Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

24
SVEMIR VELIKA ILUSTRIRANA ENCIKLOPEDIJA

description

Mozaik knjiga - Velika ilustrirana enciklopedija Svemir

Transcript of Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

Page 1: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

SVEMIR

VELIKA ILUSTRIRANAE N C I K L O P E D I J A

Albert Einstein(1879. ∑ 1955.)

Gledajte zvijezdei uËite od njih!

NASLOVNICA_CRO:naslovnica_CRO 4/17/08 12:13 PM Page 1

Page 2: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

SA

DR

ÆA

J o ovoj knjizi 6

kratak izlet svemirom 8napisao martin rees

uvod

πto je svemir? 20svemirska prostranstva 22

nebeski objekti 24

Materija 28

zra»enje 32

Gravitacija, gibanje i staze 36

prostor i vrijeme 38

πire∆i svemir 42

po»etak i zavr©etaksvemira 44veliki prasak 46

nestanak tame 50

æivot u svemiru 52

sudbina svemira 54

pogled sa zemlje 56nebeska sfera 58

nebeski ciklusi 60

gibanje planeta 64

gibanje zvijezda i zvijeÆa 66

svjetlA na nebu 70

promatranja golim okom 72

promatranja dvogledom 74

promatranja teleskopom 76

Naslov izvornikaUNIVERSE

THE DEFINITIVE VISUAL GUIDE

∂ 2005 Dorling Kindersley Limited

Za nakladnikaZdravko Kafol

UrednikVid Jakša OpaËiÊ

Prijevod s engleskogRuer Jeny

LekturaMaja MatkoviÊ

Priprema za tisakGrafiËki studio Miπ

PredgovorNoÊno nebo oduvijek nas ispunjava uzviπenoπÊu i Ëuenjem. Joπ suu antiËko doba astronomi pokuπavali shvatiti uzorke ≈nepomiËnihzvijezda√ te gibanja Mjeseca i planeta. Razlog je djelomice biopraktiËan, ali imao je i ≈poetskiju√ stranu ∑ pronaÊi naπe mjestou opÊem poretku stvari. Suvremena je znanost otkrila mnogoveÊi i mnogo sloæeniji svemir nego πto su naπi preci mogli zamisliti.

Na Zemlji viπe nema nepoznatih kontinenata. IstraæivaËki izazovproπirio se na svemir. Ljudi su hodali Mjesecom, automatske sondeposlale su fotografije svih planeta, a neki Êe od danas æivuÊih ljudimoæda proπetati Marsom.

Zvijezde, uËvrπÊene na ≈nebeskom svodu√, za drevne su narodebile potpuna zagonetka. I za nas su nedostiæno udaljene, ali znamo dabrojne sjaje mnogo jaËe od naπega Sunca.Tijekom posljednjih desetakgodina saznali smo ono πto se dugo sumnjalo: oko nekih zvijezda, baπkao i naπeg Sunca, kruæe planeti. Broj se poznatih planetnih sustavaveÊ popeo na nekoliko stotina ∑ a u naπoj bi ih galaktici moglo bitimilijarda ili viπe. Nalikuje li neki od planeta naπoj Zemlji i ima li nanjemu æivota? Moæda inteligentnog æivota?

Sve zvijezde vidljive golim okom dio su naπe matiËne galakatike ∑ustroja toliko velikog da svjetlosti trebaju stotine tisuÊa godina daprijeu s jednog njegova kraja na drugi. Meutim, naπa je galaktika,MlijeËna staza, tek jedna od milijardi vidljivih velikim teleskopima.Te se galaktike meusobno brzo udaljavaju, kao da su sve nastaleuVelikom prasku prije 13 ili 14 milijardi godina.Ali ne znamoπto je puklo ni zaπto se to zbilo.

Ljepota noÊnog neba zajedniËko je iskustvo naroda svih kultura ∑doista, rijeË je o neËemu πto dijelimo sa svim naraπtajima joπ odpradavnog doba. Naπa suvremena predodæba ≈kozmiËkog okruæja√joπ je veliËanstvenija.Astronomi sad Zemlju stavljaju u kozmiËkikontekst. Pokuπavaju shvatiti kako se svemir razvio u svoj svojojprofinjenoj sloæenosti ∑ kako su nastale prve galaktike, zvijezdei planeti te kako su na najmanje jednom planetu atomi naËinili biÊakoja razmiπljaju o svojem podrijetlu. Ova knjiga ljudsko poimanjesvemira stavlja u povijesni kontekst te nudi najnovija otkriÊa i teorije.RijeË je o prekrasnom ≈terenskom vodiËu√ naπim svemirskimstaniπtem: trebao bi potaÊi i oduπeviti svakoga tko je s Ëuenjempogledao u zvijezde i poæelio da shvati o Ëemu je, zapravo, rijeË.

Uredništvo

Ova je promidæbena broπura sloæena iz radne verzije materijala,koji Êe se provjeravati, korigirati i urediti prije objavljivanja u knjizi.

1-2_004-005_CRO.qxd:004-005_CRO 5/19/08 9:03 AM Page 4

Page 3: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

istraÆivanje svemira 80drevna astronomija 82

rana znanstvena astronomija 84

kopernikanska Revolucija 86

beskona»ni svemir 90

oblikovanje prostora 92

Svemirska astronomija 94

prve svemirske letjelice 98

putovanja na mjesec 102

u zemljinoj orbiti 106

dalje od zemlje 108

vodi»svemirom

sun»ev sustav 114povijest Sun»eva sustava 116

sun»eva obitelj 118

Sunce 120

Merkur 124

Venera 128

zemlja 138

mjesec 148

Mars 160

Jupiter 176

Saturn 186

Uran 196

Neptun 200

Pluton 204

kuiperov pojas i

Oortov oblak 206

Asteroidi 208

kometi 214

Meteori i meteoriti 220

mlije»na staza 224

mlije»na staza 226

zvijezde 230

æivotni ciklusi zvijezda 232

nastanak zvijezda 236

zvijezde glavnog niza 246

stare zvijezde 250

kraj æivota zvijezda 262

vi©estruke zvijezde 270

promjenljivice 278

zvjezdana jata 284

ekstrasolarni planeti 290

izvan mlije»ne staze 292

Tipovi galaktika 294

evolucija galaktika 298

Aktivne galaktike 310

Galakti»ka jata 316

Galakti»ka superjata 324

no∆nonebo

zvijeÆ–a 328povijest zvijeÆ–a 330

nebeske karte 332

VodiË po zvijeæima 338

MjeseËni vodi» nebom 410upotreba vodi»a 412

sije»anj 414

velja»a 420

oæujak 426

travanj 432

svibanj 438

lipanj 444

srpanj 450

kolovoz 456

rujan 462

listopad 468

studeni 474

prosinac 480

rje»nik 486

kazalo 494

zahvale 510

1-2_004-005_CRO.qxd:004-005_CRO 5/19/08 9:03 AM Page 5

Page 4: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

6

28 29

82 83

4746

595858 59

161160

236236

352

VODI» SVEMIROMOvaj se dio knjige usredotoËuje na pojedinapodruËja svemira, poËevπi od Sunca prema svedaljim prostranstvima. Podijeljen je u tri dijelakoji opisuju SunËev sustav, MlijeËnu stazu

i prostor izvan naπe galaktike. U svakom od tih dijelova nauvodnim je stranicama nebeska pojava opÊenito opisana, uzobjaπnjenje procesa koji su uzrokovali njezin nastanak. Nakon tihstranica Ëesto slijedi podroban opis stvarnih obiljeæja (primjericepojedinaËnih zvijezda), obiËno razvrstanih po udaljenosti od Zemlje.

UVODU ovom se poglavlju obrauje svemir i astronomijaopÊenito. Podijeljeno je u Ëetiri dijela. ©TO JE SVEMIR?opisuje razliËite vrste objekata u svemiru i sile kojeupravljaju njihovim ponaπanjem i interakcijama.

PO»ETAK I ZAVR©ETAK SVEMIRA obrauje poËetak i povijest svemira,dok nam POGLED SA ZEMLJE objaπnjava što zapravo vidimo kad gledamonebo. ISTRAÆIVANJE SVEMIRA povijest je ljudskog prouËavanja svemirai putovanja izvan atmosfere naπeg planeta.

NO∆NO NEBOOvo je poglavljezapravo atlas neba.Podijeljeno je u dvadijela. Prvi (ZVIJEÆ–A)

vodiË je po 88 podruËja na koje suastronomi podijelili nebo. Sadræi ilustrirane prikazesvih zvijeæa, poËevπi od najsjevernijih i zavrπavajuÊis najjuænijima. Drugi dio (MJESE»NI VODI» NEBOM)pokazuje kako se izgledneba mijenja iz mjesecau mjesec, s najljepπim inajvaænijim objektimavidljivim tijekom svakogmjeseca, zvjezdanimkartama i kartamas poloæajima planeta.

Svemir je podijeljen u tri glavna dijela. UVOD nudisveobuhvatan pregled osnovnih astronomskih pojmovai zamisli. VODI» SVEMIROM, zatim, obrauje SunËevsustav, MlijeËnu stazu (naπu matiËnu galaktiku) i podruËjasvemira izvan nje. NO∆NO NEBO vodiË je nebom zaastronome-amatere.

O OVOJ KNJIZIo ovoj knjizi

ZVIJEÆ–A �Svako je zvijeæepredstavljeno kartom,dvama lokatorima poloæajai s jednom ili nekolikofotografija. PodrobnijivodiË tim dijelom naÊiÊete na str. 332 — 333.

� ©TO JE SVEMIR?Ovaj dio zapoËinjeprouËavanjem osnovnihpitanja o veliËini i oblikusvemira. Nastavlja seobjaπnjavanjem pojmovapoput materije i zraËenja,gibanja objekata usvemiru i veze vremenai prostora.

