mu da u roku od petnaest dana preda utvreni ostatak iznosa zajednike rezerve novom upravniku. (6) Suvlasnik koji je otuio svoj suvlasniki dio nepokretnosti nema pravo da zahtijeva vraanje svog doprinosa u zajedniku rezervu. Taj dio doprinosa ostaje u zajednikoj rezervi kao doprinos suvlasnikog dijela koji je otuen. Opasnost od tete na nepokretnosti lan 103. (1) Suvlasnik ima pravo i duan je da bez odgaanja prijavi zajednikom upravniku tete za koje je saznao da su nastale na dijelovima ili ureajima nepokretnosti, i tete na posebnim dijelovima 30

te nepokretnosti, na kojima je uspostavljena etana svojina, ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nepokretnosti. (2) Kad prijeti opasnost od tete, svaki suvlasnik ima pravo da preduzme hitne mjere bez pristanka ostalih suvlasnika. Dunosti upravnika i zakupaca lan 104. (1) Upravnik upravlja nepokretnou i zajednikom rezervom kao zastupnik svih suvlasnika, pri emu u odnosu prema treima ne djeluju ogranienja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. (2) U upravljanju nepokretnou, upravnik je ovlaen da vodi postupke pred sudom ili drugim organima u ime svih suvlasnika nepokretnosti, to ukljuuje i ovlaenje da opunomoi strune zastupnike za voenje tih postupaka. (3) Na upravnikov odnos sa suvlasnicima primjenjuju se opta pravila o zastupanju i posebna pravila o upravniku kojeg postavljaju suvlasnici, ako drugaije ne proizlazi iz poloaja koji upravniku nepokretnosti daju odredbe ovog zakona. (4) Upravnik je obavezan da uva interese svih suvlasnika nepokretnosti i u obavljanju poslova redovne uprave slijedi uputstva veine, a vanredne poslove preduzima samo na osnovu saglasnosti svih suvlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje. Upravnik je posebno duan da: a) poloi svakom suvlasniku uredan raun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i stavi mu na odgovarajui nain na uvid isprave na kojima se to osniva, i to najkasnije do 30. marta svake godine, b) izradi pregled predvienih poslova za odravanje i poboljanja, kao i predvidivih trokova i optereenja u narednoj kalendarskoj godini, i to na odgovarajui nain objaviti najkasnije do isteka tekue kalendarske godine, v) prikupiti vie ponuda za poslove odravanja koji se ponavljaju u razmacima duim od jedne godine, kao i za vee radove radi poboljanja. (5) Suvlasnici, u ije ime upravnik upravlja nepokretnou, duni su da o promjeni upravnika ili o promjenama njegovih ovlaenja obavijeste zakupce na odgovarajui nain. Obaveze koje zakupci ispune licu koje vie nije upravnik, ili vie nije ovlaeno primiti ispunjenje, smatraju se valjano ispunjenim i oslobaaju dunike obaveze, ako nisu obavijeteni ili nisu na drugi nain saznali o promjenama. Propast predmeta lan 105. Etana svojina prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmet svojine trajno prestane da bude odgovarajua za samostalno izvravanje suvlasnikovih prava. Brisanje lan 106. (1) Osim u sluaju iz lana 105. ovoga zakona, etana svojina prestaje brisanjem u zemljinoj knjizi upisa kojim je svojina odreenog posebnog dijela nepokretnosti bila uspostavljena kao pravo povezano s odreenim suvlasnikim dijelom te nepokretnosti. 31

(2) Za brisanje iz stava 1. ovoga lana na osnovu odricanja, potreban je pristanak svih suvlasnika i knjinih ovlaenika ija prava optereuju odgovarajui suvlasniki dio. Prestanak susvojine lan 107. (1) Kad dotadanji suvlasnik nepokretnosti prestane da bude suvlasnik odgovarajueg suvlasnikog dijela, prestala je za njega i svojina onoga posebnoga dijela koji je bio uspostavljen na tom odgovarajuem dijelu. (2) Prestanak etane svojine ne povlai za sobom prestanak susvojine na nepokretnosti.

