The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

21
1 Izraz "organizacija civilnog druπtva" (OCD) 1 obuhvaÊa πirok raspon neprofitnih, nevladinih organizacija te udruga i grupa iz lokalne zajed- nice izvan vladinog i poslovnog sektora. S obzirom na ograniËenu filantropsku i vladinu potporu, mnogi OCD-i pokreÊu projekte samo- financiranja da bi prikupili sredstva za svoju misiju i programe. NESsT je izabrao nekoliko stotina organizacija civilnog druπtva iz Latinske Amerike i srednje Europe koje se bave takvim aktivnostima i anal- izirao uËinak tih strategija na rad i odræivost organizacija. Pokazalo se da je jedan od naj- vaænijih Ëimbenika potreba za jasnim i povoljnim zakonskim i regulacijskim okvirom koji potiËe donoπenje strategije samofinanciranja u organi- zacijama civilnog druπtva. Taj okvir definira mogu li se organizacije civilnog druπtva baviti aktivnostima samofinanciranja te utjeËe na okol- nosti u kojima Êe se te aktivnosti odvijati kao i na stupanj do kojeg Êe organizacije to Ëiniti. Osim toga, porezni propisi, razina birokracije i jasnoÊa primjenjivih zakonskih odredbi imaju izravan utjecaj na primjenu aktivnosti samo- financiranja. Organizacije civilnog druπtva Ëesto nisu svjesne tih odredbi. Mnogi vjeruju da im nije dopuπteno baviti se takvim aktivnostima, dok drugi smatraju da Êe time naπtetiti svom javnom imidæu ili odnosima s donatorima. »ak i kad su organizacije svjesne odgovarajuÊih Uvod: Svrha i metodologija Poglavlje 1 Zakonski i regulacijski okvir za samofinanciranje organizacija civilnog druπtva u Hrvatskoj 1 Te organizacije se Ëesto nazivaju neprofitne organizacije, nevladine organizacije, humanitarne organizacije ili volonterske organizacije. Izraz "organizacije civilnog druπtva" podrazumijeva sve te skupine organizacija. zakona, Ëesto ne shvaÊaju koje poreze moraju plaÊati, koje obrasce priloæiti ili koje procedure slijediti. U Hrvatskoj su aktivnosti samofinaci- ranja u organizacijama civilnog druπtva i dalje rijetka praksa, djelomiËno zbog nedostatka kapaciteta i poduzetniËkog duha u organizacija- ma, a djelomiËno i zbog nedostatka jasne inter- pretacije zakonskog okvira, koji u naËelu dopuπta organizacijama komercijalne aktivnosti. Hrvatski zakoni odnose se na razliËite vrste orga- nizacija civilnog druπtva koje se bave aktivnosti- ma od opÊeg ili zajedniËkog interesa, ukljuËujuÊi udruge, institucije, zaklade, fondove i neprofitne komercijalne tvrtke. Ovaj vodiË pokuπat Êe raz- jasniti zakonski okvir s kojim se susreÊu hrvatske udruge, nevladine organizacije koje Ëine veÊinu hrvatskog civilnog druπtva, i procijeniti koliko je taj okvir povoljan za organizacije koje æele primi- jeniti strategije samofinanciranja. BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 1

description

This guide examines the legal and regulatory framework governing the self-financing activities of civil society organizations (CSOs) in Croatia and provides an assessment of the relevant laws and their practical effects in order to identify areas where the law might be improved.

Transcript of The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

Page 1: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

1

Izraz "organizacija civilnog druπtva" (OCD)1

obuhvaÊa πirok raspon neprofitnih, nevladinihorganizacija te udruga i grupa iz lokalne zajed-nice izvan vladinog i poslovnog sektora.S obzirom na ograniËenu filantropsku i vladinupotporu, mnogi OCD-i pokreÊu projekte samo-financiranja da bi prikupili sredstva za svojumisiju i programe.

NESsT je izabrao nekoliko stotina organizacijacivilnog druπtva iz Latinske Amerike i srednjeEurope koje se bave takvim aktivnostima i anal-izirao uËinak tih strategija na rad i odræivostorganizacija. Pokazalo se da je jedan od naj-vaænijih Ëimbenika potreba za jasnim i povoljnimzakonskim i regulacijskim okvirom koji potiËedonoπenje strategije samofinanciranja u organi-zacijama civilnog druπtva. Taj okvir definiramogu li se organizacije civilnog druπtva bavitiaktivnostima samofinanciranja te utjeËe na okol-nosti u kojima Êe se te aktivnosti odvijati kao ina stupanj do kojeg Êe organizacije to Ëiniti.Osim toga, porezni propisi, razina birokracije ijasnoÊa primjenjivih zakonskih odredbi imajuizravan utjecaj na primjenu aktivnosti samo-financiranja. Organizacije civilnog druπtva Ëestonisu svjesne tih odredbi. Mnogi vjeruju da imnije dopuπteno baviti se takvim aktivnostima,dok drugi smatraju da Êe time naπtetiti svomjavnom imidæu ili odnosima s donatorima. »ak i kad su organizacije svjesne odgovarajuÊih

Uvod: Svrha i metodologija

Poglavlje 1Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

1

Te organizacije se Ëesto nazivaju neprofitne organizacije, nevladine organizacije, humanitarne organizacije ili volonterske organizacije.Izraz "organizacije civilnog druπtva" podrazumijeva sve te skupine organizacija.

zakona, Ëesto ne shvaÊaju koje poreze morajuplaÊati, koje obrasce priloæiti ili koje procedureslijediti. U Hrvatskoj su aktivnosti samofinaci-ranja u organizacijama civilnog druπtva i daljerijetka praksa, djelomiËno zbog nedostatkakapaciteta i poduzetniËkog duha u organizacija-ma, a djelomiËno i zbog nedostatka jasne inter-pretacije zakonskog okvira, koji u naËeludopuπta organizacijama komercijalne aktivnosti.

Hrvatski zakoni odnose se na razliËite vrste orga-nizacija civilnog druπtva koje se bave aktivnosti-ma od opÊeg ili zajedniËkog interesa, ukljuËujuÊiudruge, institucije, zaklade, fondove i neprofitnekomercijalne tvrtke. Ovaj vodiË pokuπat Êe raz-jasniti zakonski okvir s kojim se susreÊu hrvatskeudruge, nevladine organizacije koje Ëine veÊinuhrvatskog civilnog druπtva, i procijeniti koliko jetaj okvir povoljan za organizacije koje æele primi-jeniti strategije samofinanciranja.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 1

Page 2: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

2

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 1

usluga koje prodaju organizacije civilnogdruπtva, potroπaËi istodobno promiËu misiju tihudruga i pridonose ravnopravnijem i odræivijemsvijetu.

Postoji nekoliko vrsta aktivnosti samofinanciranja:

• »lanarina: ostvarivanje prihoda kroz Ëlanarinuza Ëlanove ili korisnike organizacije, a koja se nesmatra naknadom za neki proizvod, uslugu ilidrugu korist koju organizacija pruæa svojemËlanstvu.• Naknade za usluge: ostvarivanje prihoda odneke postojeÊe vjeπtine ili struËnog znanja orga-nizacije pruæanjem usluga klijentima u javnom iliprivatnom sektoru (npr. organizacija pruæakonzultantske usluge poslovnim tvrtkama ililokalnoj upravi).• Prodaja proizvoda: prodaja proizvoda nasta-lih u okviru projekata organizacije (npr. knjige ilidruge publikacije); prodaja poklonjenih proizvo-da po skupljoj cijeni; proizvodnja i prodaja novihproizvoda (npr. majica, πalica).• Koriπtenje nepokretne i pokretne imovine:iznajmljivanje nekretnina organizacije, prostora iobjekata, opreme itd. kad se ne koriste zaaktivnosti vezane za misiju.• Koriπtenje nematerijalne imovine:npr. ostvarivanje prihoda od patenata ili drugihoblika intelektualnog vlasniπtva udruge iliodobravanjem prodaje proizvoda simenom/ugledom udruge.• UlagaËke kamate: pasivna ulaganja kao πtosu oroËenja i zajedniËki fondovi ili druge sloæenijefinancijske transakcije (npr. burzovne transakcije).

Organizacije civilnog druπtva upuπtaju se uaktivnosti samofinanciranja prvenstveno da biosnaæile svoje financijske resurse i promicalesvoju druπtvenu misiju ili oboje. S jedne strane,organizacija civilnog druπtva moæe biti zaintere-sirana iskljuËivo za ostvarivanje zarade za finan-ciranje programa osnovne misije. U tim sluËajevi-ma organizaciju ne zanima promicanje druπtvenemisije neposredno kroz samofinanciranje, negoposredno kroz primjenu prihoda od aktivnosti zaunapreenje svoje druπtvene misije.

1.1. ©to je samofinanciranje i zaπto je vaæno?

Organizacije civilnog druπtva koriste strategijesamofinanciranja kako bi ostvarile prihode zafinanciranje svoje misije. Samofinanciranje jereakcija na trenutaËnu paradigmu financiranja,prema kojoj se organizacije natjeËu za ograniËendio postojeÊih vladinih i filantropskih resursa iznacionalnih i meunarodnih izvora. Zato mnogeorganizacije snaæno ovise o kratkoroËnom finan-ciranju temeljenom na projektima i ne moguusmjeriti pozornost na vlastiti dugoroËan,strateπki razvoj. Kroz samofinanciranje, organi-zacije civilnog druπtva mogu poveÊati svojudugoroËnu odræivost i neovisnost stvaranjemvlastitih resursa kao nadopune potpori javnih iprivatnih donatora. Potreba za samofinanciran-jem ne dovodi nuæno do komercijalizacije orga-nizacija civilnog druπtva. Samofinanciranje moæepruæiti organizacijama civilnog druπtva viπu raz-inu neovisnosti i odræivosti bez ugroæavanja nji-hovih ciljeva i vrijednosti.

Prihodima od samofinanciranja mogu se finan-cirati aktivnosti za koje je Ëesto teπko namaknutisredstva kroz tradicionalne izvore financiranja(npr. osnovni troπkovi poslovanja, novi programi,zagovaraËke aktivnosti). NESsT ne smatra da biorganizacije civilnog druπtva trebale zamijenititradicionalne izvore financiranja samofinan-ciranjem, nego vjeruje da samofinanciranjemoæe biti moÊna nadopuna vladinoj i filantropskoj potpori.

Kroz samofinanciranje, mnoge organizacijecivilnog druπtva financijski jaËaju i institucionalnose osnaæuju poveÊavajuÊi sposobnost da ostvarenove prihode i odrede smjer svojeg rada uzmanja ograniËenja koja zahtijevaju donatori.

