1

Uæasna laæo BoguÆeljko ∆oriÊ

2

Ö

www.boljizivot.hr

3

Kakav je Bog i kakav je Njegov karak-

ter? Razmotrimo ovo pitanje s bib-

lijskog glediπta, osvrnuvπi se pritom

na Boæju ulogu Suca. “Jer nam se svima tre-

ba pojaviti pred sudom Kristovim, da sva-

ki primi πto je zasluæio: nagradu ili kaznu,

veÊ prema tome πto je za zemaljskoga æi-

vota Ëinio.” (2. KorinÊanima 5,10)

Iako ne moæemo navoditi sve biblijske

retke o ovoj vaænoj temi, æelimo potaknuti

πto viπe ljudi da sami za sebe prouËavaju

Bibliju i pronau u njoj istinu koja Êe ih

osloboditi od opakih zabluda.

Mnogi imaju jako loπe miπljenje o Bogu

jer vjeruju u laæ da Êe On vjeËno muËiti

greπnike u paklu. To je najuæasnija laæ o Bo-

gu i Njegovom karakteru. Razmotrimo tu

opaku laæ, jer se istina, za razliku od zablu-

de, ne boji provjeravanja.

Kakav bi to bio Bog kad bi ta laæ bila

istinita! Svaka laæ o Boæjem karakteru iskriv-

4

ljava sliku o Bogu i naruπava odnose izmeu

Ëovjeka i Boga. Kriva slika o Bogu ima loπe

posljedice na Ëovjekovo duhovno, duπevno

i tjelesno zdravlje. Duhovno zdravlje pruæa

neπto za Ëim svi tragaju, neπto πto se ne

moæe dobiti bez istinskog poznavanja Bo-

ga, potpunog povjerenja u Boæju rijeË, Bib-

liju, i potpune predaje Bogu.

Sve πto se tiËe naπeg duhovnog zdravlja

trebamo pronaÊi u Bibliji, a o tome ovisi

naπe cjelokupno zdravlje i vjeËni æivot.

Ljudi koji su imali priliku doznati bib-

lijsku istinu, ali se oko toga nisu potrudili,

bit Êe krivi pred Bogom, jednako kao i oni

koji su saznali istinu i odbacili je.

Apostol Petar nas upozorava da treba-

mo biti oprezni u razumijevanju biblijskih

redaka zbog “teπko razumljivih mjesta”: “U

tim poslanicama ima teπko razumljivih mje-

sta, koja neuki i nepostojani ljudi izvrÊu —

kao i ostala Pisma — na svoju vlastitu pro-

past.” (2. Petrova 3,15.16)

Prije nego πto navedemo neka od tak-

vih mjesta, koja se pogreπno tumaËe — Ëime

se omalovaæava Boæja savrπena pravednost

i Ëime se Boga prikazuje nepravednim i os-

5

vetoljubivim muËiteljem, valja upozoriti da

je sliËno i s drugim biblijskim redcima ko-

je mnogi izvrÊu da bi opravdali tradicio-

nalno vjerovanje u postojanje svjesne bes-

mrtne duπe i vjeËno muËenje u paklu.

Biblijsko znaËenje pridjeva vjeËan

Pridjev vjeËan (grËki: oionios) moæe

imati dva razliËita znaËenja: vjeËan po tra-

janju, ili vjeËan po posljedicama, ovisno o

imenici ili rijeËi uz koju stoji. Uz imenicu

Bog i boæanske osobine pridjev vjeËan mo-

æe znaËiti vjeËno trajanje.

Uz ljude i ljudske osobine pridjev vje-

Ëan uglavnom znaËi ograniËeno trajanje, tra-

janje dok osoba æivi.

Jedno od “teπko razumljivih mjesta” u

Bibliji je: “Ovi [nepokajani greπnici] Êe otiÊi

u muku vjeËnu, a pravednici u æivot vjeË-

ni.” (Matej 25,46) Muka je vjeËna po po-

sljedicama, a ne po trajanju. ToËan smisao

je: vjeËna kazna, kazna za vjeËnost, a ne

vjeËno i nikad zavrπeno kaænjavanje.

