Snje¾ana Vasilj

download Snje¾ana Vasilj

of 11

  • date post

    28-Jan-2017
  • Category

    Documents

  • view

    242
  • download

    1

Embed Size (px)

Transcript of Snje¾ana Vasilj

  • 101

    Delta rijeke Neretve (Sl. 1) na sebe je skrenula pozornost ve krajem starijeg eljeznog doba, posebno od 4. st. pr. Kr. kada Teopomp, grki pisac kojeg kasnije citira Strabon, u svojoj Ge-ografiji (VII. 317) naglaava znaaj trgovita () u Naronu, Neretvi gdje se, iako iska-zano kroz odreenu sumnju: (...) nalazi kera-miko posue s Hiosa i Tasosa.1 U tom kontek-stu znaaj Narone u djelu (Oplovbi) istie i Pseudo Skilak. On u drugoj polovici IV.

    1 Cambi / Pasini 1980, 286.

    st. pr. Kr. navodi da (...) trijere () lae na vesla i trgovake lae na jedra ploia () uplovljavaju 80 stadija uzvodno uz rijeku Naron do velikog jezera i otoka u njemu koji je pogodan za zemljoradnju.2

    Zapravo, to je vrijeme (po B. Marijanu rije je o 5. fazi eljeznog doba na junojadranskom podruju) kada se i na prostoru Hercegovine, posebno njezinom istonom dijelu, sve vie osje-aju grko-italski utjecaji.3 Kasnije e tijekom

    2 Isto, 278-279; Gabrievi 1980, 165, fn. 6.3 Marijan 2001, 86-103; 160-161.

    Gradina na Kolojanju sijelo gospodara donje Neretve

    Snjeana VasiljSarajevo

    Godinjak/Jahrbuch 2014,43:101-111DOI: 10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-43.38

    Sl. 1. Delta rijeke Neretve s lokacijom gradine na Kolojanju (satelitski snimak, prema Google Earth)

  • 102

    sljedeih stoljea biti prihvaene razliite tekovi-ne helenistikog svijeta to e ove krajeve, iako na periferiji grkog svijeta, uvesti u taj kulturni krug. Najznaajniji posrednik, pritom, bila je ri-jeka Neretva. Svojim tokom povezala je istonu obalu Jadrana s njezinim zaleem, odreujui tako sveukupan kulturno-povijesni razvoj itave regije. Iako posue s Hiosa i Tasosa do sada nije pronaeno, razliit arheoloki materijal potvr-uje znaaj ove regije i doprinos Neretve takvom razvoju.4

    Uloga trgovita u njezinoj delti neosporno je bila velika. Preko nje ostvarene su veze s razli-itim grkim krajevima izravno s prekomorskim kolonijama june Italije i Sicilije ili posredova-njem Ise, Fara i Korule na srednjodalmatinskim otocima.5 Ipak, arheoloka istraivanja (iako obiljeena iznimno uspjenim istraivanjima ti-jekom zadnjeg desetljea prolog stoljea, poseb-no otkriem Augusteuma te rezimirana, izmeu

    4 Zaninovi 1980, 173-180; Gabrievi 1980, 161-166; Niko-lanci 1980, 155-160; Kirigin 2010, 148-149.5 Kati 2009, 27-31.

    ostalog, na dva znanstvena skupa odrana u Met-koviu 1977. i 2001. god.) nisu u onom razmjeru u kojem bi se, s obzirom na znaaj lokaliteta, ali i itavog prostora, mogla oekivati.6 Njima je ak-tualiziran niz pitanja, a, izmeu ostalog, i onih vezanih za Pseudo-Skilakovo jezero, poznato iz 24. poglavlja Pseudo-Skilakove Oplovbe, od niza znanstvenika povezano s deltom Neretve.7 U zadnje vrijeme postavlja se pitanje: radi li se ovdje o jednom ili, vrlo mogue, o dva empori-ja jednom helenistikom i drugom, zapravo, kasnijoj rimskoj Naroni.8 Stajalite o Naroni kao jedinstvenom emporiju u neretvanskoj del-ti okolnosti na terenu u cijelosti ne opravdavaju. Naime, nema dovoljno nalaza koji bi potvrdili vei znaaj Narone tijekom zavrnih faza starijeg eljeznog i tijekom helenistikog doba, to je ve zamijetio C. Patsch,9 meutim, to ne znai da ih s 6 Cambi 1980, 127-153; Marin 2003, 11-29; Marin 2002, 415-421; Kati 2009, 21-22.7 Patsch 1906, 367-369; Sui 1955, 128-185.8 Kati 2009, 22.9 Patsch 1996, 367-368.