Nadalje, kad se provode na druπtveno i ekoloπkiodgovoran naËin, poduzetniËke aktivnosti orga-nizacija civilnog druπtva mogu pridonijetistvaranju "alternativne ekonomije" kojauËinkovitije zadovoljava potrebe lokalnih zajedni-ca, malih proizvoaËa i osoba sa skromnimprihodima. Kupovanjem proizvoda i koriπtenjem

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 2

Page 3: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

3

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

civilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 1

Primjer je organizacija za zdravstveno obrazo-vanje koja pokrene tiskaru i koristi prihode zafinanciranje svojih istraæivaËkih projekata. Takva bi se aktivnost smatrala nepovezanom snjezinom misijom.

S druge strane, organizacija civilnog druπtvamoæe prvenstveno koristiti strategiju samofinan-ciranja za unapreenje svoje druπtvene misije.Na primjer, organizacija Ëija je druπtvena misijapruæanje moguÊnosti obrazovanja i pomoÊi uzapoπljavanju na stolarskim poslovima zaizlijeËene ovisnike moæe poËeti prodavatinamjeπtaj koji polaznici proizvode da bi pokrilatroπkove materijala i plaÊa uËitelja.Ta bi se aktivnosti smatrala povezanom s njezinom misijom.

Meutim, ovi primjeri nisu meusobno iskljuËivi,kao ni financijski i druπtveni ciljevi koji motivirajuorganizacije civilnog druπtva da zapoËnuaktivnosti samofinanciranja. Organizacije civilnogdruπtva Ëesto æele istodobno ostvariti i finan-cijske i druπtvene ciljeve kroz aktivnosti samofi-nanciranja. Udruga za poboljπanje zdravlja moæebiti u boljem poloæaju za promicanje rezultatasvojih istraæivanja kroz tiskanje svojih materijala,a organizacija za profesionalno usavrπavanjemoæe biti sposobna iskoristiti viπkove iz prodajenamjeπtaja za financiranje drugih programa iliosnovnih operativnih troπkova. U svakom odovih sluËajeva, ciljevi aktivnosti samofinanciranjai odnos tih aktivnosti prema glavnoj misiji orga-nizacije snaæno utjeËu na uspjeh aktivnosti imogu imati vaænu ulogu u odreivanju zakon-skog pristupa tim aktivnostima, kao πto Êemo ipokazati u ovom vodiËu.

1.2. Svrha i sadræaj vodiËa

PokuπavajuÊi razgranati svoje izvore financiranja,mnoge hrvatske udruge pokrenule su strategijesamofinanciranja. Meutim, uglavnom su tomepristupale s nedovoljno struËnosti, sredstava ilidrugih oblika potpore. Istraæivanje NESsT-a osamofinanciranju meu organizacijama civilnog

druπtva u Hrvatskoj pokazuje da mnoge od njihimaju ograniËene unutarnje kapacitete (vjeπtineosoblja, vrijeme, dovoljna financijska sredstva,poslovni planovi) ili vanjsku podrπku (financijskasredstva, konzultantska potpora, povoljanzakonski okvir) za aktivnosti samofinanciranja.

Kad takve organizacije ipak pokuπaju pokrenutiaktivnosti samofinanciranja, moraju se suoËiti srazliËitim zakonskim, financijskim, upravljaËkim iorganizacijskim pitanjima za koja nemaju dostupnu pomoÊ. Ako organizacije civilnogdruπtva odluËe pokrenuti te aktivnosti, vaæno jeda to uËine s odgovarajuÊom tehniËkompomoÊi, financijskom potporom i u povoljnomvanjskom okruæju.

Pritisci i zahtjevi s kojima se tada organizacijesuoËavaju naglaπavaju potrebu za razumije-vanjem zakonskog okvira samofinanciranja uHrvatskoj. Zato ovaj vodiË ima dvije svrhe:

1. Analizirati kljuËne zakone, propise i procedureza samofinanciranje organizacija civilnog druπtvau Hrvatskoj.

U treÊem poglavlju objasnit Êemo πto hrvatskizakon propisuje u vezi samofinanciranja organi-zacija civilnog druπtva i prikazati administrativnei porezne propise koji se primjenjuju na teaktivnosti. Takoer Êemo opisati procedure iobrasce koji se moraju ispuniti i naknade kojetreba platiti za pokretanje takvih aktivnosti.Ponudit Êemo opÊi prikaz relevantnih zakona ipropisa kako bi hrvatske organizacije civilnogdruπtva shvatile svoj zakonski poloæaj i πto mora-ju uËiniti ako æele provoditi aktivnosti samofi-nanciranja.

2. Procijeniti relevantne zakone koji odreujusamofinanciranje udruga u Hrvatskoj i njihovepraktiËne uËinke te odrediti podruËja u kojima bise zakon mogao poboljπati. Ovaj vodiË otkrivaprednosti i slabosti hrvatskih zakona, bez obzirada li pomaæu ili onemoguÊavaju samofinan-ciranje i potiËu li razvoj sektora u cjelini.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 3

Page 4: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

4

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 1

Godine 2005. takvo je istraæivanje provedeno uHrvatskoj uz pomoÊ metodologije koju je razvioNESsT kako bi procijenio zakonsko okruæje zaaktivnost samofinanciranja organizacija civilnogdruπtva u odreenoj zemlji. Razmatrana susljedeÊa Ëetiri podruËja:

1. ©to propisuje zakon.Kako se zakon trenutno odnosi prema aktivnos-tima samofinanciranja organizacija civilnogdruπtva (ukljuËujuÊi vaæeÊe zakone i zakonskeodredbe, povijest zakona, revizije zakona, regu-lacijski pristup, porezne stope, zahtjeve zaizvjeπtavanjem, druge zakone i propise, pravnesluËajeve i organizacije ili odvjetnike koji pruæajuusluge ili pomoÊ)?

2. Kako se zakon tumaËi. Razumiju li organizacije civilnog druπtva propiseo aktivnostima samofinanciranja?

3. UËinci zakona.Kako vaæeÊi propisi utjeËu na aktivnosti samofi-nanciranja organizacija civilnog druπtva?

4. Preporuke za zakon.Koje su najvaænije preporuke za rjeπavanje trenu-taËnih regulacijskih problema?

NESsT je za primarno i sekundarno istraæivanje usklopu ovog vodiËa angaæirao konzultanta zacivilno druπtvo u Hrvatskoj. Istraæivanje je obu-hvatilo detaljne intervjue s petnaest hrvatskihudruga koje se bave komercijalnim aktivnostima,analizu vaænih zakona i pregled relevantne litera-ture. VodiË su zatim uredili pravnici koji se baveneprofitnim pravom i imaju struËno znanjehrvatskih zakonskih propisa o organizacijamacivilnog druπtva.

Zakoni se analiziraju unutar tipologije poreznepolitike koja olakπava njihovo razumijevanje iprocjenu.

Ovu tipologiju razvio je Meunarodni centar zaneprofitno pravo2 kako bi istraæio zakone koji seodnose na gospodarske odnosno komercijalneaktivnosti organizacija civilnog druπtva u zemlja-ma srednje i istoËne Europe, a do danas jepostala πiroko prihvaÊenom za razumijevanje iprocjenu porezne politike na tom zakonskompodruËju. Prikazat Êemo je u drugom poglavlju.Hrvatski zakoni analiziraju se u kontekstu tetipologije u treÊem poglavlju, dok se pet mjerilatipologije koriste kao temelj za procjene i preporuke u Ëetvrtom poglavlju.

1.3. Pozadina i metodologija

Ovaj vodiË dio je NESsT-ovih napora da potaknesamofinanciranje meu organizacijama civilnogdruπtva u Hrvatskoj. Godine 1997. NESsT jezapoËeo provoditi primijenjeno istraæivanje osamofinanciranju organizacija civilnog druπtva usrednjoj Europi kako bi otkrio najËeπÊe probleme i potrebe u regiji.

Ciljevi primijenjenog istraæivanja bili su:• Procijeniti trenutaËnu praksu koriπtenjaaktivnosti samofinanciranja meu udrugama usrednjoj Europi. NESsT je proveo analizesluËajeva koje su opisivale uspjehe i prepreke uaktivnostima samofinanciranja organizacijacivilnog druπtva u Ëetiri zemlje srednje Europe:Maarskoj, SlovaËkoj, »eπkoj i Sloveniji.• Istraæiti vaæeÊe zakonsko okruæje za samofi-nanciranje organizacija civilnog druπtva u regiji ucjelini, ukljuËujuÊi regulacijski i porezni okvir nalokalnoj i nacionalnoj razini vezan za aktivnostisamofinanciranja udruga.• Predstaviti rezultate istraæivanja izdavanjemanaliza sluËajeva i zakonskih vodiËa i orga-niziranjem lokalnih radionica za dionike iz svihsektora u pokuπaju da se razviju strategije zapomoÊ organizacijama civilnog druπtva ukoriπtenju samofinanciranja.

2Meunarodni centar za neprofitno pravo (International Center for Not-for-Profit Law - ICNL) je meunarodna organizacija Ëija je misijaolakπati i poduprijeti razvoj civilnog druπtva i slobode udruæivanja na globalnoj razini. U suradnji s drugim meunarodnim, nacionalnim ilokalnim organizacijama, Centar pruæa tehniËku pomoÊ za stvaranje i poboljπanje zakona i propisa koji omoguÊuju, potiËu i regulirajuneprofitni, nevladin sektor u zemljama diljem svijeta. ICNL odræava dokumentacijski centar za zakone, propise, samoregulacijske materi-jale i druge relevantne dokumente, pruæa edukaciju i treninge te provodi istraæivanja vaæna za jaËanje i poboljπanje zakona vezanih zaneprofitni sektor. Viπe informacija o ICNL-u potraæite na www.icnl.org.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 4

Page 5: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

5

U ovom poglavlju prikazat Êemo tipologiju zaanalizu zakonskih pravila koja odreujuaktivnosti samofinanciranja organizacija civilnogdruπtva. Tipologiju je razvio Meunarodni centarza neprofitno pravo (International Center forNot-for-Profit Law (ICNL).3

NESsT ga je proπirio i prilagodio da bi gauspjeπnije primijenio na svoje istraæivanje. UsljedeÊem dijelu predstavit Êemo Ëetiri kljuËnapodruËja za razumijevanje zakonske strukture zasamofinanciranje organizacija civilnog druπtvaprije procjene specifiËnih obiljeæja Hrvatske: 1)zakonska obiljeæja organizacija civilnog druπtva,2) pravna definicija samofinanciranja, 3) kriterijikoji omoguÊavaju samofinanciranje i 4) oporezi-vanje aktivnosti samofinanciranja.

