The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

Click here to load reader

  • date post

    11-Mar-2016
  • Category

    Documents

  • view

    221
  • download

    1

Embed Size (px)

description

This guide examines the legal and regulatory framework governing the self-financing activities of civil society organizations (CSOs) in Croatia and provides an assessment of the relevant laws and their practical effects in order to identify areas where the law might be improved.

Transcript of The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

  • 1Izraz "organizacija civilnog drutva" (OCD)1

    obuhvaa irok raspon neprofitnih, nevladinihorganizacija te udruga i grupa iz lokalne zajed-nice izvan vladinog i poslovnog sektora.S obzirom na ogranienu filantropsku i vladinupotporu, mnogi OCD-i pokreu projekte samo-financiranja da bi prikupili sredstva za svojumisiju i programe.

    NESsT je izabrao nekoliko stotina organizacijacivilnog drutva iz Latinske Amerike i srednjeEurope koje se bave takvim aktivnostima i anal-izirao uinak tih strategija na rad i odrivostorganizacija. Pokazalo se da je jedan od naj-vanijih imbenika potreba za jasnim i povoljnimzakonskim i regulacijskim okvirom koji potiedonoenje strategije samofinanciranja u organi-zacijama civilnog drutva. Taj okvir definiramogu li se organizacije civilnog drutva bavitiaktivnostima samofinanciranja te utjee na okol-nosti u kojima e se te aktivnosti odvijati kao ina stupanj do kojeg e organizacije to initi.Osim toga, porezni propisi, razina birokracije ijasnoa primjenjivih zakonskih odredbi imajuizravan utjecaj na primjenu aktivnosti samo-financiranja. Organizacije civilnog drutva estonisu svjesne tih odredbi. Mnogi vjeruju da imnije doputeno baviti se takvim aktivnostima,dok drugi smatraju da e time natetiti svomjavnom imidu ili odnosima s donatorima. ak i kad su organizacije svjesne odgovarajuih

    Uvod: Svrha i metodologija

    Poglavlje 1Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    1

    Te organizacije se esto nazivaju neprofitne organizacije, nevladine organizacije, humanitarne organizacije ili volonterske organizacije.Izraz "organizacije civilnog drutva" podrazumijeva sve te skupine organizacija.

    zakona, esto ne shvaaju koje poreze morajuplaati, koje obrasce priloiti ili koje procedureslijediti. U Hrvatskoj su aktivnosti samofinaci-ranja u organizacijama civilnog drutva i daljerijetka praksa, djelomino zbog nedostatkakapaciteta i poduzetnikog duha u organizacija-ma, a djelomino i zbog nedostatka jasne inter-pretacije zakonskog okvira, koji u naeludoputa organizacijama komercijalne aktivnosti.

    Hrvatski zakoni odnose se na razliite vrste orga-nizacija civilnog drutva koje se bave aktivnosti-ma od opeg ili zajednikog interesa, ukljuujuiudruge, institucije, zaklade, fondove i neprofitnekomercijalne tvrtke. Ovaj vodi pokuat e raz-jasniti zakonski okvir s kojim se susreu hrvatskeudruge, nevladine organizacije koje ine veinuhrvatskog civilnog drutva, i procijeniti koliko jetaj okvir povoljan za organizacije koje ele primi-jeniti strategije samofinanciranja.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 1

  • 2Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 1

    usluga koje prodaju organizacije civilnogdrutva, potroai istodobno promiu misiju tihudruga i pridonose ravnopravnijem i odrivijemsvijetu.

    Postoji nekoliko vrsta aktivnosti samofinanciranja:

    lanarina: ostvarivanje prihoda kroz lanarinuza lanove ili korisnike organizacije, a koja se nesmatra naknadom za neki proizvod, uslugu ilidrugu korist koju organizacija prua svojemlanstvu. Naknade za usluge: ostvarivanje prihoda odneke postojee vjetine ili strunog znanja orga-nizacije pruanjem usluga klijentima u javnom iliprivatnom sektoru (npr. organizacija pruakonzultantske usluge poslovnim tvrtkama ililokalnoj upravi). Prodaja proizvoda: prodaja proizvoda nasta-lih u okviru projekata organizacije (npr. knjige ilidruge publikacije); prodaja poklonjenih proizvo-da po skupljoj cijeni; proizvodnja i prodaja novihproizvoda (npr. majica, alica). Koritenje nepokretne i pokretne imovine:iznajmljivanje nekretnina organizacije, prostora iobjekata, opreme itd. kad se ne koriste zaaktivnosti vezane za misiju. Koritenje nematerijalne imovine:npr. ostvarivanje prihoda od patenata ili drugihoblika intelektualnog vlasnitva udruge iliodobravanjem prodaje proizvoda simenom/ugledom udruge. Ulagake kamate: pasivna ulaganja kao tosu oroenja i zajedniki fondovi ili druge sloenijefinancijske transakcije (npr. burzovne transakcije).

    Organizacije civilnog drutva uputaju se uaktivnosti samofinanciranja prvenstveno da biosnaile svoje financijske resurse i promicalesvoju drutvenu misiju ili oboje. S jedne strane,organizacija civilnog drutva moe biti zaintere-sirana iskljuivo za ostvarivanje zarade za finan-ciranje programa osnovne misije. U tim sluajevi-ma organizaciju ne zanima promicanje drutvenemisije neposredno kroz samofinanciranje, negoposredno kroz primjenu prihoda od aktivnosti zaunapreenje svoje drutvene misije.

    1.1. to je samofinanciranje i zato je vano?

    Organizacije civilnog drutva koriste strategijesamofinanciranja kako bi ostvarile prihode zafinanciranje svoje misije. Samofinanciranje jereakcija na trenutanu paradigmu financiranja,prema kojoj se organizacije natjeu za ograniendio postojeih vladinih i filantropskih resursa iznacionalnih i meunarodnih izvora. Zato mnogeorganizacije snano ovise o kratkoronom finan-ciranju temeljenom na projektima i ne moguusmjeriti pozornost na vlastiti dugoroan,strateki razvoj. Kroz samofinanciranje, organi-zacije civilnog drutva mogu poveati svojudugoronu odrivost i neovisnost stvaranjemvlastitih resursa kao nadopune potpori javnih iprivatnih donatora. Potreba za samofinanciran-jem ne dovodi nuno do komercijalizacije orga-nizacija civilnog drutva. Samofinanciranje moepruiti organizacijama civilnog drutva viu raz-inu neovisnosti i odrivosti bez ugroavanja nji-hovih ciljeva i vrijednosti.

    Prihodima od samofinanciranja mogu se finan-cirati aktivnosti za koje je esto teko namaknutisredstva kroz tradicionalne izvore financiranja(npr. osnovni trokovi poslovanja, novi programi,zagovarake aktivnosti). NESsT ne smatra da biorganizacije civilnog drutva trebale zamijenititradicionalne izvore financiranja samofinan-ciranjem, nego vjeruje da samofinanciranjemoe biti mona nadopuna vladinoj i filantropskoj potpori.

    Kroz samofinanciranje, mnoge organizacijecivilnog drutva financijski jaaju i institucionalnose osnauju poveavajui sposobnost da ostvarenove prihode i odrede smjer svojeg rada uzmanja ogranienja koja zahtijevaju donatori.

    Nadalje, kad se provode na drutveno i ekolokiodgovoran nain, poduzetnike aktivnosti orga-nizacija civilnog drutva mogu pridonijetistvaranju "alternativne ekonomije" kojauinkovitije zadovoljava potrebe lokalnih zajedni-ca, malih proizvoaa i osoba sa skromnimprihodima. Kupovanjem proizvoda i koritenjem

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 2

  • 3Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

    civilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 1

    Primjer je organizacija za zdravstveno obrazo-vanje koja pokrene tiskaru i koristi prihode zafinanciranje svojih istraivakih projekata. Takva bi se aktivnost smatrala nepovezanom snjezinom misijom.

    S druge strane, organizacija civilnog drutvamoe prvenstveno koristiti strategiju samofinan-ciranja za unapreenje svoje drutvene misije.Na primjer, organizacija ija je drutvena misijapruanje mogunosti obrazovanja i pomoi uzapoljavanju na stolarskim poslovima zaizlijeene ovisnike moe poeti prodavatinamjetaj koji polaznici proizvode da bi pokrilatrokove materijala i plaa uitelja.Ta bi se aktivnosti smatrala povezanom s njezinom misijom.

    Meutim, ovi primjeri nisu meusobno iskljuivi,kao ni financijski i drutveni ciljevi koji motivirajuorganizacije civilnog drutva da zaponuaktivnosti samofinanciranja. Organizacije civilnogdrutva esto ele istodobno ostvariti i finan-cijske i drutvene ciljeve kroz aktivnosti samofi-nanciranja. Udruga za poboljanje zdravlja moebiti u boljem poloaju za promicanje rezultatasvojih istraivanja kroz tiskanje svojih materijala,a organizacija za profesionalno usavravanjemoe biti sposobna iskoristiti vikove iz prodajenamjetaja za financiranje drugih programa iliosnovnih operativnih trokova. U svakom odovih sluajeva, ciljevi aktivnosti samofinanciranjai odnos tih aktivnosti prema glavnoj misiji orga-nizacije snano utjeu na uspjeh aktivnosti imogu imati vanu ulogu u odreivanju zakon-skog pristupa tim aktivnostima, kao to emo ipokazati u ovom vodiu.

    1.2. Svrha i sadraj vodia

    Pokuavajui razgranati svoje izvore financiranja,mnoge hrvatske udruge pokrenule su strategijesamofinanciranja. Meutim, uglavnom su tomepristupale s nedovoljno strunosti, sredstava ilidrugih oblika potpore. Istraivanje NESsT-a osamofinanciranju meu organizacijama civilnog

    drutva u Hrvatskoj pokazuje da mnoge od njihimaju ograniene unutarnje kapacitete (vjetineosoblja, vrijeme, dovoljna financijska sredstva,poslovni planovi) ili vanjsku podrku (financijskasredstva, konzultantska potpora, povoljanzakonski okvir) za aktivnosti samofinanciranja.