    Sl. 2. Gradina Kolojanj (satelitski snimak Google Earth)

  • 103

    obzirom na karakteristine geoloke pojave ovog podruja u budunosti nije mogue oekivati.

    Za razliku od Narone (Vid kod Metkovia), neto je drugaija situacija s njezinim neposred-nim, ali i neto daljim okruenjem kako u Re-publici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Osim Male gradine koja se nalazi neposredno iznad apljine10 (poznata jo od 1906. god.), ne-davno su registrirani lokaliteti: Masline u Desna-ma na gradini Lukavac, nedaleko od Narone u RH i Dubine u Doljanima, smjeten neposredno ispod gradine uz lijevu obalu rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini. Na njima je pronaen za-nimljiv arheoloki materijal koji helenizam na ovim prostorima omoguava sagledavati u no-vom svjetlu.11 Pored njih, ovom prigodom, po-zornost bih skrenula na jo jedan gradinski loka-litet, zapravo jednu od najveih, a zbog poloaja na kojem se nalazi zasigurno i jednu od znaaj-nijih dosada neregistriranih gradina u donjem toku rijeke Neretve (Sl. 2).12

    S oko 370 m duine i 170 m irine, priblino pravokutnog oblika, smjetena je na istaknutom platou visoko iznad Hutovog blata kod danas sla-bo naseljenog mjesta Kolojanja u zaleu opine Neum na 486 m nadmorske visine. Koliko se bez obavljenih istraivanja zasada moe rei, radi se o gradini sloenog tipa s izraenim elemen-tima unutarnje podjele. To znai da je ini vie zasebnih dijelova (cjelina) koji su mogli nastati istovremeno ili u intervalima dodavanjem novih integralnih prostora prvobitnom jezgru.13 Na tere-nu ih se, zasada, prepoznaje est, meutim, nije mogue ustvrditi jesu li, u ovom kontekstu, se-kundarna pojava ili su dio integralnog prostora gradine. Izmeu njih posebno se izdvajaju dvije cjeline: pristupni prostor s ulazom i gradinska dominanta, sredite naselja. Gradinska domi-nanta, GD prostor koji se inae doivljava kao mjesto naglaenog znaaja za itavu zajednicu, na tlocrtu ove gradine vrlo je prepoznatljiva (Sl. 3 i 4). Smjetena je na posebno istaknutom mje-stu, u ovom sluaju izvan centralnog gradinskog 10 Patsch 1906, 374-378.11 iljeg 203, 267-272; Vasilj 2007, 147-150.12 Gradina na Kolojanju rezultat je Projekta Podvodno i kopneno rekognosciranje podruja Hutovog blata Mini-starstva obrazovanja i znanosti Federacije Bosne i Hercego-vine. Ovom prigodom posebno se zahvaljujem mr. sc. geo-logu Goranu Glamuzini koji nam je skrenuo pozornost na zanimljive kamene konstrukcije na ovoj lokaciji.13 Sui 1976, 66.

    prostora, na najveoj toki gradine blie sjever-nom bedemu, mjestu gdje je dominirala ne samo prostorom gradine nego i daleko irim podru-jem. Pravilnog je krunog oblika, promjera 43 m. Zapravo ima izgled prstenastog nasipa ispu-njenog lomljenicama vie od metra irine. Osim ovog iznimno upeatljivog prostora na gradini se, na izdvojenoj cjelini Prostor IV, takoer blie sjevernom bedemu, uoava jo jedna formacija eliptinog oblika veliine 23 x 31 m. Za razliku od okolnog terena s karakteristinom medite-ranskom makijom, ovaj prostor karakterizira visoko i gusto raslinje to moda upuuje na to da je rije o trajnoj lokvi. Te lokve se jo uvijek koriste i mogu se vidjeti na vie mjesta upravo ovog dijela Hercegovine.

