VIJESTI IZ SVIJETA -...

VIJESTI IZ SVIJETA (4/2016) 1

etvrto tromjeseje 2016.

INTEREUROPSKA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAAdventistika misija za mlade i odrasle

2 VIJESTI IZ SVIJETA (4/2016)

NakladnikOdjel za crkvene slube pri Hrvatskoj konferenciji

Kranske adventistike crkvePrilaz Gjure Deelia 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ijan

LekturaSelena Pleko

Umnoeno u uredu nakladnika, 2016.Za internu uporabu


Dragi voditelju subotnje kole,

Ovog tromjeseja predstavit emo Intereuropsku diviziju.U toj diviziji ivi vie od 336 milijuna ljudi, ali samo je178.380 adventista, to ini jednog adventista na svakih 1.800ljudi.

Ovog tromjeseja ut emo nekoliko zanimljivih ivotnihpria o pojedincima koji su nadvladali razliite prepreke usvojim ivotima i koji su pozitivno odgovorili na pozive prija-teljstava to su im upuivali adventistiki krani. Nadam seda ete u svojim razredima biti blagoslovljeni ovim iskustvi-ma.

Darovi trinaeste subote ovoga tromjeseja bit e upo-trijebljeni za izgradnju nove crkvene zgrade u Beu, glavnomgradu Austrije, za meunarodnu adventistiku zajednicu; zaCentar adventistiko-idovskog prijateljstva u Parizu, u Fran-cuskoj; zatim za crkvu u Ragusi u Italiji; kao i jedinstveniprogram dosezanja za djecu i mlade u Rumunjskoj.

Posebnosti

Sada nas moete pratiti i na Facebooku. Ako vam sesvide, lajkajte nae ivotne prie na engleskom jeziku: www.facebook.com/missionquarterlies/.

Dodatne informacije i aktivnosti: U dijelu Izvori poda-taka moete nai nekoliko internetskih stranica koje vammogu pomoi, kao i dodatno gradivo za vae misijske prezen-tacije.

Hvala vam jo jednom za vau posveenost misiji. Hvalavam to pomaete vjernicima u svojoj subotnjoj koli da se


poveu sa svojom braom i sestrama irom svijeta i to ihohrabrujete da sudjeluju u misiji Kranske adventistikecrkve.

Od srca vam elim obilje Bojih blagoslova!

Gina Wahlen, urednica

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski projekti

Darovi trinaeste subote ovoga tromjeseja ii e za:

u Izgradnju nove meunarodne adventistike crkve u Beu,u Austriji.

u Centar kransko-idovskog prijateljstva u Parizu, u Fran-cuskoj.

u Izgradnji nove crkve u Ragusi, u Italiji.

u Djeji projekt: Jedinstveni program za djecu i mlade uRumunjskoj.

Vie: www.AdventistMission.org

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


1. listopada 2016.

Izbjeglica u ljubaviAustrija

Ahmad1 je dugo bio u potrazi za mirom. Najprije ga jepokuavao pronai u alkoholu, zatim u narkoticima meu-tim, nita nije moglo ispuniti prazninu u njegovu srcu.

Odluivi se rijeiti ovisnosti o alkoholu, Ahmad je poeopohaati anonimnu skupinu za podrku u borbi protivovisnosti. Na sastancima s drugim ljudima Ahmad im je e-lio pomoi da pobijede ovisnost i postanu licencirani promi-catelji zdravoga ivota. Dravna agencija dala mu je i certifi-kat kojim mu je dozvoljeno u svom domu organizirati teajeveza odvikavanje od ovisnosti o duhanu, alkoholu i narkoticima.

Osjeao sam mir

itanje je neto u emu je Ahmad uivao. Prelistavajuinovine, jednoga dana naiao je na neku reklamu koja je sa-dravala neke tekstove iz Biblije. Ahmad nikada nije proitaonita slino. Uivao je u svakoj reenici koju je proitao.

Govorei svojim prijateljima o Bibliji, Ahmad je oduevljenorekao: Ovo je neto potpuno novo. Novi pogled na ivot. Ovomi se dopada. Osjeam mir dok itam ove rijei.

Nakon nekog kraeg vremena, prijatelj mu je tiho predaoBibliju. to je vie Ahmad itao svetu knjigu, osjeao je veimir i blaenstvo. Ubrzo je poeo postavljati mnotvo pitanjasvom prijatelju, koji ga je odveo na sastanak male kranskezajednice. Da su njihovi sastanci bili otkriveni, mogli su bitiuhieni i ubijeni.

1 Sva imena u ovom izvjetaju su promijenjena.


U mojoj zemlji, kada vlasti saznaju bilo kakve vijesti otome da ste promijenili svoju religiju, ili samo razmiljate dato uinite, oni e vas jednostavno pogubiti. Ljudi jednostav-no nestanu. Meutim, kada sam pronaao ovu knjigu, Bib-liju, i tako upoznao Isusa i svjetlost istine, sve se promije-nilo.

Bog koji nas voli

Ahmad je nastavio prouavanja i okupljanja u svom do-mu. Ubrzo je poeo predstavljati Krista ljudima koji su seokupljali u njegovu domu.

Postoji Bog koji nas voli, govorio im je Ahmad. Bog kojise oinskom ljubavlju ophodi prema nama, poslavi namsvoga Sina da nas spasi.

Meutim, meu ljudima koji su se okupljali u njegovudomu nisu svi bili oduevljeni novom religijom. Budi opre-zan u vezi s tim to e iznositi u javnosti. Naudit e ti istvoriti probleme.

Posluavi savjet, Ahmad je postao oprezniji. Ali nisammogao samo sjediti prekrienih ruku i ekati. itajui Bibli-ju, saznao sam da je smisao njezine poruke prenijeti drugimljudima nadu.

Ahmad je postao dio tajne mree koja je irila kranskanaela. On bi dijelio male Biblije, snimljene propovijedi naCD-u, kao i kratak biblijski teaj. Ovakve ilegalne paketiedijelio je irom zemlje.

Naao sam crkvu

Negdje u to vrijeme Ahmad se poeo dopisivati s Hami-dom, svojim prijateljem koji je ivio u Austriji.

Naao sam crkvu koja propovijeda o tetnosti alkohola idroge, Hamid je uzbueno rekao. U crkvi su vrlo prijatelj-ski raspoloeni i prihvatili su me. To je Kranska adventis-tika crkva.


Kada netko poput tebe i mene pobjegne iz svoje zemlje,obino su ljudi zabrinuti hoe li biti prihvaeni. Meutim,ovi ljudi su pokazali da Bog ne gleda tko je tko. Uz njih samjo dublje i potpunije upoznao Boga.

Neto vie od godinu dana Hamid je komunicirao s Ah-madom, iznosei mu svoja zapaanja i duhovna iskustva kojaje spoznao u adventistikoj crkvi u Austriji.

Bjeanje od opasnosti

Ahmad je nastavio organizirati tajne kranske sastankeu svom domu. Meutim, jednoga dana jedan njegov kran-ski prijatelj samo je ieznuo. Ahmad je nauo da su vlastiule za tajne sastanke u njegovu domu i da su njegova su-pruga i on bili u opasnosti.

Iako je njegova supruga bila u devetom mjesecu trudno-e, Ahmad je shvatio da je njihova sigurnost bila ugroena.Tiho su odluili napustiti svoj dom i pobjei u neku drugudravu. Odande su nastavili svoje putovanje za Austriju, gdjesu se sastali sa svojim prijateljem Hamidom.

Pronai mir

Prvoga dana kada su doli u Austriju, Hamid ih je odveou adventistiku crkvu. Ovdje ete nai mir, rekao je zabri-nutom paru.

Pronaao sam vie od mira, pronaao sam ljubav, kaeAhmad. To je bilo prvi put da se netko nudi da nam pomo-gne ne traei nita zauzvrat. Ljudi u crkvi prihvaaju nas ivole samo zato to je tako inio Isus. Na ovakvu ljubav nisamnikada naiao ni u svojoj obitelji. Religija mojih roditeljanikada nije bila tako prijemiva za mene. Kako sam upozna-vao Boga i adventistiki nauk, osjetio sam da me Bog voli ida me obasipa ljubavlju. Ja sam izbjeglica u ljubavi.

Ahmad, njegova supruga i djetece sada redovito poha-aju adventistiku crkvu u Austriji. Ahmad nastavlja iriti


Radosnu vijest, koja je ve utjecala na mnoge izbjeglice dapoput njega dou u crkvu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Glavni grad Austrije je Be.

u Austrija je uglavnom planinska zemlja, s prosjenom visi-nom od 914 metra.

u Rijeka Dunav je najdua rijeka u Austriji.

u Njemaki jezik je slubeni jezik i govori ga 88% stanov-nitva. Drugi zastupljeni jezici su maarski, hrvatski, srp-ski, bosanski, turski i poljski.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


8. listopada 2016.

Sada se osjeamsigurnom

Austrija

Fatimin2 ivot bio je ispunjen nasiljem. Budui da je bilaudana za nasilnog ovjeka koji je koristio religiju da bi jepodinjavao sebi, Fatima je esto doivljavala batine i poni-enja. Nije joj bilo doputeno naputati svoju kuu, to jeuobiajeno i poznato u zemljama Bliskog istoka.

Na kraju joj je, uslijed teke obiteljske financijske situa-cije, suprug konano dopustio da radi u salonu za ljepotu,gdje se mogla kretati i biti samo meu enama. Fatima jepostajala sve vie utuena i pokuala je izvriti samoubojstvo.

Meutim, zaista to nisam mogla uiniti, prisjea se. Ne-to u meni je govorilo da to nije ispravno. Osjeajui se bez-nadno, Fatima bi mehaniki prolazila kroz dan, bez ikakvihosjeaja.

Zato si tako tuna?

Jednoga dana je u salonu jedna sredovjena ena upitalaFatimu: U emu je problem, keri moja, zato si tako tuna?

Osjeajui njezinu iskrenu elju da joj pomogne, Fatimase poela otvarati i iznositi sve tajne svoga srca. ena je mu-dro sluala, a zatim govorila o nadi, dobroti i ljubavi. Fati-mino srce bilo je dirnuto izjavama ove gospoe. Fatima seradovala tome to je ova gospoa eljela svakodnevno dola-ziti na masae i razgovor s njom.

Jednoga dana ova je gospoa pozvala Fatimu u svoj domna zajedniki obrok. Suprug joj je dozvolio da ode. Dok su

2 Nije njezino pravo ime.


bile zajedno, ova gospoa je govorila Fatimi o Isusu i tomekako On moe vratiti mir i osmijeh u njezin ivot i dom.

Tajni sastanak

Ove ene su nastavile svoje druenje i postupno se Fati-ma poela osjeati ohrabrenom. Onda je jednoga dana ovagospoa pozvala Fatimu na tajni sastanak.

Idem na sastanak na kome moemo saznati vie o Isusui Bibliji bi li eljela poi sa mnom?

Fatima je bila zainteresirana, i tako su se ove dvije eneuputile u dom gdje je bilo okupljeno devet do deset osoba.Prisutni su itali retke zapisane u Bibliji, a jedan ovjek jevodio razgovor. Tada je prvi put vidjela Bibliju i bila je odu-evljena kada je prvi put u svom ivotu drala tu zabranje-nu knjigu.