PO»ETAK I ZAVR©ETAKSVEMIRA �Smatra se da je svemirnastao u dogaaju nazvanomVeliki prasak. U ovom sedijelu Veliki prasak podrobnoopisuje i usto razmatrakakav je svemir danas,odnosno kako bi mogaozavrπiti svoje postojanje.

ISTRAÆIVANJESVEMIRA �U ovom su odjeljkuopisana naπaistraæivanja svemira,od otkriÊa drevnihcivilizacija dopronalazaka danaπnjihastronoma. Takoerobrauje povijestsvemirskih letova sposadom i bez nje.

bojom oznaËeni okvirupuÊuje nas nadruge vaæne dijeloveknjige

MLIJE»NA STAZA �Tema su ovog dijela knjigeMlijeËna staza te zvijezde,maglice i planeti koje u njojnalazimo. Na stranicamapoput ovdje prikazanih opisanoje kako su nastali ti nebeskiobjekti.

� SUN»EV SUSTAVTema su ovog dijela knjigeSunce i brojna tijela kojaoko njega kruæe. U njemu jepodrobno opisano osam planeta,asteroidi, kometi i meteori, baπkao i udaljena podruËja na rubuSunËeva sustava. Za veÊinu suplaneta navedena i obiljeæjapovrπine te opisi mjeseca kojioko njih kruæe.

ilustracijeprikazuju sastavatmosfere svakogplaneta

glavna slikaprikazuje kakoplanet izgledaiz svemira

slikaunutarnjegraeplaneta

detaljnakarta

tekstopisujezanimljivaobiljeæja

� POGLED SA ZEMLJEOvaj dio nudi jednostavanmodel za razumijevanjestalno promjenjiva izgledaneba. Takoer sadræipraktiËne savjete opromatranju nebeskihpojava golim okom,teleskopima i dvogledima.

3-4_006-007_CRO.qxd:006-007_CRO 4/30/08 8:18 AM Page 6

Page 5: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

7

416 417

237

244 245

303303302 303303

353

o ovoj knjizi

SURADNICIMartin Rees Urednik

Robert Dinwiddie©to je svemir?PoËetak i zavrπetak svemiraPogled sa ZemljeSunËev sustav

Philip Eales MlijeËna staza

David HughesIstraæivanje svemiraSunËev sustav

Iain Nicolson RjeËnik

Ian Ridpath NoÊno nebo

Giles SparrowIstraæivanje svemiraIzvan MlijeËne staze

Pam Spence MlijeËna staza

Carole Stott SunËev sustav

Kevin Tildsley MlijeËna staza

GR»KI ALFABETAstronomi neke zvijezde u zvijeæimau redoslijedu njihovih sjajevaoznaËavaju slovima grËkoga alfabeta.Na ta Êete slova naiÊi na nekimkartama u ovoj knjizi.

α alfaβ betaγ gamaδ deltaε epsilonζ zetaη etaθ thetaι jotaκ kapaλ lambdaµ mi

ν niξ ksiο omikronπ piρ roσ sigmaτ tauυ ipsilonφ fiχ hiψ psiϖ omega

� MJESE»NI VODI» NEBOMU ovom Êete dijelu naÊi po dvije karte zasvaki mjesec u godini, za promatraËe nasjevernoj i juænoj polutki. O tome Êeteviπe informacija naÊi na str. 412 — 413.

� OPIS OBJEKATAU VodiËu svemirom nakonuvodnih stranica obiËnoslijede opisi posebnozanimljivih objekata.Primjerice, uvod u nastanakzvijezda (lijevo) popraÊen jeopisima stvarnih rodiliπtazvijezda u MlijeËnoj stazi(gore).

lokatorska kartaprikazuje zvijeæe ukojem se objekt nalazi,kao i njegov poloæajunutar zvijeæa

osnovne informacije(razlikuju se ovisnoo vrsti objekta)

tematski okvir(vidi gore)

lokator sazvijeæem ukontekstu

crteæ figurekoju opisujezvijeæe

crte na karti prikazujureferentne toËkeza promatraËe narazliËitim geografskimπirinama

karta na ovoj straniciprikazuje pogled nasjever, s pogledom najug na suprotnoj stranici

vaæniji objektiprikazani suna dvjemastranicama

IZVAN MLIJE»NE STAZE �U ovom su dijelu opisani objektiizvan naπe galaktike, ukljuËujuÊidruge galaktike, jata galaktikai superjata, najveÊe poznatetvorbe u svemiru.

ime ili kataloπki broj objekta(oni bez imena oznaËeni suodgovarajuÊim kataloπkimbrojem)

� ISTRAÆIVANJE SVEMIRAU ovakvu se okviru opisujeprouËavanje svemira spovrπine Zemlje ili pomoÊusvemirskih letjelica. Tu ÊetenaÊi posebno vaæna otkriÊaili pokuse.

MITOVI I PRI»E �Osim πto ih seznanstveno prouËava,nebeski se objektipojavljuju umitovima, legendamai narodnoj predaji,πto je tema okviraoznaËenih ovombojom.

TEMATSKI OKVIRI

� ÆIVOTOPISU ovim se okvirimanavode æivotopisipoznatih astronomai pionira svemirskihletova, s opisomnjihovih najvaænijihdostignuÊa.

Trima su bojama oznaËeniokviri u kojima se izabraneteme spominju s viπepojedinosti.Ti se okviripojavljuju na uvodnimstranicama, ali i uzopise nebeskihobjekata.

3-4_006-007_CRO.qxd:006-007_CRO 4/30/08 8:20 AM Page 7

Page 6: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

22

SVE U SVEMIRU dio je neËega veÊeg. Dimenzije Zemlje injezina mjeseca ljudskome su umu razmjerno lako pojmljive,no veÊ je najbliæa zvijezda nezamislivo daleko, a najudaljenijegalaktike joπ su milijardama puta dalje. Kozmolozi, znanstvenicikoji prouËavaju veliËinu i grau svemira, za predoËavanjesvemirskog prostranstva rabe matematiËke modele.

SVEMIRSKA PROSTRANSTVA

©to je svemir?

Naπe zvjezdano susjedstvo nalazi se u Orionovukraku MlijeËne staze, udaljenom oko 26 000svjetlosnih godina od njezina srediπta.

Andromeda I

Andromeda III

Andromeda II

GalaktiËkosrediπte

Galaktika Trokut

Galaktika NGC185

Galaktika NGC 147

VELI»INASVEMIRAKozmolozi moæda nikad neÊe toËno odreditikoliko je svemir velik. Mogao bi biti beskrajan.S druge strane, mogao bi imati konaËanobujam, ali Ëak ni konaËan svemir ne bi imaosrediπte ili granice te bi se savio u sebe.Takobi se, paradoksalno, objekt koji putuje ujednome smjeru naposljetku ponovno pojavioiz suprotnoga smjera. Sigurno je, meutim,da se svemir πiri te da to Ëini od nastankaVelikim praskom prije 13,7 milijardigodina (str. 46). Pokaæe li se da jekonaËan, prouËavanjem uzorakazraËenja preostalih nakonVelikogpraska kozmolozi mogu procijenitinjegovu minimalnu veliËinu. Nekedijelove razdvajaju najmanje desecimilijardi svjetlosnih godina.Kako je svjetlosna godinaudaljenost koju svjetlostprijee u jednoj godini(9,460 bilijuna km),jasno je da je svemirneshvatljivo velik.

DALEKI OBJEKTICrvene mrlje na ovoj slici laænih bojasnimljene Hubbleovim teleskopomubrajamo meu najudaljenijeotkrivene objekte. Njihova svjetlostprema nama je poËela putovati prijeoko 13 milijardi godina.

Plutonovastaza

Sunce

1 svj. sat

Mjesec okoZemlje kruæipo maloeliptiËnojstazi.

Zemlja

Zemlja

POGLED SA ZEMLJEGalaktika MlijeËna staza sloæenije trodimenzionalan ustroj, ali iznaπeg se kuta doima kao dvodi-menzionalna nebeska vrpca (gore).

5 svj.godina

Pojasasteroida

Promjer Zemlje iznosi 12 760 km,a promjer MjeseËeve staze okoZemlje oko 770 000 km.Svemirskoj sondi poslanoj naMjesec potrebno je oko dvado tri dana da stigne do njega.

Zemlja i Mjesec dio su SunËevasustava, koji Ëine naπa zvijezda,Sunce, te svi objekti koji kruæeoko njega, s kometima udaljenim1,6 svjetlosnih godina. Neptun,posljednji vanjski planet,od Sunca je udaljen4,5 milijardi km.

SUN»EV SUSTAV

Suncu najbliæi zvjezdani sustav,Alfa Kentaura, udaljen je 4,35svjetlosnih godina ili 40 bilijunakm. Unutar dvadeset svjetlosnihgodina od Sunca 79 je zvjezdanihsustava sa 106 zvijezda,ukljuËujuÊi dvojne zvijezde — dvijezvijezde u istome sustavu. Meunjima je i Sirius, najsjajnijazvijezda. Ostale su uglavnommale, tamne, crvene zvijezde.

ZVJEZDANO SUSJEDSTVO

SunËev sustav i njegovi susjedidjeliÊ su galaktike MlijeËne staze,diska od 200 milijardi zvijezda inekolicine divovskih oblaka plinai praπine. Promjer MlijeËne stazeveÊi je od 100 000 svjetlosnihgodina, a u njezinu se srediπtunalazi golema crna rupa.

MLIJE»NA STAZA

5000 svjetlosnih godina

UV

OD

Sunce

Sirius

Galaktika Andromeda odMlijeËne staze udaljena

je 2,65 milijunasvjetlosnih godina.