Vaæno je napomenuti da u svojim tekstovimaMeunarodni centar za neprofitno pravo koristiizraz "neprofitne organizacije", koji se odnosi napodskupinu πire kategorije organizacija civilnogdruπtva, koju koristi NESsT. U ovom vodiËu koris-timo izraz "organizacije civilnog druπtva", osimu dijelovima koji se oslanjaju na tipologijuMeunarodnog centra za neprofitno pravo i kojizadræavaju prvobitnu terminologiju. Hrvatskizakoni upotrebljavaju izraz "udruga", koji je uskladu sa πirom skupinom organizacija kojuobuhvaÊa izraz "organizacija civilnog druπtva".4

Poglavlje 2Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

Predstavljanje tipologije procjenezakonskog i regulacijskog okvira

2.1. Zakonska obiljeæja neprofitnihorganizacija

Ova obiljeæja ukazuju na glavne razlike izmeuneprofitnih i profitnih organizacija i pruæaju kon-tekst za razumijevanje naËina na koji neprofitneorganizacije provode komercijalne aktivnosti iliaktivnosti samofinanciranja. Rasprava koja slijedii ostatak vodiËa odnosi se na skupinu svihneprofitnih organizacija - onih Ëija je svrhapromicanje javnog dobra. Vaæno je prepoznatida neke neprofitne organizacije, npr. savezisakupljaËa poπtanskih marki ili ljubitelja πaha,moæda ne teæe takvim ciljevima. Te se organi-zacije i dalje smatraju nevladinim organizacijamai na njih se odnose isti propisi, ali Êe se ovaj

3Tipologija predstavljena u ovom poglavlju prilagoena je, uz dopuπtenje autora, iz teksta "Regulacija ekonomskih aktivnosti neprofitnihorganizacija" koji je ICNL pripremio za konferenciju "Reguliranje civilnog druπtva" odræanu u Budimpeπti, u Maarskoj, u svibnju 1996.godine (autorska prava ICNL, 1997.) i knjige PriruËnik o najboljim praksama vezanima za nevladine organizacije, Prilog I: Ekonomskeaktivnosti i oporezivanje (autorska prava ICNL, 2000.).

4Zaklade, fondovi i drugi oblici organizacija civilnog druπtva u Hrvatskoj nisu obuhvaÊeni ovim vodiËem.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 5

Page 6: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

6

vodiË baviti samo onim udrugama koje promiËujavno dobro. Ne postoje precizna mjerila zautvrivanje onoga πto Ëini javno dobro, a hrvat-ski zakoni ne razlikuju izmeu razliËitih vrstaneprofitnih organizacija, jer ne postoji pojamjavnog dobra u tom kontekstu.5 Meutim, ICNLkoristi tu razliku i utvruje dvije osnovne pravne pretpostavke koje razlikuju organizacije za javnodobro i profitne entitete:

1. Zabrana distribucije dobiti.Iako neprofitne organizacije smiju ostvarivati pri-hode i dobit, ne mogu ih dijeliti privatnimosobama koje mogu biti u poziciji da ih koristezbog osobne koristi, kao πto su donatori,Ëlanovi, sluæbenici, direktori, agenti, zaposleniciili sliËno.

2. Javno dobro kao svrha.Po definiciji, ova skupina neprofitnih organizacijaorganizira se i djeluje prvenstveno u svrhujavnog dobra.

Ova obiljeæja ne ovise prvenstveno o konkret-nom pravnom obliku neprofitne organizacije. Uskladu s time, ova rasprava odnosi se na nepro-fitne organizacije razliËitih pravnih oblika dokgod promiËu javno dobro i poπtuju naËelonedijeljenja dobiti.

2.2. Pravna definicija samofinanciranja

Postoje mnogi izrazi i definicije, pravni ili nefor-malni, koji se trenutno koriste za aktivnosti ostvarivanja prihoda od strane organizacijacivilnog druπtva (npr. komercijalna aktivnost,ekonomska aktivnost, neprofitno poduzetniπtvo,socijalno poduzetniπtvo, aktivnost za ostvariva-nje prihoda). ICNL za aktivnost samofinanciranjaupotrebljava izraz "ekonomska aktivnost" idefinira ga kao "redovito provoene trgovaËkeili poslovne aktivnosti", osim onih koje su tradi-cionalno bile iskljuËene (to jest, prodaja karataza kulturna dogaanja, πkolarine na obrazovniminstitucijama i naknade pacijenata u neprofitnimbolnicama).

S druge strane, NESsT koristi izraz "samofinan-ciranje" za aktivnosti kojima organizacijecivilnog druπtva ostvaruju prihode, ukljuËujuÊiπest vrsta aktivnosti opisanih u prethodnompoglavlju. U Hrvatskoj se izrazi "samofinanciranje","ekonomske aktivnosti" i "komercijalneaktivnosti" koriste kao sinonimi za oznaËavanjeaktivnosti koje mogu, ali ne moraju biti vezaneza misiju, a koje organizacije civilnog druπtvapoduzimaju da bi ostvarile prihode.

2.3. Mjerila za odobrenje samofinanciranja

Prema miπljenju ICNL-a, "najvaænije je pitanjestupanj do kojeg bi neprofitnim organizacijamatrebalo dopustiti da se bave ekonomskim ilikomercijalnim aktivnostima, a da ne izgube svojneprofitni status." U ovoj fazi analize, pitanjenije trebaju li takve aktivnosti biti osloboeneporeza, nego u kojim se okolnostima uopÊemogu dopustiti.

Vlade diljem svijeta obiËno koriste dva testa daodrede jesu li ekonomske aktivnosti "neprof-itne" ili "profitne":

1. Test glavne svrhe.Test glavne svrhe pruæa jedan pravni model zaregulaciju samofinanciranja neprofitnih organi-zacija. Njime se ne zabranjuje koriπtenjeaktivnosti samofinanciranja, nego se istiËe da jeneprofitna organizacije osnovana i djeluje prven-stveno u neprofitne svrhe, a ne za osobnu dobit.Test podrazumijeva da Êe svrha samofinanciranjabiti neprofitna i vezana uz misiju i/ili neÊe bitiglavna aktivnosti organizacije.

2. Test odrediπta prihoda.Za razliku od testa glavne svrhe, test odrediπtaprihoda u svojem Ëistom obliku zanemarujeekonomsku ili komercijalnu prirodu odreeneaktivnosti i usmjeruje se iskljuËivo na svrhe ukoje se dobit od aktivnosti koristi. Prema tomtestu, organizacija mora upotrijebiti sve svoje

5Iako hrvatski zakon ne definira status organizacije za javno dobro, »lanak 17. Zakona o zakladama i fondovima, na primjer, obvezujedræavu na promicanje zaklada i njihove aktivnosti, pri Ëemu se takve organizacije neizravno tretiraju kao organizacije za javno dobro.

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 2

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 6

Page 7: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

7

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

civilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 2

prihode u neprofitne svrhe da bi dobila statusneprofitne organizacije. U skladu s tim, organi-zacija koja troπi 99% svojeg vremena na komer-cijalne pothvate i 1% na aktivnosti za javnodobro i posveÊuje svu svoju dobit tim aktivnosti-ma za javno dobro ima status neprofitne organi-zacije.

Prema oba testa, neprofitnoj organizaciji jedopuπteno baviti se ekonomskim aktivnostimakoje promiËu neprofitne svrhe zbog kojih je iosnovana. No kako vlade opravdavaju svojuodluku da dopuste neprofitnim organizacijamaprovoenje aktivnosti samofinanciranja? Postojedva glavna objaπnjenja javne politike kojadopuπta neprofitnim organizacijama da se bavetim aktivnostima:

a. Samofinanciranje koristi sredstva kojanisu javna za promicanje javnog dobra.Prihodi od ekonomskih aktivnosti glavni su izvorsredstava za neprofitne organizacije (posebno uzemljama u tranziciji, gdje nedostaje privatnogkapitala i filantropske tradicije) i omoguÊuju imda u svojem radu za javno dobro budu manjeovisne o vladinoj potpori i humanitarnim organi-zacijama.

b. Samofinanciranje ostvaruje ciljeve zajavno dobro. Odreene ekonomske i komerci-jalne aktivnosti izravno promiËu javno dobro. Naprimjer, iako je prodaja knjige o tehnikamapouËavanja koju izdaje udruga za obrazovanjeekonomska aktivnost, distribucija knjige izravnopridonosi javnom dobru kroz promicanje obrazo-vanja.

SpreËavanje udruga u koriπtenju takvih komerci-jalnih i ekonomskih sredstava za ostvarivanjesvojih ciljeva moæe izravno oslabiti njihovusposobnost promicanja javnog dobra.

2.4. Oporezivanje aktivnosti samofinanciranja

Iako se zakonske odredbe o samofinanciranjuorganizacija civilnog druπtva na praktiËnoj razini

razlikuje od zemlje do zemlje, veÊina ih jeiskljuËila krajnja rjeπenja (to jest, potpunuzabranu ekonomskih aktivnosti ili odobrenjeekonomskih aktivnosti kao glavne aktivnostiorganizacije). SljedeÊe vaæno pitanje jest oporezi-vanje tih aktivnosti. Vlade obiËno koriste Ëetiripristupa, zasebno ili u kombinaciji, kako biodredile poreznu politiku prema aktivnostimasamofinanciranja organizacija civilnog druπtva:

1. Jedinstvena stopa poreza.Politika jedinstvene porezne stope oporezuje pri-hode od svih ekonomskih aktivnosti, bez obzirana izvor ili odrediπte prihoda. Prema tom pristupu, organizacija nije ograniËena razinom ilivrstom aktivnosti, nego se oporezuju svi prihodiostvareni kroz te aktivnosti bez obzira na to zaπto se koriste.

2. Porez prema odrediπtu prihoda.Porezna politika prema odrediπtu prihoda oslo-baa organizaciju plaÊanja poreza naekonomske aktivnosti namijenjene javnomdobru. Prema tom pristupu, organizacija nijeograniËena razinom ili vrstom ekonomskeaktivnosti, nego plaÊa porez na sve prihode kojise ne koriste za promicanje javnog dobra. Porezprema odrediπtu prihoda nije povezan s testomodrediπta prihoda. Test se koristi da bi se utvrdiloda organizacije civilnog druπtva mogu provoditiekonomske aktivnosti bez ugroæavanja svojegneprofitnog zakonskog statusa dok god su pri-hodi usmjereni na misiju organizacije. Meutim,porez prema odrediπtu prihoda odnosi seiskljuËivo na poreznu politiku prema neprofitnimorganizacijama.

3. Porez prema izvoru prihoda (ili testpovezanosti). Politika poreza prema izvoru pri-hoda usmjerena je na izvor prihoda i omoguÊujeosloboenje od poreza samo kad prihodi proiz-zlaze iz aktivnosti organizacije koje su vezane zapromicanje javnog dobra. Prema tom pristupu,organizacija plaÊa porez na sve prihode ostvarene kroz aktivnosti koje nisu vezane zamisiju Ëak i ako se prihodi koriste za potporuaktivnostima vezanima za misiju.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 7

Page 8: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

8

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 2

4. MehaniËki porez. Politika mehaniËkogporeza uvodi strogu razliku utemeljenu nazadanim mjerilima da bi odredila razliku izmeuekonomskih aktivnosti koje se oporezuju i onihkoje se ne oporezuju. Primjer mehaniËkog testaje gornja granica poreznog izuzeÊa (razina pri-hoda ispod koje su ekonomske aktivnostiosloboene poreza i iznad koje se na njih plaÊaporez).