Zbog svog nasilnog supruga Fatima nije mogla redovitodolaziti na sastanke tajne skupine. Bez obzira na sve, moglaje kod sebe zadrati dragocjenu knjigu.

Meutim, jednoga dana nasilje u njezinu domu ponovnoje poelo. Kada je stigla iz salona, saznala je da je njezinsuprug pronaao sakrivenu Bibliju. Nemilosrdno ju je tukaoi prijetio da e je ubiti.

Nekim udom Fatima je preivjela batine i iivljavanjasvoga supruga. Postupno se situacija smirila i bilo joj je po-novno dozvoljeno napustiti kuu i otii raditi u salon. Ovogaputa suprug je u stopu pratio Fatimu, pratei svaki njezinpokret.

Ubit u te!

Fatima je eznula za susretom s malom tajnom skupi-nom itatelja Biblije. Odluila je riskirati i otila je na tajnisastanak. Naalost, suprug je to vidio i poeo vikati za njomda e je ubiti i da e pobiti sve prisutne, jer su oni nevjerni-ci.


Fatima je pobjegla u dom svojih roditelja, gdje se krilaneko vrijeme dok je nasilni suprug nije pronaao. Vukui jedo vrata, ovaj ovjek je ispunjen bijesom govorio da je trebaubiti zato to je postala kranka. Rekao je da e to uinition ako to ne uine njezini roditelji.

Okrenuvi se prema Fatimi, tukao ju je dok sva uplaka-na i u modricama nije pobjegla u susjednu sobu i molila gada prestane.

Spaavanje ivota

Te veeri Fatima se tajno iskrala iz doma svojih roditelja,ponijevi sa sobom samo ono to je imala na sebi. Stupila jeu vezu sa svojim kranskim prijateljima, koji su joj nalismjetaj izvan grada, gdje se mogla sakriti.

Tijekom njezina boravka u ovom skrovitu, pastor maleskupine redovito ju je obilazio donosei joj hranu i odjeu,govorei: Ako zaista eli postati kranka, mogu ti pomoi.Meutim, ako ne eli ii ovim novim, opasnim putem, ondase vrati svojoj obitelji.

Ja zaista elim postati kranka, rekla je Fatima hra-bro i ponosno.

S obzirom na to da je za Fatimu bilo vrlo opasno ostati usvojoj zemlji, mala skupina uspjela joj je organizirati bijeg ususjednu dravu, odakle je otputovala u Austriju.

Doavi u Austriju, Fatima je uspostavila kontakt s Ah-madom3 i njegovom suprugom, koja je pobjegla iz istoga gra-da kao i Fatima.

Pronali smo crkvu koja je zaista bila ono to smo trai-li! rekla je Ahmadova supruga Fatimi.

Te subote Fatima je dola s drugim kranima u kran-sku adventistiku crkvu, po prvi put na slobodi. Nala sammir, nadu i dobrotu, upravo onako kako su mi ih ljudi opi-

3 Pogledajte prolotjedni izvjetaj o Ahmadu.


sivali. Uz ove predivne ljude shvatila sam da nisam sama niusamljena.

Otkad dolazim u ovu crkvu, doivjela sam mnotvo togalijepog. Ovi ljudi su mi postali blii od obitelji. Stariji vjernicise o meni brinu kao o svom roenom djetetu. Sada sekonano osjeam sigurnom.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Austrijska unija crkava obuhvaa 50 crkava i ima netovie od 4.135 vjernika.

u Godine 1895. L. R. Conradi predvodio je prvo krtenje uAustro-Ugarskoj, u Klausenburgu.

u Godine 1902. obiljeen je poetak adventistikog misijskogdjelovanja u Beu, a zapoeo ga je poznati kipar Kokolsky,kojega je prethodno krstio pastor G. Perk u Njemakoj.

u Godine 1909. prvi austrijski propovjednik, Franz Gruber,bio je rukopoloen za slubu u Beu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


15. listopada 2016.

Rukom pisane biljekeAustrija

Sve je poelo rukom pisanim biljekama. Monika je pisalahvatajui biljeke to je bre mogla dok je njezin otac, star-jeina crkve, propovijedao na njemakom jeziku. Pet filipin-skih medicinskih sestara okupljenih oko njezina oca bile suzahvalne ovoj mladoj eni na njezinim naporima da im pro-povijed uini razumljivijom.

Zbog manjka lokalnog bolnikog i medicinskog osoblja, ti-jekom sedamdesetih i osamdesetih godina prologa stoljeafilipinska i austrijska vlada sklopile su sporazum prema ko-jemu je mnogobrojno medicinsko osoblje iz Filipina dolo uAustriju.

Marietta je bila dio skupine koja je bila odreena da radiu Beu. Njezin otac ju je hrabrio rijeima da u Beu sigur-no ima adventista. Tako su ona i njezine kolegice u subotuujutro, obuene za bogosluje, krenule u grad u potragu zaadventistikom crkvom.

Traei crkvu

Hodale smo tako gradom, prisjea se Marietta, i nalesmo crkvu, ali nikoga nije bilo u njoj. Svake subote pjeailebismo do crkve i gledale ima li koga. Bile smo tune to nismovidjele nikoga tko bi doao u crkvu.

Marietta i njezine prijateljice gotovo su godinu dana pro-lazile onuda u nadi da e naii na nekog adventista. Razoa-rana, Marietta je napisala pismo svome ocu, slubeniku kr-anske adventistike crkve na Filipinima, da joj poalje adresuureda Austrijske unije u Beu.


Oduevljena brzim odgovorom, Marietta i njezine prijate-ljice otile su na adresu dobivenu u pismu. Prve subote bilesu primljene u crkvu toplom dobrodolicom.

Brzi rast

Nakon nekoliko mjeseci, medicinske sestre upoznale suMoniku i njezine roditelje i poele dolaziti na bogosluja, gdjeim je Monika osiguravala pisani prijevod propovijedi. Kako jevrijeme prolazilo, jo Filipinaca je dolo u Be, uz druge Azi-jate i Afrikance. Veina ovih stranaca dolazila je u Austrijuda radi ili studira, i traili su crkvu koja e im postati mati-na.

Engleski subotnjokolski razred u bekoj crkvi brzo je ra-stao, tako da su Monikine biljeke uskoro postale nedovoljneza veliko mnotvo ljudi koje je dolazilo.

Da bi se pospjeio rast ove meunarodne skupine, 1987.godine odlueno je da se ovi vjernici okupljaju u svojoj vla-stitoj crkvenoj zgradi.

Meunarodna crkva

Meunarodna adventistika crkva u Beu osnovana je uetvrtom tromjeseju 1987. godine, s 19 lanova. Samo ne-koliko mjeseci kasnije, slubeni broj vjernika popeo se na40, uz stalan porast broja novih vjernika koji su se okupljaliiz tjedna u tjedan. Crkva je postala mjesto topline, prijatelj-stva, duhovnoga rasta i zajednitva za mnoge strance kojisu dolazili u Be.

Danas ova crkva broji 153 vjernika, uz mnotvo prijateljakoji redovito dolaze. Crkva je gotovo prerasla svoje smjetaj-ne mogunosti.

Svake subote za vrijeme bogosluja hodnici su pretrpanistolicama. Nakon bogosluja uvijek se odrava zajedniki ru-ak, namijenjen mnogobrojnim studentima koji pohaajurazliite kole i fakultete u Beu.


Mnogi ovi stranci osjeali su se usamljeno kada su doliu Be, kae pastor Felix Metonou. Iako moda nemaju ne-ko kransko predznanje, oni se obraduju kada mogu doi iuti neto na svom materinskom jeziku ili dobiti neto zajelo. Na ovom mjestu oni se osjeaju toplo i dobrodolo.

Rast

Neki adventisti koji su redovito odlazili u crkvu u svojimzemljama mogu se osjeati obeshrabreno i usamljeno kadadou u nepoznatu zemlju, bez svojih najbliih, bez brae isestara.

Stranci vie ne moraju pjeaiti ulicama Bea da bi pro-nali adventistiku crkvu. Ve vie od sedam godina postav-ljam informacije o crkvi na internetsku stranicu. Nije proaonijedan tjedan a da se ne jave neki novi ljudi i uspostavekontakt s nama preko interneta.

Nedavno se Monika vratila iz svoje matine crkve i bila jeoduevljena onime to je zatekla. Razmiljajui o svom prvomdolasku u ovu crkvu trideset godina ranije, kae da joj senajvie svidjelo kada su pjevali zajedniku pjesmu Kad gledamja nebesa Tvoja. Na poetku smo bili samo mala skupinaljudi u velikoj prostoriji. Sada je prostorija pretrpana. Mogusamo rei: Hvala Ti, Boe! Nisam ni sanjala da e crkvaovoliko narasti!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Beki odrezak ili nicla je austrijsko nacionalno jelo, anacionalni desert trudla ili trudla s jabukama.

u Austro-Ugarska barunica Bertha von Suttner bila je prvaena koja je dobila Nobelovu nagradu, 1905. godine.


u Do 2013. godine Austrija je imala 20 dobitnika Nobelovenagrade, ukljuujui i sedam iz fiziologije ili medicine, petiz kemije, tri iz fizike i jednu iz ekonomije.

u Ferdinand Porsche, osniva automobilske tvrtke, roen jeu Austriji, u Mattersdorfu, 1875. godine.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


22. listopada 2016.

Mjesto koje mogunazvati domom

Austrija

Kada je Yuxin napustila svoj dom kako bi studirala gla-sovir na slavnom svjetskom konzervatoriju Prayner u Beu,njezina majka dala joj je jedan vaan ivotni savjet: Pronaisvoj duhovni dom.

Yuxin i njezina majka posjeivale su evangeliku crkvu uKini prije deset godina. A onda, jednoga dana, dok je njezinamajka itala Bibliju, primijetila je da je sedmi dan u tjednuBoji sveti dan. Dok je sa svojom keri dijelila svoje otkrieiz Svetoga pisma, Yuxin je bila iznenaena.

Nisam to nikada ranije primijetila, prisjea se. Odluiv-i se moliti za to, Yuxin je od Boga traila da joj pokae je lito zaista bila istina ili ne.

Nedugo zatim Yuxin je naila na kransku adventistikucrkvu i odluila je posjetiti. Kasnije, kada je upoznala pasto-ra, imala je puno pitanja u vezi sa subotom i adventistikimvjerovanjima. Strpljivo joj je odgovarao pitanje po pitanje na-vodei Bibliju.

Meutim, Yuxin nije bila uvjerena. Moda je ovo istina,mislila je, ali nije bila spremna donijeti odluku. U to vrijemeYuxin je jela neisto meso i nije bila spremna odrei se toga.Poela je redovito sluati predavanja iz meunarodne adven-tistike crkve preko interneta i kontaktirala je s pastoromFelixom.

Kada sam se sastao s Yuxin na stanici podzemne elje-znice i doveo je u crkvu, bilo je jasno da je bila uzbuenato je bila ovdje.


Konani odmor

Bilo je zaista prekrasno, prisjea se Yuxin. Nisam mnogopoznavala adventistiko uenje, pa sam dolazila na bogoslu-ja petkom uveer i subotom.