AlfaKentaura

ZEMLJA I MJESEC

0,5 svjetlosnih sekundi

Nebeski objekti 24 — 27

ŠireÊi svemir 42 — 43

Sudbina svemira 54 — 55

SunËeva obitelj 118 — 119

MlijeËna staza 226 — 229

Izvan MlijeËne staze 292 — 325

5-6_022-023_CRO.qxd:022-023 scale of universe_CRO 4/30/08 8:41 AM Page 22

Page 7: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

23

VIDLJIVI SVEMIRPremda svemir nema rubova i moæda je beskonaËan, dio okojem znanstvenici imaju spoznaje ograniËen je i konaËan.Nazivamo ga vidljivim svemirom, a rijeË je o kuglastomprostoru oko Zemlje iz Ëijih je dijelova od poËetkasvemira svjetlost mogla stiÊi do nas. Granicu koja tajprostor dijeli od ostatka svemira nazivamo kozmiËkisvjetlosni obzor. Svjetlost koja dopire do Zemlje s objektakoji je vrlo blizu tom obzoru sigurno putuje veÊinu æivotasvemira, dakle pribliæno 13,7 milijardi godina. Kako bidosegnula Zemlju, ta je svjetlost morala prijeÊi udaljenostod oko 13,7 milijardi svjetlosnih godina.Tu udaljenostmoæemo nazvati ≈pogledom unatrag√ili ≈vremenom putovanjasvjetlosti√ izmeu Zemljei udaljenog objekta.Prava je udaljenost,meutim, mnogo veÊajer se od odlaska svjetlostikoja dopire do Zemljeobjekt zbog πirenjasvemira joπ udaljio(str. 43).

Lav A

PREKLAPAJU∆I VIDLJIVISVEMIRIZemlja i planet X — zamiπljeni planets inteligentnim æivotom, udaljendesecima milijardi svjetlosnih godina —imali bi razliËite vidljive svemire.Oni bi se moæda preklapali,kao na ovoj slici, a moæda i ne bi.

DALEKO JATO GALAKTIKAGolemo jato galaktika Abell 2218(lijevo) udaljeno je viπe od 2 milijardesvjetlosnih godina.

10 milijunasvjetlosnih godina

100 milijunasvj. godina

250 000svj. godina

OD MATI»NOG PLANETA DO SUPERJATASvemir je ustrojen hijerarhijski. Zemlja je dioSunËeva sustava, smjeπtena u MlijeËnoj stazi,koja je dio Lokalne skupine. Lokalna skupinasamo je dio jednog od milijuna superjatagalaktika koja se vidljivim svemirom proteæuu obliku ploha i vlakana.

SVEMIRSKA PROSTRANSTVA

Svemirvidljiv s

planeta X

Svemirvidljiv sa Zemlje

Zemljin kozmiËkisvjetlosni obzor (rubvidljivog svemira)

MlijeËna staza dio je grozdagalaktika polumjera 10 milijunasvjetlosnih godina nazvanogLokalna skupina. Sastoji se od46 galaktika, od kojih je samojedna — Andromeda — veÊa odMlijeËne staze. Ostale su uglavnommale (patuljaste) galaktike.

LOKALNA SKUPINAGALAKTIKA

Lokalna skupina galaktika,zajedno s nekim obliænjimnakupinama galaktika, poputdivovskog jata u Djevici, dio jegolemog ustroja koji zovemosuperjato u Djevici. Promjera je100 milijuna svjetlosnih godina i(ubrojimo li patuljaste galaktike)sadræi desetke tisuÊa galaktika.

LOKALNO SUPERJATO

MlijeËnastaza

Patuljasta galaktikau Malom medvjedu

Superjata galaktika gomilajuse u Ëvorove ili tvore vlaknaodijeljena velikim prazninamakoja mogu biti duga milijardamasvjetlosnih godina. U najveÊimje mjerilima, meutim, gustoÊagalaktika u svemiru, a timei vidljive tvari, jednolika.

USTROJ U VELIKOME MJERILU

UV

OD

PodruËjevidljivo soba planeta

Planet X

Zemlja

5-6_022-023_CRO.qxd:022-023 scale of universe_CRO 4/30/08 8:42 AM Page 23

Page 8: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

7676

TELESKOPI SU GLAVNI astronomski instrumenti ∑ umjetne oËi zahvatanje i izoπtravanje mnogo veÊe koliËine svjetlosti od ljudskogoka, dovodeÊi tako objekte slaba sjaja u djelokrug naπeg vida. Ima ihvrlo razliËitih ∑ najjednostavniji su se malo razvili od onih prijeËetiri stoljeÊa, a najbolji amaterski ureaji nude odliËnu optiku iraËunalni nadzor koji su do prije samo nekoliko godina sebi moglipriuπtiti samo profesionalci.

PROMATRANJA TELESKOPOM

pogled sa zemlje

NJUTNOVSKIREFLEKTORSKI TELESKOPKod ove se omiljenekonstrukcije svjetlost sglavnog zrcala ravnimsekundarnim zrcalomreflektira boËno. Tu stiæeu æariπte i poveÊava je

okular.

AZIMUTNAMONTAÆADobra azimutnamontaæa imazupËaste letvekoje omoguÊujunamjeπtanje smjerateleskopa bezpotrebe za diranjemcijevi i potresanjaslike u okularu.Veliki reflektorinerijetko sepostavljaju na vrlojednostavnuDobsonovu inaËicuazimutne montaæe.

TERENSKI TELESKOPRefraktor s ekvatorijalnommontaæom na Ëvrstom tronoπcuidealan je za prevoæenjeautomobilom i brzopostavljanje u prirodi.

SCHMIDT-CASSEGRAINOV TELESKOPU ovoj kompaktnoj zrcalnoj konstrukcijisvjetlost sa sekundarnog zrcala dookulara stiæe kroz rupu u glavnom zrcalu.Viπestrukim zrcaljenjem smanjuje seduljina cijevi teleskopa.

MONTAÆENaËin postavljanja teleskopa uvelike utjeËe na njegov rad.NajËeπÊe vrste montaæa su azimutna ∑ koja instrumentuomoguÊuje pomicanje po visini (gore i dolje) i azimutu(usporedo s obzorom) ∑ i ekvatorijalna, kod koje se pomicanjeteleskopa usklauje s nebeskom koordinatnom mreæomrektascenzije i deklinacije (str. 59).Azimutne je montaæejednostavno postaviti, no buduÊi da objekti na nebu stalno mijenjajuvisinu i azimut, potrebno je stalno usklaivanje obiju koordinata.Ekvatorijalne su montaæe teæe i potrebno je viπe vremena da ih senamjesti, ali kad ih se usmjeri prema nebeskom polu, korisniku slijeenjenebeskih objekata omoguÊuju pomicanjem oko samo jedne osi.

GALILEJEVITELESKOPIOvi instrumenti iz1630-ih Ëuvaju seu Znanstvenommuzeju u Firenci.

ISTRAÆIVANJE SVEMIRA

PRVIREFRAKTORI

Prvi su teleskopi bili refraktori,a smatra se da ih je 1608. izumionizozemski optiËar HansLippershey. Njegovu sukonstrukciju kopirali astronomitog doba, meu njimai Galilei. Zbog vrlojednostavnog objektivasvjetlostrazliËitihboja lomila serazliËito,pa je slika imalaobojene rubove.Mnogi kasnijirefraktori, nazvaniakromati, imali suispravljaËku leÊu.

traæilac

konkavno glavno zrcalo

skupljenasvjetlost

objektiv

okular

ekvatorijalna≈klinasta«montaæa

okular

upadna svjetlost

upadnasvjetlost

ispravljaËkaleÊa

konveksnosekundarnozrcalo

sekundarnozrcalo

lagana cijev

upadna svjetlost

azimutnamontaæa

Dobsonovaazimutna montaæa

os usporedna snebeskom osi

okretanjepo azimutu

zupËastaletva

okretanjepo visini

EKVATORIJALNAMONTAÆAKod ekvatorijalnemontaæe teleskopse moæe naÊiu vrlo neobiËnimpoloæajima, pa jeobiËno uravnoteæenteπkim protuutegom.Kad je os montaæeusmjerena premanebeskom polu,teleskop se moæepomicati samo po visinii rektascenziji. Satnimehanizam slijedivrtnju neba.

okretanje podeklinaciji

34 — 35 Preko spektra

59 Nebeske koordinate

Galilejeva otkriÊa 88

Newtonov zrcalni teleskop 89

Napredak instrumenata 91

Nebeske karte 332 — 337

MjeseËni vodiË nebom 410 — 485

KONSTRUKCIJE TELESKOPASvrha je teleskopa skupljanje svjetlosti dalekih objekata,njezino fokusiranje i zatim poveÊavanje. Dva su osnovnanaËina da se to postigne, uporabom leÊe ili konkavnogzrcala. LeÊa lomi upadnu svjetlost i usmjerava jeprema æariπtu sa svoje straænje strane.Zakrivljeno zrcalo reflektira svjetlostprema æariπtu sa svoje prednjestrane. I leÊe i zrcala fokusirajusamo zrake svjetlosti koje dolazegotovo usporedno ali su, nasreÊu,svi astronomski objekti dovoljnodaleko da je baπ tako. Kadskupljena svjetlost proe krozæariπte, poËinje se rasprπivati, ali jetu hvata okular koji zrake ponovnousmjerava usporedno, usput poveÊavajuÊistvorenu sliku. S obzirom na to da se zrake svjetlostiprolaskom kroz æariπte kriæaju, slika u okularuobiËno je obrnuta. RazliËita naËela rada teleskopas leÊama (refraktora) i zrcalima (reflektrora)nameÊu potrebu za razliËitim konstrukcijama.

okretanje porektascenziji

æariπte

okular pod pravim kutom —izoπtrava se pomicanjemokularske cijevi

REFRAKTORSKI TELESKOPRefraktori su duge cijevi s jednomili nekoliko objektivskih leÊana prednjem kraju (vidiokvir dolje) i okularomna straænjem.

glavno(objektivsko)zrcalo

protuuteg

UV

OD

traæilac

076-077_CRO:076-077_CRO 4/30/08 8:47 AM Page 76

Page 9: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

7777

OTVOR I POVE∆ANJEDva glavna Ëimbenika utjeËu na sliku u okularu teleskopa ∑ otvor i poveÊanje.Otvor je promjer glavnog zrcala ili objektivske leÊe teleskopa. Otvor je teleskopa povezans njegovom ≈svjetlosnom moÊi√ ∑ koliËinom svjetlosti koju moæe skupiti. PodvostruËenjeotvora uËetverostruËuje svjetlosnu moÊ, pa se teleskopom mogu vidjeti objekti slabijegsjaja. PoveÊanje je ograniËeno otvorom, ali ga nadzire okular. PoveÊanje okulara odreujenjegova æariπna duljina ∑ udaljenost na kojoj izoπtrava usporedne zrake svjetlosti. Okularimanjih æariπnih duljina daju veÊe poveÊanje. Objektivske leÊe i glavna zrcala teleskopa

takoer imaju æariπnu daljinu,a njezinim dijeljenjem sa

æariπnom duljinom okularadobivamo ukupno poveÊanje

te kombinacije. Konstruk-cija okulara takoerutjeËe na to kolikoneba njime vidimo ∑to je tzv. vidno polje.