SliËno je u retku: “Postade [Krist] svima

koji mu se pokoravaju uzrok vjeËnog spa-

6

senja.” (Hebrejima 5,9) Smisao je: vjeËno

spaπen ili spaπen za vjeËnost, a ne vjeËno

spaπavanje i nikad dovrπeno spaπavanje.

Kad god se bilo koji biblijski redak tu-

maËi tako da se potkrepljuje tradicionalno

vjerovanje o besmrtnosti duπe i vjeËno mu-

Ëenje u paklu, budimo svjesni da se na taj

naËin omalovaæava Boæja savrπena praved-

nost i da se Boga prikazuje osvetoljubivim

muËiteljem, a ne pravednim Sucem.

Dakle, uz ljudske osobe i ljudske oso-

bine pridjev vjeËan oznaËava ograniËeno tra-

janje: dok osoba æivi, dok ne umre.

Primjeri “teπko razumljivih mjesta”

Primjer 1. “Moæda je zato bio odijeljen

od tebe na kratko vrijeme da ti bude po-

vraÊen zauvijek, ne viπe kao rob, nego viπe

od roba, kao dragi brat.” (Filemonu 15)

Apostol Pavao piπe robovlasniku File-

monu da ljubazno primi svojeg bivπeg u

meuvremenu odbjeglog roba Onezima, koji

se, nakon πto je postao krπÊaninom, vraÊa

svojem gospodaru “zauvijek” (vjeËno), to

jest dok je æiv, dok ne umre.

7

Primjer 2: “IspaπtajuÊi kaznu — vjeËni

oganj — stoje za primjer Sodoma i Go-

mora...” (Juda 7) “VjeËni oganj” koji se sru-

Ëio na gradove Sodomu i Gomoru bio je

vjeËan po posljedicama, a ne po trajanju.

Kad su ova dva drevna grada bila spaljena,

to jest kad su dobila odgovarajuÊu kaznu,

oganj je prestao. Tamo se danas viπe ne di-

mi.

Primjer 3: “‘Isuse, sjeti me se kada do-

eπ u svoje kraljevstvo!’ On [Isus] mu reËe:

‘Zaista, kaæem ti, danas Êeπ sa mnom biti

u raju!’” (Luka 23,42.43) Jesu li doista Isus

i razbojnik s kriæa toga dana, u petak, bili

u raju? Nisu. Sâm Isus je Mariji iz Magda-

le, treÊi dan nakon svoje smrti, u nedjelju

kad je uskrsnuo, rekao: “‘Nemoj me dulje

dræati, jer joπ nisam uziπao k Ocu, nego idi

k braÊi mojoj i reci im: Uzlazim svome ocu

i vaπemu Ocu…’ Marija iz Magdale ode i javi

uËenicima.” (Ivan 20,17.18)

Znak interpunkcije, zarez, odreuje smi-

sao rijeËi u Luki 23,43: “Kaæem ti, danas

Êeπ sa mnom biti u raju!” Zarez bi trebao

biti iza rijeËi danas, a ne ispred nje. Tada

dobivamo pravi smisao tog teksta: “Kaæem

8

ti danas, bit Êeπ sa mnom u raju!” Isus raz-

bojniku na kriæu kaæe toga dana, u petak,

da Êe jednoga dana, nakon uskrsnuÊa raz-

bojnika, biti s Njim u raju.

Mrtvi su mrtvi do uskrsnuÊa

Za svako “teπko razumljivo mjesto” u Bi-

bliji uvijek postoji pravo i razumsko obja-

πnjenje koje opovrgava tradicionalnu zab-

ludu u svjesnu besmrtnu duπu i vjeËno mu-

Ëenje u paklu.

Kod tumaËenja bilo kojeg takvog mje-

sta u Bibliji budimo uvijek svjesni Ëinjenice

da poruka tog retka nikad ne umanjuje i

ne omalovaæava Boæju savrπenu pravednost

u vezi s bilo Ëim, ukljuËujuÊi i Njegovu pra-

vednost kao Suca, ne poriËuÊi pritom zna-

Ëenje drugih jasnih biblijskih redaka.