Samo nekoliko tjedana nakon to je napustila svoj dom,Yuxin se u meunarodnoj adventistikoj crkvi osjeala kaokod kue. Ljudi su bili toliko topli i ugodni da sam kona-no nala svoj mir, i zaista se osjeam ugodno, a posebno zavrijeme subotnjeg bogosluja.

Yuxin nastavlja prouavati Bibliju i upoznavati adventi-ste. Propovijedanje me zaista pokree. Svaka propovijed jeza mene novo iskustvo. Bog mi je dao silu da se mijenjam iusvajam zdrave navike. Prestala sam jesti meso neistih i-votinja i ne idem vie u kupnju za vrijeme subotnjeg dana.Sada razumijem mnogo toga.

Prologa svibnja Yuxin je krtena kao vjernica Adventis-tike crkve i s nestrpljenjem iekuje da se vrati u svoj domu Kinu, da podijeli sa svojim najbliima ono to je nauiladok je bila u Beu. Yuxinina obitelj preselila se sa sjeveraKine u juni dio. U tom podruju ne postoji adventistikacrkva. Kada se vrati u svoj dom, Yuxin planira iriti Rado-snu vijest o spasenju svojim najbliima i susjedima, i nadase da e vremenom uspjeti osnovati skupinu za prouavanjeBiblije u svome domu. Oni moraju saznati da adventizampostoji, kao i sve ono to im elim prenijeti. Bog mi je otkrioistinu i sada je i ja njima mogu otkriti.

Meunarodni studenti

Yuxin je jedna od nekoliko meunarodnih studenata kojisu upoznali Boga u meunarodnoj adventistikoj crkvi u Be-u. Abigail iz Meksika studira klasino pjevanje na Fakul-tetu za glazbu i umjetnost u Beu.

Kada sam poela dolaziti ovamo, osjetila sam se zaistadobrodolom. Mogla sam se poistovjetiti s drugima. Svi smo


mi stranci i imamo sline probleme. Dolazimo u crkvu da seizlijeimo ljudi su tako topli, ugodni, brini. Osjeamo sekao jedna velika obitelj Kristova obitelj.

Lorenzo, takoer iz Meksika, studira fiziku na fakultetuu Beu. On uiva u dolascima u crkvu jer osjea duhovnojedinstvo koje ga privlai u crkvu iz tjedna u tjedan. Pro-povijedi i pouke iz subotnje kole uvijek mi daju snagu danastavim dalje. Ovdje sam doao sm, ali vie nisam sm!

Yew (ita se: Ju) studira farmaciju na postdiplomskimdoktorskim studijima. On je iz Gane. Ja sam istraiva, izato volim usporeivati, otkrivati. Traio sam crkvu koja bimi odgovarala, i u ovoj se osjeam kao u domu. Ovdje samupoznao jo neke ljude iz Gane, i ponekad, kada nas uhvatinostalgija, napravimo neki na kulinarski specijalitet i osje-amo se kao kod kue.

Obitelj koja raste

Ova topla i prijateljska crkva narasla je tijekom godina isada joj je potreban vei prostor za organiziranje bogosluja.Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseja pomoi e dase izgradi vea zgrada blie sreditu grada.

Ovo mjesto, iako je malo, dotaklo je mnogobrojne ivo-te, kae Abigail. Zato nam je potrebna pomo za novu zgra-du. Potrebno nam je mjesto koje e biti blie sreditu grada,tako da jo mnogi mogu doi. Potrebna nam je nova, veazgrada.

Hvala vam to ete velikoduno priloiti darove trinaestesubote.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u U Austriji je 60% ljudi katolike vjeroispovijesti, 6% pra-voslavne, 6% islamske i 4% protestantske. Ostalih 24%nisu vjerski opredijeljeni.

u M. B. Czechowski, samostalni misionar, bio je prvi ad-ventistiki vjernik koji je evangelizirao u Austriji prije ne-go to je prvi slubeni misionar, J. N. Andrews, bio poslanu Europu 1874. godine. Czechowski je umro i pokopan jeu Beu 1876. godine.

u Teoloki fakultet i srednja kola Bogenhofen nalaze se umjestu St. Peter am Hart, u Austriji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


29. listopada 2016.

Spavanje s dabrovimaAustrija

Ferdinand nije uvijek spavao s dabrovima. Veinu svogaivota proveo je vodei uobiajen ivot u poznatom gradu,Beu. Meutim, kada su mu poslovi krenuli nizbrdo, a nje-govi mjeseni prihodi dramatino opali, Ferdinand je odluionapustiti grad i otpoeti ivot na ulici.

Uzevi svoju vreu za spavanje, Ferdinand je napustio svojdom i naao odgovarajue mjesto pored dunavskog kanala,koji protjee kroz Be i regulira razinu vodostaja od 1598.godine. Upravo se tamo, na travnatoj strmini pored kanala,Ferdinand upoznao s dabrovima.

Obino bi prijateljstvo meu njima bilo ugodno, ali jednenoi Ferdinanda je iz sna probudio odreeni um. Vidio samda se neto nalazilo nekoliko metara od mene. Primijetio samda se taj zvuk pribliava mojoj glavi. Ustao sam, uperio ba-terijsku svjetiljku u tom smjeru i ugledao dabra. Shvatio samda je elio da se pomaknem da bi nesmetano mogao nasta-viti s ruenjem drveta. Tada sam se ivotinji obratio mole-ivim glasom, rekavi joj ako je ikako mogue da to drvo nedira, jer je to posljednje to imam, i da uzme i odabere nekodrugo drvo. Mala ivotinja kao da me razumjela i posluala.

Nekoliko dana kasnije lovouvari su pokuali uhvatiti da-bra. Sjetivi se da ga je ivotinjica posluala i ostavila nje-govo drvo, odluio joj je pomoi tako to e je sakrivati, daje ne bi mogli uhvatiti. I zaista, nisu! kae Ferdinand po-nosno.

Ferdinandov dan otpoeo bi brzim kupanjem u hladnojvodi, a zatim je odlazio u mjesno sklonite za beskunike itamo dobivao aj ili alicu kave. Zatim bi otiao u gradsku


knjinicu, gdje bi cijeli dan itao. Predveer bi otiao u dru-go sklonite za beskunike i tamo dobivao toplu veeru. Na-kon toga bi se povlaio na svoje mjesto pored kanala daspava. Sljedeega dana ponavljao bi ovu rutinu.

Zajednica beskunika je vrlo drutvena, objanjava Fer-dinand. Vijest o tome gdje se moe dobiti hrana ili odjeabrzo se iri. Tako je Ferdinand prvi put doao u kontakt sadventistima. Ulicom se proirila vijest da se najbolja odjeadijeli u ADRA-inom centru u Beu.

Ferdinand je otiao u centar i dobio ne samo dobru odje-u ve i obrok. Upoznao je i Evalda, adventistikog pastora.

Ako vam je potrebna pomo, ja sam ovdje, rekao je EvaldFerdinandu, ali vi morate odluiti. Ferdinandu se svidio pa-storov nenametljiv pristup. Nastavio je dolaziti u ADRA-in cen-tar i uskoro su njih dvojica postali bliski prijatelji.

U sljedeih est godina njih dvojica razmjenjivali su svojepoglede na ivot, religiju, Boga. Ferdinandovo miljenje, kaoi njegov ivot, postupno se mijenjalo. Postao je otvoreniji zazamisao o ukljuenju u drutvo i poeo je shvaati da mu jebio potreban Bog.

Jednoga dana, 2014. godine, pastor Evald je pitao: Fer-dinande, to moemo uiniti ovdje za beskunike? Sretanzbog pitanja koje je pastor postavio, Ferdinand se dubokozamislio, razmiljajui o tome to se jo moe uiniti za bes-kunike. Trebalo mi je tri mjeseca da pripremim projekt, azatim smo u rujnu otpoeli s njegovim ostvarenjem.

U meuvremenu je pastor razgovarao s Marcelom Wag-nerom, direktorom ADRA-e u Austriji, govorei mu o Ferdi-nandu i promjenama koje se dogaaju u njegovu ivotu te onjegovu potencijalu da bude voa. Marcel se susreo s Ferdi-nandom i oduevio se. Nakon naeg prvog susreta shvatiosam da je ovaj ovjek imao viziju za ovaj utjecajni centar.Ohrabrili smo ga da otpone projekt i posveti se njegovomostvarenju. On je sada dio osoblja plaeni projektni me-nader na ADRA-inom projektu.


Ferdinandov projekt ukljuuje dva aspekta. Nudimo bes-kunicima doruak nedjeljom, a uz to im nudimo i mogu-nost prouavanja Biblije, koje smo otpoeli subotom posli-jepodne.

Pod Ferdinandovim vodstvom centar je narastao. U samonekoliko mjeseci centar je nastavio iriti svoju ponudu bes-kunicima, izbjeglicama i drugim ljudima u potrebi. Uz ne-djeljni doruak i subotnja poslijepodnevna prouavanja Bib-lije, utorkom i etvrtkom se dijeli ruak, kao i odjea za mu-karce, ene i djecu.

Ferdinand ljudima prua ono to im je potrebno da binastavili sa ivotom. Zbog naina na koji se ophodi premanjima, ljudi vole dolaziti, ne pravei nikakve probleme. Nemarasprava, svaa ozraje je potpuno drugaije nego na ne-kim drugim mjestima.

Ferdinand redovito odlazi u jednu adventistiku crkvu uBeu. On je menader koji koordinira aktivnostima 65 vo-lontera koji dolaze kako bi pomagali u centru.

Drugi dio naeg posla jest potaknuti vjernike da izau izcrkve i pridrue se naoj ekipi volontera, i da zajedno radi-mo. Vjernici crkve dovode svoje prijatelje koji nisu adventistii svi radimo zajedno, kae Ferdinand.

Prije nego to je Ferdinand doao, timovi ljudi iz crkavapovremeno bi se ukljuivali u volonterske aktivnosti i poma-gali. Sada vjernici crkve rade zajedno s prijateljima. BraaMarcel i Ferdinand pozivaju vjernike crkvene obitelji da podreovakav i sline projekte rada s blinjima.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Gregor Mendel bio je austrijski sveenik koji je postao sla-van po svojim eksperimentima koje je izvodio s biljkama.Njegovi eksperimenti postavili su temelje moderne gene-tike. On je poznat kao otac moderne genetike.


u Skijanje i sanjkanje su najpopularniji sportovi u Austrijiu posljednjih stotinu godina.

u Do poetka 2016. godine Austrija ima dvadeset jednuNobelovu nagradu, meu kojima je sedam iz fiziologije imedicine, est iz kemije, tri iz fizike, tri iz doprinosasvjetskom miru, jedna iz ekonomije i jedna iz knjievnosti.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


5. studenoga 2016.

Dio planaItallija

Dva stoljea prije Krista na mediteranskom otoku Sicilijiroen je Arhimed iz Sirakuze. Stari grki matematiar, lije-nik, inenjer, izumitelj i astronom smatra se jednim od naj-veih matematiara svih vremena.

Stoljeima kasnije, jedan drugi mladi Sicilijanac gajio jeizraenu ljubav prema znanosti i matematici i nada se da epostati astronom.

