Web viewSIROVO GVOŽĐE. Najveću primenu od svih tehničkih legura imaju legure na bazi gvožđa....

4
SIROVO GVOŽĐE Najveću primenu od svih tehničkih legura imaju legure na bazi gvožđa. Gvožđe je hemijski element iz grupe prelaznih metala. Čisto gvožđe ima dve alotropske modifikacije: α- Fe stabilno od sobne do 906 o C sa prostorno centriranom kubnom rešetkom, sa magnetnim svojstvima. ϒ- Fe od 906 o C do 1401 o C sa površinski centriranom kubnom rešetkom. Po zastupljenosti u Zemljinoj kori na četvrtom mestu iza kiseonika, silicijuma i aluminijuma, Rude su : hematit Fe 2 O 3 sa 45-65 % Fe crvene boje Magnetit Fe 3 O 4 40-70% Fe sive boje Limonit Fe 2 O 3 x nH2O 25-50% Fe Siderit FeCO 3 sa 30-40% Fe Pirit FeS2 Halkopirit Fe Cu S 2 Crvena boja reke od gvožđa iz stene Sirovo gvožđe se dobija redukcijom oksidnih ruda uvisokim pećima . Redukcija se vrši CO (ugljen monoksidom) koji nastaje

Transcript of Web viewSIROVO GVOŽĐE. Najveću primenu od svih tehničkih legura imaju legure na bazi gvožđa....

Page 1: Web viewSIROVO GVOŽĐE. Najveću primenu od svih tehničkih legura imaju legure na bazi gvožđa. Gvožđe je hemijski element iz grupe prelaznih metala

SIROVO GVOŽĐE

Najveću primenu od svih tehničkih legura imaju legure na bazi gvožđa.

Gvožđe je hemijski element iz grupe prelaznih metala. Čisto gvožđe ima dve alotropske modifikacije:

α- Fe stabilno od sobne do 906 oC sa prostorno centriranom kubnom rešetkom, sa magnetnim svojstvima.

ϒ- Fe od 906 oC do 1401 oC sa površinski centriranom kubnom rešetkom.

Po zastupljenosti u Zemljinoj kori na četvrtom mestu iza kiseonika, silicijuma i aluminijuma,

Rude su : hematit Fe2O3 sa 45-65 % Fe crvene boje

Magnetit Fe3O4 40-70% Fe sive boje

Limonit Fe2O3 x nH2O 25-50% Fe

Siderit FeCO3 sa 30-40% Fe

Pirit FeS2

Halkopirit Fe Cu S2

Crvena boja reke od gvožđa iz stene

Sirovo gvožđe se dobija redukcijom oksidnih ruda uvisokim pećima . Redukcija se vrši CO (ugljen monoksidom) koji nastaje sagorevanjem koksa. Napravljena je od čeličnog lima, obložena iznutra vatrostalnom opekom. Sastoji se od pećnice (na dnu), trbuha i grotla ( otvor na vrhu peći). Kroz grotlo se ubacuju koks, ruda i topitelji u određenim količinama i redosledu.

Page 2: Web viewSIROVO GVOŽĐE. Najveću primenu od svih tehničkih legura imaju legure na bazi gvožđa. Gvožđe je hemijski element iz grupe prelaznih metala

Peć se dopunjuje i radi neprekisno. U dnu peći nalaze se otvori za ispuštanje rastopljenog gvožđa i šljake ( primese sa topiteljima) . U donjem delu se nalaze i duvaljke koje uduvavaju vreo vazduh za sagorevanje koksa a gasovi, koji nastaju napuštaju peć kroz gornji otvor.

Sagorevanjem koksa nastaje CO koji redukuje rudu i prevodi se u CO2 koji pri prolasku kroz gornji sloj koksa se redukuje u CO, pa ponovo red rude i tako nekoliko puta.

3Fe2O3 + CO → 2Fe3O4 + CO2

Fe3O4 + CO →3FeO + CO2

FeO + CO →Fe+ CO

CO2 + C →2CO

Redukciona zona je u srednjem delu peći (trbuh). Proizvodi visoke peći su rastopljeno gvožđe, tečna šljaka (troska) i visokopećni gas.

Rastopljeno gvožđe u zavisnosti od hemijskog sastava i brzine očvršćavanja služi kao sirovina za proizvodnju čelika i livenog gvožđa.

Šljaka posle očvršćavanja može da se prerađuje i koristi u građevinarstvu.

Visokopećni gas pri izlasku iz peći ima temperaturu od 250 – 400 oC, služi za zagrevanje manjih peći u livnici .

Gvožđe za preradu u čelik dobija se bržim hlađenjem koje se postiže livenjem u metalnim kalupima pri čemu se ugljenik izdvaja u obliku cementita Fe3C.

Sivo livničko gvožđe dobija se sporim hlađenjem, najčešće u peščanim kalipima, a ugljenik se izdvaja u vidu grafita.

Page 3: Web viewSIROVO GVOŽĐE. Najveću primenu od svih tehničkih legura imaju legure na bazi gvožđa. Gvožđe je hemijski element iz grupe prelaznih metala