IV PRAVO SVOJINE NA POKRETNOSTIMA 1. Sticanje prava svojinePrimjena odredaba o sticanju lan 108. Odredbe ovog zakona o sticanju svojine na nepokretnostima primjenjuju se i na sticanje svojine na pokretnim stvarima, ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno ili to ne proizlazi iz prirode pokretne stvari. Sticanje pokretnosti pravnim poslom lan 109. (1) Na osnovu pravnog posla, pravo svojine na pokretnu stvar stie se predajom te stvari u dravinu sticaoca. (2) Predaja pokretne stvari smatra se izvrenom i predajom isprave na osnovu koje sticalac moe da raspolae tom stvari, kao i uruenjem nekog dijela stvari ili zdvajanjem ili drugim oznaavanjem stvari koje znai predaju stvari. (3) Kad se pokretna stvar nalazi u dravini sticaoca po nekom pravnom osnovu, on stie pravo svojine na nju u trenutku zakljuenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stie pravo svojine. (4) Ako sticalac prava svojine na pokretnu stvar ostavi tu stvar i dalje u dravini prenosioca po nekom drugom osnovu, on stie pravo svojine na nju u trenutku zakljuenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stie pravo svojine. (5) Pravo svojine na pokretnoj stvari koju dri tree lice prelazi na sticaoca u trenutku zakljuenja pravnog posla kojim mu je prenosilac prenio pravo da zahtijeva vraanje te stvari. Tree lice ima pravo da prema novom vlasniku istakne sve prigovore koje je imao prema ranijem vlasniku. (6) Predaja pokretne stvari smatra se izvrenom i kada iz konkretnih okolnosti proizlazi da je izvrena predaja stvari. Sticanje prava svojine u sluaju viestrukog otuenja lan 110.

32

(1) Kad je vie lica zakljuio pravne poslove radi sticanja svojine iste pokretnosti koja je individualno odreena, svojinu stie ono lice kome je stvar prvom predana u dravinu, ako je savjesno i ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje svojine. (2) Ako postoji vie savjesnih sticalaca, pravo da zahtijeva predaju stvari u dravinu ima sticalac koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava svojine. (3) Savjesni sticalac moe podnijeti tubu za predaju stvari u dravinu protiv dotadanjeg vlasnika i nesavjesnog draoca. Sticanje od nevlasnika lan 111. (1) Ko je u dobroj vjeri stekao samostalnu dravinu pokretne stvari na osnovu teretnog pravnog posla zakljuenog radi sticanja prava svojine, od lica koje nije vlasnik, stekao je svojinu te stvari. (2) Sticalac iz stava 1. ovoga lana stekao je svojinu stvari u trenutku sticanja samostalne dravine, ako mu je stvar predana u neposrednu dravinu ili se ve odranije nalazi kod njega. Ako mu je stvar predana u samostalnu dravinu samom izjavom volje, on e pravo svojine stei tek kad mu stvar bude predana u neposrednu dravinu. (3) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zakljuenja pravnog posla, a i u trenutku primanja neposredne dravine nije znao, niti je s obzirom na okolnosti mogao znati da stvar ne pripada otuiocu. (4) Odredba stava 1. ovoga lana ne primjenjuje se ako je stvar njezinom vlasniku ili licu putem koje je on drao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zagubio; osim u pogledu sticanja gotovog novca, hartija od vrijednosti na donosioca ili na javnoj licitaciji. (5) Prava treih koja terete pokretnu stvar prestaju sticanjem svojine od lica kome stvar ne pripada. Ne prestaju ona prava treih za koja je sticalac znao da postoje ili je to mogao znati u asu kad je sticao svojinu. Smatra se da je sticalac znao da postoji zalono pravo ako je upisano u registar zaloga. (6) Ne prestaju ona prava treih lica za koja je sticalac znao ili mogao znati da postoje u trenutku sklapanja ugovora o prenosu prava svojine. Smatra se da je sticalac znao da postoji zalono ili neko drugo pravo ako je o postojanju tog prava mogao saznati uvidom u odgovarajui javni registar. Navedena presumpcija ne vai ako je prodavac u okviru svog redovnog poslovanja stavio stvar u promet. Sticanje odvajanjem lan 112. (1) Plodovi i sve to se odvoji od neke stvari pripada i nakon odvajanja njenom vlasniku, ako nije drugaije odreeno. (2) Ako neko lice kao samostalni dralac dri tuu stvar od koje su se odvojili plodovi ili drugi dijelovi stvari samim odvajanjem ono je postalo vlasnik odvojenoga, ako je u tom trenutku bilo savjesni dralac te stvari. Sticanje na osnovu ogranienog stvarnog prava lan 113. (1) Kome na osnovu njegovog ogranienog stvarnog prava pripada pravo na svojinu plodova ili drugih dijelova neke tue stvari, taj postaje njihov vlasnik kad se odvoje od vlasnikove stvari; 33