    Kad takve organizacije ipak pokuaju pokrenutiaktivnosti samofinanciranja, moraju se suoiti srazliitim zakonskim, financijskim, upravljakim iorganizacijskim pitanjima za koja nemaju dostupnu pomo. Ako organizacije civilnogdrutva odlue pokrenuti te aktivnosti, vano jeda to uine s odgovarajuom tehnikompomoi, financijskom potporom i u povoljnomvanjskom okruju.

    Pritisci i zahtjevi s kojima se tada organizacijesuoavaju naglaavaju potrebu za razumije-vanjem zakonskog okvira samofinanciranja uHrvatskoj. Zato ovaj vodi ima dvije svrhe:

    1. Analizirati kljune zakone, propise i procedureza samofinanciranje organizacija civilnog drutvau Hrvatskoj.

    U treem poglavlju objasnit emo to hrvatskizakon propisuje u vezi samofinanciranja organi-zacija civilnog drutva i prikazati administrativnei porezne propise koji se primjenjuju na teaktivnosti. Takoer emo opisati procedure iobrasce koji se moraju ispuniti i naknade kojetreba platiti za pokretanje takvih aktivnosti.Ponudit emo opi prikaz relevantnih zakona ipropisa kako bi hrvatske organizacije civilnogdrutva shvatile svoj zakonski poloaj i to mora-ju uiniti ako ele provoditi aktivnosti samofi-nanciranja.

    2. Procijeniti relevantne zakone koji odreujusamofinanciranje udruga u Hrvatskoj i njihovepraktine uinke te odrediti podruja u kojima bise zakon mogao poboljati. Ovaj vodi otkrivaprednosti i slabosti hrvatskih zakona, bez obzirada li pomau ili onemoguavaju samofinan-ciranje i potiu li razvoj sektora u cjelini.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 3

  • 4Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 1

    Godine 2005. takvo je istraivanje provedeno uHrvatskoj uz pomo metodologije koju je razvioNESsT kako bi procijenio zakonsko okruje zaaktivnost samofinanciranja organizacija civilnogdrutva u odreenoj zemlji. Razmatrana susljedea etiri podruja:

    1. to propisuje zakon.Kako se zakon trenutno odnosi prema aktivnos-tima samofinanciranja organizacija civilnogdrutva (ukljuujui vaee zakone i zakonskeodredbe, povijest zakona, revizije zakona, regu-lacijski pristup, porezne stope, zahtjeve zaizvjetavanjem, druge zakone i propise, pravnesluajeve i organizacije ili odvjetnike koji pruajuusluge ili pomo)?

    2. Kako se zakon tumai. Razumiju li organizacije civilnog drutva propiseo aktivnostima samofinanciranja?

    3. Uinci zakona.Kako vaei propisi utjeu na aktivnosti samofi-nanciranja organizacija civilnog drutva?

    4. Preporuke za zakon.Koje su najvanije preporuke za rjeavanje trenu-tanih regulacijskih problema?

    NESsT je za primarno i sekundarno istraivanje usklopu ovog vodia angairao konzultanta zacivilno drutvo u Hrvatskoj. Istraivanje je obu-hvatilo detaljne intervjue s petnaest hrvatskihudruga koje se bave komercijalnim aktivnostima,analizu vanih zakona i pregled relevantne litera-ture. Vodi su zatim uredili pravnici koji se baveneprofitnim pravom i imaju struno znanjehrvatskih zakonskih propisa o organizacijamacivilnog drutva.

    Zakoni se analiziraju unutar tipologije poreznepolitike koja olakava njihovo razumijevanje iprocjenu.

    Ovu tipologiju razvio je Meunarodni centar zaneprofitno pravo2 kako bi istraio zakone koji seodnose na gospodarske odnosno komercijalneaktivnosti organizacija civilnog drutva u zemlja-ma srednje i istone Europe, a do danas jepostala iroko prihvaenom za razumijevanje iprocjenu porezne politike na tom zakonskompodruju. Prikazat emo je u drugom poglavlju.Hrvatski zakoni analiziraju se u kontekstu tetipologije u treem poglavlju, dok se pet mjerilatipologije koriste kao temelj za procjene i preporuke u etvrtom poglavlju.

    1.3. Pozadina i metodologija

    Ovaj vodi dio je NESsT-ovih napora da potaknesamofinanciranje meu organizacijama civilnogdrutva u Hrvatskoj. Godine 1997. NESsT jezapoeo provoditi primijenjeno istraivanje osamofinanciranju organizacija civilnog drutva usrednjoj Europi kako bi otkrio najee probleme i potrebe u regiji.

    Ciljevi primijenjenog istraivanja bili su: Procijeniti trenutanu praksu koritenjaaktivnosti samofinanciranja meu udrugama usrednjoj Europi. NESsT je proveo analizesluajeva koje su opisivale uspjehe i prepreke uaktivnostima samofinanciranja organizacijacivilnog drutva u etiri zemlje srednje Europe:Maarskoj, Slovakoj, ekoj i Sloveniji. Istraiti vaee zakonsko okruje za samofi-nanciranje organizacija civilnog drutva u regiji ucjelini, ukljuujui regulacijski i porezni okvir nalokalnoj i nacionalnoj razini vezan za aktivnostisamofinanciranja udruga. Predstaviti rezultate istraivanja izdavanjemanaliza sluajeva i zakonskih vodia i orga-niziranjem lokalnih radionica za dionike iz svihsektora u pokuaju da se razviju strategije zapomo organizacijama civilnog drutva ukoritenju samofinanciranja.

    2Meunarodni centar za neprofitno pravo (International Center for Not-for-Profit Law - ICNL) je meunarodna organizacija ija je misijaolakati i poduprijeti razvoj civilnog drutva i slobode udruivanja na globalnoj razini. U suradnji s drugim meunarodnim, nacionalnim ilokalnim organizacijama, Centar prua tehniku pomo za stvaranje i poboljanje zakona i propisa koji omoguuju, potiu i regulirajuneprofitni, nevladin sektor u zemljama diljem svijeta. ICNL odrava dokumentacijski centar za zakone, propise, samoregulacijske materi-jale i druge relevantne dokumente, prua edukaciju i treninge te provodi istraivanja vana za jaanje i poboljanje zakona vezanih zaneprofitni sektor. Vie informacija o ICNL-u potraite na www.icnl.org.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 4

  • 5U ovom poglavlju prikazat emo tipologiju zaanalizu zakonskih pravila koja odreujuaktivnosti samofinanciranja organizacija civilnogdrutva. Tipologiju je razvio Meunarodni centarza neprofitno pravo (International Center forNot-for-Profit Law (ICNL).3

    NESsT ga je proirio i prilagodio da bi gauspjenije primijenio na svoje istraivanje. Usljedeem dijelu predstavit emo etiri kljunapodruja za razumijevanje zakonske strukture zasamofinanciranje organizacija civilnog drutvaprije procjene specifinih obiljeja Hrvatske: 1)zakonska obiljeja organizacija civilnog drutva,2) pravna definicija samofinanciranja, 3) kriterijikoji omoguavaju samofinanciranje i 4) oporezi-vanje aktivnosti samofinanciranja.

    Vano je napomenuti da u svojim tekstovimaMeunarodni centar za neprofitno pravo koristiizraz "neprofitne organizacije", koji se odnosi napodskupinu ire kategorije organizacija civilnogdrutva, koju koristi NESsT. U ovom vodiu koris-timo izraz "organizacije civilnog drutva", osimu dijelovima koji se oslanjaju na tipologijuMeunarodnog centra za neprofitno pravo i kojizadravaju prvobitnu terminologiju. Hrvatskizakoni upotrebljavaju izraz "udruga", koji je uskladu sa irom skupinom organizacija kojuobuhvaa izraz "organizacija civilnog drutva".4

    Poglavlje 2Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    Predstavljanje tipologije procjenezakonskog i regulacijskog okvira

    2.1. Zakonska obiljeja neprofitnihorganizacija

    Ova obiljeja ukazuju na glavne razlike izmeuneprofitnih i profitnih organizacija i pruaju kon-tekst za razumijevanje naina na koji neprofitneorganizacije provode komercijalne aktivnosti iliaktivnosti samofinanciranja. Rasprava koja slijedii ostatak vodia odnosi se na skupinu svihneprofitnih organizacija - onih ija je svrhapromicanje javnog dobra. Vano je prepoznatida neke neprofitne organizacije, npr. savezisakupljaa potanskih marki ili ljubitelja aha,moda ne tee takvim ciljevima. Te se organi-zacije i dalje smatraju nevladinim organizacijamai na njih se odnose isti propisi, ali e se ovaj

    3Tipologija predstavljena u ovom poglavlju prilagoena je, uz doputenje autora, iz teksta "Regulacija ekonomskih aktivnosti neprofitnihorganizacija" koji je ICNL pripremio za konferenciju "Reguliranje civilnog drutva" odranu u Budimpeti, u Maarskoj, u svibnju 1996.godine (autorska prava ICNL, 1997.) i knjige Prirunik o najboljim praksama vezanima za nevladine organizacije, Prilog I: Ekonomskeaktivnosti i oporezivanje (autorska prava ICNL, 2000.).

    4Zaklade, fondovi i drugi oblici organizacija civilnog drutva u Hrvatskoj nisu obuhvaeni ovim vodiem.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 5

  • 6vodi baviti samo onim udrugama koje promiujavno dobro. Ne postoje precizna mjerila zautvrivanje onoga to ini javno dobro, a hrvat-ski zakoni ne razlikuju izmeu razliitih vrstaneprofitnih organizacija, jer ne postoji pojamjavnog dobra u tom kontekstu.5 Meutim, ICNLkoristi tu razliku i utvruje dvije osnovne pravne pretpostavke koje razlikuju organizacije za javnodobro i profitne entitete:

    1. Zabrana distribucije dobiti.Iako neprofitne organizacije smiju ostvarivati pri-hode i dobit, ne mogu ih dijeliti privatnimosobama koje mogu biti u poziciji da ih koristezbog osobne koristi, kao to su donatori,lanovi, slubenici, direktori, agenti, zaposleniciili slino.