USPOREDBA OKULARANa ove dvije fotografije vidimo

otvoreno zvjezdano jato NGC 884kroz isti teleskop, ali s razliËitim 7-mmokularima. Naglerova konstrukcija imavrlo πiroko vidno polje. Plösslovi okularisu ËeπÊi, a vidno im je polje mnogo uæe.

VELIKI OTVOROva je snimka M35

uz isto poveÊanjenaËinjena teleskopoms objektivompromjera 100 mm.Svjetlosna mu jemoÊ 200 puta veÊaod ljudskog oka,odnosno Ëetiri

puta veÊa od 50-mmteleskopa dolje.

Zvijezde su vidljive dootprilike magnitude 12,5.

MALI OTVOROva je snimkaM35 naËinjenateleskopom sobjektivom promjera50 mm. Svjetlosnamu je moÊ otprilike

50 puta veÊa negoljudskog oka, a

zvijezde se vide dootprilike magnitude 11,0.

TRAÆILAC S CRVENOM TO»KOMOva vrsta traæioca LED-om izrcalima sluæi za projiciranje crvenetoËke u nebo, toËno pokazujuÊikamo je usmjeren teleskop.

TRAÆIOCITraæilac je sljedeÊi vaæan dio svakog teleskopa.»ak i na najmanjim poveÊanjima vidno jepolje okulara teleskopa toliko usko da je teπkopronaÊi æeljeni nebeski objekt, a jednostavnimusmjeravanjem teleskopa prema traæenommjestu na nebu vrlo je teπko pronaÊi izabraniobjekt.Traæilac se na teleskop postavlja sastrane tako da su im osi usporedne. NajËeπÊeje rijeË o teleskopima malog poveÊanja spomagalom za ciljanje (≈ciljnikom√), obiËnonitnim kriæem. Druge vrste sliku ciljnikaprojiciraju na nepoveÊanu sliku neba, toËnopokazujuÊi kamo je instrument usmjeren.

7-mm NAGLEROV OKULAR

REFLEKSNI TRAÆILACOvaj ureaj zrcalima na slikuneba projicira osvijetljene krugove.Promjeri krugova odgovarajurazliËitim vidnim poljima.

OPTI»KI TRAÆILACObjekt u srediπtunitnog kriæa traæiocamorao bi se vidjetiokularom glavnogteleskopa — ili baremu okularu malogpoveÊanja.

7-mm PLÖSSLOV OKULAR

UV

OD

076-077_CRO:076-077_CRO 4/30/08 8:47 AM Page 77

Page 10: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

128

VENERA JE DRUGI PLANET OD SUNCA, prvi Zemljinunutraπnji susjed. Dva su planeta gotovo jednakaveliËinom i graom, ali rijeË je o posve razliËitimsvjetovima.Veneru stalno zastire pokrivaË gustihoblaka. Pod njima je turoban, beæivotan, bezvodan

planet povrπine toplije od bilo kojeg drugog u SunËevusustavu. Radarska istraæivanja pokazuju daVenerinkrajolik oblikuje uglavnom vulkanizam.

VENERA

venera

36 — 37 Gravitacija, gibanje i staze

64 — 65 Gibanje planeta

108 — 109 Dalje od Zemlje

118 — 119 SunËeva obitelj

GRA–AVenera je jedan od Ëetiri terestriËka planeta, a graom je najsliËnijaZemlji. RijeË je o stjenovitom planetu samo malo manjem odnaπeg, takoer manje mase. SliËnost s veliËinom i masom Zemljenavela je znanstvenike da zakljuËe kako su joj unutarnja graa,veliËina jezgre i debljina plaπta takoer sliËni zemaljskima. Zbogtoga se smatra daVenerina metalna jezgra ima krut unutarnjii rastaljeni vanjski dio, baπ poput Zemljine jezgre. Za razlikuod naπeg planeta,Venera nema zamjetljivo magnetsko polje.Planet se u usporedbi sa Zemljom okreÊe vrlo sporo, presporoda doe do kruæenja tvari u rastaljenoj jezgri potrebnogza stvaranje magnetskog polja.Venerina unutraπnja toplina ∑stvorena rano u mladosti planeta te od radioaktivnog raspadau plaπtu ∑ kroz koru izlazi provoenjem i vulkanizmom.Toplina tali materijal plaπta, pa na povrπinu izbija magma.

STAZAVenerina staza najmanje je eliptiËna od svih planeta. Gotovo je savrπenakruænica, pa je razlika izmeu afela i perihela vrlo mala. Za jedanobilazak oko SuncaVeneri trebaju 224,7 zemaljskih dana. Oko svoje seosi, meutim, vrti iznimno polako, pa joj jedan dan traje 243 zemaljskadana; dakle, dulji je odVenerine godine. Meutim, vrijeme izmeu dvaizlaska Sunca iznosi 117 zemaljskih dana. Razlog je tome Ëinjenica datijekom vrtnje planet napreduje po stazi, pa se svaka toËka na povrπiniprema Suncu okrene svakih 117 zemaljskih dana.Venerina spora vrtnjatakoer je okrenuta u smjeru suprotnom odveÊine ostalih planeta. Zbog gotovo posvekruæne staze i vrlo malog nagiba osi vrtnje,pri obilasku Sunca naVeneri nema godiπnjihdoba.Venerina se staza nalazi unutar Zemljine,a svakih nas otprilike 19 mjeseci preteknei proe izmeu nas i Sunca. Pri tom bliskomsusretuVenera je samo stotinjak puta daljeod Mjeseca.

ROTACIJA I STAZAVenera je nagnuta za177,4°. To znaËi da jeod okomice otklonjenasamo 2,6°. Zbog togase tijekom obilaska okoSunca nijedna polutkani polovi ne nagnuznatnije prema Suncu.

UNUTRA©NJOST VENEREVenera je od istog materijala kao i Zemljanastala prije oko 4,5 milijardi godina, agraa joj je uvelike sliËna naπem planetu.Velik je dio jezgre krut, a toËna veliËinarastaljenog dijela zasad nije poznata.

AFEL108,9 mil. km

PERIHEL107,5 mil. km

oko svoje se osiokrene za 243zemaljska dana

os od okomicenagnuta za 2,6˚

juæni pol

Sunce obieza 224,7 zemaljskihdana

Sunce

silikatna kora

stjenoviti plaπt

vanjski dio jezgre od rastaljenogæeljeza i nikla

kruti unutarnji dio jezgre odæeljeza i nikla

planet je nagnutza 177,4˚, pa mu jesjeverni pol okrenutnadolje

SU

EV

SU

ST

AV

128-129_CRO.qxd:128-129_CRO.qxd 5/19/08 8:54 AM Page 128

Page 11: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

129

ATMOSFERAVenerina atmosfera bogata ugljikovimdioksidom od tla se proteæe do visineod oko 80 km. U njoj nalazimo triprepoznatljiva sloja oblaka. Najniæi jeujedno najguπÊi i sadræi velike kapisumporne kiseline. U srednjem je sloju manje kapi, a u najviπemsu kapi vrlo sitne. Blizu tla atmosfera se giba vrlo sporo i okreÊeu skladu s vrtnjom planeta. Na veÊim visinama, u oblaËnimdijelovima atmosfere, jaki vjetrovi puπu prema zapadu. OblaciVeneru obiu jednom u Ëetiri zemaljska dana.VeÊinu SunËevesvjetlosti zrcale natrag u svemir, pa je rijeË o tmurnom planetuprevladavajuÊe naranËaste boje. PodruËje oko ekvatora prima viπetopline od polova, ali povrπinska temperatura vrlo je ujednaËenai iznosi oko 464°C, a i razlike izmeu dana i noÊi su malene. PoËetnarazlika uzrokuje visinske vjetrove koji toplinu do polarnih podruËja

odvode u jednoj velikoj cirkulacijskoj Êeliji. Zbog togaVenera nemapromjenjivih vremenskih prilika.

SASTAV ATMOSFEREUz ugljikov dioksid i duπik,u Venerinoj atmosferi nalazimoi tragove drugih plinova, primjericevodene pare, sumpornog dioksidai argona.

venera

STAKLENI»KI U»INAKDebeli slojevi Venerinih oblaka zarobljavaju toplinu i pomaæu poveÊanjupovrπinske temperature, baπ kao πto to u stakleniku Ëini staklo. Dopovrπine stigne samo 20 posto SunËeve svjetlosti. Kad stigne do tla,zagrijava stijene. Iz njih se izraËuje u obliku infracrvena zraËenja,ali ne moæe pobjeÊi pa pridonosi daljnjem procesu zagrijavanja.

ugljikov dioksidu atmosferizarobljava toplinu

ugljikov dioksidapsorbirainfracrvenozraËenje, pa onone bjeæi u svemir

STRA©NA LJEPOTAVenerini debeli, neprozirni oblaci Ëine planetvrlo sjajnim, pa izdaleka izgleda privlaËnim i

lijepim, πto je i razlogom zbog kojeg su gaRimljani nazvali imenom boæice ljubavi

i ljepote. Izbliza, meutim, stanje jeposve drukËije; na ovom planetu

Ëovjek ne moæe preæivjeti.