Primjerice: “Æivi barem znaju da Êe um-

rijeti, a mrtvi ne znaju niπta.” (Propovjed-

nik 9,5) — jedan je od mnogih jasnih bib-

lijskih redaka koji nam govore da nakon smr-

ti ne postoji svjesna besmrtna duπa. Mrtvi

su mrtvi sve do uskrsnuÊa.

9

Tko je jedini besmrtan?

“Blaæeni i jedini Vrhovnik, Kralj kralje-

va i Gospodar gospodara, koji je jedini bes-

mrtan.” (1. Timoteju 6,15.16) Samo Bog je

besmrtan.

Æivot i smrt su dva kljuËna izraza koji-

ma moæemo ispravno shvatiti Bibliju. Um-

rijeti znaËi prestati æivjeti, a ne vjeËno æivjeti

u ognju.

Dok Bog obeÊava vjeËni æivot samo po-

kajanim greπnicima, pristaπe krivovjerja o

besmrtnosti duπe tvrde kako je vjeËni æi-

vot odreen svima — i pokajanima i nepo-

kajanima; samo jednima u blaæenstvu, a dru-

gima u mukama.

Je li Bog nemilosrdni muËitelj koji Êe

ljude vjeËno kaænjavati u ognju? Nauk da

se nepokajani umrli greπnici muËe u vjeË-

nom plamenu pakla nespojiv je sa svakim

osjeÊajem ljubavi i milosra, pa Ëak i s na-

πim ljudskim osjeÊajem za pravednost! Pa

ipak, taj je nauk proπiren i prisutan u mno-

gim vjerskim zajednicama. Bilo je teologa

koji su tvrdili: “Pogled na paklene muke

zauvijek Êe uveÊavati sreÊu svetih. Kad vi-

10

de druge, koji su iste naravi i roeni u istim

okolnostima, izloæene takvoj patnji, dok oni

uæivaju u takvoj slavi, postat Êe svjesni ko-

liko su sretni.”

Ovo je izopaËeno miπljenje i vjerovanje!

To nije biblijski nauk. HoÊe li spaπeni na

Nebu biti liπeni svih osjeÊaja suÊuti i saæa-

ljenja, pa Ëak i osjeÊaja obiËne ËovjeËno-

sti? HoÊe li oni biti okrutno ravnoduπni i

naslaivati se muËenjem drugih ljudi? Ni-

poπto! To nije nauk Boæje rijeËi, Biblije.

Je li Bog muËitelj koji Êe ljude vjeËno

kaænjavati u ognju? ©to bi Bog imao od gle-

danja beskrajnih muka i sluπanja uzdisaja,

krikova i kletvi patnika koje zauvijek dræi

u paklenom ognju? Mogu li takvi uæasni

zvukovi biti glazba za uπi BeskonaËne Lju-

bavi?

Tvrdi se kako zadavanje beskrajnih pat-

nji zlima treba pokazati Boæju mrænju pre-

ma grijehu i zlu pogubnom za mir i red u

svemiru. Straπnog li svetogra! Kao da je

Boæja mrænja prema grijehu razlogom da

grijeh bude ovjekovjeËen! Prema nauku ta-

kvih teologa, trajno muËenje bez nade u mi-

losre sluuje ove bijedne ærtve, pa kad svoj

11

gnjev iskazuju kletvama i hulama, one za-

uvijek umnoæavaju teret svoje krivnje.

Ali Boæja slava se ne uveÊava stalnim

umnoæavanjem grijeha kroz beskonaËne

vjekove!

Ljudski um ne moæe procijeniti zlo pro-

uzroËeno krivovjerjem o vjeËnim mukama

u paklu. Biblijska religija, puna ljubavi i

dobrote i bogata milosrem, zamraËena je

praznovjerjem i zaodjenuta strahom. Kad

razmislimo kakvim je laænim bojama Soto-

na oslikao Boæji karakter, trebamo li se Ëu-

diti πto se ljudi boje i uæasavaju svojeg mi-

losrdnog Stvoritelja, i Ëak Ga mrze?

Grozni pojmovi o Bogu, raπireni nau-

Ëavanjem s propovjedaonica, poput nauka

o vjeËnom muËenju u ognju pakla, stvorili

su milijune nevjernika i sumnjiËavaca.