Od svojega djetinjstva, kae Kenan, student fizike na Sve-uilitu u Kataniji, pokuavao sam nauiti to vie mogu.Proitao sam mnoge knjige, ukljuujui i Bibliju, i posebnozavolio redak: Pogledaj na nebo i zvijezde prebroj ako ih mo-e prebrojiti. (Postanak 15,5)

Najvie volim zvijezde, priznaje, zato to otkrivaju siluBoju, a Bog je stvorio nevjerojatne svjetove. Kada usporeditenau nitavnost naspram veliine svemira, shvatite koliko jeto fantastino.

Sveuilite u Kataniji na kojemu Kenan studira osnovanoje 1434. godine, i to je najstarije sveuilite na Siciliji. Neko-liko slavnih znanstvenika povezivano je s ovim sveuilitem.

Danas, kada mnogi smatraju da su znanost i Biblija usuprotnosti, Kenan se nada da e jednoga dana otkriti netonovo u astronomiji, neto povezano sa stvaranjem i Biblijom.Imamo kemiju, matematiku, biologiju sve ove znanosti na-laze se u Bibliji. Boja mudrost moe se vidjeti u Bibliji isvemu to je stvoreno.

Kenan se ne srami svoje vjere u Boga. ak i u srednjojkoli pazio je na to da sve to ima veze s njim bude po Bojojvolji.


Kao najbolji student matematike, izabran je da predstavljamjesnu kolu na matematikoj olimpijadi, nacionalnom na-tjecanju. Testovi su ukljuivali izazovne probleme u algebri,kombinatorici, geometriji i teoriji brojeva.

Kenan je postigao najvei rezultat u svome mjestu i otiaose natjecati na dravnoj razini, gdje je postigao najbolji re-zultat na cijeloj Siciliji autonomnoj pokrajini u Italiji. On-da je saznao da e testovi za nacionalno natjecanje biti odr-ani u subotu.

Kao vjernik Kranske adventistike crkve, Kenan nije elioizai na natjecanje u subotu. Nakon molitve odluio je pri-stupiti voditelju matematike olimpijade, objasnivi mu svojuodluku. Kenan je pitao je li ikako mogue da se termin ispi-ta promijeni sa subote na neki drugi dan. Reeno mu je dae njegovo pitanje iziskivati dogovor svih sudionika. Prvi putu povijesti olimpijade netko je imao ovakav zahtjev.

Nedugo nakon toga Kenana je iznenadila vijest da ga voemeunarodnog olimpijskog matematikog natjecanja, meukojima je mnogo profesora s raznih sveuilita irom svijeta,pozivaju na razgovor. Skupina profesora traila je od njegada im objasni svoj pogled na religiju. Kenan im je rekao daje kranin adventist.

Ali zbog ega drite subotu? eljela je saznati skupina.Kenan je tada iskoristio priliku i rekao da je subota uteme-ljena jo u prvom tjednu Bojeg stvaranja. I poinu u sedmidan od svega djela koje uini. (Postanak 2,2)

Ovo saznanje navelo ih je da pitaju: Zato vjeruje u Bojestvaranje? Teko su mogli razumjeti da je ovaj tinejderzapravo vjerovao u ono to su oni smatrali mitologijom.

Kenan im je odgovorio: Ne morate promatrati sve na takouskogrudan nain. Moda znanost ne iskljuuje religiju. Po-stoji mnogo toga to mi ne poznajemo. U prirodi moemo naidokaze da postoji inteligentni dizajn. Stvoritelj je stavio svena svoje mjesto i sklopio u cjelinu. Mi nismo doli na ovajsvijet iz kaosa. Mi smo dio Bojeg plana neega to je Bogstvorio.


Voe ove matematike olimpijade bile su okirane. Nikadaranije nisu uli tako neto od nekog natjecatelja. Odluili supromijeniti termin nacionalnog natjecanja na petak. Kenanje bio oduevljen. Osvojio je esto mjesto na nacionalnom na-tjecanju i dobio sveuilinu stipendiju.

Na Sveuilitu u Kataniji Kenan nastavlja svjedoiti svo-jim blinjima. Nedavno je razgovarao sa svojim profesorimao gravitacijskim valovima koji su otkriveni neto ranije ove,2016. godine. Kada se dvije crne rupe sudare, dolazi do formi-ranja gravitacijskih valova. Taj fenomen dovodi do stvaranjajedinstvenog, masivnog vrtloga crne rupe, koja je 21 put veaod mase sunca.

To nije neto to potjee iz kaosa, objanjava Kenan,ve iz prekrasnog uma. To nije kaos Znanost potvrujestvaranje.

Neki profesori prihvaaju ono to govorim i zaista suzainteresirani. Drugi se ale na moj raun, ali to je samopoetak. Barem na neki nain izgraujemo prijateljstvo.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

injenice

u Sicilija je najvei talijanski otok, odvojen od kontinenta iokruen Sredozemnim, Tirenskim i Jonskim morem.

u Najstarije europsko sveuilite koje je jo uvijek aktivnoje Sveuilite u Bologni, osnovano 1088. godine. Trinaestdrugih talijanskih sveuilita starije je od 500 godina.

u Mehaniki sat, barometar, termometar i optika stakla sutalijanski izumi.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


12. studenoga 2016.

Potpuno ukljuenItalija

Giorgio Bella matao je o tome da njegova crkva budeukljuena u rad za mjesnu zajednicu. Kao jedan od dvojeADRA-inih volontera u Ragusi, gradu na talijanskom otokuSiciliji, Giorgio i njegova kolegica Carmela Cascone eljeli suuiniti vie.

Kada je ADRA otpoela sa svojim djelovanjem u Ragusinekoliko godina ranije, njezina glavna uloga bila je osigu-ravanje hrane i odjee za osobe u potrebi. Kasnije su volon-teri poeli proirivati svoje usluge i usmjerili su ih na dru-tvene aktivnosti, meu kojima su bili i dranje satova ta-lijanskog jezika namijenjenih strancima, program podrke ipomoi stranim zatvorenicima, kao i organiziranje centra zaostvarivanje prava za ugroene ljude.

Rad s ljudima

Nakon nekog vremena volonteri su shvatili da to nije po-sao koji bi oni mogli obaviti samostalno. eljeli smo proi-riti spektar onoga to smo spremni uiniti za mjesno stanov-nitvo, ali morali smo suraivati s gradskim vijeem i dru-gim ustanovama izvan Crkve.

Ovo dvoje ADRA-inih volontera odluilo je ugovoriti sa-stanak s gradskim slubenicima Raguse, da ih upoznaju sradom ADRA-e i da ih pitaju koje slube bi bile najpotreb-nije u ovom njihovom podruju.

U poetku su Giorgio i Carmela nailazili na nepovjerenjegradskih slubenika jer oni nisu bili upoznati s radom Kr-anske adventistike crkve. Meutim, kako je vrijeme protje-


calo a slubenici dobivali sve potpunije informacije o raduCrkve i djelovanju ADRA-e, njihovo povjerenje je raslo.

Meusobno povjerenje toliko je ojaalo da je 2014. godi-ne ADRA dobila projekt u Ragusi pod imenom Banka hra-ne pomo u hrani namijenjena siromanim obiteljima.Ovaj projekt je ukljuivao nabavu, skladitenje i raspodjeluhrane namijenjene obiteljima koje su prije toga uz suglas-nost s mjesnom socijalnom slubom ispunjavale stroge kri-terije za dobivanje pomoi.

Distributivni centar nalazi se u prizemlju zgrade u kojojse okupljaju vjernici Kranske adventistike crkve u Ragu-si.

Stvorili smo vezu s ljudima na mjesnoj razini, s drugimhumanitarnim organizacijama, ali mi smo centar, kae Gior-gio. ADRA ima ekskluzivno pravo da distribuira hranu. NaSiciliji, osim organizacija Katolike crkve, jedino ADRA imaodobrenje mjesne vlasti.

Pozivamo i sve druge organizacije, ukljuujui i organi-zacije Katolike crkve, da dou u nau crkvu na sastanke.Razvijamo suradnju i meusobno povjerenje. Sada nas pro-matraju kao i sve druge ljude. Pokuavamo raditi i organizi-rati volontere za rad izvan Crkve. Pokuavamo ih to vieukljuiti u aktivnosti pomoi blinjima. Moramo biti skromnii profesionalni.

ivot se promijenio

Joseph je jedan od mnogobrojnih ljudi iji je ivot do-taknulo djelovanje adventista u Ragusi. Kao nezaposlena oso-ba, Joseph je odluio da ode u ured mjesne vlasti i zatraipomo.

Vladin slubenik ga je poslao u centar u Adventistikucrkvu, i tamo je dobio vie nego to je oekivao.

Ljudi ovdje u centru su zaista divni. Puno su mi pomogli.Bili su zainteresirani za moj poloaj, prihvaajui me onakvakakav jesam.


Nekih godinu i pol dana nakon to je primao pomo izcentra, Joseph je odluio da eli vie i da je spreman pomoi.Rekao je da se eli prikljuiti radu ADRA-inih volontera.

Giorgio se sloio, i Joseph ve godinu dana slui u AD-RA-inom volonterskom timu. Moj se ivot zaista promijeniootkad sam prvi put doao ovamo, kae Joseph. Promijeniose zato to sam bio spreman da ne razmiljam samo o sebii svojim potrebama, ve i o potrebama svojih blinjih. Nau-io sam da vie panje posveujem drugima, svojoj supruzi idjeci. Moda ne mogu promijeniti svijet, ali mogu promijenitimale stvari koje mue ljude oko mene. Sretan sam to samod Giorgia nauio kako da ljudima pristupam na najbolji na-in.

Premalen prostor

Za ADRA-ine aktivnosti Giorgio koristi veliku prostoriju usvojoj nedavno sagraenoj poslovnoj zgradi, gdje se organi-ziraju aktivnosti runih radova, satovi talijanskog jezika i dru-go. Na kraju teaja svaki sudionik dobiva diplomu. Mnogiljudi koji su postali prijatelji s Giorgiom preko ovih semina-ra i satova sada su zainteresirani za predavanja Kranskeadventistike crkve.

Trenutno u maloj crkvenoj dvorani nema dovoljno prosto-ra da se ugoste svi ljudi koji bi eljeli doi. Dio darova tri-naeste subote ovoga tromjeseja bit e upotrijebljen za iz-gradnju toliko potrebne vee adventistike crkve u Ragusi.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijske informacije

u Italija je bila prva zemlja u Europi u kojoj je propovijedanaadventistika doktrina. Godine 1864. M. B. Czechowski,bivi katoliki sveenik iz Poljske koji je prethodno bio


krten u Sjedinjenim Amerikim Dravama 1857. godine,poslan je u Italiju kao neslubeni misionar.

u Sicilija, autonomna pokrajina u Italiji, prvi je put stupilau kontakt s adventistima 1916. godine, povratkom sestaraInfranco iz Sjedinjenih Amerikih Drava.

u U rujnu 1920. godine R. Calderone doao je na Siciliju ikrstio estero ljudi.

u U svibnju 1921. godine organizirana je prva adventistikacrkva u mjestu Montevago.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


19. studenoga 2016.

amanov sinItalija

Muyi je odrastao daleko od Italije, u zapadnoafrikoj zemljiNigeriji. On potjee iz duge loze seoskih amana, vraeva iiscjelitelja. Njegov djed je bio aman, otac takoer, a i Muyije po nasljedstvu trebao biti aman.

amani su vrlo utjecajni u svojoj zajednici. Smatra se daimaju posebnu mo i da komuniciraju s duhovima umrlih.Ljudi esto pozivaju amane radi iscjeljenja, za zatitu odzlih duhova ili da bace prokletstvo na nekoga.