SREDNJI SLOJ OBLAKANa ovoj infracrvenoj slici Veneretoplina se iz donjeg sloja atmosfereprobija kroz oblake sumpornekiseline. Boje prikazuju relativnuprozirnost srednjeg sloja oblaka:bijelo i crveno su tanki oblaci,a crno i plavo debeli.

do stjenovita tlastiæe 20 postoSunËeve svjetlosti

reflektirana svjetlostznaËi da je oblakelako vidjeti

debeli slojevi oblakasumporne kiselinespreËavaju prolazakveÊeg dijela SunËevesvjetlosti

sloj oblaka navisinama izmeu45 i 70 km

podaci o veneri

PROSJE»NA UDALJENOST OD SUNCA

108,2 milijuna km

POVR©INSKA TEMPERATURA

464°C

PROMJER 12 104 km

OBUJAM (ZEMLJA = 1) 0,86

BROJ MJESECA 0

PROMATRANJE

Venera je najsjajniji planet na zemaljskomnebu, a sjajem je nadmaπuju samo Sunce iMjesec. NajveÊa joj magnituda iznosi -4,7.Vidimo je na ranom veËernjem ili jutarnjemnebu.

PERIOD ROTACIJE

243 zemaljska dana

PERIOD REVOLUCIJE (DULJINA GODINE)

224,7 zemaljskih dana

MASA (ZEMLJA = 1) 0,82

GRAVITACIJA NA EKVATORU (ZEMLJA = 1) 0,9

USPOREDBA VELI»INE

ZEMLJA VENERA

SU

EV

SU

ST

AV

oko 80 postoSunËeve svjetlostise reflektira

ugljikov dioksid 96,5% duπik i plinovi u tragovima 3,5%

128-129_CRO.qxd:128-129_CRO.qxd 5/19/08 8:55 AM Page 129

Page 12: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

232232 æivotni ciklusi zvijezda

ZVIJEZDE NASTAJU KAD se pod djelovanjem gravitacijeoblaci meuzvjezdanog plina poËnu saæimati (vidi str.

236 ∑ 237).Tijekom æivota zvijezde prolaze kroznekoliko faza, a njihov slijed i trajanje ovise samo

o masi zvijezde. U tim fazama u zvijezdama nastajurazliËiti kemijski elementi, πto takoer ovisi

o masi zvijezde. Kad zvijezda dosegneposljednje faze svog æivota, materijal

od kojeg je graena odbacuje umeuzvjezdani prostor, obogaÊujuÊi

ga tvarima od kojih Êe nastatibuduÊi naraπtaji zvijezda.

ÆIVOTNI CIKLUSI ZVIJEZDA

SME–I PATULJAKKad protozvijezda ima masumanju od 0,08 SunËeve, tlaki temperatura u srediπtu neporastu joj dovoljno zapokretanje nuklearnihreakcija. Te protozvijezdepostaju smei patuljci.

FAZE ÆIVOTAU susjedstvu maglice NGC 3603 nalazimo zvijezdeu svim dobima æivota, od ≈trudnih« tamnih maglicai stupova vodika do jata mladih zvijezda, a tu je icrvena zvijezda na kraju svog æivota.

omotaË odplina i praπineoblaci se

poËinjusaæimati

protozvijezda

NASTANAK PROTOZVIJEZDA

Ako je oblak dovoljno masivan i akonastane gravitacijski poremeÊaj, poËetÊe se saæimati. Pritom se poËne raspadatina manje dijelove razliËitih veliËina imasa. Ti fragmentirani dijelovi oblakapostaju protozvijezde.

POVE∆ANJE TLAKA I TEMPERATURE

Protozvijezda se nastavlja saæimati,a temperatura i tlak u srediπtu rastu.Porast temperature i tlaka ovisi oveliËini fragmenta — πto mu je masaveÊa, temperatura i tlak bit Êe veÊi.

RECEPT ZA ZVIJEZDEOsnovne sastojke zvijezda nalazimo u hladnim oblacimagraenim uglavnom od molekula vodika. Za prvefaze nastanka odgovorni su gravitacijski poremeÊaji,primjerice zbog prolaska nekog objekta, udarnogvala supernove ili saæimanja jednog od valova gustoÊeu galaktici.Ako je oblak dovoljno masivan, saæet Êe

se u protozvijezdu, koja daljnjom kontrakcijom u jezgrizapoËne nuklearne reakcije.To je trenutak raanja zvijezde.

Tijekom æivota zvijezda pretvara vodik u helij i niz teæihelemenata, πto ovisi o njezinoj masi.Taj materijal postupno

bjeæi u svemir, sve dok zvijezdane potroπi sve gorivo i poËne seuruπavati. Kod zvijezde velikemase to znaËi eksplozijusupernove koja dobar diopreostale tvari rasprπi u svemir.

nastajuÊezvijezde

molekularnioblak

zvijezda

oblaci sekondenzirajuu zvijezde

OBLACI SE PO»INJU SAÆIMATI

Zvijezde nastaju od hladnih meuzvjezda-nih oblaka. ©to je oblak hladniji, manjeje otporan na gravitacijsko uruπavanje.Oblaci su uglavnom graeni od vodika.Na niskim temperaturama vodik stvaramolekule (molekularni vodik).

230 — 231 Zvijezde

Nastanak zvijezda 236 — 237

Zvijezde glavnog niza 246 — 247

Stare zvijezde 250 — 251

Kraj života zvijezda 262 — 263

Ekstrasolarni planeti 290 — 291

STALNI CIKLUSZvijezde nastaju od materijalaodbaËenog s prethodnognaraπtaja zvijezda, a smrtmasivnih zvijezda moæepotaknuti raanje novih.

nuklearnim reakcijamau zvijezdama nastajuteæi elementi

tijekom æivotazvijezda odbacujematerijal

plin i Ëestice praπinesa zvijezda skupljajuse u golemimmeuzvjezdanimmolekularnimoblacima

gubitakmase

ML

IJE

»N

AS

TA

ZA

232-233_CRO.qxd:232-233_CRO 5/19/08 8:59 AM Page 232

Page 13: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

233

ZVJEZDANA EVOLUCIJAAko su dovoljno masivne, nove zvijezde prelaze na glavni niz, na kojemÊe se zadræati veÊinu svog æivota. Kad potroπe vodik u svojim jezgrama,pomiËu se s glavnog niza i postaju crveni divovi ili superdivovi. KojimÊe putom poÊi u odrasloj fazi, ovisi samo o njihovoj masi. Kad se zbogizgaranja goriva u atmosferi zvijezda πiri, ili uruπi kad posve potroπigorivo, prelazi preko podruËja desno od glavnog niza na Hertzsprung--Russellovom (H-R) dijagramu (vidi str. 230), nazvanog pojasnestabilnosti. ©to je zvijezda masivnija, to Êe se viπe puta πiriti i saæimati.Zvijezde vrlo velike mase kao supernove eksplodirat Êe u podruËjusuperdivova H-R dijagrama, a one manje mase pri uruπavanju u bijelepatuljke ponovno Êe prijeÊi preko glavnog niza. Kako su mali i vruÊi,bijeli su patuljci u donjem lijevom kutu dijagrama H-R. Hlaenjem sepomiËu nadesno, naposljetku postajuÊi hladni crni patuljci. Neutronskihzvijezda i crnih rupa na dijagramu H-R nemajer se ne uklapaju u relaciju masa-sjaj kojutaj prikaz predstavlja.

NASTANAK PLANETNOG SUSTAVAVeÊina mladih zvijezda, osim onih u bliskim dvojnim sustavima, okruæena je ostacimamaterijala od kojih su nastale.Vrtnja i zvjezdani vjetrovi nerijetko taj materijal oko svojegekvatora oblikuju u razmjerno tanak disk. Isprva je materijal u disku vruÊ, ali prelaskomzvijezde na glavni niz poËinje se hladiti. Smanjivanjem temperature, ovisno o temperaturi,iz njega se kondenziraju razliËiti elementi. Unutar diska elementi mogu postojati urazliËitim stanjima. PoveÊavanjem udaljenosti od zvijezde, primjerice, voda Êe se izplinovitog stanja postupno pretvarati u led. SiÊuπne kondenzirane Ëestice stalno sesljepljuju i sve viπe rastu. One koje najbræe rastu, gravitacijski privlaËe druge, pa joπ viπenarastu, ali se u prvim, vrlo dinamiËnim fazama nastanka planetnog sustava mogu Ëestimsudarima s drugim Ëesticama ponovno razlomiti. Naposljetku, kad se disk ohladi i okolinapostane mirnija, neke Ëestice dovoljno narastu da ih moæemo smatrati planetezimalima ∑zamecima planeta. Ostaci izvornog diska od kojih ne nastanu planeti ovisno Êe se onjihovoj udaljenosti od roditeljske zvijezde pretvoriti u asteroide ili komete.Atmosferenastaju od plina privuËenog iz cirkumzvjezdanog diska, plinova izbaËenog s planeta iliosloboenog u sudarima s kometima.

ODRASLE ZVIJEZDEPutove odraslih zvijezdana putovanju prema smrtimoæemo iscrtati na dijagramuH-R. Kako starenjem postajuveÊe i hladnije, pomiËu senadesno i pretvaraju ucrvene divove ili superdivove.Kad potroπe gorivo u svojimatmosferama, uruπe se ipomiËu nalijevo.

CIRKUMZVJEZDANI DISKUnutar diska oko zvijezde ABKoËijaπa Ëvorovi materijalaupozoravaju na prve faze nastankaplanetnog sustava. Taj uzvrtloæenidisk zvjezdanog materijala oko 30puta veÊi je od SunËeva sustava.