Neke su vlade razvile hibridne porezne politikeutemeljene na dva ili viπe od ovih pristupa. Naprimjer, moguÊe je dopustiti osloboenje odporeza za neto prihode od ekonomske aktivnostiispod odreenog praga i primijeniti mehaniËkitest vezanosti za misiju da bismo odredili treba lise neto prihod iznad tog praga oporezivati.

Organizacijama civilnog druπtva u Hrvatskojizravno je dopuπteno da se bave komercijalnimaktivnostima, u skladu sa zabranom distribucijedobiti. Mogu se baviti aktivnostima vezanima zamisiju i nevezanima za misiju, uz obvezu odva-janja svih zaraenih prihoda za organizacijskesvrhe. U Hrvatskoj su organizacije civilnogdruπtva osloboene poreza na prihod ostvaren izekonomskih aktivnosti, o Ëemu Êe biti govora usljedeÊem poglavlju.

Meutim, ako nadleæna porezna uprava, u pro-cedurama koje nisu potpuno jasne, utvrdi da jeorganizacija civilnog druπtva stekla "neoprav-danu povlasticu na træiπtu", njezini Êe se prihodioporezivati po uobiËajenoj korporacijskoj stopiporeza na prihod. U tom smislu, organizacijamacivilnog druπtva Êe se oporezivati prihodi iz nji-hovih ekonomskih aktivnosti prema jedinstvenojstopi poreza koju smo veÊ objasnili. U praksi meutim nije bilo takvih presuda i nijedostupan nijedan sluËaj koji bi nam pomogao utumaËenju tog kriterija.

Ne postoji konsenzus oko toga koji je najboljiporezni pristup, jer svaki od njih ima neke pred-nosti i nedostatke i definira razliËit cilj javne poli-tike. ICNL primjenjuje pet kriterija kako bi objas-nio praktiËne uËinke svakog pristupa.

a. Jednostavnost ili sloæenost administracije.Jedinstvena stopa poreza za sve ekonomskeaktivnosti je pristup koji je najjednostavnijeprovoditi. Nakon πto se definira πto su to"ekonomske aktivnosti", neprofitne organizaci-je se tretiraju jednako kao i profitne. Praviloodrediπta prihoda je malo sloæenije. Glavni je problem odreivanje i provoenje kri-terija za ono πto Ëini troπak koji promiËe javnodobro. Test povezanosti je najsloæeniji jer jeteπko definirati potrebnu vezu izmeuekonomske aktivnosti i javnog dobra.

b. UËinci na prikupljanje prihoda.Pod pretpostavkom da su porezne stope usklopu razliËitih poreznih politika jednake,najveÊi potencijalni porezni prihod ostvaruje sekoriπtenjem pristupa jedinstvene stope poreza,jer se na taj naËin oporezuje najveÊi brojaktivnosti samofinanciranja neprofitnih organi-zacija. Meutim, u praksi je nejasno koliko bi seporeza uistinu prikupilo, jer pod uvjetom da susvi ostali Ëimbenici jednaki, razina komercijalneaktivnosti neprofitnih organizacija bi vjerojatnobila niæa kod primjene tog pravila nego koddrugih (jer oporezivanje nije poticaj neprofitnimorganizacijama da pokrenu komercijalneaktivnosti).

U svojem najËiπÊem obliku, pravilo odrediπta pri-hoda ima najmanji potencijal za prikupljanjeporeza jer su svi prihodi iz bilo kojih izvoraosloboeni poreza ako se primijene na promi-canje javnog dobra. U praksi, mnoge zemljeuvode ograniËenja na iznos prihoda koji jeosloboen od poreza prema pravilu odrediπtaprihoda i time smanjuju potencijalne gubitkeosnovici dræavnog poreza. Test povezanosti smisijom takoer moæe smanjiti poreznu osnovu,ali vjerojatno manje nego test odrediπta poreza,jer moæe usmjeriti ekonomsku aktivnost nevla-dinih organizacija u specifiËna podruËja kojapromiËu javno dobro.

c. UËinci na komercijalni sektor. Pristup jedinstvene porezne stope na prihodeneprofitnih organizacija iz ekonomskih aktivnosti

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 8

Page 9: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

9

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

civilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 2

najpovoljnije utjeËe na komercijalni sektor, jernema moguÊnosti za "nepoπtenu" ili pristranukonkurenciju (to jest, neprofitne organizacijenemaju povlaπten poloæaj u odnosu na profitne).Pravilo odrediπta prihoda u svojem najËiπÊemobliku moæe izazvati tvrdnje o nepoπtenojkonkurenciji, jer priroda koriπtenja prihoda moæe dati neprofitnim organizacijama poreznuprednost koju njihovi profitni konkurenti nema-ju. Naravno, ograniËenje na tu povlasticu sma-njuje komparativnu prednost za neprofitne organizacije. Test povezanosti s misijom svodinepoπtenu konkurenciju na najmanju moguÊumjeru potiËuÊi neprofitne organizacije da seusmjere na aktivnosti koje promiËu javno dobro i primjenjujuÊi standardnu poreznu politiku (kojase inaËe primjenjuje na profitna poduzeÊa) usluËajevima kad aktivnosti neprofitnih organizacija imaju iskljuËivo profitni karakter.PoteπkoÊe u provedbi tog pravila povezanosti smisijom proizlaze iz utvrivanja koje ekonomskeaktivnosti promiËu javno dobro, a koje ne (ilikoje ga ne promiËu dovoljno).

d. UËinci na razvoj neprofitnog sektora.Pristup jedinstvene porezne stope smanjujeresurse za neprofitni sektor, prenoseÊi novac izneprofitnih organizacija u vladin sektor. Smatrase da od neprofitnih organizacija posveÊenihjavnom dobru, ako veÊ ne ispunjavaju kriterije zadræavnu potporu, barem ne treba traæiti da joπ idaju sredstva dræavi (jednako kao profitne organizacije). Jedinstvena porezna stopa na sveprihode neprofitnih organizacija od ekonomskihaktivnosti ne potiËe aktivnosti ostvarivanja prihoda koje promiËu javno dobro i najnepovoljnija je za neprofitni sektor.Predstavnici neprofitnih organizacija tvrde da bite porezne stope trebale biti niæe i povoljnije odstopa za profitna poduzeÊa.

Pravilo odrediπta prihoda omoguÊuje najveÊapotencijalna prikupljena sredstva neprofitnimorganizacijama, jer se praktiËno svaki prihodmoæe osloboditi poreza ako se usmjeri naaktivnosti koje promiËu javno dobro. Test

povezanosti s misijom manje je povoljniji zaneprofitne organizacije jer aktivnosti Ëiji je jedinicilj ostvarivanje prihoda nisu osloboene poreza.Meutim, test povezanosti s misijom i daljeomoguÊuje znaËajne porezne olakπice za nepro-fitne organizacije, posebno kad su usmjerene naaktivnosti vezane za promicanje javnog dobra.Nadalje, test povezanosti usmjeruje ekonomskeaktivnosti neprofitnih organizacija u druπtvenokorisnije svrhe nego test odrediπta prihoda, kojipotiËe neprofitne organizacije da se baveekonomskim aktivnostima koje mogu ostvaritinajveÊi potencijalni financijski uËinak.

e. Problemi praktiËne provedbe.Pristup jedinstvene porezne stope najlakπe jeprovoditi, jer postoje jednaka pravila i za nepro-fitne i za profitne organizacije. Pravilo odrediπtaprihoda koristi mehaniËki pristup koji je relativnolako provesti, iako je potrebno definirati πto Ëinitroπkove koji promiËu javno dobro i nadziratikoriπtenje dobiti. Ipak, nuæno je pratiti nepro-fitne organizacije i naËin na koji koriste sredstva,a ta funkcija nadzora moæe izazvati administra-tivne probleme. Nadalje, taj pristup poveÊavamoguÊnost zlouporabe od strane nesavjesnihpojedinaca koji koriste neprofitne organizacijekao naËin da izbjegnu plaÊanje poreza. Testpovezanosti je relativno teπko provoditi, jer jeteπko precizno definirati i primijeniti tu ideju, aobiËno najuËinkovitije funkcionira kad se razvijapostepeno kroz administrativnu praksu. S drugestrane, pristup povezanosti najvjerojatnije Êepotaknuti neprofitne organizacije da se nastaveusmjeravati na ekonomske aktivnosti kojetakoer pridonose javnom dobru.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 9

Page 10: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

10

Hrvatski zakonski okvir povoljan je za komerci-jalne aktivnosti organizacija civilnog druπtva -takve su aktivnosti izriËito zakonski dopuπtene ine oporezuju se. Organizacije civilnog druπtvaosloboene su plaÊanja korporativnog poreza naprihode ostvarene kroz komercijalne aktivnosti,osim ako time ne stjeËu "neopravdanu povlas-ticu na træiπtu." U sluËaju da nadleæna poreznauprava utvrdi "neopravdanu povlasticu natræiπtu", πto se u praksi joπ nije dogodilo, organi-zacija civilnog druπtva mora platiti jedinstvenuporeznu stopu, to jest, ima jednake obveze kao ibilo koja profitna organizacija. Iako je takavzakonski okvir nominalno povoljan, postojinekoliko otvorenih pitanja, posebno definicijakriterija neopravdane povlastice na træiπtu.Nadalje, hrvatski zakon ne prepoznaje pojamjavnog dobra, πto bi pridonijelo uspostavljanjupovoljnog okruæja za civilni sektor.

3.1. OpÊi propisi za organizacije civilnogdruπtva

Djelovanje organizacija civilnog druπtva uHrvatskoj regulira Zakon o udrugama usvojen ulistopadu 2001. godine (NN 88/01).6

Amandmani ukljuËeni u taj zakon, u usporedbi sverzijom iz 1997. godine, doveli su do poveÊanjabroja donatora, izjednaËavanja statusa hrvatskihi stranih donatora, regulacije neformalnih i

stranih udruga, promjene u nadleænim registracijskim tijelima, izriËitog dopuπtenjaudrugama da se bave komercijalnim aktivnostima kao i do preciznije regulacijedræavnih financijskih potpora.7 Zakon o udruga-ma iz 1997. godine zamijenio je raniji Zakon odruπtvenim organizacijama i udruæenjimagraana,8 usvojen i izmijenjen tijekom 1980-ih inaslijeen iz prethodnog druπtvenog sustava.