Iako je imao pristup tim moima, Muyi se nije zanimaoza to da ide oevim stopama. Uz prakticiranje amanizma,Muyijev otac bio je takoer i poligamist, jer je ivio s trimaenama. Kada je Muyijev otac uzeo i treu enu, Muyijevamajka napustila je dom. Muyi nije vidio svoju majku vie odjedanaest godina.

Kako nije osjeao ljubav u svom domu, Muyi je ivio kaohuligan, upadajui iz jedne nevolje u drugu. Jedne veeri je-dan kranski pastor priao je Muyiju.

to radi vani ovako kasno? pitao je. Po glasu ovogaovjeka Muyi je mogao osjetiti da se on zaista brine. Pokre-nut samilou prema ovom mladom ovjeku, pastor ga je e-lio bolje upoznati. Pozvao je Muyija da mu se pridrui u cr-kvi. Muyi je prihvatio ponudu i poeo je redovito dolaziti upastorovu crkvu. Postao je ak i lan zbora. Nedugo zatimprihvatio je Krista kao svoga Spasitelja.

Iako je Muyijev otac bio zadovoljan to njegov sin vie neivi kao huligan, nije bio zadovoljan spoznajom da je postaokranin. Bilo je to kao da sam ivio u dvama razliitimsvjetovima; biti kranin u domu amana.


Kasnije je Muyi oenio mladu djevojku Giory. Iako vienije ivio u domu svoga oca, mnogi ljudi su oekivali da ese Muyi odrei svoga kranskog vjerovanja. Meutim, on nijeelio odustati od svoje kranske vjere.

Nedugo nakon toga Muyijev otac je umro, a Muyi i njegovasupruga preselili su se u Libiju, gdje je radio u stolarskojradionici. Dok su bili tamo, upoznao je dvojicu Libijaca, kojisu pomogli njemu i Giory, koja je oekivala svoje prvo dijete,da se presele u Italiju.

Ovaj brani par naposljetku je zavrio u gradu Ragusi naSiciliji. Nedugo nakon njihova dolaska u Italiju roen je nji-hov sin Joseph. U poetku je Muyi radio u tvornici namje-taja i nekoliko godina je sve bilo u redu. Meutim, nekolikoradnika dobilo je otkaze, a meu njima i Muyi. Njegova obi-telj ponovno je bila suoena s problemima.

Jednoga dana uitelj u Josephovoj osnovnoj koli pristu-pio je Muyiju rekavi mu da se otvara nova kola u kojojmoe nauiti nove vjetine, pa i talijanski jezik. Nakon za-vretka teaja dobit ete diplomu, to e vam mnogo pomoiu pronalasku posla.

Muyi je odluio upisati teaj i praktinu nastavu u po-slovnom centru Giorgio Bella, koju vodi volonter koji se brineo potrebama ugroenih ljudi u Ragusi. (Pogledajte izvjetajod prethodnog tjedna, Potpuno ukljuen.)

Bojom milou saznao sam za ove programe, kae Muyirazmiljajui o svom iskustvu stjecanja obrazovanja na tea-ju. Teajevi su bili vrlo zanimljivi. Svi ljudi su bili vrlo pri-jateljski raspoloeni prema meni. Nisu se odnosili prema namakao prema polaznicima teaja, ve kao prema brai i sestra-ma.

Meutim, i u nastavi postoje izazovi. Predavai su davalisve od sebe kako bismo na satovima nauili sve gradivo,ukljuujui i talijanski jezik, kae Muyi. Morao sam datisve od sebe u postupku uenja. Da to nisam uinio, nikadane bih savladao gradivo.


Muyi je zahvalan za nove vjetine koje je stekao na tea-jevima i raduje se svakoj prilici da na djelu pokae svoje no-vosteeno znanje. No jo je vanije to to je njegov ivot tak-nut ljubavlju i brigom koju su adventisti u Ragusi pokazaliprema njemu.

Ovog tromjeseja dio darova trinaeste subote bit e upo-trijebljen da se izgradi potrebna vea crkvena zgrada u Ra-gusi. Molimo vas da velikoduno podrite ovaj projekt. Hvalavam.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Sicilija je najvei talijanski otok, odvojen od kontinentaMessinskim tjesnacem i okruen Jonskim, Tirenskim i Sre-dozemnim morem.

u Etna, najvei aktivni vulkan u Europi, nalazi se na istokuSicilije.

u Ekstradjeviansko maslinovo ulje, sone crvene narane,slatko groe Canicatt, Pachino rajica, kruke i maslineNocellara del Belicesamo su neki od prekrasnih proizvo-da koji se uzgajaju na Siciliji.

u Sicilija je bogata starim grkim iskopinama i mnogi po-znavatelji kau da one nadilaze ljepote iskopina prona-enih u suvremenoj Grkoj.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


26. studenoga 2016.

Poziv koji se ne moeodbiti (1)

Francuska

Roen sam u Casablanci u Maroku 1956. godine, iste go-dine kada je ta kraljevina stekla neovisnost od Francuske.Roen sam u ortodoksnoj idovskoj obitelji. Moj djed je biovrlo uspjean poslovni ovjek. Izvozio je zaine. Moja obiteljje ivjela u Maroku nekih 500 godina.

Prije toga ivjeli su u panjolskoj, kao sefardski idovi.Meutim, 1492. godine, za vrijeme vladavine panjolske kra-ljice, idovi su morali ili prijei na katolicizam ili iseliti se izzemlje, ali ostaviti svoje bogatstvo iza sebe. Veina idovanapustila je panjolsku i otila u Portugal, Nizozemsku, Tur-sku i Maroko. Moji preci tako su otili u Maroko.

Imao sam osam godina kada su moji roditelji odluili na-pustiti Maroko. idovi se nisu osjeali sigurno u musliman-skoj zemlji. Sva moja rodbina vremenom je napustila Maro-ko. Neki su otili u Kanadu, neki u Izrael, ali moj otac jeelio da odemo u Francusku.

Preselili smo se u grad Marseilles 1964. godine, ali mojotac tamo nije mogao nai posao, pa smo se preselili u Pariz,gdje je otvorio krojanicu. Poeo je posao kao jednostavni pro-dava mukih majica i donjeg rublja, a zatim je proirio svo-ju ponudu kouljama, puloverima i naposljetku odijelima. Po-sao je tako dobro napredovao da smo otvorili jo jednu kro-janicu.

ivot u idovskoj etvrti

Kada smo doputovali u Pariz, kue su bile mnogo skupljenego u Maroku, pa smo tako ivjeli u idovskoj etvrti koja


se zvala idovski grad. Da ironija bude vea, u to vrijemenije postojala sinagoga niti rabinska kola nita to bi uka-zivalo na to da na tom mjestu ive idovi.

Poeo sam pohaati dravnu kolu u idovskoj etvrti kadami je bilo devet godina. Moj ivot bio je s jedne strane idov-ski, a u isto vrijeme, s druge strane, vrlo liberalan. Kadasam napunio jedanaest godina, dobio sam odobrenje rodi-telja da idem kamo god elim. Bilo mi je doputeno izlaziti sdjevojicama i raditi to god mi je palo na pamet. Mogaosam organizirati tulume s glazbom i plesom. Mogao sam iiu klubove ili kino. Nisam se bojao; drutvo je bilo mnogosigurnije nego danas. Godine 1968. dolo je do studentskerevolucije na ulicama Pariza. Sva sveuilita i kole prestalesu s radom. Predsjednik je dao ostavku. Situacija je bila vr-lo ozbiljna. Parola mladih ljudi okupljenih na ulicama bilaje: Sloboda neovisnost. Ova revolucija prodrla je u sve porefrancuskoga drutva.

Religiozni dio

Meutim, postojao je takoer i religiozni dio moje obitelji.Moj otac obavljao je svoje molitve jutrom, u podne i uveer.Poetak subote obiljeavao se svakoga tjedna. Petkom uveermorao sam biti u domu, za poetak subote, kada smo imalislubu u domu sa svim idovskim obiajima. Ali postojao jeproblem: nismo imali sinagogu.

ivjeli smo na malom imanju s tri kue jedne pored dru-ge. U prvoj kui ivio je moj roak, u drugoj moja obitelj, au treoj rabinski student (koji je kasnije postao veliki fran-cuski rabin) sa svojom suprugom i djecom.

Kako smo ivjeli jedni pored drugih, zajedno smo orga-nizirali slubu za poetak subote. To je bilo neto slino ku-noj sinagogi; petkom uveer, subotom ujutro i za vrijeme i-dovskih blagdana.

Kada se moj roak odselio u Izrael, moj otac je zamoliovlasnicu kue da ta vila postane mjesto za molitvu. Vlasnica


se sloila s prijedlogom i moj otac je organizirao susjednuvilu kao sinagogu. Imali smo ak i luk na ulazu s natpisomiz Tore. U mom sjeanju to mjesto postalo je vrlo sveto, zatoto smo ga koristili samo za molitve. Prema mom shvaanju,Bog je prebivao na pismu iz Tore na luku.

Hitna molitva

Jednoga dana igrao sam se sa starijim bratom i snanosam zatvorio ulazna vrata nae kue. Ta vrata bila su vrlodragocjena i skupocjena, jer su bila napravljena od drvetasa sitnim drvenim rezbarijama i staklenim dijelom u sredini.Kada sam naglo zalupio vrata, staklo se raspalo u komadiei prosulo po podu.

Bilo mi je jako ao, a i bojao sam se ljutnje svoga oca,jer je bio nagao po naravi. Bojao sam se trenutka kada e teveeri doi kui i vidjeti to sam uinio.

Odluio sam otii u sinagogu jer se klju nalazio kodnas u kui. Otiao sam do luka, jer je prema mome shvaa-nju Bog tamo bio prisutan. Kleknuo sam i poeo se moliti:Boe, ja vjerujem da Ti postoji, ali nikada nisam iskusioTvoju zatitu. Ako zaista postoji, molim Te da mi pomog-ne. Vidio si to se dogodilo u mom domu. Ti zna kakav jemoj otac i kako se brzo uzbudi i naljuti. Uini da kada vee-ras doe i vidi vrata i polomljeno staklo, ne kae nita i nedjeluje.

Bio sam uvjeren da je to nemogua molitva. U miru samekao veer, da se otac vrati kui.

(Nastavit e se)


3. prosinca 2016.


Francuska

(Napomena: Richard se igrao sa svojim starijim bratomkada je sluajno razbio staklo na predivno izrezbarenim ula-znim vratima svoga doma. U strahu od oeve reakcije, Richardse obraa Bogu da ga zatiti od oca kada se otkrije to jeuinio.)

