Z V I J E Z D E (2 . dio)

34
Z V I J E Z D E (2. dio)

description

Z V I J E Z D E (2 . dio). Izvori svjetlosti i spektar. Spektroskop – uređaj koji svjetlost koja u njega ulazi rastavlja u spektar . Postoje spektroskopi s optičkom prizmom i spektroskopi s optičkom rešetkom . Svaka boja svjetlosti ima drugačiju valnu duljinu . - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of Z V I J E Z D E (2 . dio)

Z V I J E Z D E 2. dio

Z V I J E Z D E (2. dio)

1

Izvori svjetlosti i spektar

Spektroskop ureaj koji svjetlost koja u njega ulazi rastavlja u spektar . Postoje spektroskopi s optikom prizmom i spektroskopi s optikom reetkom .Svaka boja svjetlosti ima drugaiju valnu duljinu .Valne duljine spektra bijele svjetlosti su od 0,4 - 0,8 m ( ljubiasta modra , plava , zelena . uta , naranasta , crvena ) .

2Spektrografi

3

4Spektri

5Linijski spektrivodiklitijivaSpektralna analizaKontinuirani spektri

6Apsorpcijski spektriApsorpcijski spektar Sunca

Balmerova empirijska formula (1885.) : R = 1,097107 m-1- Rydbergova konstanta, n = 3,4,5,6vodik

7-Spektri zvijezda nisu kontinuirani (neprekinuti) ve apsorpcijski . U obojenoj pozadini vidi se mnotvo tamnih spektralnih linija( Fraunhoferove linije ) .-U laboratoriju zagrijani plin daje zraenje koje se u spektroskopu vodi da se sastoji samo od odreenog broja emisijskih linija karakteristinih za pojedini plin . Takav spektar daju i svjetlee meuzvjezdane maglice . -Svaka vrsta atoma moe izraiti samo zraenje odreenih valnih duljina , a samo takva moe i apsorbirati .-Iz spektara zvijezda se moe saznati kemijski sastav nje i njene atmosfere . -Sunce : oko 75 % vodika , 25% helija , oko 1 % svih ostalih elemenata . Slino vrijedi za cijeli svemir. -Ne zrae sve zvijezde jednako na svim valnim duljinama . Nisu jednake temperature .

8Wienov zakon

Boja zvijezde ovisi o temperaturi zvijezde .Wienov zakon : m T = C m valna duljina svjetlosti na kojoj je zraenje najintenzivnije T - termodinamika temperatura (zvijezde) C = 2,89810-3 m K

9Blackbody Curves and Filters Eyplorer

Temperatura i boja zvijezda11Spektralni razredi zvijezda

Crvene zvijezde su nie povrinske temperature od modrih zvijezda .Zvjezdani spektri su razvrstani u razrede , oznaene slovima :

Oh Be A Fine Girl , Kiss Me ( o budi dobra djevojko , poljubi me )Udesno u nizu opada temperatura zvijezda .Raniji razredi : O , B , AKasniji razredi : K i M

Razredi su podijeljeni od podrazrede : 0 , 1, 2, , 9 .Sunce je G2 razreda .

12Klasifikacija zvjezdanih spektara

13

14Hetzsprung-Russelov Diagram Explorer

Spectroscopic Parallax Simulator

Polumjer zvijezde (R)

17

18

Dopllerov uinak

-pojava koja se zapaa kao promjena frekvencije ( tj. valne duljine) vala zbog relativnog gibanja izvora vala i opaaa .-pri pribliavanju izvora i opaaa opaa registrira veu frekvenciju (manju valnu duljinu) od frekvencije emitiranog vala-pri udaljavanju izvora i opaaa opaa registrira manju frekvenciju ( veu valnu duljinu) od frekvencije emitiranog vala

19Zakonitost :

f0 frekvencija vala koju registrira opaafi frekvencija vala kakvu emitira izvor valav- brzina valav0 brzina gibanja opaaavi brzina gibanja izvora vala

Za elektromagnetsko zraenje je : v = c = 3 108 ms-1

Zakonitost se pomou izraza : v = f

moe izraziti i pomou valne duljine zraenja .

20Pomak linija u spektrima zvijezda

U spektrima zvijezda zapaa se pomak spektralnih linija to ukazuje na njihovo gibanje u odnosu na nas .

Pomak linija prema ljubiastom dijelu spektra - > pribliavanjePomak linija prema crvenom dijelu spektra - > udaljavanjeIz spektra treba izmjeriti pomak valne duljine ( ) pa se moe izraunati relativnu brzinu zvijezde u odnosu na nas .

Vrijedi : / 0 = vr / c21E.Hubble 1929. otkrio pomak prema crvenom (Dopplerov efekt za svjetlost)

- nerelativistiki (kao za zvuk): z = ( o) / o = vr / c

- relativistiki ( v > 0,1c):

Iz njega se moe izvesti :

v = ( z + 1 )2 1 / ( z + 1 )2 + 1

z = vr / c22irenje svemira - Hubbleov zakon

v = Hrrelativno udaljavanje galaktikaHubbleov zakonirenje svemira = razmicanje prostora

Zato svijetle meuzvjezdane maglice ?

Jedna ili vie zvijezda unutar maglice obasjava plinovitu tvar , zagrijava ju pa i ona vidljivo svijetli . Meuzvjezdane maglice su katalogizirane u Messiarovom katalogu .

Primjeri : M1 maglica Rakovica u zvijeu Bika M57 prstenasta maglica u Liri M42 Velika Orionova maglica

T > 30000 K ; ioniziran samo vodikHeII podruje -> T >80000 K ; jednostruka ionizacija HeHeIII podruje -> T > 150000 K ; dvostruka ionizacija He

29

Maglica Orao

30

Omega maglica31

Maglica Maje oko32

Maglica Konjska glava33Razmotri :

1. Koja je korist od apsolutne zvjezdane veliine ?2. U emu je razlika izmeu emisijskih i apsorpcijskih spektralnih linija ?3. O emu ovisi Dopplerov uinak u spektrima svemirskih tijela ?4. Kako tee energija od zvijezde do svjetlee meuzvjezdane maglice i dalje ?

34