U »lanku 2., Zakon definira udrugu kao "svakioblik slobodnog i dobrovoljnog udruæivanja viπefiziËkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radizaπtite njihovih probitaka ili zauzimanja zazaπtitu ljudskih prava i sloboda, te ekoloπka,humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna,strukovna, πportska, tehniËka, zdravstvena,znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a beznamjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilimakoja ureuju ustroj i djelovanje toga oblikaudruæivanja."9 Zakon se ne primjenjuje na politiËke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca. Osim πto definira udrugu,Zakon propisuje Ëlanstvo u udruzi, djelatnostudruge, upravljanje udrugom i tijela udruge,obuhvaÊa udruge koje nemaju svojstvo pravneosobe i dopuπta osnivanje stranih udruga.Nadalje, Zakon definira imovinu i obvezeudruge, nadleænost za obavljanje nadzora

Hrvatski zakonski i regulacijski okvir

Poglavlje 3Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

6Zakon o udrugama, NN 88/01, dostupan nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2001/1496.htm7Pitanja i odgovori s radionice ICNL-a o novom Zakonu o udruga-ma odræane u Zagrebu 5. travnja 2002. Dokument dostupan nahttp://www.zamirnet.hr/icnl/pdf/brosura.doc

8Zakon o druπtvenim organizacijama i udruæenjima graana, NN7/82, 5/85, 47/89 i 2/909Zakon o udrugama, NN 88/01, »lanak 2.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 10

Page 11: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

11

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

civilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 3

i postupke za likvidaciju i zabranu djelovanjaudruge. Na kraju, Zakon propisuje kazneneodredbe za prekrπaje.

Zakon zahtijeva da svaka udruga ima skupπtinu,kao najviπe tijelo udruge, i jednu ili viπe osobaovlaπtenih za zastupanje. Ostala tijela udruge,kao πto su upravni odbor, izvrπni odbor, nadzorniodbor ili predsjedniπtvo, odreena su statutomudruge.10 Nadalje, statut mora definirati naziv isjediπte udruge, uvjete Ëlanstva i prestanak postojanja udruge. Statut definira naËin na kojise osigurava javno djelovanje udruge i sadræavaodredbe o ciljevima udruge i djelatnostima koji-ma se ti ciljevi ostvaruju.

Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivaËa ilipravne osobe na osnivaËkoj skupπtini nakon kojeslijedi zahtjev za upis udruge u registar udruga,koji se podnosi nadleænom tijelu dræavne uprave,prema sjediπtu udruge. Postupak registracije nesmije trajati dulje od 30 dana, a postojeodreeni zaπtitni mehanizmi u sluËaju da ureddræavne uprave ne donese rjeπenje o upisu.

U hrvatskom zakonu, za organizacije civilnogdruπtva koristi se izraz "udruga", pod kojim seopÊenito podrazumijeva neprofitni entitet kojimoæe obavljati djelatnosti kojima se ostvarujunjegovi ciljevi utvreni statutom, u korist svojegËlanstva, πire javnosti ili nekih njezinih dijelova.

3.2. Organizacije civilnog druπtva i komercijalne aktivnosti

Iako je Zakon jasan u tome da svrha osnivanjaudruge ne moæe biti stjecanje dobiti, negopromicanje i unapreenje poloæaja nekih interes-nih skupina, kao πto su osnivaËi ili Ëlanovi,promicanje javnog interesa ili zaπtite odreenihuvjerenja i ciljeva,11 nevladine udruge moguobavljati djelatnost kojom se stjeËe prihod.

Neprofitni status udruge zapravo podrazumijevada se njezine aktivnosti povezane s misijom ilinamijenjene ostvarivanju prihoda, utvrenestatutom, ne smiju provoditi u svrhu stjecanjadobiti za Ëlanove ili druge fiziËke ili pravneosobe.12 Ipak, Ëlanak 5. Zakona jasno propisujeda, uz osnovnu aktivnost, udruga moæe obavljatidjelatnost kojom se stjeËe prihod, ali se dobitmora sukladno statutu udruge koristiti iskljuËivoza obavljanje i unapreenje djelatnosti udrugepovezane s misijom. Prema struËnom pravnommiπljenju, Zakon jasno ne utvruje treba liobvezni sadræaj statuta ukljuËivati odredbe oaktivnostima samofinanciranja nevladine organizacije. Zato se preporuËuje da se u statutuu πirem smislu navedu komercijalne aktivnostikojima se organizacija civilnog druπtva æeli bavitida bi ostvarila svoje ciljeve. Taj se prihod nesmije distribuirati osnivaËima, Ëlanovima izaposlenicima udruge. Aktivnost ostvarivanjaprihoda moæe, ali i ne mora biti povezana s misijom.

Iznos prihoda koji se mogu ostvariti na taj naËinnije ograniËen, kao ni raspon komercijalnihaktivnosti za ostvarivanje prihoda kojima seudruga moæe baviti. U naËelu, nevladina organi-zacija moæe se baviti bilo kojom aktivnoπÊu kojaje propisana njezinim statutom, osim onima kojesu zabranjene zakonom. Nadalje, razliËite vrstekomercijalnih aktivnosti reguliraju posebnizakoni koji se moraju uzeti u obzir pri odluËivanju o buduÊem djelovanju.

NajËeπÊe su to Zakon o trgovini, Zakon o izda-vaËkoj djelatnosti, Zakon o socijalnoj skrbi,Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti itd.13

Udruge se mogu baviti komercijalnim aktivnosti-ma i unutar okvira postojeÊe neprofitne pravneosobe ili kroz odvojenu profitnu komercijalnutvrtku koju je udruga osnovala i na koju se prim-

12IvanoviÊ, M. i Marija Zuber. PriruËnik o pravnom, poreznom icarinskom sustavu za nevladine organizacije u RepubliciHrvatskoj. ICNL, Budimpeπta, 2001., str.6.13Ibid, str. 6.

10IvanoviÊ, Mladen. Kako registrirati udrugu u Republici Hrvatskoj.ICNL, Budimpeπta i B.a.B.e., Zagreb, 2002.11Ibid, str.9.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 11

Page 12: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

12

nu takvu odluku. VeÊina organizacija civilnogdruπtva ne bi se obratila Poreznoj upravi zatakvu odluku, nego pokuπavaju izbjeÊi plaÊanjeporeza na drugaËiji naËin: radije primaju svojekomercijalne prihode u obliku donacija klijenata(tvrtki ili pojedinaca) kako ne bi morale prikazi-vati visoke prihode od komercijalnih aktivnosti usvojim financijskim izvjeπÊima.

2. Porez na dohodakProgresivna stopa poreza na osobni dohodakprimjenjuje se na sljedeÊi naËin: • po stopi od 15% od porezne osnovice dovisine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnogodbitka,• po stopi od 25% na razliku porezne osnoviceizmeu dvostrukog i peterostrukog iznosaosnovnoga osobnog odbitka,• po stopi od 35% na razliku porezne osnoviceizmeu peterostrukog i 14-erostrukog iznosaosnovnoga osobnog odbitka i• po stopi od 45% na poreznu osnovicu iznad14-erostrukog iznosa osnovnoga osobnogodbitka.15

Taj porez na dohodak procjenjuje se za sve vrstedohodaka po osnovi radnog odnosa koje sustekli pojedinci. Meutim, ne plaÊaju ga nevla-dine organizacije - ako zapoπljavaju zaposlenikena puno radno vrijeme ili vanjske konzultante,imaju obvezu odbiti iznos poreza na dohodakod svih plaÊa i platiti samo neto iznos. Svaki jeposlodavac takoer duæan plaÊati doprinosezaposlenicima: socijalno, zdravstveno i mirovin-sko osiguranje.

3.3.2. Porez na dodanu vrijednost16

U skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vri-jednost,17 udruga je obvezna prijaviti porez nadodanu vrijednost ako godiπnja vrijednostnjezinih prodanih roba i usluga premaπuje85.000 kuna. Financijske potpore, donacije iËlanarine nisu osnova za obvezu plaÊanja PDV-a.

jenjuje Zakon o tvrtkama i nema poseban status,veÊ se tretira kao bilo koja druga profitna orga-nizacija.

3.3. Porezi na komercijalne aktivnosti

3.3.1. Porez na dobit1. Porez na dobit za tvrtke Ako udruga osnuje profitnu tvrtku za bavljenjekomercijalnim aktivnostima, takve se aktivnostioporezuju po redovnoj stopi poreza za tvrtke od20%. Osnova procjene poreza je dobit odreenau skladu s raËunovodstvenim propisima kao raz-lika izmeu prihoda i rashoda prije poreza, sdodacima ili odbicima u skladu s odredbamaZakona o porezu na dobit.14

S druge strane, ako se komercijalna aktivnostprovodi unutar okvira neprofitne organizacije,taj prihod se ne oporezuje. U skladu s Ëlankom2. Zakona, nevladine organizacije i odreeni brojdrugih dræavnih institucija, politiËkih stranaka,udruæenja, odbora, klubova i zaklada osloboenisu plaÊanja poreza na dobit. Meutim, ako taporezna olakπica dovede do neopravdanihtræiπnih povlastica, Porezna uprava moæe odreditida ti entiteti moraju ispuniti obveze plaÊanjaporeza na dobit. U tom sluËaju, nevladina orga-nizacija Êe se oporezivati po stopi od 20% nadobit steËenu od komercijalne aktivnosti. Tajpostupak moæe pokrenuti Porezna uprava ili bilokoji porezni obveznik ili interesna strana.Meutim, u praksi nije jasno kako Porezna upra-va tumaËi pojam "neopravdane povlastice natræiπtu". Da bi se izbjegli nesporazumi, svakanevladina organizacija moæe zatraæiti od porezneuprave sluæbeno tumaËenje tog pojma u svakomspecifiËnom sluËaju. Ako je porezna upravadonijela odluku da je nevladina organizacijaduæna ispuniti obvezu plaÊanja poreza na dobit,morat Êe platiti porez na sve svoje prihode,ukljuËujuÊi i prihod od nekomercijalnih aktivnos-ti. Do danas porezna uprava nije donijela nijed-

16Udruge u poreznom sustavu Republike Hrvatske, IJF, kolovoz2002., dostupno nahttp://www.pu.mfin.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Broπure/PROSPEKT_05.pdf 17Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 104/98,105/99, 54/00 i 73/00, dostupno na www.nn.hr

14Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, dostupno nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3067.htm 15Zakon o osobnom dohotku, NN 177/04, dostupno nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3066.htm

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 3

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 12

Page 13: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

13

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

civilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 3

Iznimka su Ëlanarine uz koje se naplaÊuje nakna-da za odreenu uslugu korisnicima - u tomsluËaju, moæe se primijeniti stopa PDV-a. StopaPDV-a, koja se naplaÊuje na gotovo svu robu iusluge, iznosi 22%. Obveza prijave PDV-autvruje se na poËetku financijske godine zaprethodnu godinu u kojoj je prihod od komerci-jalnih aktivnosti bio veÊi od dopuπtenog praga.Ako su prihodi od komercijalnih aktivnostitijekom jedne financijske godine manji od85.000 kuna, udruga svejedno moæe, ako æeli,prijaviti porez na dodanu vrijednost. Takva odlu-ka moæe biti razumna ako komercijalnaaktivnost po svojoj prirodi ukljuËuje kupovinuznaËajne koliËine roba i usluga za koje je plaÊenPDV. Prijava PDV-a omoguÊuje udruzi daoduzme plaÊeni iznos od obveznog i dobijepovrat poreza. U tom sluËaju, udruga je obveznaprijavljivati PDV sljedeÊih pet godina, bez obzirana iznos prihoda od komercijalnih aktivnosti ost-varen u tom razdoblju.