    2. Javno dobro kao svrha.Po definiciji, ova skupina neprofitnih organizacijaorganizira se i djeluje prvenstveno u svrhujavnog dobra.

    Ova obiljeja ne ovise prvenstveno o konkret-nom pravnom obliku neprofitne organizacije. Uskladu s time, ova rasprava odnosi se na nepro-fitne organizacije razliitih pravnih oblika dokgod promiu javno dobro i potuju naelonedijeljenja dobiti.

    2.2. Pravna definicija samofinanciranja

    Postoje mnogi izrazi i definicije, pravni ili nefor-malni, koji se trenutno koriste za aktivnosti ostvarivanja prihoda od strane organizacijacivilnog drutva (npr. komercijalna aktivnost,ekonomska aktivnost, neprofitno poduzetnitvo,socijalno poduzetnitvo, aktivnost za ostvariva-nje prihoda). ICNL za aktivnost samofinanciranjaupotrebljava izraz "ekonomska aktivnost" idefinira ga kao "redovito provoene trgovakeili poslovne aktivnosti", osim onih koje su tradi-cionalno bile iskljuene (to jest, prodaja karataza kulturna dogaanja, kolarine na obrazovniminstitucijama i naknade pacijenata u neprofitnimbolnicama).

    S druge strane, NESsT koristi izraz "samofinan-ciranje" za aktivnosti kojima organizacijecivilnog drutva ostvaruju prihode, ukljuujuiest vrsta aktivnosti opisanih u prethodnompoglavlju. U Hrvatskoj se izrazi "samofinanciranje","ekonomske aktivnosti" i "komercijalneaktivnosti" koriste kao sinonimi za oznaavanjeaktivnosti koje mogu, ali ne moraju biti vezaneza misiju, a koje organizacije civilnog drutvapoduzimaju da bi ostvarile prihode.

    2.3. Mjerila za odobrenje samofinanciranja

    Prema miljenju ICNL-a, "najvanije je pitanjestupanj do kojeg bi neprofitnim organizacijamatrebalo dopustiti da se bave ekonomskim ilikomercijalnim aktivnostima, a da ne izgube svojneprofitni status." U ovoj fazi analize, pitanjenije trebaju li takve aktivnosti biti osloboeneporeza, nego u kojim se okolnostima uopemogu dopustiti.

    Vlade diljem svijeta obino koriste dva testa daodrede jesu li ekonomske aktivnosti "neprof-itne" ili "profitne":

    1. Test glavne svrhe.Test glavne svrhe prua jedan pravni model zaregulaciju samofinanciranja neprofitnih organi-zacija. Njime se ne zabranjuje koritenjeaktivnosti samofinanciranja, nego se istie da jeneprofitna organizacije osnovana i djeluje prven-stveno u neprofitne svrhe, a ne za osobnu dobit.Test podrazumijeva da e svrha samofinanciranjabiti neprofitna i vezana uz misiju i/ili nee bitiglavna aktivnosti organizacije.

    2. Test odredita prihoda.Za razliku od testa glavne svrhe, test odreditaprihoda u svojem istom obliku zanemarujeekonomsku ili komercijalnu prirodu odreeneaktivnosti i usmjeruje se iskljuivo na svrhe ukoje se dobit od aktivnosti koristi. Prema tomtestu, organizacija mora upotrijebiti sve svoje

    5Iako hrvatski zakon ne definira status organizacije za javno dobro, lanak 17. Zakona o zakladama i fondovima, na primjer, obvezujedravu na promicanje zaklada i njihove aktivnosti, pri emu se takve organizacije neizravno tretiraju kao organizacije za javno dobro.

    Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 2

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 6

  • 7Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

    civilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 2

    prihode u neprofitne svrhe da bi dobila statusneprofitne organizacije. U skladu s tim, organi-zacija koja troi 99% svojeg vremena na komer-cijalne pothvate i 1% na aktivnosti za javnodobro i posveuje svu svoju dobit tim aktivnosti-ma za javno dobro ima status neprofitne organi-zacije.

    Prema oba testa, neprofitnoj organizaciji jedoputeno baviti se ekonomskim aktivnostimakoje promiu neprofitne svrhe zbog kojih je iosnovana. No kako vlade opravdavaju svojuodluku da dopuste neprofitnim organizacijamaprovoenje aktivnosti samofinanciranja? Postojedva glavna objanjenja javne politike kojadoputa neprofitnim organizacijama da se bavetim aktivnostima:

    a. Samofinanciranje koristi sredstva kojanisu javna za promicanje javnog dobra.Prihodi od ekonomskih aktivnosti glavni su izvorsredstava za neprofitne organizacije (posebno uzemljama u tranziciji, gdje nedostaje privatnogkapitala i filantropske tradicije) i omoguuju imda u svojem radu za javno dobro budu manjeovisne o vladinoj potpori i humanitarnim organi-zacijama.

    b. Samofinanciranje ostvaruje ciljeve zajavno dobro. Odreene ekonomske i komerci-jalne aktivnosti izravno promiu javno dobro. Naprimjer, iako je prodaja knjige o tehnikamapouavanja koju izdaje udruga za obrazovanjeekonomska aktivnost, distribucija knjige izravnopridonosi javnom dobru kroz promicanje obrazo-vanja.

    Spreavanje udruga u koritenju takvih komerci-jalnih i ekonomskih sredstava za ostvarivanjesvojih ciljeva moe izravno oslabiti njihovusposobnost promicanja javnog dobra.

    2.4. Oporezivanje aktivnosti samofinanciranja

    Iako se zakonske odredbe o samofinanciranjuorganizacija civilnog drutva na praktinoj razini

    razlikuje od zemlje do zemlje, veina ih jeiskljuila krajnja rjeenja (to jest, potpunuzabranu ekonomskih aktivnosti ili odobrenjeekonomskih aktivnosti kao glavne aktivnostiorganizacije). Sljedee vano pitanje jest oporezi-vanje tih aktivnosti. Vlade obino koriste etiripristupa, zasebno ili u kombinaciji, kako biodredile poreznu politiku prema aktivnostimasamofinanciranja organizacija civilnog drutva:

    1. Jedinstvena stopa poreza.Politika jedinstvene porezne stope oporezuje pri-hode od svih ekonomskih aktivnosti, bez obzirana izvor ili odredite prihoda. Prema tom pristupu, organizacija nije ograniena razinom ilivrstom aktivnosti, nego se oporezuju svi prihodiostvareni kroz te aktivnosti bez obzira na to zato se koriste.

    2. Porez prema odreditu prihoda.Porezna politika prema odreditu prihoda oslo-baa organizaciju plaanja poreza naekonomske aktivnosti namijenjene javnomdobru. Prema tom pristupu, organizacija nijeograniena razinom ili vrstom ekonomskeaktivnosti, nego plaa porez na sve prihode kojise ne koriste za promicanje javnog dobra. Porezprema odreditu prihoda nije povezan s testomodredita prihoda. Test se koristi da bi se utvrdiloda organizacije civilnog drutva mogu provoditiekonomske aktivnosti bez ugroavanja svojegneprofitnog zakonskog statusa dok god su pri-hodi usmjereni na misiju organizacije. Meutim,porez prema odreditu prihoda odnosi seiskljuivo na poreznu politiku prema neprofitnimorganizacijama.

    3. Porez prema izvoru prihoda (ili testpovezanosti). Politika poreza prema izvoru pri-hoda usmjerena je na izvor prihoda i omoguujeosloboenje od poreza samo kad prihodi proiz-zlaze iz aktivnosti organizacije koje su vezane zapromicanje javnog dobra. Prema tom pristupu,organizacija plaa porez na sve prihode ostvarene kroz aktivnosti koje nisu vezane zamisiju ak i ako se prihodi koriste za potporuaktivnostima vezanima za misiju.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 7

  • 8Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 2

    4. Mehaniki porez. Politika mehanikogporeza uvodi strogu razliku utemeljenu nazadanim mjerilima da bi odredila razliku izmeuekonomskih aktivnosti koje se oporezuju i onihkoje se ne oporezuju. Primjer mehanikog testaje gornja granica poreznog izuzea (razina pri-hoda ispod koje su ekonomske aktivnostiosloboene poreza i iznad koje se na njih plaaporez).

    Neke su vlade razvile hibridne porezne politikeutemeljene na dva ili vie od ovih pristupa. Naprimjer, mogue je dopustiti osloboenje odporeza za neto prihode od ekonomske aktivnostiispod odreenog praga i primijeniti mehanikitest vezanosti za misiju da bismo odredili treba lise neto prihod iznad tog praga oporezivati.

    Organizacijama civilnog drutva u Hrvatskojizravno je doputeno da se bave komercijalnimaktivnostima, u skladu sa zabranom distribucijedobiti. Mogu se baviti aktivnostima vezanima zamisiju i nevezanima za misiju, uz obvezu odva-janja svih zaraenih prihoda za organizacijskesvrhe. U Hrvatskoj su organizacije civilnogdrutva osloboene poreza na prihod ostvaren izekonomskih aktivnosti, o emu e biti govora usljedeem poglavlju.

    Meutim, ako nadlena porezna uprava, u pro-cedurama koje nisu potpuno jasne, utvrdi da jeorganizacija civilnog drutva stekla "neoprav-danu povlasticu na tritu", njezini e se prihodioporezivati po uobiajenoj korporacijskoj stopiporeza na prihod. U tom smislu, organizacijamacivilnog drutva e se oporezivati prihodi iz nji-hovih ekonomskih aktivnosti prema jedinstvenojstopi poreza koju smo ve objasnili. U praksi meutim nije bilo takvih presuda i nijedostupan nijedan sluaj koji bi nam pomogao utumaenju tog kriterija.