“Vino bluda babilonskoga”

Nauk o vjeËnim mukama je laæan, naj-

okrutniji i najopakiji nauk. To je “vino bluda

Babilona, kojim opija sve narode” (vidi Ot-

krivenje 14,8). RijeË Babilon ima simboli-

Ëko znaËenje, a znaËi zbrku i pogreπan su-

12

stav vjerovanja o Bogu i Njegovom karak-

teru. RijeËi “veliki Babilon” i “vinom svo-

ga bluda napoji sve narode” znaËe da je taj

vjerski sustav doista velik te da je pogreπ-

nim nauËavanjem o Bogu i Njegovom ka-

rakteru negativno utjecao na vjerovanje ve-

Êine ljudi na Zemlji — na “sve narode”.

Krivovjerje o nekaænjavanjugreπnika

S druge strane, nameÊe se i ovo pitanje:

HoÊe li Bog nepokajane greπnike ostaviti ne-

kaænjene?

Mnogi koji odbacuju nauk o vjeËnim

mukama padaju u drugu krajnost. Uviaju-

Êi da Biblija predstavlja Boga kao BiÊe lju-

bavi i suÊuti, ne mogu vjerovati da bi On

svoja stvorenja mogao izruËiti plamenu vje-

Ëno goruÊeg pakla. BuduÊi da vjeruju u pri-

rodnu besmrtnost duπe, ne vide drugu mo-

guÊnost osim zakljuËka da Êe Ëitavo Ëovje-

Ëanstvo u konaËnici biti spaπeno. Takvi sma-

traju da su biblijska upozorenja smiπljena

samo zato da natjeraju ljude na posluπnost,

a ne da se doslovno ispune. Prema tome,

13

greπnik moæe æivjeti sebiËnim æivotom, ne

obaziruÊi se na Boæje zahtjeve, a ipak oËe-

kivati da Êe na kraju biti Bogu po volji. Ta-

kav nauk zloupotrebljava Boæju milost, za-

nemaruje Boæju pravednost, ugaa greπni-

kovom srcu i ohrabruje zle ljude u njiho-

voj neposluπnosti Bogu.

Bog je u svojoj RijeËi jasno otkrio da

Êe nepokajani prekrπitelji Njegovog Zakona

dobiti odmjerenu pravednu kaznu. Oni koji

se tjeπe da je Bog i previπe milosrdan da

bi izvrπio pravdu nad nepokajanim greπni-

cima, trebaju samo pogledati na golgotski

kriæ. Smrt bezgreπnog Boæjeg Sina svjedo-

Ëi da je plaÊa za grijeh smrt i da svako kr-

πenje Boæjeg zakona mora biti kaænjeno.

Bezgreπni Krist ponio je Ëovjekove gri-

jehe na Golgotu. Podnio je naπu krivnju za

prijestup i umro umjesto nas. Ta je ærtva

prinesena da bi pokajani greπnici mogli biti

otkupljeni. Nije bilo drugog naËina da se

Ëovjek oslobodi kazne za grijeh. Svaki Ëovjek

koji ne æeli primiti Kristovu pravednost, koju

mu Bog nudi tako skupo plaÊenim pomi-

renjem, mora osobno ponijeti krivnju i ka-

znu za prekrπaj.

14

Uæasna laæ o Bogu kao Sucu

Tko je naπ Sudac? “Otac ne sudi niko-

mu, veÊ je sav sud dao Sinu, da svi poπtuju

Sina kao πto poπtuju Oca. Tko ne poπtuje

Sina, ne poπtuje ni Oca koji ga posla.” (Ivan

5,22.23)

“Jer nam se svima treba pojaviti pred

sudom Kristovim, da svaki primi πto je

zasluæio: nagradu ili kaznu, veÊ prema to-

me πto je za zemaljskoga æivota Ëinio.” (2.

KorinÊanima 5,10)

Naπ Sudac je Isus Krist. On je svojim

rijeËima i djelima pokazao da je pravedan

i milostiv. Kad je bio u mukama na kriæu,

molio se za svoje neprijatelje: “OËe, opro-

sti im, jer ne znaju πto Ëine.” (Luka 23,34)

Kad uvidimo ljepotu Isusovog karaktera,

nitko od nas ne treba imati loπe miπljenje

o Njemu kao Sucu i vjerovati da Êe On neke

ljude osuditi na vjeËno muËenje u vatri pa-

kla.