Ako je udruga prijavila PDV, moæe traæiti povratiznosa poreza plaÊenog za robu i uslugekoriπtene u komercijalnoj aktivnosti. Ako su robai usluge koriπtene i za aktivnosti vezane za misijui za komercijalne aktivnosti, udruga moæe traæitipovrat samo dijela poreza, razmjerno uporabikupljenih dobara i usluga u komercijalnimaktivnostima. Taj dio moæe se utvrditi na temeljufiziËkih pokazatelja koriπtenja, ili, ako to nijeizvedivo, na temelju najprihvatljivijeg omjera sobzirom na stvarnu uporabu za pojedinu nam-jenu. Takva udruga obvezna je naplatiti PDV-a zasva dobra i usluge koje pruæa svojim klijentima.

Do travnja 2004. godine nevladine organizacijekoje su financirali strani donatori bile suosloboene plaÊanja PDV-a na dobra i uslugesteËene tijekom provedbe takvih projekata.

Meutim, taj je propis izmijenjen i od 8. svibnja2004. udruge viπe nisu osloboene PDV-a.18

Ipak, osloboenje od PDV-a i dalje vrijedi za pro-jekte financirane iz financijskih potporaEuropske komisije i Vlade SAD-a.19

3.3.3. Drugi porezi

Na organizacije civilnog druπtva i komercijalneaktivnosti tih organizacija primjenjuje se neko-liko drugih poreza - porez na potroπnju, porezna promet nekretnina i porez na nasljedstva idarove. Postoji i nekoliko dodatnih poreza, ovis-no o vrsti komercijalnih aktivnosti koje provodeorganizacije civilnog druπtva.

1. Porez na potroπnjuPorez na potroπnju je opÊinski porez napotroπnju alkoholnih i bezalkoholnih piÊa uugostiteljskim objektima. Stopa poreza moæeiznositi najviπe 3% od osnovice, koju Ëini netoprodajna cijena piÊa koje se proda u ugostiteljskim objektima, a propisuje jeopÊinsko ili gradsko vijeÊe.

2. Porez na promet nekretninaPorez na promet nekretnina je zajedniËki porezkoji jedinici lokalne samouprave plaÊa stjecateljnekretnine. Porez se takoer primjenjuje usluËaju zamjene nekretnina. Meutim, porez se ne plaÊa na stjecanje novo-izgraenih nekretnina, koje se oporezuju premaZakonu o porezu na dodanu vrijednost.21

3. Porez na nasljedstva i darovePorez na nasljedstva i darove je æupanijski porezkoji plaÊaju pravne i fiziËke osobe koje su nasli-jedile odreenu imovinu ili je primile na dar.Stopa poreza iznosi 5 % i plaÊa se na gotovnovac, novËane traæbine i vrijednosne papire tena pokretnine ako im je pojedinaËna træiπna vri-jednost veÊa od 50.000 kn na dan utvrivanjaporezne obveze.22 FiziËke i pravne osobe kojimaRepublika Hrvatska ili jedinica lokalne i podruËne(regionalne) samouprave daruje, odnosno daje

18Pravilnik o izmjeni pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, NN 55/04, dostupno nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1247.htm 19http://zaklada.civilnodrustvo.hr/casopis/sadrzaj/broj_1/pitate_odgovaramo/

20http://www.pu.mfin.hr/porezi/v_poreza16.asp?id=b02d121http://www.pu.mfin.hr/porezi/v_poreza25.asp?id=b02d122http://www.pu.mfin.hr/porezi/v_poreza11.asp?id=b02d1

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 13

Page 14: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

14

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 3

bilancu, raËun prihoda i rashoda i biljeπke uzfinancijske izvjeπtaje. Izvjeπtaji se podnose napropisanim obrascima dostupnima u trgovinamaNarodnih novina ili ih sastavljaju raËunovod-stvene tvrtke ili organizacije same, a prikupljajuih lokalni uredi Dræavnog ureda za reviziju.Nadalje, organizacije civilnog druπtva su duænepodnijeti tromjeseËni i godiπnji statistiËki izvjeπtajFinancijskoj agenciji - Fini. Neprofitne organizaci-je Ëija imovina i prihodi nisu veÊi od 5.000 DEM(73.000 kuna) nisu duæne podnositi teizvjeπtaje.28

Organizacije civilnog druπtva koje prijavljuju PDVmoraju podnositi zahtjev za povrat PDV-amjeseËno ili tromjeseËno ako njihovi godiπnji pri-hodi nisu veÊi od 300.000 kuna. Zahtjev zapovrat PDV-a mora se podnijeti do kraja mjesecanakon isteka izvjeπtajnog razdoblja, a unutar tograzdoblja moraju se podmiriti sva tekuÊa dugovanja. Osim toga, udruge moraju podnijetigodiπnji obraËun PDV-a i obraËun poreza nadobitak do kraja travnja tekuÊe financijskegodine.29

3.5. Razne izvjeπtajne obveze

Organizacije civilnog druπtva koje se bavekomercijalnim aktivnostima moraju voditidodatne evidencije, ovisno o vrsti i opsegukomercijalnih aktivnosti, propisane relevantnimzakonima: uz veÊ spomenute obvezne poslovneknjige, to ukljuËuje nadzornu knjigu o tekuÊem ikapitalnom poslovanju s inozemstvom u sluËajuda organizacije primaju strana sredstva.Organizacije civilnog druπtva sa stalno zaposle-nim osobljem moraju voditi matiËnu evidencijuzaposlenih, evidenciju o dohotku odnesamostalnog rada i druge evidencije.30

pokretnine bez naknade radi odπtete ili iz drugihrazloga u svezi s Domovinskim ratom ne plaÊajuporez. Nadalje, organizacije civilnog druπtvaosloboene su obveze plaÊanja poreza nanasljedstva i darove kada primaju darove(donacije) za svrhe utvrene posebnim propisima.23

3.4. Prijava poreza

RaËunovodstvene obvezeRaËunovodstvo i procedure financijskogizvjeπtavanja koje se primjenjuju na organizacijecivilnog druπtva definirane su Zakonom oraËunovodstvu,24 Uredbom o raËunovodstvuneprofitnih organizacija25 i Pravilnikom o knjigovodstvu i raËunskom planu neprofitnihorganizacija.26 Organizacije Ëiji prihodi i imovinanisu bili veÊi od 5.000 DEM (op.a., iznos je tadabio izraæen u njemaËkim markama; danas bi toiznosilo oko 73.000 kuna) tijekom prethodnefinancijske godine, nisu duæni ispuniti sveraËunovodstvene i izvjeπtajne obveze. Takveorganizacije moraju voditi samo knjigu blagajnei knjigu prihoda i rashoda. Organizacije Ëijaimovina i prihodi prelaze prag od 5.000 DEM(73.000 kuna) zakonski su duæne voditi knjigo-vodstvo po naËelima dvojnog knjigovodstva.Poslovne knjige su dnevnik, glavna knjiga ipomoÊne knjige kao πto su knjiga blagajne, knji-ga inventara, knjiga materijala i knjiga ulaznih iizlaznih raËuna. Ako organizacija prijavljuje PDV,mora voditi knjigu ulaznih i izlaznih raËuna uskladu s propisima o PDV-u. Ako je organizacijaobvezna plaÊati porez na dobit, mora voditiknjige u skladu sa Zakonom o raËunovodstvu,jednako kako se primjenjuje za profitne tvrtke.27

Izvjeπtajne obvezeOrganizacija civilnog druπtva koja vodi knjige ponaËelima dvojnog knjigovodstva mora dvaputgodiπnje podnijeti sljedeÊe financijske izvjeπtaje:

23Udruge u poreznom sustavu Republike Hrvatske, str.16.24Zakon o raËunovodstvu, NN 90/92, dostupno nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1992/2331.htm. 25Uredba o raËunovodstvu neprofitnih organizacija, NN 112/93,dostupno na http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1993/2140.htm.

26Pravilnik o knjigovodstvu i raËunskom planu neprofitnih organi-zacija, NN 20/94, dostupno nahttp://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1994/0351.htm. 27Udruge u poreznom sustavu RH, str. 3-4, Zuber, str. 66-67.28Zuber, str.68.29 Udruge u poreznom sustavu RH, str. 7.30Zuber, str. 68.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 14

Page 15: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

15

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

civilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 3

Popis zakona koji se odnose na organizacijecivilnog druπtvaZakon o udrugama, NN 88/01Zakon o ustanovama, NN 76/93 i 29/97Zakon o zakladama i fondacijama, NN 36/95

Popis zakona koji se odnose na djelatnost ikomercijalne aktivnosti organizacija civilnogdruπtva31

OpÊi porezni zakon, NN 127/00Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN47/95, 104/98, 105/99, 54/00, 73/00Zakon o porezu na dobit, NN 127/00Zakon o porezu na dohodak, NN 127/00Zakon o porezu na promet nekretnina, NN69/97Carinski zakon, NN 78/99, 73/00Zakon o sportu, NN 111/97, 13/98, 127/00Zakon o stopama doprinosa za zdravstveno osig-uranje, NN 54/00Zakon o radu, NN 38/95, 54/95, 65/95, 17/01,82/01Zakon o zapoπljavanju, NN 59/96Zakon o platnom prometu u zemlji, NN 27/93,97/00Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznogposlovanja i prometu zlata, NN 91A/93, 32/01Zakon o raËunovodstvu, NN 90/92Zakon o dræavnoj reviziji, NN 70/93Zakon o humanitarnoj pomoÊi, NN 83/92Zakon o tehniËkoj kulturi, NN 76/93, 11/94Zakon o financiranju jedinica lokalnesamouprave i uprave, NN 117/93, 117/01Zakon o trgovaËkim druπtvima, NN 111/93,34/99, 52/00, 118/03

3.6 StruËna znanja potrebna za voenjekomercijalnih aktivnosti

Sektor civilnog druπtva u Hrvatskoj znaËajno sepoveÊao tijekom posljednjih 15 godina i u smislubroja aktivnih udruga i u smislu kvalitete uslugakoje pruæaju i aktivnosti koje provode.