Kada je stigao, otac je odmah primijetio vrata s polom-ljenim staklom. Pitao je tko je to uinio.

Odgovorio sam: Ja sam to uinio.Zatim je pitao: Jesi li se ozlijedio, jesi li dobro?Rekao mi je da je vano da nisam povrijeen. Rekao je

da mu je moja sigurnost vanija od toga stakla. Meutim, jasam bio zapanjen, jer sam tada dobio izravan odgovor odBoga. Od toga dana bio sam sto posto siguran da Bog p-ostoji. Nikada kasnije nisam dovodio u pitanje Boje posto-janje, zbog tog iskustva.

Proirivanje sinagoge

Oev posao je napredovao i mogli smo kupiti kuu u svomsusjedstvu. Kada smo se selili, moj otac je objasnio vlasnikunae dotadanje vile da je ovo iskustvo sa sinagogom bilovrlo uspjeno i da bismo sada eljeli sruiti zid izmeu dvijuvila i spojiti prostorije u jednu veu, kako bismo imali veusinagogu. Vlasnik se sloio i ta nova, proirena sinagoga po-stala je prva sinagoga u idovskom gradu.

Godinu dana kasnije tamo sam uinio obred bar micve.Tamo sam takoer krenuo na teaj Talmuda i Tore te hebrej-


skog jezika. etvrtkom i nedjeljom momci iz idovskog gradaodlazili su u sinagogu i pripremali se za bar micvu (obred pokojemu se postaje Sin Zakona).

Predstavljen kao idov

Nastavio sam svoj ivot s nevjernim prijateljima u drav-noj koli. Jedan od mojih prijatelja dolazio je iz adventisti-ke obitelji, ali u to vrijeme to nisam znao. Zvao se Emmanuel,njegov otac Manuel, a majka Manuela. Oni su bili panjolcikoji su doli iz Barcelone.

A onda je jednoga dana jedna skupina nas otila u Em-manuelov dom. Kada smo stigli, predstavio me svojim rodi-teljima kao idova. To mi je bilo udno, jer me do tada nikadanije predstavljao kao idova, a njegov otac bio je vrlo zainte-resiran. Kasnije sam saznao da je Manuel bio vrlo misijskiorijentiran. Nitko nije mogao napustiti njihov dom prije negoto bi dobio dovoljno gradiva koji bi ga obratili na kran-stvo. Prije nego to je postao adventist, ovaj ovjek bio jevrlo tvrdi komunist, koji je elio preobratiti na komunizamsve ljude s kojima je dolazio u kontakt.

Rekao je: Ti si idov. To je vrlo zanimljivo. Zna li ti dasmo mi duhovni idovi? Pitao sam ga to to znai, jer nika-da ranije nisam uo za duhovne idove. Znao sam za kato-like, protestante, ak i Jehovine svjedoke Ali duhovni i-dovi?

Da! odgovorio je Manuel. Ovdje si siguran, mi takoerjedemo koer hranu.

Nisu bili vegetarijanci, ali su uvijek odlazili i nabavljalihranu u koer mesnicama.

I moja obitelj takoer svetkuje subotu, dodao je.Bio sam zainteresiran, ali u to vrijeme religija me nije

mnogo privlaila. Meutim, svaki put kada sam dolazio unjihov dom, Manuel mi je pokazivao neke reenice iz Biblije.Jednom prilikom sam mu rekao: To je tvoja Biblija, nije kaomoja. To nije tono. Rekao mi je da mogu provjeriti u svojoj


Bibliji.Zapisao sam retke i provjerio u svojoj hebrejskoj Bibliji.

Vidio sam da su rijei bile istovjetne onima iz Manuelove Bi-blije. Meutim, tada nisam vie o tome razmiljao.

Prolo je godinu dana i poeo sam se druiti s Manu-elovom keri Lilliane. Manuel nije bio sretan zbog toga, jerje elio da se njegova ki uda za nekog adventista. Nastavioje raditi na mom srcu.

Jednoga dana pitao je: Zato ne bi doao u nau crkvuda vidi kako je? Pristao sam.

Tako sam u subotu ujutro, dok su moji roditelji mislilida idem u kolu, zapravo otiao u adventistiku crkvu. Su-botnja kola i program u crkvi bili su vrlo zanimljivi. Uitelju razredu bio je sin adventistikog pastora koji je nekolikogodina ranije bio predsjednik adventistikog Izraelskog mi-sijskog polja. ivjeli su u Izraelu i znao je hebrejski, a odli-no je poznavao i svoju Bibliju. Uivao sam u njegovu izno-enju pouke u razredu i rekao sam Manuelu da elim po-novno doi u adventistiku crkvu. Od tada sam subotom po-eo odlaziti u crkvu umjesto u kolu. Ali moj otac je mislioda idem u kolu.

Pravi ok

Postupno je Sveti Duh radio na mom srcu, vodei me ko-rak po korak. A onda se dogodilo neto strano: Manuel, ko-ji je bio elektriar i popravljao je dizala, jednoga dana naposlu izgubio je ravnoteu i pao u otvor dizala. Bio je ozbilj-no povrijeen. Hitno je prevezen u bolnicu gdje je malo ka-snije umro.

Ovaj dogaaj bio je pravi ok za mene. Manuel je biosnaan i jak. Imao je 47 godina i bio je vatreni kranin.Ovo strano iskustvo pomoglo mi je da mnogo dublje raz-miljam o ivotu i smrti.

(Nastavit e se)


10. prosinca 2016.


Francuska

Otiao sam na Manuelov pogreb i sluao pastorovu pro-povijed. Nakon obreda dogovorio sam se da se naem s pa-storom i da razgovaramo. Kada sam mu rekao da elim sa-znati vie o uenju Adventistike crkve i o Bibliji, bio je vrlosretan. Lilliane i ja poeli smo zajedno s njim prouavati Bi-bliju.

Kada sam rekao roditeljima

Kako je moja veza s Lilliane postajala sve ozbiljnija, eliosam da moji roditelji saznaju za nau vezu. Nisu uope bilisretni time, jer su eljeli da se oenim nekom idovskom dje-vojkom. Rekli su mi: Nemoj biti s njom. Previe si mladPostoje mnoge druge djevojke. Meutim, nisu me mogli od-vratiti od Lilliane.

A onda je moj otac doao na drugu zamisao: Zato ne biotiao u Kanadu? Molit u se da ode tamo na studij, rekaoje.

U poetku nisam bio time privuen. No jednoga dana, ka-da nisam bio ba dobro raspoloen a ne znam ni zato otiao sam u oevu radionicu i rekao mu: U redu, ii u uKanadu, daj mi novac. Ne rekavi nita Lilliane, kupio samkartu i otiao.

Kasnije sam uo da je plakala i da ju je njezina majkanekako pokuavala utjeiti. Nekako je dobila adresu moje tetekod koje sam bio u Kanadi i napisala mi je pismo. Bio samtamo neka tri tjedna. Meutim, kada sam dobio njezino pi-smo, moje srce je bilo dirnuto. Kupio sam kartu i vratio seu Francusku.


Moj otac nije bio sretan. Pokuavao je sve kako bi nasrastavio. Meutim, kada je vidio koliko je moja veza s Lillianeozbiljna, pozvao je Lilliane u na dom, pokuavajui je uvje-riti da prijee na judaizam. Meutim, tada je shvatio da samja bio taj koji je polako bio obraen na adventizam.

Rekao mi je: Tvoji preci su toliko mnogo izgubili u mno-gim dravama zato to su odbijali preobratiti se, a sada se tieli preobratiti? Ako postane kranin, postat e progoni-telj idovskog naroda, kao i svi krani.

A onda se moj otac obratio rabinima. Odluili su da edolaziti u na dom i pokuavati me uvjeriti da ne postanemkranin.

Tijekom mjesec dana rabini su svakodnevno dolazili u nadom.

Isus nije bio dobar, govorili su. On je lani prorok.Iznosili su mi svakakve argumente. Meutim, kada je mojotac vidio da nita ne moe promijeniti moje miljenje, odlu-io je da me izbaci iz svoga doma.

Ti vie nisi moj sin, rekao je. A onda me oplakao, poidovskom obiaju, kao da sam umro.

Ne mogu se predomisliti

Otiao sam ivjeti u dom adventistikog pastora, a radiosam u raunovodstvu jednog hotela. Dva tjedna nakon tome otac izbacio iz kue, roditelji su me doli posjetiti na po-slu. Otac me tada molio da se predomislim, da se odreknemsvoga kranskog puta i vratim u dom.

Ne mogu se predomisliti, rekao sam mu.Molimo te, ne ini to!Nakon razgovora su otili. Nisam vidio svoga oca sljede-

ih deset godina. Moja majka je imala vie razumijevanja,iako joj je moj otac branio susrete sa mnom. Prijetio joj jeda e se razvesti od nje ako me ode posjetiti. Ona je imalasvoju trgovinu na trnici, tako da sam je ponekad mogao obiii malo razgovarati s njom dok je bila na poslu.


Godinu dana nakon to smo poeli prouavanje Biblije,Lilliane i ja smo se vjenali i ubrzo i krstili. Vjenali smo secivilnim sklapanjem braka jednoga petka, a sljedeega dana,u subotu, krstili smo se. U nedjelju smo organizirali adven-tistiki obred vjenanja. U ponedjeljak smo otili na medenimjesec u Izrael.

U Izraelu smo ostali tri tjedna. Dok smo bili tamo, shvatilismo da tamo postoji samo mala skupina od pedesetak vjer-nika. Pastor nam je rekao: Ne moemo odrati nijednu evan-gelizaciju meu idovima. Meutim, pastor nije bio idov, inije znao ono to ja znam.

Kada sam shvatio pravo stanje, poeo sam plakati. Dokme Lilliane pokuavala utjeiti, rekao sam joj: Jednoga danau ja biti tamo pastor! Ne znam ni sm zato sam to tadarekao, jer nisam jo bio odluio da budem pastor, iako sam,od trenutka kada sam izgovorio te rijei, imao jako uvjerenjeda me Bog poziva da budem pastor i to ba meu ido-vima.

Napomena

Richard Elofer studirao je na adventistikom sveuilituu Collongesu i postao pastor. Sluio je u Izraelu mnogo godinaprije nego to se vratio u Pariz kako bi radio sa idovskompopulacijom i osnovao idovsko-adventistiki centar prijatelj-stva.

Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseja bit e upo-trijebljen za izgradnju nove zgrade na imanju ovog novogadventistikog centra. Hvala vam za vau veliku podrku mi-sijskim projektima Kranske adventistike crkve.


17. prosinca 2016.

ivot za 10+ (1)Rumunjska

Projekt je poeo jednostavnim izazovom: Odvoji jedan satdnevno za Boga. To je bilo obeanje koje je pastor DanielChirileanu ozbiljno shvatio. Dok je bio u slubi kao voamladih Kranske adventistike crkve, crkvene voe Rumunj-ske unije potaknule su njega i ostale voe mladih da napiuna list papira to bi mogli uiniti za Boga tijekom te kalen-darske godine.

Ima li boljeg naina nego provesti sat vremena s Bogomplanirajui kako doprijeti do mladih i duhovno ih ojaati?