ali ako ga njegovo pravo samo ovlauje da uzme plodove ili dijelove neke stvari u svojinu, oni e postati njegovi tek kad ih za sebe ubere. (2) Dri li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili neto drugo, neko drugo lice kao da je nosilac ogranienog stvarnog prava na osnovu kojeg bi mu pripadala svojina plodova ili drugih dijelova te stvari, ono je samim odvajanjem postalo vlasnik odvojenog, ali ne ako u tom trenutku nije bilo poten dralac tue stvari. (3) Nosilac ogranienog stvarnog prava na stvari, odnosno savjesni dralac ne stie svojinu na plodovima i drugim dijelovima stvari koje su se odvojile, ako je svojinu steklo drugo lice na osnovu zakona. Sticanje prava svojine spajanjem ili mijeanjem stvari lan 114. (1) Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomijeane da se ne mogu razdvojiti bez znatne tete ili bez nesrazmjernih trokova, na novoj stvari nastaje susvojina dotadanjih vlasnika, i to srazmjerno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili mijeanja. (2) Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik moe zahtijevati, u roku od godine dana od dana spajanja ili mijeanja stvari, da mu cijela stvar postane svojina ili da cijela stvar postane svojina nesavjesnog vlasnika. Sticalac je duan drugome nadoknaditi trinu vrijednost njegove stvari. (3) Ako od dvije spojene ili pomijeane stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrjednije stvari stie pravo svojine na novoj stvari. Lice koje je izgubilo pravo svojine moe, u roku od godine dana od dana spajanja ili mijeanja stvari, da zahtijeva nadoknadu trine vrijednosti svoje stvari. Sticanje svojine naene stvari lan 115. Naenu stvar nalaza moe stei u svojinu pod pretpostavkama za sticanje stvari putem odraja, s tim da je dralac. Odraj lan 116. (1) Dralac stie odrajem pravo svojine na pokretnoj stvari koja je u svojini drugog lica, istekom tri godine savjesne, zakonite dravine, ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja. (2) Dralac stie odrajem pravo svojine na pokretnoj stvari koja je u svojini drugog lica protekom est godina savjesne dravine. Prirastanje glavnoj stvari lan 117. Ako su u stvar uloeni tui trud ili sredstva i time nije nastala nova stvar, nego je ista prirasla postojeoj stvari kao glavnoj, a uspostavljanje prijanjeg stanja, odnosno rastavljanje nije mogue bez nesrazmjerno velikih trokova, tada se svojina glavne stvari protee na sve ono to je toj glavnoj stvari priraslo ili je u nju uloeno i smatra se njenim pripadkom. Prisvojenje 34

lan 118. (1) Na pokretnoj stvari koju niko nema u svojini, stei e svojinu lice koje uzme tu stvar u samostalnu dravinu s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) Na pokretnim stvarima koje niko nema u svojini, a koje se mogu nabavljati ili upotrebljavati samo uz posebnu dozvolu koju daje nadleni organ, svojinu moe stei prisvojenjem lice koje ima takvu dozvolu. (3) Ne moe se stei prisvojenjem svojina na stvarima koje prema posebnom zakonu mogu biti samo u svojini Republike, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Izraena stvar lan 119. (1) Lice koje od svog materijala svojim radom izradi novu stvar, stie pravo svojine te stvari. (2) Pravo svojine na novoj stvari pripada vlasniku od ijeg je materijala, na osnovu pravnog posla, tu stvar izradilo drugo lice. (3) Ako je neko od tueg materijala izradio novu stvar za sebe, on na toj stvari stie svojinu ako je savjestan i ako je vrijednost rada vea od vrijednosti materijala. (4) U sluaju iz stava 3. ovoga lana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje susvojina.