    Ne postoji konsenzus oko toga koji je najboljiporezni pristup, jer svaki od njih ima neke pred-nosti i nedostatke i definira razliit cilj javne poli-tike. ICNL primjenjuje pet kriterija kako bi objas-nio praktine uinke svakog pristupa.

    a. Jednostavnost ili sloenost administracije.Jedinstvena stopa poreza za sve ekonomskeaktivnosti je pristup koji je najjednostavnijeprovoditi. Nakon to se definira to su to"ekonomske aktivnosti", neprofitne organizaci-je se tretiraju jednako kao i profitne. Praviloodredita prihoda je malo sloenije. Glavni je problem odreivanje i provoenje kri-terija za ono to ini troak koji promie javnodobro. Test povezanosti je najsloeniji jer jeteko definirati potrebnu vezu izmeuekonomske aktivnosti i javnog dobra.

    b. Uinci na prikupljanje prihoda.Pod pretpostavkom da su porezne stope usklopu razliitih poreznih politika jednake,najvei potencijalni porezni prihod ostvaruje sekoritenjem pristupa jedinstvene stope poreza,jer se na taj nain oporezuje najvei brojaktivnosti samofinanciranja neprofitnih organi-zacija. Meutim, u praksi je nejasno koliko bi seporeza uistinu prikupilo, jer pod uvjetom da susvi ostali imbenici jednaki, razina komercijalneaktivnosti neprofitnih organizacija bi vjerojatnobila nia kod primjene tog pravila nego koddrugih (jer oporezivanje nije poticaj neprofitnimorganizacijama da pokrenu komercijalneaktivnosti).

    U svojem najiem obliku, pravilo odredita pri-hoda ima najmanji potencijal za prikupljanjeporeza jer su svi prihodi iz bilo kojih izvoraosloboeni poreza ako se primijene na promi-canje javnog dobra. U praksi, mnoge zemljeuvode ogranienja na iznos prihoda koji jeosloboen od poreza prema pravilu odreditaprihoda i time smanjuju potencijalne gubitkeosnovici dravnog poreza. Test povezanosti smisijom takoer moe smanjiti poreznu osnovu,ali vjerojatno manje nego test odredita poreza,jer moe usmjeriti ekonomsku aktivnost nevla-dinih organizacija u specifina podruja kojapromiu javno dobro.

    c. Uinci na komercijalni sektor. Pristup jedinstvene porezne stope na prihodeneprofitnih organizacija iz ekonomskih aktivnosti

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 8

  • 9Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

    civilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 2

    najpovoljnije utjee na komercijalni sektor, jernema mogunosti za "nepotenu" ili pristranukonkurenciju (to jest, neprofitne organizacijenemaju povlaten poloaj u odnosu na profitne).Pravilo odredita prihoda u svojem najiemobliku moe izazvati tvrdnje o nepotenojkonkurenciji, jer priroda koritenja prihoda moe dati neprofitnim organizacijama poreznuprednost koju njihovi profitni konkurenti nema-ju. Naravno, ogranienje na tu povlasticu sma-njuje komparativnu prednost za neprofitne organizacije. Test povezanosti s misijom svodinepotenu konkurenciju na najmanju moguumjeru potiui neprofitne organizacije da seusmjere na aktivnosti koje promiu javno dobro i primjenjujui standardnu poreznu politiku (kojase inae primjenjuje na profitna poduzea) usluajevima kad aktivnosti neprofitnih organizacija imaju iskljuivo profitni karakter.Potekoe u provedbi tog pravila povezanosti smisijom proizlaze iz utvrivanja koje ekonomskeaktivnosti promiu javno dobro, a koje ne (ilikoje ga ne promiu dovoljno).

    d. Uinci na razvoj neprofitnog sektora.Pristup jedinstvene porezne stope smanjujeresurse za neprofitni sektor, prenosei novac izneprofitnih organizacija u vladin sektor. Smatrase da od neprofitnih organizacija posveenihjavnom dobru, ako ve ne ispunjavaju kriterije zadravnu potporu, barem ne treba traiti da jo idaju sredstva dravi (jednako kao profitne organizacije). Jedinstvena porezna stopa na sveprihode neprofitnih organizacija od ekonomskihaktivnosti ne potie aktivnosti ostvarivanja prihoda koje promiu javno dobro i najnepovoljnija je za neprofitni sektor.Predstavnici neprofitnih organizacija tvrde da bite porezne stope trebale biti nie i povoljnije odstopa za profitna poduzea.

    Pravilo odredita prihoda omoguuje najveapotencijalna prikupljena sredstva neprofitnimorganizacijama, jer se praktino svaki prihodmoe osloboditi poreza ako se usmjeri naaktivnosti koje promiu javno dobro. Test

    povezanosti s misijom manje je povoljniji zaneprofitne organizacije jer aktivnosti iji je jedinicilj ostvarivanje prihoda nisu osloboene poreza.Meutim, test povezanosti s misijom i daljeomoguuje znaajne porezne olakice za nepro-fitne organizacije, posebno kad su usmjerene naaktivnosti vezane za promicanje javnog dobra.Nadalje, test povezanosti usmjeruje ekonomskeaktivnosti neprofitnih organizacija u drutvenokorisnije svrhe nego test odredita prihoda, kojipotie neprofitne organizacije da se baveekonomskim aktivnostima koje mogu ostvaritinajvei potencijalni financijski uinak.

    e. Problemi praktine provedbe.Pristup jedinstvene porezne stope najlake jeprovoditi, jer postoje jednaka pravila i za nepro-fitne i za profitne organizacije. Pravilo odreditaprihoda koristi mehaniki pristup koji je relativnolako provesti, iako je potrebno definirati to initrokove koji promiu javno dobro i nadziratikoritenje dobiti. Ipak, nuno je pratiti nepro-fitne organizacije i nain na koji koriste sredstva,a ta funkcija nadzora moe izazvati administra-tivne probleme. Nadalje, taj pristup poveavamogunost zlouporabe od strane nesavjesnihpojedinaca koji koriste neprofitne organizacijekao nain da izbjegnu plaanje poreza. Testpovezanosti je relativno teko provoditi, jer jeteko precizno definirati i primijeniti tu ideju, aobino najuinkovitije funkcionira kad se razvijapostepeno kroz administrativnu praksu. S drugestrane, pristup povezanosti najvjerojatnije epotaknuti neprofitne organizacije da se nastaveusmjeravati na ekonomske aktivnosti kojetakoer pridonose javnom dobru.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 9

  • 10

    Hrvatski zakonski okvir povoljan je za komerci-jalne aktivnosti organizacija civilnog drutva -takve su aktivnosti izriito zakonski doputene ine oporezuju se. Organizacije civilnog drutvaosloboene su plaanja korporativnog poreza naprihode ostvarene kroz komercijalne aktivnosti,osim ako time ne stjeu "neopravdanu povlas-ticu na tritu." U sluaju da nadlena poreznauprava utvrdi "neopravdanu povlasticu natritu", to se u praksi jo nije dogodilo, organi-zacija civilnog drutva mora platiti jedinstvenuporeznu stopu, to jest, ima jednake obveze kao ibilo koja profitna organizacija. Iako je takavzakonski okvir nominalno povoljan, postojinekoliko otvorenih pitanja, posebno definicijakriterija neopravdane povlastice na tritu.Nadalje, hrvatski zakon ne prepoznaje pojamjavnog dobra, to bi pridonijelo uspostavljanjupovoljnog okruja za civilni sektor.

    3.1. Opi propisi za organizacije civilnogdrutva

    Djelovanje organizacija civilnog drutva uHrvatskoj regulira Zakon o udrugama usvojen ulistopadu 2001. godine (NN 88/01).6

    Amandmani ukljueni u taj zakon, u usporedbi sverzijom iz 1997. godine, doveli su do poveanjabroja donatora, izjednaavanja statusa hrvatskihi stranih donatora, regulacije neformalnih i

    stranih udruga, promjene u nadlenim registracijskim tijelima, izriitog doputenjaudrugama da se bave komercijalnim aktivnostima kao i do preciznije regulacijedravnih financijskih potpora.7 Zakon o udruga-ma iz 1997. godine zamijenio je raniji Zakon odrutvenim organizacijama i udruenjimagraana,8 usvojen i izmijenjen tijekom 1980-ih inaslijeen iz prethodnog drutvenog sustava.

    U lanku 2., Zakon definira udrugu kao "svakioblik slobodnog i dobrovoljnog udruivanja viefizikih, odnosno pravnih osoba, koje se, radizatite njihovih probitaka ili zauzimanja zazatitu ljudskih prava i sloboda, te ekoloka,humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna,strukovna, portska, tehnika, zdravstvena,znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a beznamjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilimakoja ureuju ustroj i djelovanje toga oblikaudruivanja."9 Zakon se ne primjenjuje na politike stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca. Osim to definira udrugu,Zakon propisuje lanstvo u udruzi, djelatnostudruge, upravljanje udrugom i tijela udruge,obuhvaa udruge koje nemaju svojstvo pravneosobe i doputa osnivanje stranih udruga.Nadalje, Zakon definira imovinu i obvezeudruge, nadlenost za obavljanje nadzora

    Hrvatski zakonski i regulacijski okvir

    Poglavlje 3Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    6Zakon o udrugama, NN 88/01, dostupan nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2001/1496.htm7Pitanja i odgovori s radionice ICNL-a o novom Zakonu o udruga-ma odrane u Zagrebu 5. travnja 2002. Dokument dostupan nahttp://www.zamirnet.hr/icnl/pdf/brosura.doc

    8Zakon o drutvenim organizacijama i udruenjima graana, NN7/82, 5/85, 47/89 i 2/909Zakon o udrugama, NN 88/01, lanak 2.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 10

  • 11

    Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

    civilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 3

    i postupke za likvidaciju i zabranu djelovanjaudruge. Na kraju, Zakon propisuje kazneneodredbe za prekraje.