ZVJEZDANA ADOLESCENCIJA

SaæimajuÊi plin protozvijezde poËinje seokretati i nastavkom saæimanja ubrzava,stvarajuÊi disk zvjezdanog materijala.Prije prelaska na glavni niz protozvijezdanije stabilna, pa se katkad brzo okreÊei otpuhuje mnogo materijala.

NASTANAK KRUÆE∆IH PLANETA

Kad zvijezda stigne na glavni niz i postanestabilna, disk preostalog materijala poËinje sehladiti. Sniæavanjem temperature iz njega sekondenziraju elementi i meusobno sljepljuju.VeÊe grudice privlaËe manje, sve doknakupine ne postanu veliËine planeta.

supernova

bijelipatuljak

crveni patuljak

GL A

VN

IN

I Z

crvenisuperdiv

crvenidiv

planetnamaglica

evolucijski put zvijezdevelike mase

evolucijski putzvijezde manjemase

plavi divvelike mase

uruπavajuÊazvijezda malemase postajebijeli patuljak

zvijezda sliËnaSuncu malemase

cirkumzvjezdanidisk

POVR©INSKA TEMPERATURA

SJA

J

jaki zvjezdani vjetrovi

ZVIJEZDA DOLAZI NA GLAVNI NIZ

Kod protozvijezda s masom od oko0,08 SunËevih masa tlak i temperaturadovoljno se poveÊaju za zapoËinjanjenuklearnih reakcija. Tlak uravnoteæujegravitaciju, pa protozvijezda postajeprava zvijezda.

232-233_CRO.qxd:232-233_CRO 5/19/08 9:00 AM Page 233

Page 14: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

298

NASTANAK GALAKTIKA desetljeÊimaje zbunjivao astronome. Danasteleskopima prouËavamo galaktikeudaljene milijardama svjetlosnihgodina kako bismo otkrilinjihovu mladost. Svjetlost kojanam od njih stiæe krenula je

u vrijeme kad je svemir bio nov.Takvi nam poglediotkrivaju mnoπtvo nepravilnih galaktika, silovitesudare i snaænu aktivnost.Astronomi danasprihvaÊaju nov model æivota i razvoja galaktika.

evolucija galaktika

MLADA GALAKTIKAZwicky 18 je zagonetna nepravilnagalaktika u bliskom svemiru. U njojnema starih zvijezda, pa je moædastara samo 500 milijuna godina(MlijeËna staza je 10 puta starija).Moæda sliËi prvim galaktikama.

NASTANAK GALAKTIKASve donedavno postojale su dvije opreËne teorije nastanka galaktika:u prvoj su se galaktike kondenzirale iz golemih vrpca materije (razvoj≈odozgo√) i naposljetku stvorile zvijezde, a u drugoj su zvijezde najprijestvorile male skupine i postupno sepretvarale u veÊe ustroje, galaktike i,zatim, galaktiËka jata (razvoj ≈odozdo√).U oba je sluËaja kljuËnu ulogu imalatamna materija. Baπ kao i danas, tamnaje materija uvelike nadmaπivala koliËinuobiËne. Je li bila vruÊa i brza ili hladna irazmjerno spora? U modelima s vruÊomtamnom materijom najprije nastaju velikiustroji iz kojih se postupno kondenzirajugalaktike.To je u suprotnosti spromatranjima koja stalno pronalazedokaze o postojanju prvih zvijezda igalaktiËkih crnih rupa vrlo brzo nakonVelikog praska. Danas se Ëini vjerojatnimda su galaktike nastale mjeπavinomrazvoja zvijezda i sporijeg nastankavelikih ustroja, djelomice pogonjenoggravitacijom hladne tamne materije.

RASPODJELAGALAKTIKAKako astronomi vide samo ≈snimku√ evolucijesvake galaktike, æivotnu priËu galaktika morajurekonstruirati promatrajuÊi mnogo objekata iotkriti uzorke koji galaktike moæda povezujuu prostoru i vremenu. Kad je rijeË o prostoru,velike eliptiËne galaktike nalazimo samo umasivnim galaktiËkim jatima ∑ a najveÊeu samome srediπtu najveÊih jata. Dakle,razvoj eliptiËnog ustroja ovisi o blizini drugihgalaktika. Govorimo li o vremenu, broj velikihnepravilnih galaktika bio je mnogo veÊi bliæeVelikom prasku, s viπe spiralnih i manjeeliptiËnih.To nam govori da se nepravilnegalaktike najprije pretvaraju u spiralnei naposljetku u eliptiËne galaktike.

RA»UNALNI MODEL RA–ANJA GALAKTIKEGornji niz slika ove raËunalne simulacije prikazujenastanak velikih galaktiËkih lanaca i jata, a udonjem golema eliptiËna galaktika nastajesudarima i stapanjima.

DREVNE NEPRAVILNEOvaj detalj Hubbleova≈Dubokog polja« prikazujemnoπtvo nepravilnih modrih≈protogalaktika« (u okviriÊima)u vrlo dalekom, tj. vrlomladom svemiru.

22 — 23 Svemirska prostranstva

50 — 51 Nestanak tame

294 — 297 Tipovi galaktika

Aktivne galaktike 310 — 311

GalaktiËka jata 316 — 317

GalaktiËka superjata 324 — 325

1,5 MILIJARDI GODINAKad je svemir bio desetputa mlai nego danas,materija se gomilalau niti (na vrhu). U njimasu nastajale protogalaktike(dolje).

1 2,6 MILIJARDI GODINAU najveÊem mjerilu (navrhu), niti materije sve subolje definirane. U malommjerilu male nepravilneprotogalaktike stapaju seu veÊe (na dnu).

2 5 MILIJARDI GODINANiti materije postajugalaktiËki lanci (na vrhu),u kojima od nepravilnihelemenata nastaju zrelegalaktike, ukljuËujuÊi ieliptiËne (na dnu).

3 7,4 MILIJARDI GODINAU nitima materije sve jeviπe materijala (na vrhu).Sad postoje i zrelagalaktiËka jata s golemimeliptiËnim galaktikama(na dnu).

4

IZV

AN

ML

IJE

»N

ES

TA

ZE

EVOLUCIJA GALAKTIKA

298-299_CRO:298-299 Galaxy Evolution_CRO 4/30/08 9:10 AM Page 298

Page 15: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

299evolucija galaktika

SAMO OKRZNU∆EGalaktike NGC 2207 i IC 2163izobliËio je bliski susret. NGC2207, s lijeve strane, iz manje jegalaktike istrgla dugaËak lanaczvijezda. Silovita zbivanja poputovog kljuËan su sastojak

evolucije galaktika.

STAPAJU∆I MODELPo danaπnjim spoznajama, stapanjimanastaju eliptiËne galaktike, ali upadniih plin moæe pomladiti, stvarajuÊi novediskove i krakove u kojima nastajuzvijezde. NaËin razvoja galaktike ovisio vremenu izmeu stapanja i koliËinipozadinskog plina. OpÊeniti trend jenastanak velikih eliptiËnih galaktikasiromaπnih plinom.

EVOLUCIJASTAPANJEMDanas najomiljeniji modelevolucije galaktika smatra da seone mijenjaju nizom sudara iinterakcija. KljuËni je elementteorije stalno smanjivanje koliËineslobodnog vodika u meugalaktiËkomprostoru zbog apsorpcije u galaktike.U rano doba, kad je plina bilo mnogo,prve su nastale male nepravilne i eliptiËnegalaktike. Kako su u sebe privlaËile sveviπe materijala i katkad se stapale, razvilesu unutarnji ustroj i postale spiralne.Pri stapanju spiralnih galaktika, plinse iz diskova oslobaa, a zvijezdeprelaze u kaotiËne staze ∑ nastajeeliptiËna galaktika. Ima li dovoljnomeugalaktiËkog vodika, on pada ueliptiËnu galaktiku i stvara novi diskplinovitog i praπnog materijala koji moæerazviti vlastite spiralne krakove. Do togtrenutka iz izvorne spiralne galaktikepreostale su samo stare crvene i æute zvijezde,πto objaπnjava prevlast starih crvenih i æutih zvijezda u srediπtimastarih spiralnih galaktika. U podruËjima u kojima se moglo zbitimnogo takvih dogaaja (primjerice u starim i gustim galaktiËkimjatima), raspoloæivog je plina sve manje, pa su sve galaktikenaposljetku eliptiËne i postupno se stapaju u joπ veÊe sustavepoput cD galaktika (vidi str. 316).

SUDARI GALAKTIKAU odnosu na veliËinu, galaktike su u prostoru rasporeenemnogo guπÊe od zvijezda u njima, pa su siloviti susreti meunjima vrlo Ëesti.Tijekom sudara oblaci se plina galaktikasaæimaju, πto potiËe nastanak zvijezda. Oblaci se pritom mogutoliko zagrijati da iz galaktike ≈ispare√ zbog velikog poveÊanjatlaka u njima. Zvijezde se, nasuprot tome, sudaraju vrlo rijetko.Vrlo su malene prema razmacima koji ih razdvajaju, pa semimoilaze poput Ëlanova stupajuÊih orkestara. Meutim,gravitacija moæe otrgnuti cijele spiralne krakove. RaËunalnimodeli sudara galaktika nedavno su povezani s opaæanjima

ranog svemira kad su sudari bili ËeπÊi.Ta istraæivanja nameÊuzakljuËak da su meugalaktiËke interakcije odgovorne

za promjenu galaktike iz jednog tipa u drugi tijekommilijardi godina.