To je bila moja najuspjenija godina, rekao je. Obeaosam Gospodinu da u odvojiti jedan sat dnevno, i morao samto uiniti. Izabrao sam vrijeme koje mi je najvie odgovaralo,od dvadeset i tri sata do ponoi, jer sam znao da u u tovrijeme biti slobodan.

Tijekom toga sata pastor Daniel je esto razmiljao o po-trebama mladih ljudi, zapisujui sve zamisli koje su mu pa-dale na pamet. Kada nije bilo nikakvih zamisli, provodio bivrijeme u molitvi ili itajui neto na tu temu.

U svakom sluaju, to vrijeme nije bilo moje. Bilo je od-vojeno za Boga.

to ako bismo mogli

A onda mu je jedne veeri na um dola jedna ideja. toako bismo mogli u to ukljuiti nae visokoobrazovane la-nove intelektualce u naoj crkvi koji bi dopirali do mla-dih ljudi u akademskoj zajednici koji nisu vjernici crkve? tobi se dogodilo kada bismo im mogli ponuditi uspjean pro-gram ivotnog stila u dravnim kolama?


to je vie razmiljao o toj temi, ideja se razvijala, i to uztri glavna cilja. Projekt bi obuhvaao:

1. Obrazovanje i osposobljavanje djece i mladih da primje-njuju uspjene ivotne vjetine.

2. Razvijanje meusobnih odnosa s uiteljima i profesorimana akademskim predavanjima.

3. Ohrabrivanje djece koja sudjeluju u programu da se pri-drue aktivnostima izviaa ili drugim adventistikim pro-gramima za mlade.

Otvoriti vrata

Meutim, prije nego to javno predstavi ovu zamisao, pa-stor Daniel je ohrabrivao mlade u svojoj konferenciji da bu-du ukljueni u to vie razliitih tipova javnih misijskih ak-tivnosti, kao to su, na primjer, seminari za borbu protiv pu-enja ili neke druge zdravstvene inicijative. I kada su koleuvidjele da smo zainteresirani za takvu vrstu misioniranja, ito ne samo da smo zainteresirani ve da posjedujemo odli-na obrazovna pomagala, zatraili su od nas da im pomog-nemo.

To su bila otvorena vrata za koja se dugo molio. Na sa-stanku s ravnateljima kola i profesorima pastor Daniel sluaoje njihove potrebe i brige. Kako je Rumunjska podijeljena uest razliitih pokrajina koje se sve meusobno razlikuju pokulturi, ekonomskom razvoju i drutvu, skupina je eljela os-misliti projekt koji bi se uklapao i zadovoljio potrebe svakepokrajine.

Tako je uz pomo profesora pastor Daniel proveo anketumeu uenicima i saznao da je u velikim gradovima meumladima najvei problem borba protiv ovisnosti, dok je useoskim krajevima najvei problem kako se u drutvu po-naati primjereno, imajui na umu moralne probleme. Drugoto je mladima potrebno jest savjetovanje u vezi s buduomkarijerom, kao i voenje zdravog naina ivota.


Na temelju ovih informacija pastor Daniel mogao je sa-staviti odgovarajui program, koji se temeljio na interesimamladih i specifinim potrebama u tom podruju.

Toplo prihvaen

kolske vlasti i profesori bili su oduevljeni. Programnazvan ivot za 10+ bit e ponuen u sklopu dodatnih iz-vannastavnih aktivnosti, prilikom kojih e se obraivati ra-zliite teme i odravati razni seminari usklaeni prema go-dinama uenika. Neka od podruja koja bi se pokrivala uk-ljuuju problem ovisnosti, prehrane, osobnog razvoja, dru-tvenih odnosa (tema posebno namijenjena tinejderima),osobne financije, utjecaj tehnologije, odgovornost na inter-netskim drutvenim mreama.

Jedini uvjet koji su postavili jest da ne predstavljamovjerske seminare u kolama. Meutim, moemo pozivati mla-de na posebne programe u adventistikim kampovima za mla-de, u kojima imamo molitve, duhovna razmiljanja, kran-ske pjesme i druge zajednike aktivnosti.

Jednotjedni kamp pokazao se vrlo uspjenim za skupinuod 80 do 130 mladih ljudi. Profesori su takoer pozvani dasudjeluju u kampu i zajedno sa sudionicima ine dio timakoji nadgleda aktivnosti mladih.

(Nastavit e se)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Na Karpatima u Rumunjskoj ivi preko 400 razliitih vrstasisavaca, ukljuujui i karpatsku divokozu, jednu vrstuplaninske koze.


u Najvea populacija mrkog medvjeda u Europi ivi u Ru-munjskoj.

u Temivar u Rumunjskoj bio je prvi grad u Europi koji jeimao ulino osvjetljenje, ve 1884. godine.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


24. prosinca 2016.

ivot za 10+ (2)Rumunjska

Izazovi kampa

Pastor Daniel nam iznosi iskustvo ravnateljice jedne kolekoja je dola u kamp zato to je njezina ki sudjelovala uaktivnostima kampa. Ova ravnateljica bila je protiv bilo ka-kvog nametanja duhovnih aktivnosti i imala je posebne kriti-ke upuene adventistima.

Za vrijeme nekoliko prvih dana provedenih u kampu onaje bila protiv bilo kakvih duhovnih aktivnosti, ne doputa-jui nam da se molimo s ostalom djecom ni prije obroka,prisjea se pastor Daniel. Osoblje na kampu bilo je primo-rano svoje duhovne aktivnosti provoditi manje upadljivo, ko-ristei simbole.

Jednoga dana na kampu pastor Daniel je zatraio od dje-ce da usporede svoje roditelje s patronama tinte za pisae.Ki ove ravnateljice ustala je i pruila predivno svjedoan-stvo o svojoj majci.

Dok je govorila, djevojica je spomenula da je nauila odsvoje prijateljice koja je bila adventistica kako da se moli zasvoju majku, svake veeri.

Iznenaena tim rijeima, njezina stroga majka poela jeplakati. Ti se zaista moli za mene? pitala je. Djevojica jesamo potvrdno kimnula glavom.

Srce ove ene bilo je dirnuto. Molitve, duhovna razmilja-nja i druge duhovne aktivnosti ovoj eni vie nisu predstav-ljale problem.

Tijekom sljedeih pet godina ova ravnateljica kole na-stavila je dolaziti u adventistiki kamp i na svim tjednim kol-skim odborima preporuivala je da se adventistima odobri


da organiziraju i dre seminare u svim kolama u njezinojpokrajini. Bog zaista djeluje na prekrasan nain!

Pastor Daniel Chirileanu sada slui kao voa mladih uRumunjskoj uniji. On rukovodi programom zdravog ivotnogstila irom drave.

Rastue partnerstvo

Teofil Brasov je projektni menader u konferenciji koja sezove Muntenia. Trenutno njegova konferencija odrava part-nerstvo s pedeset osnovnih i srednjih kola, u kojima nudiprogram ivot za 10+.

Ovo partnerstvo obuhvaa kole u osam od deset okrugaMuntenijske konferencije. Prole je godine 2.400 uenika izkonferencije pastora Brasova sudjelovalo na seminarima kojesu organizirale adventistike crkve.

Njihov broj stalno raste. Uz izvannastavne aktivnosti ad-ventistikog kampa, Odjel mladih organizira konferenciju zanastavnike jedan vikend neposredno prije poetka kolskegodine.

Za vrijeme konferencije predstavljamo program ivjeti za10+, kae pastor Teofil. Takoer pokrivamo podruja osob-nog razvoja, nudei seminare razliitih tema. U isto vrijemekoristimo ove konferencije da ohrabrimo nastavnike i pro-fesore da se meusobno upoznaju i osnuju jezgru. Na pro-logodinjoj konferenciji koju smo odrali u naem centru zamlade bilo je prisutno preko devedesetero uitelja i profesorakoji nisu adventisti.

Uiniti svijet boljim mjestom

Mi elimo uiniti svijet boljim mjestom i podijeliti vrijed-nosti koje smatramo vanima, nastavlja pastor Teofil. Jednaod naih najveih potreba jest da proirimo broj predavaa/trenera meu kojima su svi volonteri i, naravno, dadobijemo sredstva da ih poduavamo.


Dio novca od dara trinaeste subote bit e upotrijebljenda se proiri izbor materijala koji se koriste u programima.Dio novca bit e upotrijebljen za plaanje uiteljsko-profe-sorske konferencije, koja je za sudionike besplatna. Novace takoer biti upotrijebljen i za pokrivanje trokova organi-zacije ljetnih kampova.

Kao pastor uviam da je ovo smjer u kojemu se misijaubudue treba razvijati. Ja propovijedam i dolazim u dodir sljudima subotom, ali ovo je nain na koji treba praktinoprovoditi nauenu teoriju u praksu tijekom radnoga tjedna.To je nain na koji moemo uiniti neto za nau zajednicuu kojoj ivimo posebno za mlade.

Hvala vam to ete velikoduno priloiti svoje darove tri-naeste subote ovoga tromjeseja i to ete na taj nain pot-pomoi ovaj posebni misijski projekt u Rumunjskoj.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u U Rumunjskoj izrazito prevladava Pravoslavna crkva. Iz-dvajaju se takoer i Rimokatolika, Grkokatolika, razneprotestantske denominacije, idovi, a u jugoistonom dijeludrave i neke muslimanske zajednice.

u Prema povijesnim spisima, u 16. i 17. stoljeu je u Tran-silvanijskom dijelu Rumunjske bilo oko 50.000 onih kojisu svetkovali subotu.

u Danas je u Rumunjskoj aktivno 1.104 adventistikih crka-va, s neto vie od 65.961 vjernika.

u Za dodatna iskustva iz misijskog asopisa Reflektor i In-tereuropske divizije Generalne konferencije Kranske ad-ventistike crkve posjetite internetsku stranicu www.ad-ventistmission.org/dvd.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


31. prosinca 2016.

Programtrinaeste subote

Uvodna pjesma: O, doi Kristu i primi spas, Kranskehimne, broj 113

Dobrodolica: Voditelj subotnje kole

Molitva:

Program: Europski ispiti za mlade i odrasle

Prilaganje darova:

Zavrna pjesma: Isus prima s ljubavlju, Kranske himne,broj 145

Zavrna molitva:

Napomena za voditelje subotnje kole: Pozivamo vas daizaberete omiljenu pjesmu, da uputite molitvu Bogu, da izneseteuvodnu rije dobrodolice i navedeni program. Prikupite misij-ski dar, uputite Bogu molitvu za blagoslove. Podsjetite prisu-tne da ako moda nisu pripremili i priloili svoje darove da-nas, mogu to uiniti i online preko nae sigurne, pouzdaneinternetske stranice: www.adventistmission.org/give. Hvalavam!

* * *


Sudionici: 2 govornika govornik 1 postavlja pitanja,govornik 2 odgovara na pitanja.

Pomagala: Zastave ili slike zastava Austrije, Francuske,Italije i Rumunjske.

[Napomena: sudionici ne moraju znati svoje tekstove na-pamet, ali moraju biti dovoljno upoznati s gradivom.]

* * *

Govornik 1: Tijekom ovog tromjeseja sluali smo iskustvaljudi koji ive u Austriji, Francuskoj, Italiji i Rumunjskoj. Tosu drave u kojima se odigravaju projekti trinaeste suboteovoga tromjeseja.