    O drugim cjelinama ove gradine za sada se teko oitovati. U neto je povoljnijoj poziciji Prostor Ia na njezinoj sjeverozapadnoj strani gdje se oito radi o dosta sloenom ulaznom prostoru i Prostor VI na suprotnoj istonoj strani koji je

    Sl. 3. Gradska dominanta (kruni bedem) (foto: S. Vasilj )

    Sl. 4. Nastavak istonog krunog bedema gradinske dominante (foto: S. Vasilj )

  • 104

    nesumnjivo obrambenog karaktera. Ipak, njezin karakter na terenu odreivao je istaknut, domi-nantan poloaj. Osim to se sam po sebi doimao iznimno sigurnim, dodatno joj je zatitu na tere-nu pruao itav, vrlo prepoznatljiv, fortifikacijski sustav. ini ga impresivan vanjski bedem pri-bline duine 5,5 km podignut itavom duinom njezinog perimetra. Meutim, zbog stanja na lokalitetu, velikih uruavanja i nepristupanog terena zaraslog u neprohodnu makiju, o ovom bedemu teko je pruiti vie podataka. S izuzet-kom manjeg poteza na jugozapadnoj strani, zbog injenice da je na terenu dosta prepoznatljiv, na neke njegove elemente ipak je mogue skrenuti pozornost. Radi se o bedemu priblino pravilnog toka s pregibom na jugozapadnoj strani ispred gradini pristupnog prostora. Iako njegova struk-tura i druge karakteristike zasada nisu poznate, moe se zakljuiti da sa irinom od 2 i vie me-tara, ovisno o poloaju, danas ima izgled jedno-stavnog nasipa od lomljenog kamena. Izuzetak je pristupni prostor gdje se na jugozapadnom

    dijelu perimetra nalazio glavni ulaz. U odnosu na liniju bedema bio je smjeten bono s izrae-nim istakom na lijevoj strani zbog, neosporno, to uinkovitije obrane s te, neprijatelju lake dostupne strane. Inae, s obje strane ulaza nala-ze se masivne kamene konstrukcije, vjerojatno ostaci obrambenih tornjeva, i danas dobro vid-ljivi (Sl. 5). O tomu s koliko su pozornosti grae-ni svjedoe ostaci njihove konstrukcije pri emu se izmeu lomljenica vide vei, grubo obraeni kameni blokovi. U cilju to bolje zatite, iza ula-znog prolaza nalazio se jedan relativno manji bedemom ograen prostor oznaen kao Prostor Ia koji je je kroz otvor ili vrata otvorena na be-demu omoguavao pristup unutranjim dijelo-vima gradine. Zanimljivo konstruktivno rjeenje ovog sloenog obrambenog sustava jo je jedan bedem, neto ui, po izgledu danas jednostavan suhozid. Odvajao se od vanjskog bedema na sje-veroistonoj strani gradine, tonije od Prostora V, tako to je paralelno s njim itavom duinom pratio njezin perimetar do nivoa ulaznog Prosto-

    Sl. 5. Ulazni prostor s ostacima obrambenih kula (foto G. Glamuzina)

  • 105

    ra Ia na suprotnoj strani. Mogue da se, u ovom sluaju, radilo o hodnoj liniji koja je braniteljima omoguavala odreenu komunikaciju izmeu ovih dvaju suprotnih dijelova gradine.

    Sustav obrane, osim ovog, inio je i niz dru-gih na terenu jo uvijek prepoznatljivih, vjerojat-no naknadno podignutih bedema. Vidljivi su na potezu ispred glavnog ulaza i utvrenog ulaznog prostora uz juni bedem gdje se uoavaju odree-ne intervencije, mogue neka proirenja ili pot-porni zidovi. Obrambenu ulogu svakako su mo-gli imati i bedemi, bolje rei zidovi koji su, kako je ve predoeno, unutarnji prostor gradine dijelili na zasebne dijelove. Ipak, o tomu e se moi go-voriti tek nakon istraivanja, kada e biti mogue pruiti odgovore na brojna pitanja koja se u kon-tekstu jednog ovakvog lokaliteta postavljaju.

    Za sada dovoljno je ukazati na vanost polo-aja na kojem se nalazila, a s kojeg se prua ne-vjerojatan, zapravo