Kad je utjelovljeni Bog, Isus Krist, bio

na Zemlji, mnogi Æidovi koji su bili os-

vjedoËeni u istinu o Isusu, odbacili su isti-

nu o Njemu zato πto su bili obmanuti od

15

svojih sveÊenika i poglavara. VeÊina ondaπ-

njih sveÊenika i vjerouËitelja je o Isusu imala

loπe miπljenje, iako su tvrdili da vole Boga

i da poznaju istinu. OslanjajuÊi se na svo-

ju tradiciju ili predaju, odbacili su Mesiju,

Spasitelja ËovjeËanstva.

SliËno je, naæalost, i danas. VeÊina dana-

πnjih sveÊenika, propovjednika i vjerouËi-

telja, iako tvrde da poznaju istinu i da vole

Isusa, ima o Isusu loπe miπljenje — jer vje-

ruju da Êe On vjeËno muËiti u vatri nepo-

kajane greπnike. Oni tako Boga prikazuju

kao okrutnog suca i kao najuæasnije biÊe

u cijelom svemiru.

Mnogi danaπnji vjernici koji su osvje-

doËeni u istinu o Isusu, odbacuju tu istinu

zato πto su obmanuti tumaËenjima veÊine

svojih sveÊenika, propovjednika i vjerou-

Ëitelja. Obmanuti vjernici se nikad neÊe usu-

diti prihvatiti istinu o Isusu kao pravednom

i milostivom Sucu, ako i dalje budu traæili

savjet od svojih sveÊenika i vjerouËitelja koji

zapravo imaju neispravno miπljenje, ili ako

budu Ëekali da takvi sveÊenici i vjerouËite-

lji priznaju istinu o Isusu da On neÊe nepo-

kajane ljude vjeËno muËiti u paklu.

16

»istiliπte — laæna nada za greπnike

NauËavanjem o Ëistiliπtu takoer se baca

ljaga na Kristov karakter. Taj nauk ima svoje

korijenje u grËkoj mitologiji. Naæalost, taj

je nauk preuzet u krπÊanstvo i tako je ba-

Ëena ljaga na Boga. Umjesto biblijske istine

da Ëovjek izgrauje svoj odnos s Bogom dok

je æiv, a kad umre sve izmeu Boga i Ëovjeka

je zauvijek rijeπeno, uvedena je opasna za-

bluda o Ëistiliπtu, po kojoj Ëovjek nakon svo-

je smrti joπ moæe mijenjati svoje stanje pred

Bogom. Na taj naËin mnogi imaju laænu na-

du da Êe nakon smrti imati “joπ jednu pri-

liku” za spasenje.

U Ëistiliπtu bi, navodno, neki ljudi tre-

bali biti muËeni jedno vrijeme, dok se Bog

ne umilostivi zbog molitava vjernika ili nji-

hovih roaka, ili plaÊanjem misa za pokoj-

nike, a zatim bi otiπli u raj.

Duπama koje se navodno nalaze u Ëisti-

liπtu, pomaæu molitve vjernika, ili mise, ili

oltarske ærtve sveÊenika, koje su navodno

posebno prihvatljive Bogu. Na taj naËin se

Boga prikazuje kao osvetoljubivo biÊe koje

vjernici i sveÊenici trebaju umilostiviti svo-

17

jim molitvama i ærtvama. Tako se moæe Ëi-

niti da su ljudi milostiviji i plemenitiji od

samoga Boga.

Nema druge prilike

Biblija jasno nauËava da je svatko tko

umre u grijehu izgubljen za vjeËnost, i da

Êe od Boga dobiti pravedno odmjerenu ka-

znu i izgorjeti u ognjenom jezeru (vidi Ot-

krivenje 21,8). Kad netko dospije u ognje-

no jezero, za njega viπe nema moguÊnosti

za spasenje i svemu je kraj. Mnogi koji vje-

ruju u Ëistiliπte, iz kojeg se mogu spasiti

plaÊenim misama, novcem i molitvama ro-

aka, neÊe se potruditi iskoristiti ovaj æi-

vot i pomiriti se s Bogom. A to im je jedina

prilika za spasenje.