Govornik 2: Danas emo se za na posebni subot-njokolski program podsjetiti nekih informacija koje smonauili tijekom ovog tromjeseja.

Govornik 1: Pokuajte zapaziti na koliko pitanja ete datiispravan odgovor, ali nemojte se brinuti ako ne znate odgo-vore na sva pitanja. Nikada nije kasno da se naui netonovo!

Govornik 2: Ako smatrate da znate odgovor na pitanje,podignite ruku, a mi emo vas prozvati.

Pitanje 1: U kojoj svjetskoj diviziji nae Crkve se nalazezemlje o kojima smo govorili u ovom tromjeseju?

Odgovor 1: Intereuropska Divizija. U ovoj svjetskoj divi-ziji imamo 2.550 crkava, 548 skupina vjernika i 178.380krtenih vjernika.

Pitanje 2: U kojem gradu i kojoj dravi se adventisti oku-pljaju u prizemlju stambene zgrade?

Odgovor 2: Ragusa, Italija. Nalazi se na otoku Siciliji.Skupina vjernika prerasla je postojei prostor i oajniki im


je potreban mnogo vei. Na dar trinaeste subote pomoi eim da sagrade novu crkvenu zgradu.

Pitanje 3: Istina ili la: Program ivot za 10+ je programkoji pomae djeci u Rumunjskoj da poboljaju svojematematike sposobnosti i vjetine.

Odgovor 3: Pogreno. Program ivot za 10+ je izvanna-stavni program Kranske adventistike crkve koji se nudiuenicima osnovnih i srednjih kola irom Rumunjske. Ovajprogram obrauje teme usklaene s uzrastom uenika, kaoto su zdravlje i prehrana, problem ovisnosti, osobni razvoj idobro ponaanje, drutveni odnosi (problemi specifini za ti-nejderski uzrast), financije, utjecaj tehnologije, odgovornostna drutvenim mreama i druge.

Dio naih darova trinaeste subote osigurat e materijaleza ove seminare i nastavu, kao i novac za obuku uitelja/profesora i sedmodnevni boravak na kampu za uenike.

Pitanje 4: U kojem gradu i dravi su vlasti odobrile samoKranskoj adventistikoj crkvi da djeluje, rukovodei pro-gramom za pomo u hrani ugroenim obiteljima?

Odgovor 4: U Ragusi u Italiji, na otoku Siciliji.

Pitanje 5: Tijekom ovog tromjeseja upoznali smo jednogmladog idova kojega se otac odrekao kada je odluio posta-ti kranin. U kojem gradu i dravi je ova obitelj ivjela?

Odgovor 5: Pariz, Francuska. U ovoj dravi nalazi se treanajvea idovska imigrantska populacija na svijetu, nakonIzraela i Sjedinjenih Amerikih Drava. Dio darova bit e upo-trijebljen da se izgradi idovsko-adventistiki centar prijatelj-stva u Parizu.

Pitanje 6: Izbjeglice s Bliskog istoka utoite nalaze uadventistikoj crkvi u tom gradu, jer se tamo osjeaju prihva-eno i voljeno. Neki su bili krteni. Kako se zove taj grad?


Odgovor 6: Be u Austriji. Ljudi iz raznih zemalja pro-slavljaju Boga u meunarodnoj kranskoj adventistikoj cr-kvi u Beu. Zgrada u kojoj se trenutno sastaju vrlo je stara,s puno vlage. Dio darova trinaeste subote bit e upotrijeb-ljen da se izgradi nova zgrada blie sreditu grada.

Pitanje 7: U kojoj dravi Europe se najprije propovijedaoadventistiki nauk?

Odgovor 7: U Italiji. ovjek po imenu M. B. Czechowski,bivi poljski katoliki sveenik koji je bio krten u Sjedinje-nim Amerikim Dravama 1857. godine, otiao je u Italijukao neslubeni misionar 1864. godine.

Pitanje 8: Istina ili la: Ne postoji adventistika bolnicau Francuskoj.

Odgovor 8: Istina. Ne postoji adventistika bolnica, alipostoji dom za starije osobe koji se zove Vila Rosemary.Dio darova trinaeste subote bit e upotrijebljen da se izgradiidovsko-adventistiki centar prijateljstva u Parizu.

Pitanje 9: U kojoj dravi u Europi ivi najvea populacijamrkih medvjeda?

Odgovor 9: Rumunjska. Uz medvjede, na Karpatima ivioko 400 razliitih sisavaca, ukljuujui i karpatsku divoko-zu, jednu vrstu planinske koze.

Pitanje 10: Koji grad o kojemu smo itali ovoga tro-mjeseja je poznat po svojoj glazbi?

Odgovor 10: Be, u Austriji. Mnogi mladi ljudi dolaze uBe studirati na poznatim glazbenim sveuilitima i drugimkolama. Neki meu njima dolaze u meunarodnu adventis-tiku crkvu.

Pitanje 11: U kojem europskom gradu je beskunik okojemu smo itali nou spavao s dabrovima?

Odgovor 11: U Beu. ovjek se zove Ferdinand. Nakonmnogih godina ivota na ulici, bio je rehabilitiran uz pomo


ADRA-inog centra u Beu. Danas je Ferdinand projektni me-nader u slubi za svoje blinje.

Pitanje 12: Koja drava od etiriju spomenutih drava uovom tromjeseju ima najvei broj adventistikih crkava ivjernika?

Odgovor 12: Francuska. U ovoj dravi imamo 122 crkves 13.712 krtenih vjernika. Postoji nekoliko adventistikihcrkava u Parizu. Jedna meu njima ak je nekada bilakoritena kao podzemna kinodvorana. Trenutno se idovsko-adventistiki centar nalazi u toj bivoj podzemnoj kinodvora-ni. Dio darova bit e upotrijebljen da se izgradi nova zgradaove rastue crkve.

Pitanje 13: U kojoj dravi je 90 uitelja/profesora kojinisu adventisti prisustvovalo vikend-konferenciji, organizira-noj na kampu za mlade Kranske adventistike crkve, gdjesu sudjelovali u projektu usmjerenom na srednjokolce?

Odgovor 13: Rumunjska. Za vrijeme konferencije orga-nizatori su nudili i seminare za osobni razvoj i napredovanje,ohrabrujui sudionike da se meusobno upoznaju i osnujumale skupine za podrku ovog izuzetnog projekta.

Pitanje 14: Jedan mladi je vrsto ustao branei svojuvjeru i dan od odmora, subotu, odbijajui se natjecati nanacionalnoj matematikoj olimpijadi u svojoj dravi, jer je bilazakazana za subotu. Nakon razgovora s ovim mladim ovje-kom, organizatori ove matematike smotre odloili su natje-canje i zakazali novi termin u petak. U kojoj dravi se ovonatjecanje odigralo?

Odgovor 14: U Italiji.

Pitanje 15: Od etiriju glavnih jezika koji se govore udravama o kojima smo itali u proteklom tromjeseju, kojijezik spada u one koji strani uenici i studenti najee od-luuju studirati?


Odgovor 15: Francuski je, nakon engleskog, druginajzastupljeniji jezik na svijetu. Adventistiko sveuilite uCollongesu u Francuskoj nudi satove francuskog jezika ikulture. Adventistika kola u Austriji, Bogenhofen, nudisatove njemakoga jezika, a talijanski fakultet u Firenzi nudisatove za one koji ele nauiti talijanski jezik.

* * *

Govornik 1: Nadamo se da ste uivali u ovom kratkompregledu onoga to smo itali u ovom tromjeseju i modanauili neto novo!

Govornik 2: Darovi koje ete danas priloiti imat e velikutjecaj na ivote ljudi koji ive u spomenutim dravama.

Govornik 1: U Italiji i Austriji vai darovi osigurat e iz-gradnju toliko potrebnih novih, veih crkvenih zgrada. U Fran-cuskoj e vai darovi omoguiti da se izgradi novi idovsko-adventistiki centar, dok e u Rumunjskoj poduprijeti pro-gram pozitivnog djelovanja na ivote tisue djece i mladih udravnim kolama, posredstvom seminara i treninga zdravognaina ivota.

Govornik 2: Hvala vam to ete danas podrati aktivnostii misiju Kranske adventistike crkve svojim velikodunimdarivanjem.

(Prikupljanje darova uz odgovarajuu instrumentalnu gla-zbu.)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Budui projekti trinaeste subote

Sljedeeg tromjeseja upoznat emo Transeuropsku divi-ziju (TED). Posebni projekti ukljuuju:

u Novu crkvu u Dublinu u Irskoj.

u Nove spavaonice u adventistikoj srednjoj koli u Maru-evcu u Hrvatskoj.

u Evaneoski centar za mlade u adventistikoj crkvi u Osluu Norvekoj.

u Televizijski studio Hope Channel u Varavi u Poljskoj.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Izvori podataka

Za vie informacija o raznovrsnom kulturnom naslijeuFrancuske, Italije, Austrije i Rumunjske u Intereuropskoj divi-ziji obratite se svojoj mjesnoj knjinici, putnikoj agenciji iliveleposlanstvu eljene zemlje. Utipkajte naziv zemlje u svojinternetski pretraiva.

Sljedee internetske stranice mogu biti od koristi:Italija: www.italia.it/Rumunjska: http://romaniatourism.comFrancuska: http://about-france.comAustrija: www.lonelyplanet.com/austria

Korisne crkvene internetske stranice:

Intereuropska divizija: www.eud.adventist.orgAustrijska unija Kranske adventistike crkve: www.ad-

ventisten.atFrancusko-belgijska unija konferencija: www.adventiste.orgTalijanska unija crkvenih konferencija: www.avventisti.itRumunjska unija konferencija: www.adventist.ro


Kazalo

Dragi voditelju subotnje kole ............................................. 3

AustrijaIzbjeglica u ljubavi................................................................ 5Sada se osjeam sigurnom ................................................ 9Rukom pisane biljeke ....................................................... 13Mjesto koje mogu nazvati domom ..................................... 17Spavanje s dabrovima ........................................................ 21

ItalijaDio plana ............................................................................ 25Potpuno ukljuen ................................................................ 28amanov sin ....................................................................... 32

FrancuskaPoziv koji se ne moe odbiti (1) ........................................ 35Poziv koji se ne moe odbiti (2) ........................................ 38Poziv koji se ne moe odbiti (3) ........................................ 41

Rumunjskaivot za 10+ (1) ................................................................ 44ivot za 10+ (2) ................................................................ 48

Program trinaeste subote ................................................... 51Izvori podataka ................................................................... 58


www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

www.znaci-vremena.com

Njiva je svijet

Prolazei uz Galilejsko more, ugleda dva brata,imuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacajumreu u more; bijahu ribari. I kae im: Hajdete zamnom, uinit u vas ribarima ljudi! Oni brzo ostavemree i pou za njim. Poavi odande, ugleda drugadva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u laisu sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mree. Pozva injih. Oni brzo ostave lau i oca te pou za njim. (Ma-tej 4,18-22)

VIJESTI IZ SVIJETA -...

Documents

Transcript of VIJESTI IZ SVIJETA -...