    Zakon zahtijeva da svaka udruga ima skuptinu,kao najvie tijelo udruge, i jednu ili vie osobaovlatenih za zastupanje. Ostala tijela udruge,kao to su upravni odbor, izvrni odbor, nadzorniodbor ili predsjednitvo, odreena su statutomudruge.10 Nadalje, statut mora definirati naziv isjedite udruge, uvjete lanstva i prestanak postojanja udruge. Statut definira nain na kojise osigurava javno djelovanje udruge i sadravaodredbe o ciljevima udruge i djelatnostima koji-ma se ti ciljevi ostvaruju.

    Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivaa ilipravne osobe na osnivakoj skuptini nakon kojeslijedi zahtjev za upis udruge u registar udruga,koji se podnosi nadlenom tijelu dravne uprave,prema sjeditu udruge. Postupak registracije nesmije trajati dulje od 30 dana, a postojeodreeni zatitni mehanizmi u sluaju da ureddravne uprave ne donese rjeenje o upisu.

    U hrvatskom zakonu, za organizacije civilnogdrutva koristi se izraz "udruga", pod kojim seopenito podrazumijeva neprofitni entitet kojimoe obavljati djelatnosti kojima se ostvarujunjegovi ciljevi utvreni statutom, u korist svojeglanstva, ire javnosti ili nekih njezinih dijelova.

    3.2. Organizacije civilnog drutva i komercijalne aktivnosti

    Iako je Zakon jasan u tome da svrha osnivanjaudruge ne moe biti stjecanje dobiti, negopromicanje i unapreenje poloaja nekih interes-nih skupina, kao to su osnivai ili lanovi,promicanje javnog interesa ili zatite odreenihuvjerenja i ciljeva,11 nevladine udruge moguobavljati djelatnost kojom se stjee prihod.

    Neprofitni status udruge zapravo podrazumijevada se njezine aktivnosti povezane s misijom ilinamijenjene ostvarivanju prihoda, utvrenestatutom, ne smiju provoditi u svrhu stjecanjadobiti za lanove ili druge fizike ili pravneosobe.12 Ipak, lanak 5. Zakona jasno propisujeda, uz osnovnu aktivnost, udruga moe obavljatidjelatnost kojom se stjee prihod, ali se dobitmora sukladno statutu udruge koristiti iskljuivoza obavljanje i unapreenje djelatnosti udrugepovezane s misijom. Prema strunom pravnommiljenju, Zakon jasno ne utvruje treba liobvezni sadraj statuta ukljuivati odredbe oaktivnostima samofinanciranja nevladine organizacije. Zato se preporuuje da se u statutuu irem smislu navedu komercijalne aktivnostikojima se organizacija civilnog drutva eli bavitida bi ostvarila svoje ciljeve. Taj se prihod nesmije distribuirati osnivaima, lanovima izaposlenicima udruge. Aktivnost ostvarivanjaprihoda moe, ali i ne mora biti povezana s misijom.

    Iznos prihoda koji se mogu ostvariti na taj nainnije ogranien, kao ni raspon komercijalnihaktivnosti za ostvarivanje prihoda kojima seudruga moe baviti. U naelu, nevladina organi-zacija moe se baviti bilo kojom aktivnou kojaje propisana njezinim statutom, osim onima kojesu zabranjene zakonom. Nadalje, razliite vrstekomercijalnih aktivnosti reguliraju posebnizakoni koji se moraju uzeti u obzir pri odluivanju o buduem djelovanju.

    Najee su to Zakon o trgovini, Zakon o izda-vakoj djelatnosti, Zakon o socijalnoj skrbi,Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti itd.13

    Udruge se mogu baviti komercijalnim aktivnosti-ma i unutar okvira postojee neprofitne pravneosobe ili kroz odvojenu profitnu komercijalnutvrtku koju je udruga osnovala i na koju se prim-

    12Ivanovi, M. i Marija Zuber. Prirunik o pravnom, poreznom icarinskom sustavu za nevladine organizacije u RepubliciHrvatskoj. ICNL, Budimpeta, 2001., str.6.13Ibid, str. 6.

    10Ivanovi, Mladen. Kako registrirati udrugu u Republici Hrvatskoj.ICNL, Budimpeta i B.a.B.e., Zagreb, 2002.11Ibid, str.9.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 11

  • 12

    nu takvu odluku. Veina organizacija civilnogdrutva ne bi se obratila Poreznoj upravi zatakvu odluku, nego pokuavaju izbjei plaanjeporeza na drugaiji nain: radije primaju svojekomercijalne prihode u obliku donacija klijenata(tvrtki ili pojedinaca) kako ne bi morale prikazi-vati visoke prihode od komercijalnih aktivnosti usvojim financijskim izvjeima.

    2. Porez na dohodakProgresivna stopa poreza na osobni dohodakprimjenjuje se na sljedei nain: po stopi od 15% od porezne osnovice dovisine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnogodbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnoviceizmeu dvostrukog i peterostrukog iznosaosnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku porezne osnoviceizmeu peterostrukog i 14-erostrukog iznosaosnovnoga osobnog odbitka i po stopi od 45% na poreznu osnovicu iznad14-erostrukog iznosa osnovnoga osobnogodbitka.15

    Taj porez na dohodak procjenjuje se za sve vrstedohodaka po osnovi radnog odnosa koje sustekli pojedinci. Meutim, ne plaaju ga nevla-dine organizacije - ako zapoljavaju zaposlenikena puno radno vrijeme ili vanjske konzultante,imaju obvezu odbiti iznos poreza na dohodakod svih plaa i platiti samo neto iznos. Svaki jeposlodavac takoer duan plaati doprinosezaposlenicima: socijalno, zdravstveno i mirovin-sko osiguranje.

    3.3.2. Porez na dodanu vrijednost16

    U skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vri-jednost,17 udruga je obvezna prijaviti porez nadodanu vrijednost ako godinja vrijednostnjezinih prodanih roba i usluga premauje85.000 kuna. Financijske potpore, donacije ilanarine nisu osnova za obvezu plaanja PDV-a.

    jenjuje Zakon o tvrtkama i nema poseban status,ve se tretira kao bilo koja druga profitna orga-nizacija.

    3.3. Porezi na komercijalne aktivnosti

    3.3.1. Porez na dobit1. Porez na dobit za tvrtke Ako udruga osnuje profitnu tvrtku za bavljenjekomercijalnim aktivnostima, takve se aktivnostioporezuju po redovnoj stopi poreza za tvrtke od20%. Osnova procjene poreza je dobit odreenau skladu s raunovodstvenim propisima kao raz-lika izmeu prihoda i rashoda prije poreza, sdodacima ili odbicima u skladu s odredbamaZakona o porezu na dobit.14

    S druge strane, ako se komercijalna aktivnostprovodi unutar okvira neprofitne organizacije,taj prihod se ne oporezuje. U skladu s lankom2. Zakona, nevladine organizacije i odreeni brojdrugih dravnih institucija, politikih stranaka,udruenja, odbora, klubova i zaklada osloboenisu plaanja poreza na dobit. Meutim, ako taporezna olakica dovede do neopravdanihtrinih povlastica, Porezna uprava moe odreditida ti entiteti moraju ispuniti obveze plaanjaporeza na dobit. U tom sluaju, nevladina orga-nizacija e se oporezivati po stopi od 20% nadobit steenu od komercijalne aktivnosti. Tajpostupak moe pokrenuti Porezna uprava ili bilokoji porezni obveznik ili interesna strana.Meutim, u praksi nije jasno kako Porezna upra-va tumai pojam "neopravdane povlastice natritu". Da bi se izbjegli nesporazumi, svakanevladina organizacija moe zatraiti od porezneuprave slubeno tumaenje tog pojma u svakomspecifinom sluaju. Ako je porezna upravadonijela odluku da je nevladina organizacijaduna ispuniti obvezu plaanja poreza na dobit,morat e platiti porez na sve svoje prihode,ukljuujui i prihod od nekomercijalnih aktivnos-ti. Do danas porezna uprava nije donijela nijed-

    16Udruge u poreznom sustavu Republike Hrvatske, IJF, kolovoz2002., dostupno nahttp://www.pu.mfin.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Broure/PROSPEKT_05.pdf 17Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 104/98,105/99, 54/00 i 73/00, dostupno na www.nn.hr

    14Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, dostupno nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3067.htm 15Zakon o osobnom dohotku, NN 177/04, dostupno nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3066.htm

    Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 3

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 12

  • 13

    Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

    civilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 3

    Iznimka su lanarine uz koje se naplauje nakna-da za odreenu uslugu korisnicima - u tomsluaju, moe se primijeniti stopa PDV-a. StopaPDV-a, koja se naplauje na gotovo svu robu iusluge, iznosi 22%. Obveza prijave PDV-autvruje se na poetku financijske godine zaprethodnu godinu u kojoj je prihod od komerci-jalnih aktivnosti bio vei od doputenog praga.Ako su prihodi od komercijalnih aktivnostitijekom jedne financijske godine manji od85.000 kuna, udruga svejedno moe, ako eli,prijaviti porez na dodanu vrijednost. Takva odlu-ka moe biti razumna ako komercijalnaaktivnost po svojoj prirodi ukljuuje kupovinuznaajne koliine roba i usluga za koje je plaenPDV. Prijava PDV-a omoguuje udruzi daoduzme plaeni iznos od obveznog i dobijepovrat poreza. U tom sluaju, udruga je obveznaprijavljivati PDV sljedeih pet godina, bez obzirana iznos prihoda od komercijalnih aktivnosti ost-varen u tom razdoblju.

    Ako je udruga prijavila PDV, moe traiti povratiznosa poreza plaenog za robu i uslugekoritene u komercijalnoj aktivnosti. Ako su robai usluge koritene i za aktivnosti vezane za misijui za komercijalne aktivnosti, udruga moe traitipovrat samo dijela poreza, razmjerno uporabikupljenih dobara i usluga u komercijalnimaktivnostima. Taj dio moe se utvrditi na temeljufizikih pokazatelja koritenja, ili, ako to nijeizvedivo, na temelju najprihvatljivijeg omjera sobzirom na stvarnu uporabu za pojedinu nam-jenu. Takva udruga obvezna je naplatiti PDV-a zasva dobra i usluge koje prua svojim klijentima.