ELIPTI»NA (M87)

PRA©NA ELIPTI»NA (NGC 1316)

SPIRALNA (NGC 3370)

IZV

AN

ML

IJE»

NE

ST

AZ

E

gusti pozadinski plin

pozadinski plin

malo pozadinskog plina

novi disk odupadnog plina

pomlaena spiralnagalaktika s mladimzvijezdama u krakovima

spiralne segalaktike stapajuu eliptiËnu

spiralna galaktikanastaje odeliptiËne (ili malenepravilne)galaktike

SKRIVENA AKTIVNOSTNeobiËna dvoreæanjska galaktika Arp 220 mjestoje eksplozije raanja zvijezda potaknutogmeugalaktiËkim sudarom, vidljivim samo uinfracrvenom svjetlu. Takvih svijetlih infracrvenihgalaktika otkrivamo sve viπe, pa se nameÊe zakljuËakda su sudari ËeπÊi nego πto se nekoÊ mislilo.

298-299_CRO:298-299 Galaxy Evolution_CRO 4/30/08 9:10 AM Page 299

Page 16: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

378 zvijeæ–a

Æuta i modra komponenta sumagnitude 3,4 i 6,7, a obiu seza otprilike tisuÊu godina.

M48 je otvoreno zvjezdano jatona granici s Jednorogom. Od nas jeudaljeno gotovo 2000 svjetlosnihgodina. M48 ima veÊi prividnipromjer od punoga Mjeseca, a lako sevidi dvogledom ili malim teleskopom.Posve je razliËito od kuglastog jataM68 (vidi str. 289), koje promatranodvogledom ili malim teleskopomizgleda poput malo zamuÊenezvijezde.

M83 je spiralna galaktika smjeπtenablizu repaVodene zmije, a od Zemljeje udaljena oko 15 milijuna svjetlosnihgodina. U vidnom polju malogteleskopa nalikuje izduljenomoblaËku, dok joj instrumentiveÊeg otvora otkrivaju spiralniustroj i zamjetljivu srediπnju≈preËku√, vjerojatno sliËnu onojza koju se smatra da postoji prekosrediπta naπe galaktike.

Planetna maglica nazvanaJupiterov duh, s oznakom NGC3242, nalazi se blizu zvijezde Mi (µ)Vodene zmije, u srediπnjem dijelunjezina tijela.

DUGA»KA ZMIJA2Glava Vodene zmije, na desnoj straniove fotografije, nalazi se juæno od Raka(i, na ovom pogledu, Jupiterova diska),dok joj je vrh repa daleko nalijevo.

HYDRA

Vodena zmijaREDOSLIJED VELI»INE 1

NAJSJAJNIJA ZVIJEZDAAlfard (α) 2,0

LAT. GENITIV Hydrae

KRATICA Hya

NAJVI©E NA NEBU U 22:00VeljaËa — lipanj

POTPUNO VIDLJIVO54°S — 83°J

Vodena zmija predstavlja mnogoglavoËudoviπte, Hidru, s kojim se Heraklo(Herkul) borio u svojoj drugoj zadaÊi(vidi okvir desno).Tijekom borbeHidri se pridruæio rak, ali ga jeHeraklo zdrobio nogom; na nebu gapredstavlja istoimeno zvijeæe. Premdaje Hidra imala devet glava, na nebu jeprikazana samo s jednom ∑ vjerojatnoonom besmrtnom.

To je zvijeæe najveÊe na nebui od svoje se glave, juæno od Raka,neposredno iznad nebeskog ekvatora,viπe od Ëetvrtine opsega neba proteæedo repa na juænoj polutki izmeuVage i Kentaura. Usprkos veliËini,to se zvijeæe istiËe samo skupinomod πest zvijezda skromna sjaja, kojetvore glavu vodene zmije.

POSEBNA OBILJEÆJANajsjajnija zvijezda uVodenoj zmiji jeAlfard, ili Alfa (α)Vodene zmije, 2.magnitude.Alfard znaËi ≈osamljena√,πto dobro opisuje njezin poloæaj nainaËe pustom dijelu nebeskog svoda.Taj naranËasti div jedina je zvijezdau tom zvijeæu sjajnija od magnitude3,0. Udaljena je oko 175 svjetlosnihgodina. Epsilon (ε)Vodene zmijeje bliska dvojna zvijezda skomponentama kontrastnih boja,razluËivih teleskopom otvora najmanje75 mm i pod velikim poveÊanjem.

JUPITEROV DUH54Promatrana malim teleskopom,planetna maglica NGC 3242 izgledapoput sablasnog, modrozelenogoblaËka, otprilike veliËine Jupitera —po kojem je i dobila ime.

VAGA K

-30°

-20°

5258

54

MITOVI I PRI»E

HERAKLO I HIDRA

Hidra je bila zmija s devet glava, od kojih jejedna bila besmrtna, a æivjela je u moËvariblizu grada Lerne, odakle je izlazila iuniπtavala æito i stoku. U svojoj ju jedrugoj zadaÊi Heraklo morao ubiti.Iz brloga ju je istjerao plamenimstrelicama i zatim joj odsjekaoglavu po glavu, zavrπavajuÊis besmrtnom glavom kojuje zakopao ispod stijene.

SMRTONOSNI UDARCINa ovoj skulpturi François-Josepha Bosija(1768. — 1845.), izloæenoj u vrtu palaËeTuileries u Parizu, Heraklo se bori s Hidrom.

M8354Ova prekrasna spiralna galaktikakoju gledamo suËelice nalazi se nagranici Vodene zmije i Kentaura.M83 ima srediπnju ≈preËku« odzvijezda i plina, a neki je nazivajuJuænom vjetrenjaËom.N

O∆

NO

NE

BO

378-379_CRO:378-379-Hydra_CRO 4/30/08 9:17 AM Page 378

Page 17: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

379

VODENA ZMIJA

SISALJKA

RAK

LAV

KRMA

KOMPAS

SEKSTANT

K

10°

8 h

10 h

NGC 3242

M48

Alfard

Regulus

6

9

12

26

27

U

GAVRAN

VR»

KENTAUR

-10°

0

11 h

13 h14 h

M68

M8351

52

R

U

NO

∆N

ON

EB

OVODENA ZMIJA

378-379_CRO:378-379-Hydra_CRO 4/30/08 9:18 AM Page 379

Page 18: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

408

PAVO

PaunREDOSLIJED VELI»INE 44

NAJSJAJNIJA ZVIJEZDAPaun (α) 1,9

LAT. GENITIV Pavonis

KRATICA Pav

NAJVI©E NA NEBU U 22:00Srpanj — rujan

POTPUNO VIDLJIVO15° — 90°J

Paun je jedno od dalekih juænihzvijeæa koje su potkraj 16. stoljeÊa uuporabu uveli nizozemski navigatori--astronomi Pieter Dirkszoon Keyser iFrederick de Houtman (vidi str. 400).Predstavlja pauna iz jugoistoËne Azije,

kojeg su nizozemski istraæivaËi vidjelina svojim putovanjima.U novije doba najsjajnija je zvijezda uzvijeæu,Alfa (α) Pauna 2. magnitude,takoer prozvana Paun.

U grËkoj mitologiji paun je biosveta ptica Here, Zeusove supruge,koja je zrakom letjela kolima kojesu vukle te ptice. Baπ je Hera nakonjedne Zeusove ljubavne avantures Io na paunov rep stavilaprepoznatljive oznake. Premda je Zeuspreruπio Io u bijelu kravu, Hera jeposumnjala da neπto nije u redu, pa jestookog Argusa zaduæila da pripazi najunicu. Suprug joj se osvetio πaljuÊisina Hermesa da oslobodi Io. Kako biprevario Argusa, Hermes mu je priËaopriËe i svirao na svojoj fruli sve dokse straæareve oËi nisu poËele zatvarati.Kad je Argus naposljetku zaspao,Hermes mu je odrezao glavui oslobodio Io. U spomen na

Argusa Hera je na paunov rep stavilanjegove oËi.

Zvijeæe Paun nalazi se na rubuMlijeËne staze juæno od Strijelca,pokraj joπ jedne egzotiËne ptice,Tukana.

POSEBNA OBILJEÆJAKapa (κ) Pauna jedna je od sjajnijihcefeida. Njezine promjene, izmeumagnituda 3,9 i 4,8 svakih 9,1 dana,mogu se pratiti golim okom.

Ksi (ξ) Pauna dvojna je zvijezdas komponentama nejednaka sjaja ∑ 4.i 8. magnitude. Slabiju je zvijezduteπko prepoznati teleskopima vrlomalog otvora, jer je bljesak sjajnijegsusjeda nadjaËa.

NGC 6752 jedno je od najveÊihi najsjajnijih kuglastih jata na nebu.Na samoj je granici vidljivostigolim okom, ali ga se lako pronalazidvogledom. Pokriva otprilike polovicu

prividnog promjera punog Mjeseca.Teleskop s otvorom od 75 mmrazluËit Êe neke od njegovihnajsjajnijih zvijezda.

Veliku spiralnu galaktiku NGC6744 gledamo gotovo suËelice.U malim i srednjim teleskopimavidimo je kao eliptiËni magliËastioblaËak. NGC 6744 od nas jeudaljena oko 30 milijunasvjetlosnih godina.

NGC 674454Ova je krasna preËkastaspiralna galaktika u Paunu lijepobjekt za promatranje malimteleskopima. Kad bismo jepromatrali izvana, i MlijeËna bistaza mogla ovako izgledati.

NGC 675254Lijepo kuglasto jato NGC 6752zbog svojeg poloæaja dalekona jugu nije naroËito poznato.Sjajna zvijezda, desno od njegau prednjem planu, dio je naπegalaktike.

zvijeÆa

NEBESKO ©EPURENJE2Nebeski Paun πiri svoj rep po juænomenebu, baπ kao πto to njegov svjetovniuzor Ëini kad pokuπava privuÊi æenku.