U Bibliji ne nalazimo nijedan nagovje-

πtaj da postoji neπto takvo kao πto je Ëisti-

liπte! Biblija ne govori da Êe Bog tako okru-

tno postupati s greπnicima, kao πto uËi laæni

nauk o Ëistiliπtu ili vjeËnom muËenju u og-

nju.

Boæje ozbiljno upozorenje svim ljudima

neposredno pred Kristov drugi dolazak, prije

18

nego πto Êe On doÊi kao Spasitelj i Veliki

Sudac, jest da trebaju iziÊi iz bilo kakvog

sustava vjerovanja i iz bilo koje Crkve koja

ima neispravan nauk o Kristu, koja ne cijeni

i ne prihvaÊa istinu o plemenitosti Kristo-

vog karaktera, o Njegovom Boæanstvu i Nje-

govoj boæanskoj pravednosti i milosti kako

je opisana u Bibliji.

Bog preko Biblije daje svim ljudima

posljednje i najozbiljnije upozorenje: “Iziite

iz nje, moj narode, da ne postanete sudio-

nicima njezinih grijeha i da ne dijelite nje-

zinih zala!” (Otkrivenje 18,4)

Neki Êe posluπati Boga i iziÊi iz laænog

vjerskog sustava. Takvi Êe prihvatiti istinu

o Kristu kao pravednom i milostivom Su-

cu; istinu da On nepokajane ljude neÊe vje-

Ëno muËiti u vatri.

Ali iziÊi iz jedne vjerske zajednice i uÊi

u drugu nije lako. To je teπka kuπnja za sva-

kog vjernika. Pa ipak, svatko treba proÊi taj

ispit da bi se iskuπala njegova vjera. To nije

niπta neobiËno, jer Bog je uvijek temeljito

prokuπavao svakog vjernika. Sjetimo se Jo-

ba, Abrahama, prorokâ, apostolâ i drugih

ljudi Ëiji su æivoti opisani u Bibliji. Svi su

19

bili prokuπani da se vidi hoÊe li viπe po-

πtovati istinu koju je o sebi rekao Isus Krist,

ili pogreπni nauk omiljenih vjerskih voa.

Da bismo znali koja je Crkva prava i koja

u svojem nauku ima sve dosad otkrivene

biblijske istine, i istinu o Bogu kao dobrom

Sucu, moramo sami prouËavati Bibliju s mo-

litvom i iskrenom Ëeænjom da saznamo Ëi-

stu biblijsku istinu.

Sveti Duh Êe nas voditi u razumijeva-

nju Biblije i jasno Êemo uvidjeti koja krπÊan-

ska Crkva nauËava istinu.

Poruka Isusa Krista

Danaπnji vjerski uglednici pozivaju na

jedinstvo svih vjernika, bez obzira vjeruju

li u istinu ili laæ o Bogu i Boæjem karakteru.

Ali Krist kaæe: “Mislite li da sam doπao

donijeti na zemlju mir? Ne, kaæem vam, ne-

go razdor. Od sada Êe, uistinu, u jednoj kuÊi

od pet Ëlanova biti zavaeni: trojica s dvo-

jicom, dvojica s trojicom; zavadit Êe se otac

sa sinom, a sin s ocem, majka s kÊeri, a

kÊi s majkom; svekrva sa snahom, a snaha

sa svekrvom.” (Luka 12,51-53)

20

Isus razdvaja istinu od zablude, a svi koji

vole istinu koju je Isus prikazao svojim rije-

Ëima i djelima odvajaju se od zabluda koje

zastupa bilo tko, pa makar to bili i njihovi

najbliæi u obitelji ili njihova Crkva.

“Ja sam put, istina i æivot — reËe mu

Isus. — Nitko ne dolazi k Ocu osim po me-

ni.” (Ivan 14,6) Isus takoer kaæe: “Uite

na uska vrata, jer πiroka vrata i prostran

put vode u propast, i mnogo ih je koji idu

njim. Kako su uska vrata i tijesan put koji

vodi u æivot, i malo ih je koji ga nalaze!”