    Do travnja 2004. godine nevladine organizacijekoje su financirali strani donatori bile suosloboene plaanja PDV-a na dobra i uslugesteene tijekom provedbe takvih projekata.

    Meutim, taj je propis izmijenjen i od 8. svibnja2004. udruge vie nisu osloboene PDV-a.18

    Ipak, osloboenje od PDV-a i dalje vrijedi za pro-jekte financirane iz financijskih potporaEuropske komisije i Vlade SAD-a.19

    3.3.3. Drugi porezi

    Na organizacije civilnog drutva i komercijalneaktivnosti tih organizacija primjenjuje se neko-liko drugih poreza - porez na potronju, porezna promet nekretnina i porez na nasljedstva idarove. Postoji i nekoliko dodatnih poreza, ovis-no o vrsti komercijalnih aktivnosti koje provodeorganizacije civilnog drutva.

    1. Porez na potronjuPorez na potronju je opinski porez napotronju alkoholnih i bezalkoholnih pia uugostiteljskim objektima. Stopa poreza moeiznositi najvie 3% od osnovice, koju ini netoprodajna cijena pia koje se proda u ugostiteljskim objektima, a propisuje jeopinsko ili gradsko vijee.

    2. Porez na promet nekretninaPorez na promet nekretnina je zajedniki porezkoji jedinici lokalne samouprave plaa stjecateljnekretnine. Porez se takoer primjenjuje usluaju zamjene nekretnina. Meutim, porez se ne plaa na stjecanje novo-izgraenih nekretnina, koje se oporezuju premaZakonu o porezu na dodanu vrijednost.21

    3. Porez na nasljedstva i darovePorez na nasljedstva i darove je upanijski porezkoji plaaju pravne i fizike osobe koje su nasli-jedile odreenu imovinu ili je primile na dar.Stopa poreza iznosi 5 % i plaa se na gotovnovac, novane trabine i vrijednosne papire tena pokretnine ako im je pojedinana trina vri-jednost vea od 50.000 kn na dan utvrivanjaporezne obveze.22 Fizike i pravne osobe kojimaRepublika Hrvatska ili jedinica lokalne i podrune(regionalne) samouprave daruje, odnosno daje

    18Pravilnik o izmjeni pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, NN 55/04, dostupno nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1247.htm 19http://zaklada.civilnodrustvo.hr/casopis/sadrzaj/broj_1/pitate_odgovaramo/

    20http://www.pu.mfin.hr/porezi/v_poreza16.asp?id=b02d121http://www.pu.mfin.hr/porezi/v_poreza25.asp?id=b02d122http://www.pu.mfin.hr/porezi/v_poreza11.asp?id=b02d1

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 13

  • 14

    Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 3

    bilancu, raun prihoda i rashoda i biljeke uzfinancijske izvjetaje. Izvjetaji se podnose napropisanim obrascima dostupnima u trgovinamaNarodnih novina ili ih sastavljaju raunovod-stvene tvrtke ili organizacije same, a prikupljajuih lokalni uredi Dravnog ureda za reviziju.Nadalje, organizacije civilnog drutva su dunepodnijeti tromjeseni i godinji statistiki izvjetajFinancijskoj agenciji - Fini. Neprofitne organizaci-je ija imovina i prihodi nisu vei od 5.000 DEM(73.000 kuna) nisu dune podnositi teizvjetaje.28

    Organizacije civilnog drutva koje prijavljuju PDVmoraju podnositi zahtjev za povrat PDV-amjeseno ili tromjeseno ako njihovi godinji pri-hodi nisu vei od 300.000 kuna. Zahtjev zapovrat PDV-a mora se podnijeti do kraja mjesecanakon isteka izvjetajnog razdoblja, a unutar tograzdoblja moraju se podmiriti sva tekua dugovanja. Osim toga, udruge moraju podnijetigodinji obraun PDV-a i obraun poreza nadobitak do kraja travnja tekue financijskegodine.29

    3.5. Razne izvjetajne obveze

    Organizacije civilnog drutva koje se bavekomercijalnim aktivnostima moraju voditidodatne evidencije, ovisno o vrsti i opsegukomercijalnih aktivnosti, propisane relevantnimzakonima: uz ve spomenute obvezne poslovneknjige, to ukljuuje nadzornu knjigu o tekuem ikapitalnom poslovanju s inozemstvom u sluajuda organizacije primaju strana sredstva.Organizacije civilnog drutva sa stalno zaposle-nim osobljem moraju voditi matinu evidencijuzaposlenih, evidenciju o dohotku odnesamostalnog rada i druge evidencije.30

    pokretnine bez naknade radi odtete ili iz drugihrazloga u svezi s Domovinskim ratom ne plaajuporez. Nadalje, organizacije civilnog drutvaosloboene su obveze plaanja poreza nanasljedstva i darove kada primaju darove(donacije) za svrhe utvrene posebnim propisima.23

    3.4. Prijava poreza

    Raunovodstvene obvezeRaunovodstvo i procedure financijskogizvjetavanja koje se primjenjuju na organizacijecivilnog drutva definirane su Zakonom oraunovodstvu,24 Uredbom o raunovodstvuneprofitnih organizacija25 i Pravilnikom o knjigovodstvu i raunskom planu neprofitnihorganizacija.26 Organizacije iji prihodi i imovinanisu bili vei od 5.000 DEM (op.a., iznos je tadabio izraen u njemakim markama; danas bi toiznosilo oko 73.000 kuna) tijekom prethodnefinancijske godine, nisu duni ispuniti sveraunovodstvene i izvjetajne obveze. Takveorganizacije moraju voditi samo knjigu blagajnei knjigu prihoda i rashoda. Organizacije ijaimovina i prihodi prelaze prag od 5.000 DEM(73.000 kuna) zakonski su dune voditi knjigo-vodstvo po naelima dvojnog knjigovodstva.Poslovne knjige su dnevnik, glavna knjiga ipomone knjige kao to su knjiga blagajne, knji-ga inventara, knjiga materijala i knjiga ulaznih iizlaznih rauna. Ako organizacija prijavljuje PDV,mora voditi knjigu ulaznih i izlaznih rauna uskladu s propisima o PDV-u. Ako je organizacijaobvezna plaati porez na dobit, mora voditiknjige u skladu sa Zakonom o raunovodstvu,jednako kako se primjenjuje za profitne tvrtke.27

    Izvjetajne obvezeOrganizacija civilnog drutva koja vodi knjige ponaelima dvojnog knjigovodstva mora dvaputgodinje podnijeti sljedee financijske izvjetaje:

    23Udruge u poreznom sustavu Republike Hrvatske, str.16.24Zakon o raunovodstvu, NN 90/92, dostupno nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1992/2331.htm. 25Uredba o raunovodstvu neprofitnih organizacija, NN 112/93,dostupno na http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1993/2140.htm.

    26Pravilnik o knjigovodstvu i raunskom planu neprofitnih organi-zacija, NN 20/94, dostupno nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1994/0351.htm. 27Udruge u poreznom sustavu RH, str. 3-4, Zuber, str. 66-67.28Zuber, str.68.29 Udruge u poreznom sustavu RH, str. 7.30Zuber, str. 68.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 14

  • 15

    Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

    civilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 3

    Popis zakona koji se odnose na organizacijecivilnog drutvaZakon o udrugama, NN 88/01Zakon o ustanovama, NN 76/93 i 29/97Zakon o zakladama i fondacijama, NN 36/95

    Popis zakona koji se odnose na djelatnost ikomercijalne aktivnosti organizacija civilnogdrutva31

    Opi porezni zakon, NN 127/00Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN47/95, 104/98, 105/99, 54/00, 73/00Zakon o porezu na dobit, NN 127/00Zakon o porezu na dohodak, NN 127/00Zakon o porezu na promet nekretnina, NN69/97Carinski zakon, NN 78/99, 73/00Zakon o sportu, NN 111/97, 13/98, 127/00Zakon o stopama doprinosa za zdravstveno osig-uranje, NN 54/00Zakon o radu, NN 38/95, 54/95, 65/95, 17/01,82/01Zakon o zapoljavanju, NN 59/96Zakon o platnom prometu u zemlji, NN 27/93,97/00Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznogposlovanja i prometu zlata, NN 91A/93, 32/01Zakon o raunovodstvu, NN 90/92Zakon o dravnoj reviziji, NN 70/93Zakon o humanitarnoj pomoi, NN 83/92Zakon o tehnikoj kulturi, NN 76/93, 11/94Zakon o financiranju jedinica lokalnesamouprave i uprave, NN 117/93, 117/01Zakon o trgovakim drutvima, NN 111/93,34/99, 52/00, 118/03

    3.6 Struna znanja potrebna za voenjekomercijalnih aktivnosti

    Sektor civilnog drutva u Hrvatskoj znaajno sepoveao tijekom posljednjih 15 godina i u smislubroja aktivnih udruga i u smislu kvalitete uslugakoje pruaju i aktivnosti koje provode.

    Taj razvoj pratila je rastua potreba za pravnim,raunovodstvenim, upravljakim i financijskimstrunim znanjima kljunima za odrivost organi-zacija civilnog drutva. Iako mali broj organizaci-ja prua usluge jaanja kapaciteta na timpodrujima (koje ili naplauju ili pruaju kao diosvojih programskih aktivnosti), organizacijecivilnog drutva i dalje nemaju dovoljan pristuptim uslugama. Za udruge koje provode komerci-jalne aktivnosti, problem su i nejasno tumaenjezakonskog okvira koji regulira njihovu komerci-jalnu aktivnost i nedostatak prakse u aktivnosti-ma samofinanciranja udruga.