2. Izgubljena stvarIzgubljena stvar i nalaza lan 120. (1) Stvar koju je vlasnik izgubio, zagubio ili mu je ukradena, nije samim tim prestala biti njegova svojina, pa ju je nalaza duan bez odgaanja predati onome ko ju je izgubio, odnosno vlasniku stvari, ako po znakovima na stvari ili iz drugih okolnosti moe za njega saznati. (2) Nalaza koji nije naenu stvar predao onom ko ju je izgubio, odnosno njenom vlasniku duan ju je bez odlaganja predati najblioj policijskoj stanici ili drugom nadlenom organu lino ili putem lica u ijim ju je prostorijama, prevoznom ili slinom sredstvu naao. Nalaza jedino nije duan predati nadlenom organu stvar ija je vrijednost prema optem shvatanju zanemariva. uvanje izgubljene stvari lan 121. (1) Nadleni organ duan je da naenu stvar primi u polog, te je uva za onoga koji ju je izgubio, odnosno za njezinog vlasnika, kao i da preduzme sve mjere radi ouvanja stvari i pronalaska vlasnika ili onoga koji ju je izgubio. (2) Nadleni organ e povjeriti na uvanje pouzdanom uvaru stvari koje ne moe sam da uva. (3) Ako je naena stvar sklona kvarenju ili su za njezino uvanje ili odravanje potrebni trokovi nesrazmjerni njenoj vrijednosti, stvar e se prodati na javnoj licitaciji i za nju dobijeni novac poloiti u sud. Vraanje stvari lan 122. 35

(1) Ako se onaj koji je stvar izgubio ili je njen vlasnik javi u roku od godinu dana od objavljivanja oglasa i dokae da je stvar izgubio iz dravine, odnosno da je njen vlasnik, predae mu se stvar ili iznos dobijen njenom prodajom, im se od njega naplate svi nuni trokovi u vezi s naenom stvari, kao i naknada nalazau za naenu stvar (u daljem tekstu: naknada). (2) Ukoliko se sumnja kome od vie lica treba da preda naenu stvar, ako okolnosti ne upuuju na neko drugo lice, prednost ima ono lice koje ju je izgubilo iz neposredne dravine. (3) O predaji stvari licu koje je dokazalo da ju je izgubilo iz dravine, odnosno da je njen vlasnik, nadleni organ duan je da odmah pisano obavijesti nalazaa. Naknada lan 123. (1) Nalazau izgubljene stvari pripada pravo na naknadu u visini od 10% od vrijednosti stvari, a i na naknadu za nune trokove koje je imao u vezi s naenom stvari. (2) Nalaza izgubljene stvari je onaj koji je stvar prvi uzeo. Vie lica koje su zajedno nali stvar imaju pravo na naknadu na jednake dijelove. (3) Lice koje je duno platiti naknadu moe zahtijevati da se iznos naknade pravino smanji kad bi naknada predstavljala nesrazmjerno veliku korist s obzirom na prilike nalazaa i lica koje je duno platiti naknadu, kao i okolnosti pod kojima je stvar izgubljena i naena. (4) Ako se vrijednost naene stvari ne moe procijeniti ili ona postoji samo za njezina vlasnika odnosno lice koje ju je izgubilo, tada nalaza moe zahtijevati da se odredi pravini iznos naknade. Predaja stvari nalazau lan 124. (1) Ako se lice koje je izgubilo stvar ili vlasnik stvari ne jave u roku od godinu dana od objavljivanja oglasa o nalazu stvari, ili ne dokau svoje pravo na stvar ili odbiju primiti stvar, tada se naena stvar, odnosno novac dobijen njezinom prodajom predaje u neposrednu dravinu nalazau. (2) Ukoliko se naknadno javi lice koje je stvar izgubilo ili njezin sopstvenik, nalaza mu mora vratiti stvar zajedno s dobijenim koristima, odnosno vratiti za nju dobiveni novac zajedno s kamatama po odbitku nunih trokova, a onaj kome je stvar vraena duan je platiti naknadu nalazau. Nalaz blaga lan 125. (1) Blagom se u smislu ovoga zakona smatraju novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene tako dugo da se vie ne moe utvrditi ko im je vlasnik. (2) Nalaza je duan da uzme naeno blago na primjeren nain u dravinu, a ako se ustanovi da nema vlasnika, postaje svojina jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji je pronaeno. (3) Nalaza je duan da bez odgaanja obavijesti o naenom blagu nadleni organ, a da do predaje preduzme nune mjere zatite blaga. (4) Nalaza i vlasnik nepokretnosti u kojoj je naeno blago imaju pravo na primjerenu nagradu, koja ne moe biti manja od nagrade kakva bi bila za naenu tuu stvar niti vea od vrijednosti naenog blaga, a imaju pravo i na naknadu nunih trokova. 36