(Matej 7,13.14)

Apostol Pavao upozorava: “Ne budite s

nevjernicima pod jednim te istim jarmom;

πto ima pravednost s bezakonjem? ©to li je

zajedniËko svjetlu i tmini? … Zato iziite iz-

meu njih i odvojite se — veli Gospodin!

Ne dotiËite se niËega neËista, i ja Êu vas

primiti! Ja Êu vam biti Otac, a vi Êete mi

biti sinovi i kÊeri, veli Gospodin Svemogu-

Êi.” (2. KorinÊanima 6,14-18)

Ako priznamo svoje zablude o Bogu i

Boæjem karakteru i pokajemo se, Bog Êe

nam oprostiti πto smo o Njemu loπe mislili

i vjerovali. Apostol Ivan poziva: “Ako pri-

21

znajemo svoje grijehe, vjeran je on i pra-

vedan: oprostit Êe nam grijehe i oËistiti nas

od svake nepravednosti.” (1. Ivanova 1,9)

I pretpotopni ljudi su o Boæjem karak-

teru imali loπe miπljenje i vjerovanje, i

veÊina njih se nije htjela pokajati. Pred drugi

Isusov dolazak bit Êe sliËno stanje: “U vri-

jeme kada doe Sin »ovjeËji bit Êe kao πto

je bilo u Noino doba, kad se jelo i pilo,

æenilo i udavalo sve do dana kada Noa ue

u lau. I doe potop te ih sve uniπti.” (Luka

17,26.27)

Opasnost hule na Svetog Duha

Ako ne æelimo odbaciti laæi o Boæjem

karakteru, u opasnosti smo poËiniti hulu na

Svetog Duha. To je uporno odbacivanje is-

tine kakvu nalazimo u Bibliji, unatoË osvje-

doËenju Ëovjekove savjesti dokazima i Sve-

tim Duhom.

Isus je upozorio: “Zato Êe se, kaæem

vam, svaki grijeh i hula oprostiti ljudima,

ali hula protiv Duha Svetoga neÊe se op-

rostiti nikada. Ako tko rekne πto protiv Sina

»ovjeËjega, moæe mu se oprostiti, ali tko

22

rekne πto protiv Duha Svetoga, ne moæe mu

se oprostiti ni na ovom svijetu ni na dru-

gome.” (Matej 12,31.32)

VeÊina ljudi vjeruje da je Ëovjekova duπa

besmrtna, kao i da Êe Bog vjeËno muËiti

nepokajane greπnike u ognju. Takvi misle

da ih u tome vodi Sveti Duh, iako su u ve-

likoj zabludi.

Samo manjina vjeruje da Bog preko Bi-

blije objavljuje kako nepokajani greπnici

neÊe biti vjeËno muËeni u paklu, nego Êe

im milostivi i pravedni Bog odrediti odre-

enu pravednu kaznu i odlazak u neposto-

janje.

Bog je pravedan i pun ljubavi. Razum-

no je slijediti Njegovu jasnu objavu spase-

nja iznesenu u Bibliji.

Dr. Æeljko ∆oriÊ

23

U ovom kratkom πtivu nije bilo mo-

guÊe navesti mnoπtvo biblijskih redaka

o ovoj vaænoj temi. Namjera je bila po-

taknuti Ëitatelje na daljnje istraæivanje

i razmatranje istine o Boæjem karakte-

ru i Njegovom postupanju s nama lju-

dima, a odbacivanje laæi.

Stoga vam preporuËujemo da sami

dalje istraæujete Bibliju i knjige koje su

utemeljene na njoj.

Svoje komentare, pitanja, slaganje ili

argumentirano neslaganje s piscem mo-

æete izraziti na mail: opravdanje.vjerom@

gmail.com

24

Nakladnik: Bolji æivot, Split

www.boljizivot.hr

Urednik: Dr. Ivan –idara

Lektor: Darko FilËiÊ

Korektorica: Ljiljana –idara

Tisak: Studio Moderna, Zagreb, 2017.