    Osim pravnih ili raunovodstvenih tvrtki kojenaplauju pruanje tehnike pomoi, tumaenjarelevantnih pravnih, poreznih i drugih pitanjamogu se zatraiti i od nadlenih institucija.Meutim, taj je postupak dugotrajan i ne jamida e odgovor ponuditi zadovoljavajuaobjanjenja.

    Popis organizacija koje pruaju pomo i potporunevladinom sektoru:

    CERANEOCentar za razvoj neprofitnih organizacijaNazorova 5110000 ZagrebTel: 01/48 95 829Tel/fax: 01/48 12 384E-mail: [email protected] adresa: www.ceraneo.hr

    Ured za udruge Vlade RHUlica grada Vukovara 7810000 ZagrebTel: 01/610-6500Fax: 01/610-9972E-mail: [email protected] adresa: www.uzuvrh.hr

    31Preuzeto iz Zuber, str. 68-70.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 15

  • 16

    Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 3

    Institut za javne financijeKatanieva 510000 ZagrebTel: 01/4886 444, 4819 363 Fax: 01/4819 365E-mail: [email protected] adresa: www.ijf.hr

    International Center for Non-profit Law/Meunarodni centar za neprofitnopravoApaczai Csere Janos u. 171st Floor, Budapest 1052Tel: 361-318-6923Fax: 361-266.1479E-mail: [email protected] adresa: www.icnl.org

    Nacionalna zaklada za razvoj civilnogdrutvaAdresa: Zagreb, Kulanova 27Tel: 01/23 99 100Fax: 01/23 99 111E-mail: [email protected] Internet adresa: http://zaklada.civilnodrustvo.hr/

    SlapNeumanova 2a, 31000 OsijekTel: 031/213 556Fax: 031/213 557E-mail: [email protected] adresa: www.pomakonline.com

    SMARTBlaa Polia 2/451000 RijekaTel: 051/332-750Fax: 051/320-792E-mail: [email protected] adresa: www.smart.hr

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 16

  • 17

    Kako smo objasnili u prethodnom poglavlju,osnovni zakonski okvir koji se primjenjuje naorganizacije civilnog drutva koje provodekomercijalne aktivnosti u Hrvatskoj razlikuje seod okvira koji odreuje poslovanje profitnih orga-nizacija po tome to su organizacije civilnogdrutva koje se bave komercijalnim aktivnostimau skladu sa svojim statutom osloboene plaanjaporeza na dobit. Meutim, treba upozoriti daorganizacije civilnog drutva ne moraju plaatiporez samo ako nadlena porezna uprava neutvrdi da je takvo osloboenje od porezapomoglo organizaciji civilnog drutva da stekne"neopravdano povlaten poloaj na tritu". Do danas, porezna uprava ni u jednom sluajunije utvrdila takav povlaten poloaj. Potrebno jedodatno istraiti razloge za to: je li mogue danije bilo prijava zbog skromne razine komercijalnih aktivnosti organizacija civilnogdrutva ili porezna uprava jednostavno ne obraapozornost na tu vrstu aktivnosti. Znamo samo dase dosad nisu prikupili i objavili nikakvi podaci o

    Tumaenje i kritika hrvatskogzakonskog i regulacijskog okvira

    Poglavlje 4Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    komercijalnim aktivnostima organizacija civilnogdrutva u Hrvatskoj.

    U etvrtom poglavlju procijenit emo praktineuinke hrvatskih zakona o komercijalnimaktivnostima organizacija civilnog drutva,raspravljati o prednostima i nedostacima zakon-skog okvira i ponuditi preporuke za reformu sus-tava koji bi potaknuo razvoj komercijalnihaktivnosti udruga i poveao ulogu civilnog sekto-ra u razvoju hrvatskog drutva u cjelini.

    4.1. Procjena hrvatskog zakonskog okvira zakomercijalne aktivnosti organizacija civilnogdrutva

    Zakonski okvir koji se temelji na pravednimnaelima i koji se dosljedno i pravilno primjenjujekljuan je za drutvenu, politiku i gospodarskustabilnost bilo koje zemlje. U tom smislu, potreb-no je jo mnogo raditi na hrvatskom zakono-davstvu da bi se ostvarila vladavina prava, teuinkovitost i neovisnost sudstva. Neuinkovitosthrvatskog sudstva i dalje je glavna prepreka uprocesu pridruivanja Europskoj Uniji. Na podruju propisa i zakona koji se odnose naorganizacije civilnog drutva koje provodekomercijalne aktivnosti, okvir je na prvi pogledpovoljan, ali nejasan. S jedne strane, zakon jasnodoputa organizacijama civilnog drutva da sepod odreenim uvjetima bave komercijalnimaktivnostima oslobaajui ih poreza na dobit.Meutim, u praksi, prednosti su i dalje prilinoneodreene jer se tumaenje zakona ostavljanadlenim institucijama kao to je porezna upra-va, koje su prilino neprijateljski raspoloeneprema organizacijama civilnog drutva. Analizirat emo hrvatski zakonski okvir prema

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 17

  • 18

    Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 4

    pet mjerila koje koristi tipologija ICNL-a i koja suopisana u drugom poglavlju.Jednostavnost ili sloenost administracije

    Budui da su komercijalne aktivnosti organizacijacivilnog drutva osloboene poreza, dravi je relativno jednostavno voditi administraciju za tajsustav. Meutim, kad bi izgubile to osloboenjeod poreza zbog "neopravdano povlatenogpoloaja na tritu", na njih bi se ponovnopoela primjenjivati jedinstvena stopa poreza,koja je najjednostavniji sustav. Praktinupotekou stvara nedostatak definicije kriterijaneopravdano povlatenog poloaja na tritu.Preciznije tumaenje tog izraza omoguilo bizakonsku sigurnost i olakalo ukljuivanje organizacija civilnog drutva u komercijalneaktivnosti. Potivanje zabrane distribucije osigurava se sustavom financijskog izvjetavanja i povremenim revizijama nadlene uprave.

    Uinci na prikupljanje porezaOrganizacije civilnog drutva osloboene suporeza i nisu obvezne plaati bilo kakve porezena zaraene prihode. Taj model ne donosi dravinikakve prihode, pa je najmanje povoljan zadravu. Kad bi se utvrdilo postojanje neoprav-dano povlatenog poloaja na tritu, poela bise primjenjivati jedinstvena stopa poreza, koja bidonijela dravi najvee potencijalne prihode.Meutim, u praksi, to donosi malo prihoda, jerse dosad taj kriterij nikad nije primijenio, a razina komercijalnih aktivnosti koje provode organizacije civilnog drutva je niska.

    Uinci na komercijalni sektorZbog osloboenja od poreza, organizacijecivilnog drutva su de jure u povlatenompoloaju u odnosu na komercijalni sektor. To bimoglo uzrokovati pritube profitnih organizacijana nepravednu konkurenciju. Meutim, u praksi,s obzirom na koliinu i vrstu aktivnosti kojeprovode organizacije civilnog drutva, profitnisektor nije imao razloga za negodovanje i nisuzabiljeene nikakve pritube.

    Uinci na razvoj neprofitnog sektoraIako se uinci takvog sustava na razvoj nepro-fitnog sektora na prvi pogled ine pozitivnim, ustvarnosti nisu bili znaajni. Nije problem samo u

    financijskom okviru, koji je barem u pogleduoporezivanja i dalje povoljan za udruge, nego ucjelokupnom okruju u kojem organizacijecivilnog drutva u Hrvatskoj djeluju. Vlada je idalje uglavnom nepovjerljiva prema civilnom sek-toru, dok poslovni sektor jo nije stekaopotovanje prema civilnom drutvu i njegovoj ulozi u drutvu.

    Problemi praktine provedbeU praktinom smislu, provedba sustava je laka,dok god ne postoji problem "neopravdanopovlatenog poloaja na tritu". Budui da nijebilo takvih sluajeva, nije poznato to bi vlastiodluile kad bi dolo do prijave i kakve bi toposljedice imalo na praktinu provedbu sustava.

    4.2. Rad sa sustavom

    Iako zakonski okvir jasno doputa organizacijamacivilnog drutva da se bave komercijalnimaktivnostima, ta praksa nije jako esta uHrvatskoj. Predstavnici udruga navode nekolikorazloga za to, od nedostatka kapaciteta i inicijative u civilnom sektoru do nejasnogtumaenja zakonskog okvira od strane nadlenihinstitucija. Organizacije civilnog drutva zato okli-jevaju u pokretanju komercijalnih aktivnosti zbogstraha od nepovoljnih poreznih mjera porezneuprave ako se njihovo poslovanje proglasikrenjem propisa.

    Mnoge od njih zato su osmislile strategije kojeim omoguuju da prikupljaju zaradu koja se neklasificira automatski kao prihod. Zato u nekimsluajevima organizacije civilnog drutva modanee naplatiti prodaju proizvoda ili pruanjeusluge, nego radije prihvaaju donacije koje sene biljee kao prihod. Nadalje, umjesto izdavanjafaktura za pruene usluge, organizacije civilnogdrutva mogu potpisati ugovore o suradnji spotencijalnim partnerima.

    Da bi izbjegle raunovodstvene komplikacije imogue krenje propisa, organizacije civilnogdrutva mogu odluiti osnovati odvojenu profitnuorganizaciju u svojem vlasnitvu, koja provodiaktivnosti prikupljanja vlastitih sredstava umjestonje. Bilo kakvi prihodi steeni na taj nainusmjeruju se u udrugu u obliku donacije ili sl.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 18

  • 19

    Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

    civilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 4

    Vano je imati na umu da se takva organizacijazakonski tretira kao bilo koja druga poslovnatvrtka i nema povlastice ili porezna osloboenja.Nekoliko je organizacija u Hrvatskoj pokualo stakvim rjeenjem, meutim takvi su pothvati vrlorijetki.