Taj razvoj pratila je rastuÊa potreba za pravnim,raËunovodstvenim, upravljaËkim i financijskimstruËnim znanjima kljuËnima za odræivost organi-zacija civilnog druπtva. Iako mali broj organizaci-ja pruæa usluge jaËanja kapaciteta na timpodruËjima (koje ili naplaÊuju ili pruæaju kao diosvojih programskih aktivnosti), organizacijecivilnog druπtva i dalje nemaju dovoljan pristuptim uslugama. Za udruge koje provode komerci-jalne aktivnosti, problem su i nejasno tumaËenjezakonskog okvira koji regulira njihovu komerci-jalnu aktivnost i nedostatak prakse u aktivnosti-ma samofinanciranja udruga.

Osim pravnih ili raËunovodstvenih tvrtki kojenaplaÊuju pruæanje tehniËke pomoÊi, tumaËenjarelevantnih pravnih, poreznih i drugih pitanjamogu se zatraæiti i od nadleænih institucija.Meutim, taj je postupak dugotrajan i ne jamËida Êe odgovor ponuditi zadovoljavajuÊaobjaπnjenja.

Popis organizacija koje pruæaju pomoÊ i potporunevladinom sektoru:

CERANEOCentar za razvoj neprofitnih organizacijaNazorova 5110000 ZagrebTel: 01/48 95 829Tel/fax: 01/48 12 384E-mail: [email protected] adresa: www.ceraneo.hr

Ured za udruge Vlade RHUlica grada Vukovara 7810000 ZagrebTel: 01/610-6500Fax: 01/610-9972E-mail: [email protected] adresa: www.uzuvrh.hr

31Preuzeto iz Zuber, str. 68-70.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 15

Page 16: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

16

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 3

Institut za javne financijeKatanËiÊeva 510000 ZagrebTel: 01/4886 444, 4819 363 Fax: 01/4819 365E-mail: [email protected] adresa: www.ijf.hr

International Center for Non-profit Law/Meunarodni centar za neprofitnopravoApaczai Csere Janos u. 171st Floor, Budapest 1052Tel: 361-318-6923Fax: 361-266.1479E-mail: [email protected] adresa: www.icnl.org

Nacionalna zaklada za razvoj civilnogdruπtvaAdresa: Zagreb, Kuπlanova 27Tel: 01/23 99 100Fax: 01/23 99 111E-mail: [email protected] Internet adresa: http://zaklada.civilnodrustvo.hr/

SlapNeumanova 2a, 31000 OsijekTel: 031/213 556Fax: 031/213 557E-mail: [email protected] adresa: www.pomakonline.com

SMARTBlaæa PoliÊa 2/451000 RijekaTel: 051/332-750Fax: 051/320-792E-mail: [email protected] adresa: www.smart.hr

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 16

Page 17: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

17

Kako smo objasnili u prethodnom poglavlju,osnovni zakonski okvir koji se primjenjuje naorganizacije civilnog druπtva koje provodekomercijalne aktivnosti u Hrvatskoj razlikuje seod okvira koji odreuje poslovanje profitnih orga-nizacija po tome πto su organizacije civilnogdruπtva koje se bave komercijalnim aktivnostimau skladu sa svojim statutom osloboene plaÊanjaporeza na dobit. Meutim, treba upozoriti daorganizacije civilnog druπtva ne moraju plaÊatiporez samo ako nadleæna porezna uprava neutvrdi da je takvo osloboenje od porezapomoglo organizaciji civilnog druπtva da stekne"neopravdano povlaπten poloæaj na træiπtu". Do danas, porezna uprava ni u jednom sluËajunije utvrdila takav povlaπten poloæaj. Potrebno jedodatno istraæiti razloge za to: je li moguÊe danije bilo prijava zbog skromne razine komercijalnih aktivnosti organizacija civilnogdruπtva ili porezna uprava jednostavno ne obraÊapozornost na tu vrstu aktivnosti. Znamo samo dase dosad nisu prikupili i objavili nikakvi podaci o

TumaËenje i kritika hrvatskogzakonskog i regulacijskog okvira

Poglavlje 4Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

komercijalnim aktivnostima organizacija civilnogdruπtva u Hrvatskoj.

U Ëetvrtom poglavlju procijenit Êemo praktiËneuËinke hrvatskih zakona o komercijalnimaktivnostima organizacija civilnog druπtva,raspravljati o prednostima i nedostacima zakon-skog okvira i ponuditi preporuke za reformu sus-tava koji bi potaknuo razvoj komercijalnihaktivnosti udruga i poveÊao ulogu civilnog sekto-ra u razvoju hrvatskog druπtva u cjelini.

4.1. Procjena hrvatskog zakonskog okvira zakomercijalne aktivnosti organizacija civilnogdruπtva

Zakonski okvir koji se temelji na pravednimnaËelima i koji se dosljedno i pravilno primjenjujekljuËan je za druπtvenu, politiËku i gospodarskustabilnost bilo koje zemlje. U tom smislu, potreb-no je joπ mnogo raditi na hrvatskom zakono-davstvu da bi se ostvarila vladavina prava, teuËinkovitost i neovisnost sudstva. NeuËinkovitosthrvatskog sudstva i dalje je glavna prepreka uprocesu pridruæivanja Europskoj Uniji. Na podruËju propisa i zakona koji se odnose naorganizacije civilnog druπtva koje provodekomercijalne aktivnosti, okvir je na prvi pogledpovoljan, ali nejasan. S jedne strane, zakon jasnodopuπta organizacijama civilnog druπtva da sepod odreenim uvjetima bave komercijalnimaktivnostima oslobaajuÊi ih poreza na dobit.Meutim, u praksi, prednosti su i dalje priliËnoneodreene jer se tumaËenje zakona ostavljanadleænim institucijama kao πto je porezna upra-va, koje su priliËno neprijateljski raspoloæeneprema organizacijama civilnog druπtva. Analizirat Êemo hrvatski zakonski okvir prema

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 17

Page 18: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

18

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 4

pet mjerila koje koristi tipologija ICNL-a i koja suopisana u drugom poglavlju.Jednostavnost ili sloæenost administracije

BuduÊi da su komercijalne aktivnosti organizacijacivilnog druπtva osloboene poreza, dræavi je relativno jednostavno voditi administraciju za tajsustav. Meutim, kad bi izgubile to osloboenjeod poreza zbog "neopravdano povlaπtenogpoloæaja na træiπtu", na njih bi se ponovnopoËela primjenjivati jedinstvena stopa poreza,koja je najjednostavniji sustav. PraktiËnupoteπkoÊu stvara nedostatak definicije kriterijaneopravdano povlaπtenog poloæaja na træiπtu.Preciznije tumaËenje tog izraza omoguÊilo bizakonsku sigurnost i olakπalo ukljuËivanje organizacija civilnog druπtva u komercijalneaktivnosti. Poπtivanje zabrane distribucije osigurava se sustavom financijskog izvjeπtavanja i povremenim revizijama nadleæne uprave.

UËinci na prikupljanje porezaOrganizacije civilnog druπtva osloboene suporeza i nisu obvezne plaÊati bilo kakve porezena zaraene prihode. Taj model ne donosi dræavinikakve prihode, pa je najmanje povoljan zadræavu. Kad bi se utvrdilo postojanje neoprav-dano povlaπtenog poloæaja na træiπtu, poËela bise primjenjivati jedinstvena stopa poreza, koja bidonijela dræavi najveÊe potencijalne prihode.Meutim, u praksi, to donosi malo prihoda, jerse dosad taj kriterij nikad nije primijenio, a razina komercijalnih aktivnosti koje provode organizacije civilnog druπtva je niska.

UËinci na komercijalni sektorZbog osloboenja od poreza, organizacijecivilnog druπtva su de jure u povlaπtenompoloæaju u odnosu na komercijalni sektor. To bimoglo uzrokovati prituæbe profitnih organizacijana nepravednu konkurenciju. Meutim, u praksi,s obzirom na koliËinu i vrstu aktivnosti kojeprovode organizacije civilnog druπtva, profitnisektor nije imao razloga za negodovanje i nisuzabiljeæene nikakve prituæbe.

UËinci na razvoj neprofitnog sektoraIako se uËinci takvog sustava na razvoj nepro-fitnog sektora na prvi pogled Ëine pozitivnim, ustvarnosti nisu bili znaËajni. Nije problem samo u

financijskom okviru, koji je barem u pogleduoporezivanja i dalje povoljan za udruge, nego ucjelokupnom okruæju u kojem organizacijecivilnog druπtva u Hrvatskoj djeluju. Vlada je idalje uglavnom nepovjerljiva prema civilnom sek-toru, dok poslovni sektor joπ nije stekaopoπtovanje prema civilnom druπtvu i njegovoj ulozi u druπtvu.

Problemi praktiËne provedbeU praktiËnom smislu, provedba sustava je laka,dok god ne postoji problem "neopravdanopovlaπtenog poloæaja na træiπtu". BuduÊi da nijebilo takvih sluËajeva, nije poznato πto bi vlastiodluËile kad bi doπlo do prijave i kakve bi toposljedice imalo na praktiËnu provedbu sustava.

4.2. Rad sa sustavom

Iako zakonski okvir jasno dopuπta organizacijamacivilnog druπtva da se bave komercijalnimaktivnostima, ta praksa nije jako Ëesta uHrvatskoj. Predstavnici udruga navode nekolikorazloga za to, od nedostatka kapaciteta i inicijative u civilnom sektoru do nejasnogtumaËenja zakonskog okvira od strane nadleænihinstitucija. Organizacije civilnog druπtva zato okli-jevaju u pokretanju komercijalnih aktivnosti zbogstraha od nepovoljnih poreznih mjera porezneuprave ako se njihovo poslovanje proglasikrπenjem propisa.

Mnoge od njih zato su osmislile strategije kojeim omoguÊuju da prikupljaju zaradu koja se neklasificira automatski kao prihod. Zato u nekimsluËajevima organizacije civilnog druπtva moædaneÊe naplatiti prodaju proizvoda ili pruæanjeusluge, nego radije prihvaÊaju donacije koje sene biljeæe kao prihod. Nadalje, umjesto izdavanjafaktura za pruæene usluge, organizacije civilnogdruπtva mogu potpisati ugovore o suradnji spotencijalnim partnerima.

Da bi izbjegle raËunovodstvene komplikacije imoguÊe krπenje propisa, organizacije civilnogdruπtva mogu odluËiti osnovati odvojenu profitnuorganizaciju u svojem vlasniπtvu, koja provodiaktivnosti prikupljanja vlastitih sredstava umjestonje. Bilo kakvi prihodi steËeni na taj naËinusmjeruju se u udrugu u obliku donacije ili sl.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 18

Page 19: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

19

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacija

civilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 4

Vaæno je imati na umu da se takva organizacijazakonski tretira kao bilo koja druga poslovnatvrtka i nema povlastice ili porezna osloboenja.Nekoliko je organizacija u Hrvatskoj pokuπalo stakvim rjeπenjem, meutim takvi su pothvati vrlorijetki.