PAUN

OLTAR

INDIJANAC

OKTANT

STRIJELACTELESKOP

JUÆNITROKUT

TUKAN

—70˚

—60˚

18 h19 h20 h

21 h

NGC 6752

NGC 6744ϕ1ϕ2

SX

α

β δ

ε

γ

η

κ

λν π

ρξ

ζ

PAUN

NO

∆N

ON

EB

O

408-409_CRO:408-409_CRO 4/30/08 9:34 AM Page 408

Page 19: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

409

OCTANS

OktantREDOSLIJED VELI»INE 50

NAJSJAJNIJA ZVIJEZDANi (ν) 3,8

LAT. GENITIV Octantis

KRATICA Oct

NAJVI©E NA NEBU U 22:00Listopad

POTPUNO VIDLJIVO0° — 90°J

U tom zvijeæu, isprva poznatom ikao Octans Nautica (NautiËki oktant)ili Octans Hadleianus (Hadleyjevoktant), nalazi se juæni nebeski pol.Zamislio ga je u 18. stoljeÊu francuskiastronom Nicolas Louis de Lacaille(vidi str. 406).

PodruËje neba u kojem se Oktantnalazi priliËno je pusto. Juænom jenebeskom polu najbliæa golim okomvidljiva zvijezda Sigma (σ) Oktanta.Kako joj magnituda iznosi samo5,4, nije posebno dojmljiva.

Zbog djelovanja precesije(vidi str. 60) poloæaji se nebeskihpolova stalno mijenjaju.

Zbog toga se juæni nebeski polod Sigme udaljava prema zvijeæuKameleona. U tom dijelu nebatakoer nema sjajnih zvijezda, pa ÊepodruËje juænog nebeskog pola ostatipusto iduÊih 1500 godina, kad Êe polbiti malo viπe od stupnja udaljen odDelte (δ) Kameleona, zvijezde 4.magnitude.

Oktant predstavlja istoimeninavigacijski instrument zapronalaæenje poloæaja (vidi okvirdesno). Izumio ga je engleskikonstruktor navigacijskih ureajaJohn Hadley (1682. ∑ 1744.).

POSEBNA OBILJEÆJALambda (λ) Oktanta je dvojnazvijezda koju razluËuju veÊ maliteleskopi. Komponente su joj5. i 7. magnitude.

zvijeÆ–A

TRAGOVI JUÆNIH ZVIJEZDA2Zakrivljeni tragovi zvijezda, vrtnjom Zemljeiscrtani na ovoj fotografiji duge ekspozicije,naglaπavaju pustoπ podruËja oko juænoganebeskog pola.

NA POLU2Zvijeæa Oktanta Ëini mali broj zvijezdaslaba sjaja. Juæni nebeski pol, na ovojfotografiji lijevo od srediπta, neoznaËava nijedna zvijezda.

OKTANTOKTANT

RAJSKAPTICA

KAMELEON

HIDRA

STOL

PAUN

JUÆNITROKUT

—90˚

—80˚

—70˚

0 h

1 h

3 h

5 h

6 h

7 h8 h

10 h

11 h

12 h

13 h

14 h

15 h

23 h

β

δ

ν

θ

σ

λ

OKTANTOvaj oktant od drva i mjedi naËinila jebostonska tvrtka Browning. Lûk je u kasnijimkonstrukcijama s osmine kruga poveÊan naπestinu, pa je oktant postao danaπnji sekstant.

ISTRAÆIVANJE SVEMIRA

NAVIGACIJA

Britanski matematiËar John Hadley1731. naËinio je ureaj nazvandvostruko reflektirajuÊi oktant.Navigator je obzor promatraoteleskopom, a pokretni je krakpodeπavao sve dok se slika Suncaili zvijezde na njemu ne bipoklopila s pogledom na obzor.Tada se na skali oËitavala visinaSunca ili zvijezde, pa je navigator

mogao odrediti geografskuπirinu na kojoj se

nalazi.

NO

∆N

ON

EB

O

408-409_CRO:408-409_CRO 4/30/08 9:34 AM Page 409

Page 20: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

458

Capella

Arcturus

Deneb

Vega

Po

laris

MizarV

ELIKA

KO

LA

PLEJADE

M39

M31

M34

M37

M13

M36

M33

M38

M3

M92M

52

M81

M103

M53

M101

M51

M64

NG

C869

NG

C884

VELIKIMED

VJED

BERENIKINAKOSA

PSI

LOVA»KI

VOLAR

KRUNASJEVERNA

HERKUL

KASIOPEJA

GU©TERICA

ÆIRA

FA

ANDROMEDA

TROKUT

OVAN

BIKRIBE

PEGAZ

MALILAV

RIS

LABU

DLIRA

CEFEJ

ZMA

J

MA

LIMED

VJE

D

KO

»IJA

©

PERZEJ

ZAPADI S T O K

SJ E

VE R

O

I S T OK

SJ

EV

ER

SJEVER

OZA

PA

D

Difuzna

maglica

Ob

zori

60°S40°S

20°SEklip

tikaZ

eniti

60°S40°S

20°S

KO

LOV

OZ

SJEV

ER

NO

NEB

ODALEKI

OBJEKTI

ORIJENTACIJA

VRIJEME

PROMATRANJA

MAGNITUDE

ZVIJEZDA

Datu

m

15.srpnja

1.kolovoza

15.kolovoza

1.rujna

15.rujna

Stan

dard

no

vrijeme

ponoÊ

23:00

22:00

21:00

20:00

Ljetno

vrijeme

01:00

ponoÊ

23:00

22:00

21:00

PO

GLED

NA

SJEV

ER

Galaktika

Kuglasto

jatoPromj.

zvijezda

Otv.

jatoPlan

etna

maglica

NO

∆N

ON

EB

O

-10

12

34

5

458-459_CRO.qxd:458-459_cro 4/30/08 9:45 AM Page 458

Page 21: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

459

Alta

ir

V

Fom

alhau

tAn

tare

s

Shau

la

Alb

ireo

M7

M6

M24

M25

M22

M23

M11

M5

M4

M21

M15

M16

M2

M29

M10

M12

M62

M8

M18

M28

M55

M19

M80

M30

M17

M14

M27

M54

M69

M9

M26

M57

GLAVA

ZMIJE

VAGA

HERKUL

ZEC

KUTO

MJE

R

REP

ZM

IJE

©T

IT TE

LES

KO

P

JUÆ

NA

KR

UN

A

ST

RIJ

ELA

C

PA

UN

IND

IJA

NA

C

MIK

RO

SK

OP

JAR

AC

RIBE

PEGAZ

VODENJA

K

ÆDRI

JEBE

KIT

KIP

AR

FENIKS

©KO

RPION

ZMIJ

ON

OSA

C

OLT

AR

OR

AO

ST

RE

LIC

A

LIS

ICA

DU

PINLA

BU

D

LIRA

JUÆN

AR

IBA

ÆDRA

L

DJEVICA

ZAPAD

JUG

OZA

PAD

JU

G

J UG

OI S

TO

K

I S T O K

EKLI

PTIK

A

gib

an

jez

vij

ez

da

PO

GLE

DN

AJU

G

JugSjever

Difuzna

maglica

Ob

zori

60°S

40°S

20°S

Ekliptika

Zen

iti

60°S

40°S

20°S

KO

LOV

OZ

SJEV

ER

NO

NEB

ODALEKI

OBJEKTI

ORIJENTACIJA

MAGNITUDE

ZVIJEZDA

-10

12

34

5Galaktika

Kuglasto

jato

Promj.

zvijezda

Otv.

jato

Planetna

maglica

NO

∆N

ON

EB

O

458-459_CRO.qxd:458-459_cro 4/30/08 9:45 AM Page 459

Page 22: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

KAMENA ZAGONETKASvrha Stonehengea, prikazanog ovdjeu predve~erje zimskog suncostaja, i daljeje tajna. Mo`da je slu`io kao mjesto{tovanja Sunca ili neba, a mo`da jebio divovski astronomski kalendar.

VRHUNSKE FPROCES NASTANKAU maglici NGC 2467 nalazimo zvijezdeu razli~itim fazama nastanka. Dolje lijevo vrlo je mlada zvijezda koja se upravoosloba|a svoje zametne kukuljice plina.Gore lijevo, zagrijan brojnim novim

postupno isparava. Tamni pojasevipra{ine u sredi{tu skrivaju dijelove maglice u kojima vjerojatno nastaju zvijezde.

KOZMI^KI USTROJOva slika u la`nim bojama, na~injena od ~etiriju fotografija u razli~itim dijelovima infracrvenog spektra, otkriva vi{e od 300 novoro|enih zvijezda u maglici RCW 49. Najstarije su joj zvijezde u sredi{tu obojene modro, pramenovi plinazeleno, a pra{naste niti ru`i~asto.

vru}im zvijezdama, zid svijetlog plina

l

vrhunske fotke_CRO.qxd:vrhunske fotke_cro 5/19/08 9:54 AM Page 460

Page 23: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

FOTOGRAFIJE

MARSMars je najudaljeniji od ~etirijustjenovitih planeta. Zbog svojehr|avocrvene boje nazvan Crvenimplanetom, ime je dobio po rimskome bogu rata. Njegova raznolika povr{inskaobilje`ja obuhva}aju duboke kanjonei najvi{e vulkane u Sun~evu sustavu.Premda je Mars danas suh planet,mno{tvo je dokaza koji govore da jenjegovom povr{inom neko} tekla voda.

GALAKTI^KI SUSJEDINa ovoj fotografiji Andromedine galaktike i njezinih dvaju bliskih susjeda, patuljaste elipti~ne galaktike M32 (gore

dobro se vide tamni pojasevi pra{ine.lijevo) i M11 (dolje), na svijetloj pozadini

vrhunske fotke_CRO.qxd:vrhunske fotke_cro 5/19/08 9:55 AM Page 461

Page 24: Svemir - velika ilustrirana enciklopedija

SVEMIR

VELIKA ILUSTRIRANAE N C I K L O P E D I J A

Albert Einstein(1879. ∑ 1955.)

Gledajte zvijezdei uËite od njih!

NASLOVNICA_CRO:naslovnica_CRO 4/17/08 12:13 PM Page 1