    4.3. Natjecanje s profitnim sektorom

    Usprkos prividno povoljnom financijskom okvirukoji stavlja organizacije civilnog drutva kojeprovode komercijalne aktivnosti u povlatenpoloaj u odnosu na profitne organizacije, dosada nisu zabiljeene pritube profitnih tvrtki nanepravednu konkurenciju. Glavni razlog za to jevjerojatno injenica da je broj udruga koje sebave samofinanciranjem relativno ogranien, kaoi opseg i vrsta komercijalnih aktivnosti kojeprovode. Nadlene porezne institucije do sadanisu zaprimile nijednu pritubu o tome da jeneka organizacija civilnog drutva stekla "neo-pravdanu povlasticu na tritu".

    4.4. Stajalita prema organizacijamacivilnog drutva

    Iako su oblici graanskog udruivanja i anga-mana postojali i prije 1990. godine, civilnogdrutvo u Hrvatskoj poelo se snanije razvijatinakon promjene reima. Naalost, taj se procesvremenski poklopio s Domovinskim ratom, koji jestvorio vrlo neprijateljsko okruje za razvojcivilnog sektora. Budui da je neovisnostHrvatske i odcjepljenje od bive Jugoslavije pratiosnaan dravni nacionalizam, centralizacija ikorupcija, sva drugaija stajalita vlasti su smatrale subverznim i protudravnim. Budui dasu glavni poticaj za razvoj civilnog drutva pruilestrane organizacije, uglavnom donatori koji supoklanjali humanitarnu pomo i financirali inicija-tive za ljudska prava i protiv rata, organizacijecivilnog drutva esto su optuivane da su agentimeunarodnih interesa. Iako se okruje znaajnopromijenilo od 1990-ih, ope nepovjerenje premacivilnom sektoru osjea se i danas. Zato je poseb-no vano da se udruge bave aktivnostima samo-financiranja i drutvenog poduzetnitva na

    transparentan i etiki prihvatljiv nain i jasnoznaju kako te aktivnosti mogu pridonijeti njihovojmisiji i ciljevima.

    4.5. Reforma sustava

    Do sada je ovaj vodi dao pregled zakonskogokvira koji regulira komercijalne aktivnosti orga-nizacija civilnog drutva u Hrvatskoj i analizu nje-govih praktinih uinaka. Sada emo iznijeti kri-tiku postojeeg sustava i ponuditi preporuke zapoboljanje trenutane situacije. Nadamo se dae te ideje nadahnuti raspravu o propisima okomercijalnim aktivnostima organizacija civilnogdrutva s konanim ciljem promicanja tihaktivnosti, jaanja organizacija koje ih provode ipoveanja njihovih sposobnosti da pridonesuhrvatskom drutvu. Naglasit emo tri aspektasustava koji se mogu poboljati kako bi se stvo-rilo povoljnije okruje za organizacije civilnogdrutva i njihove komercijalne aktivnosti.

    1. Ne postoji jasno tumaenje kriterija neoprav-dano povlatenog poloaja na tritu. Kako smonapomenuli u 3.3.1, udruge su osloboeneporeza na dobit koji se stjee kroz komercijalneaktivnosti. Meutim, organizacije mogu izgubititaj status ako nadlena porezna uprava utvrdi daje zbog toga organizacija civilnog drutva stekla"neopravdano povlaten poloaj na tritu". U zakonima ne postoji tumaenje tog kriterija ido danas ga nadlene vlasti nisu definirale. To omoguuje proizvoljnost odluka, jer setumaenje ostavlja dunosnicima kojimaopenito nedostaje razumijevanje vanosti iuloge civilnog drutva i djeluju u okruju koje je i dalje neprijateljsko prema radu udruga.

    2. Nedostaje povoljno okruje za pokretanjekomercijalnih aktivnosti udruga. Iako zakondoputa udrugama da provode komercijalneaktivnosti, njihov opseg i vrsta nisu definirani.Prema tome, u praksi, udrugama se moeuskratiti registracija ako u svojim statutima spo-minju komercijalne aktivnosti. Nadalje, sloenabirokracija dravne uprave predstavlja dodatnepotekoe za udruge koje planiraju provoditi ili

    32Zato je posebno vano da se udruge bave aktivnostima samofinanciranja i drutvenog poduzetnitva na transparentan i etiki prihvatljivnain i jasno znaju kako te aktivnosti mogu pridonijeti njihovoj misiji i ciljevima.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 19

  • 20

    Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog drutva u Hrvatskoj

    2006

    Poglavlje 4

    provode komercijalne aktivnosti. To znai dazakonski i administrativni okviri ne pridonosepokretanju komercijalnih aktivnosti, to je pre-sudno za odrivost sektora u Hrvatskoj.3. Zakon ne prepoznaje status organizacija zajavno dobro, ija je neprofitna svrha namijenjenapromicanju javnog dobra. To je ozbiljannedostatak, jer razliite vrste udruga s razliitimciljevima imaju jednak status, to negativnoutjee na udruge koje svojim radom promiujavno dobro.

    Za tri opisana problema, nudimo sljedee preporuke:

    1. Pojasniti kriterije za doputanje organizacijamacivilnog drutva da se bave komercijalnimaktivnostima, ime e se izbjei nepotrebnepotekoe tijekom procesa registracije.

    2. Pruiti jasno i smisleno tumaenje kriterijaneopravdano povlatenog poloaja na trituunutar konteksta komercijalne aktivnosti organi-zacija civilnog drutva.

    3. Razmisliti o uvoenju pojma organizacija zapromicanje javnog dobra u zakonima koji reguli-raju civilno drutvo, uz definiranje kriterija, pravai obveza organizacija koje imaju takav status.Sloeniji zakonski okvir koji uzima u obzirrazliite potrebe i specifinosti udruga snanije bipridonio razvoju civilnog drutva u Hrvatskoj.33

    Kako pokazuje iskustvo zemalja u kojima postoji pojam organizacije za javno dobro, takvizakoni obino imaju i pozitivan uinak na komer-cijalne aktivnosti koje provode organizacije

    civilnog drutva kroz olakice koje udruge mogustei na razliite lokalne poreze i carinske taksena dobit od njihovih komercijalnih aktivnosti.Organizacije za javno dobro ija komercijalnaaktivnost promie njihovu misiju mogu biti pot-puno osloboene poreza na dobit.

    4. Provoditi ove preporuke u suradnji i dogovorus razliitim organizacijama civilnog drutva.

    ZakljuakKako smo pokazali u prethodnim poglavljimaovog vodia, zakonski okvir u Hrvatskoj doputaorganizacijama civilnog drutva da se bavekomercijalnim aktivnostima pod uvjetima koji sunominalno povoljniji od propisa koji regulirajuaktivnost profitnih tvrtki. Iako je u postojeemsustavu komercijalna aktivnost organizacijacivilnog drutva osloboena poreza, praksasamofinanciranja nije rairena meu hrvatskimudrugama. Razlozi za to su nedostatak kapacite-ta i poduzetnikog usmjerenja udruga tenedostaci sustava koji je osjetljiv na mogueproizvoljne odluke porezne uprave i institucija zaregistraciju.

    Stvaranje istinski povoljnog okruja za organizaci-je civilnog drutva u Hrvatskoj ne bi imalo nega-tivne uinke na fiskalne prihode koje dravaprikuplja od komercijalne aktivnosti organizacijacivilnog drutva, ali bi dovelo do znaajnih poti-caja udrugama da pokrenu komercijalneaktivnosti jer bi im dopustilo da promiu svojemisije na uinkovitiji i odriviji nain. To bi imalosnaan uinak na razvoj civilnog sektora uHrvatskoj.

    33Status organizacije za javno dobro predmet je stalne rasprave strunjaka i predstavnika nevladinog sektora u Hrvatskoj. U prosincu 2005.,u Zagrebu je odrana radionica u organizaciji ECNL-a i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva, iji je cilj bio usporediti postojeepropise koji se odnose na organizacije javnog dobra u Hrvatskoj sa zakonskom praksama u drugim europskim zemljama. Zakljuak analize bio bi da je potrebno osvojiti dosljedniju politiku o toj problematici. Najvanija je preporuka bila uvoenje jedinstvenogpojma organizacije za javno dobro i jasne definicije kriterija koje svaka pravna osoba mora zadovoljiti ako eli stei taj status i pripadajueporezne olakice. Na taj nain promicanje javnog dobra ne bi bilo funkcija vrste ili podruja djelovanja pravne osobe i sprijeilo bi diskrim-inaciju koja se na njima temalji.

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 20

  • Nakladnik: AED, Ulica Kralja Drislava 3/II, 10 000 Zagreb

    Za nakladnika: Jennifer Stuart

    Autori i urednici: Snjeana Bokuli, Nicole Etchart i Eva Varga

    Prijevod: Tamara Slikovi

    Lektura: Darko eperi

    Dizajn: Domagoj Kreo-Lovri

    Ovaj prirunik Zakonski i regulacijski okvir za samofinanciranje organizacija civilnog drutva u Hrvatskoj

    omoguila je velikoduna potpora amerikih graana preko Amerike agencije za meunarodni razvoj(USAID), pod uvjetima iz Sporazuma o suradnji USAID CA#160-A-00-01-00109-00, kroz projekt CroNGO, koji provodi Academy for Educational Development (AED).

    Sadraj ne odraava nuno stajalita Amerike agencije za meunarodni razvoj ili Vlade SAD-a.

    ISBN 953-7339-03-3

    CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

    UDK 061.2.047(497.5)(094)

    Zakonski i regulacijski okvir za samofinanciranje organizacija civilnog drutva u Hrvatskoj / prijevod Tamara Slikovi. - Zagreb: Academy for Educational Development, 2006.

    Izv. stv. nasl.: The legal and reglatory framework for CSO self-financing in Croatia.

    ISBN 953-7339-03-3

    I. Nevladine organizacije -Financiranje - Hrvatska - Prirunik II. Nevladine organizacije - Hrvatska - Pravna regulativa

    III. Neprofitne organizacije - Hrvatska - Pravna regulativa

    301025098

    BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 21