4.3. Natjecanje s profitnim sektorom

Usprkos prividno povoljnom financijskom okvirukoji stavlja organizacije civilnog druπtva kojeprovode komercijalne aktivnosti u povlaπtenpoloæaj u odnosu na profitne organizacije, dosada nisu zabiljeæene prituæbe profitnih tvrtki nanepravednu konkurenciju. Glavni razlog za to jevjerojatno Ëinjenica da je broj udruga koje sebave samofinanciranjem relativno ograniËen, kaoi opseg i vrsta komercijalnih aktivnosti kojeprovode. Nadleæne porezne institucije do sadanisu zaprimile nijednu prituæbu o tome da jeneka organizacija civilnog druπtva stekla "neo-pravdanu povlasticu na træiπtu".

4.4. Stajaliπta prema organizacijamacivilnog druπtva

Iako su oblici graanskog udruæivanja i angaæ-mana postojali i prije 1990. godine, civilnogdruπtvo u Hrvatskoj poËelo se snaænije razvijatinakon promjene reæima. Naæalost, taj se procesvremenski poklopio s Domovinskim ratom, koji jestvorio vrlo neprijateljsko okruæje za razvojcivilnog sektora. BuduÊi da je neovisnostHrvatske i odcjepljenje od bivπe Jugoslavije pratiosnaæan dræavni nacionalizam, centralizacija ikorupcija, sva drugaËija stajaliπta vlasti su smatrale subverznim i protudræavnim. BuduÊi dasu glavni poticaj za razvoj civilnog druπtva pruæilestrane organizacije, uglavnom donatori koji supoklanjali humanitarnu pomoÊ i financirali inicija-tive za ljudska prava i protiv rata, organizacijecivilnog druπtva Ëesto su optuæivane da su agentimeunarodnih interesa. Iako se okruæje znaËajnopromijenilo od 1990-ih, opÊe nepovjerenje premacivilnom sektoru osjeÊa se i danas. Zato je poseb-no vaæno da se udruge bave aktivnostima samo-financiranja i druπtvenog poduzetniπtva na

transparentan i etiËki prihvatljiv naËin i jasnoznaju kako te aktivnosti mogu pridonijeti njihovojmisiji i ciljevima.

4.5. Reforma sustava

Do sada je ovaj vodiË dao pregled zakonskogokvira koji regulira komercijalne aktivnosti orga-nizacija civilnog druπtva u Hrvatskoj i analizu nje-govih praktiËnih uËinaka. Sada Êemo iznijeti kri-tiku postojeÊeg sustava i ponuditi preporuke zapoboljπanje trenutaËne situacije. Nadamo se daÊe te ideje nadahnuti raspravu o propisima okomercijalnim aktivnostima organizacija civilnogdruπtva s konaËnim ciljem promicanja tihaktivnosti, jaËanja organizacija koje ih provode ipoveÊanja njihovih sposobnosti da pridonesuhrvatskom druπtvu. Naglasit Êemo tri aspektasustava koji se mogu poboljπati kako bi se stvo-rilo povoljnije okruæje za organizacije civilnogdruπtva i njihove komercijalne aktivnosti.

1. Ne postoji jasno tumaËenje kriterija neoprav-dano povlaπtenog poloæaja na træiπtu. Kako smonapomenuli u 3.3.1, udruge su osloboeneporeza na dobit koji se stjeËe kroz komercijalneaktivnosti. Meutim, organizacije mogu izgubititaj status ako nadleæna porezna uprava utvrdi daje zbog toga organizacija civilnog druπtva stekla"neopravdano povlaπten poloæaj na træiπtu". U zakonima ne postoji tumaËenje tog kriterija ido danas ga nadleæne vlasti nisu definirale. To omoguÊuje proizvoljnost odluka, jer setumaËenje ostavlja duænosnicima kojimaopÊenito nedostaje razumijevanje vaænosti iuloge civilnog druπtva i djeluju u okruæju koje je i dalje neprijateljsko prema radu udruga.

2. Nedostaje povoljno okruæje za pokretanjekomercijalnih aktivnosti udruga. Iako zakondopuπta udrugama da provode komercijalneaktivnosti, njihov opseg i vrsta nisu definirani.Prema tome, u praksi, udrugama se moæeuskratiti registracija ako u svojim statutima spo-minju komercijalne aktivnosti. Nadalje, sloæenabirokracija dræavne uprave predstavlja dodatnepoteπkoÊe za udruge koje planiraju provoditi ili

32Zato je posebno vaæno da se udruge bave aktivnostima samofinanciranja i druπtvenog poduzetniπtva na transparentan i etiËki prihvatljivnaËin i jasno znaju kako te aktivnosti mogu pridonijeti njihovoj misiji i ciljevima.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 19

Page 20: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

20

Zakonski i regulacijski okvir zasamofinanciranje organizacijacivilnog druπtva u Hrvatskoj

2006

Poglavlje 4

provode komercijalne aktivnosti. To znaËi dazakonski i administrativni okviri ne pridonosepokretanju komercijalnih aktivnosti, πto je pre-sudno za odræivost sektora u Hrvatskoj.3. Zakon ne prepoznaje status organizacija zajavno dobro, Ëija je neprofitna svrha namijenjenapromicanju javnog dobra. To je ozbiljannedostatak, jer razliËite vrste udruga s razliËitimciljevima imaju jednak status, πto negativnoutjeËe na udruge koje svojim radom promiËujavno dobro.

Za tri opisana problema, nudimo sljedeÊe preporuke:

1. Pojasniti kriterije za dopuπtanje organizacijamacivilnog druπtva da se bave komercijalnimaktivnostima, Ëime Êe se izbjeÊi nepotrebnepoteπkoÊe tijekom procesa registracije.

2. Pruæiti jasno i smisleno tumaËenje kriterijaneopravdano povlaπtenog poloæaja na træiπtuunutar konteksta komercijalne aktivnosti organi-zacija civilnog druπtva.

3. Razmisliti o uvoenju pojma organizacija zapromicanje javnog dobra u zakonima koji reguli-raju civilno druπtvo, uz definiranje kriterija, pravai obveza organizacija koje imaju takav status.Sloæeniji zakonski okvir koji uzima u obzirrazliËite potrebe i specifiËnosti udruga snaænije bipridonio razvoju civilnog druπtva u Hrvatskoj.33

• Kako pokazuje iskustvo zemalja u kojima postoji pojam organizacije za javno dobro, takvizakoni obiËno imaju i pozitivan uËinak na komer-cijalne aktivnosti koje provode organizacije

civilnog druπtva kroz olakπice koje udruge mogusteÊi na razliËite lokalne poreze i carinske taksena dobit od njihovih komercijalnih aktivnosti.Organizacije za javno dobro Ëija komercijalnaaktivnost promiËe njihovu misiju mogu biti pot-puno osloboene poreza na dobit.

4. Provoditi ove preporuke u suradnji i dogovorus razliËitim organizacijama civilnog druπtva.

ZakljuËakKako smo pokazali u prethodnim poglavljimaovog vodiËa, zakonski okvir u Hrvatskoj dopuπtaorganizacijama civilnog druπtva da se bavekomercijalnim aktivnostima pod uvjetima koji sunominalno povoljniji od propisa koji regulirajuaktivnost profitnih tvrtki. Iako je u postojeÊemsustavu komercijalna aktivnost organizacijacivilnog druπtva osloboena poreza, praksasamofinanciranja nije raπirena meu hrvatskimudrugama. Razlozi za to su nedostatak kapacite-ta i poduzetniËkog usmjerenja udruga tenedostaci sustava koji je osjetljiv na moguÊeproizvoljne odluke porezne uprave i institucija zaregistraciju.

Stvaranje istinski povoljnog okruæja za organizaci-je civilnog druπtva u Hrvatskoj ne bi imalo nega-tivne uËinke na fiskalne prihode koje dræavaprikuplja od komercijalne aktivnosti organizacijacivilnog druπtva, ali bi dovelo do znaËajnih poti-caja udrugama da pokrenu komercijalneaktivnosti jer bi im dopustilo da promiËu svojemisije na uËinkovitiji i odræiviji naËin. To bi imalosnaæan uËinak na razvoj civilnog sektora uHrvatskoj.

33Status organizacije za javno dobro predmet je stalne rasprave struËnjaka i predstavnika nevladinog sektora u Hrvatskoj. U prosincu 2005.,u Zagrebu je odræana radionica u organizaciji ECNL-a i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog druπtva, Ëiji je cilj bio usporediti postojeÊepropise koji se odnose na organizacije javnog dobra u Hrvatskoj sa zakonskom praksama u drugim europskim zemljama. ZakljuËak analize bio bi da je potrebno osvojiti dosljedniju politiku o toj problematici. Najvaænija je preporuka bila uvoenje jedinstvenogpojma organizacije za javno dobro i jasne definicije kriterija koje svaka pravna osoba mora zadovoljiti ako æeli steÊi taj status i pripadajuÊeporezne olakπice. Na taj naËin promicanje javnog dobra ne bi bilo funkcija vrste ili podruËja djelovanja pravne osobe i sprijeËilo bi diskrim-inaciju koja se na njima temalji.

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 20

Page 21: The Legal and Regulatory Framework for CSO Self-financing in Croatia

Nakladnik: AED, Ulica Kralja Dræislava 3/II, 10 000 Zagreb

Za nakladnika: Jennifer Stuart

Autori i urednici: Snjeæana BokuliÊ, Nicole Etchart i Eva Varga

Prijevod: Tamara SliπkoviÊ

Lektura: Darko ©eperiÊ

Dizajn: Domagoj Kreπo-LovriÊ

Ovaj priruËnik „Zakonski i regulacijski okvir za samofinanciranje organizacija civilnog druπtva u Hrvatskoj”

omoguÊila je velikoduπna potpora ameriËkih graana preko AmeriËke agencije za meunarodni razvoj(USAID), pod uvjetima iz Sporazuma o suradnji USAID CA#160-A-00-01-00109-00, kroz projekt CroNGO, koji provodi Academy for Educational Development (AED).

Sadræaj ne odraæava nuæno stajaliπta AmeriËke agencije za meunarodni razvoj ili Vlade SAD-a.

ISBN 953-7339-03-3

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb

UDK 061.2.047(497.5)(094)

Zakonski i regulacijski okvir za samofinanciranje organizacija civilnog druπtva u Hrvatskoj / prijevod Tamara SliπkoviÊ. - Zagreb: Academy for Educational Development, 2006.

Izv. stv. nasl.: The legal and reglatory framework for CSO self-financing in Croatia.

ISBN 953-7339-03-3

I. Nevladine organizacije -Financiranje - Hrvatska - PriruËnik II. Nevladine organizacije - Hrvatska - Pravna regulativa

III. Neprofitne organizacije - Hrvatska - Pravna regulativa

301025098

BLOK.qxd 11/8/06 7:40 PM Page 21