(5) Jedna polovina nagrade iz stava 3. ovoga lana pripada nalazau, a druga vlasniku nepokretnosti, ali onaj koji je pokuao zatajiti da je blago pronaao, nema pravo na nagradu. (6) Jedinica lokalne samouprave moe se osloboditi svoje obaveze da da naknadu, odnosno nagradu i naknadu trokova za blago tako da se odrekne stvari, te da nalazau i vlasniku nepokretnosti preda blago u samostalnu sudravinu, u kom sluaju e se primjenjivati odredbe ovoga zakona o predaji stvari nalazau i o sticanju svojine na naenoj stvari. (7) Odredbe o pravu vlasnika nepokretnosti na nagradu primjenjuju se i na nosioca prava graenja, ako je blago naeno u zgradi koja je izgraena na pravu graenja ili njime odvojena od zemljita.

V ZATITA I PRESTANAK PRAVA SVOJINE 1. Zatita prava svojineVlasnike tube lan 126. (1) Vlasnik ima pravo da zahtijeva vraanje stvari od lica u ijoj se dravini stvar nalazi, a od lica koje ga protivpravno uznemirava da prestane sa uznemiravanjem. (2) Pravo na vraanje stvari i na prestanak uznemiravanja ne zastarijevaju. Vlasnika tuba na vraanje stvari lan 127. (1) Da bi ostvario pravo na vraanje stvari vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegova svojina i da se stvar nalazi u dravini tuenog. (2) Vlasnik mora stvar ije vraanje trai opisati po njenim osobinama ili znacima koji je razlikuju od istovrsnih stvari. (3) Lice koje je stvar dralo pa je dravinu napustilo nakon to mu je dostavljena tuba, o svome troku predaje vlasniku nadoknadu pune vrijednosti stvari. Prigovori draoca lan 128. (1) Dralac ima pravo da odbije predaju stvari njenom vlasniku ako ima pravo na dravinu. (2) Ako vraanje stvari trai lice koje je svojinu i posrednu dravinu steklo prenosom zahtjeva za vraanje stvari, tueni moe prema tom licu istai sve prigovore prava na dravinu koje je imao prema ranijem vlasniku. (3) Ako je tueni nesamostalni dralac, on se od zahtjeva da preda dravinu stvari moe braniti imenovanjem posrednog samostalnog draoca iju viu vlast priznaje i iz ije dravine izvodi svoju dravinu. Savjestan dralac lan 129. (1) Lice ija je dravina savjesna (savjestan dralac) duno je da vrati stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu obrani. (2) Savjestan dralac ne odgovara za pogoranje i propast stvari koje su nastale za vrijeme njegove savjesne dravine, niti je duan dati naknadu za upotrebu i korist koju je imao od stvari. 37

(3) Savjestan dralac ima pravo na naknadu nunih trokova za odravanje stvari, kao i na naknadu korisnih trokova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari poveana. (4) Savjestan dralac ima pravo na naknadu trokova koje je uinio radi svog zadovoljstva ili uljepanja stvari samo ukoliko je njena vrijednost poveana (korisni trokovi). Ako se ono to je uinjeno radi zadovoljstva ili uljepavanja stvari moe odvojiti od stvari bez njenog oteenja, savjestan dralac ima pravo da to odvoji i zadri za sebe. (5) Savjestan dralac ima pravo zadravanja stvari dok m