Predsokratovsko razmatranje φρόνησις-a i αἴσθησις-a

14
Studije Izvorni članak UDK 165.7:[128:591.511](38) Primljeno 17. 12. 2013. Željko Kaluđerović Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, dr Zorana Đinđića 2, RS–21000 Novi Sad [email protected] Predsokratovsko razmatranje φρόνησις-a i ασθησις-a Sažetak Autor u radu analizira predsokratovsko razmatranje φρόνησις-a i ασθησις-a, promatrano kroz prizmu Aristotelovog poricanja logoskih sposobnosti životinjama i biljkama. Aristote- lov generalni stav je da većina predsokratovaca nije razlučivala um, mišljenje i razboritost od opažanja i drugih aspekata duše. Bitnu aporiju u promišljanju predsokratovaca Stagi- ranin obrazlaže tvrdnjom da su oni, doduše, istraživali istinu bića, ali polazeći od pretpo- stavke da su jedina zbiljska bića osjetilne stvari. Predsokratovci, sukladno tomu, shvaćaju umovanje kao nešto tjelesno poput opažanja i često razumiju da se slično sličnim opaža i shvaća. Očekivana konsekvenca ovakvog pristupa tvrdnja je predsokratovaca da ne samo ljudi nego i sva ostala bića imaju svijest, mišljenje i razboritost. Do krajnosti doveden stav nekih od njih izražava se riječima da se biljke pokreću po prirodnoj žudnji, da dišu, osjećaju, da mogu biti tužne i vesele, kao i da imaju moć rasuđivanja, razum i um. Autor je zaključio da je predsokratovac Alkmeon razlikovanjem mišljenja tj. razboritosti od opaža- nja najjasnije anticipirao Aristotelovo vlastito stajalište. Alkmeonova tvrdnja da se čovjek razlikuje od drugih živih bića po tome što on jedini razumije, dok druga živa bića primaju osjete, ali ne razumiju, na tragu je Stagiraninovog naglašavanja da se logoske sposobnosti mogu pripisivati isključivo ljudima i da čovjek ima ontološki primat u odnosu na druga živa bića. Ključne riječi predsokratovci, φρνησις, ασθησις, Aristotel, Alkmeon, duša, um, ljudi, životinje, biljke Aristotel je svoje predsokratovske prethodnike optuživao za nerazlučivanje uma (νος) i razboritosti tj. mišljenja (φρνησις) od opažanja (ασθησις) i drugih aspekata duše (ψυχ). 1 Bitnu aporiju u promišljanju predsokratovaca on obrazlaže tvrdnjom da su oni, doduše, istraživali istinu bića, ali polazeći od pretpostavke da su jedina zbiljska bića osjetilne stvari. Stagiranin je smatrao da njegovi prethodnici shvaćaju umovanje kao nešto tjelesno poput opažanja i 1 Pored pružanja uvida u različite kvalifikaci- je duše od strane ranijih autora, Aristotel je ponudio i vlastito određenje psyche (De An. 412a27–28): »Zato, duša je prva usvrhovlje- nost (ντελχεια) prirodnog tijela koje mo- gućnošću (δυνμει) ima život.« (διψυχστιν ντελχεια πρτη σματος φυσικοδυνμει ζων χοντος). Prev. Ž. Kaluđerović. Aristotel, O duši. Parva naturalia, Paideia, Beograd 2012., str. 81, 412a27–28.

description

Autor u radu analizira predsokratovsko razmatranje φρόνησις-a i αἴσθησις-a, promatrano kroz prizmu Aristotelovog poricanja logoskih sposobnosti životinjama i biljkama.

Transcript of Predsokratovsko razmatranje φρόνησις-a i αἴσθησις-a

  • Studije

    IzvornilanakUDK165.7:[128:591.511](38)Primljeno17.12.2013.

    eljko KalueroviUniverzitetuNovomSadu,Filozofskifakultet,drZoranainia2,RS21000NoviSad

    [email protected]

    Predsokratovsko razmatranje -a i -a

    Saetak

    Autor u radu analizira predsokratovsko razmatranje -a i -a, promatrano kroz prizmu Aristotelovog poricanja logoskih sposobnosti ivotinjama i biljkama. Aristote-lov generalni stav je da veina predsokratovaca nije razluivala um, miljenje i razboritost od opaanja i drugih aspekata due. Bitnu aporiju u promiljanju predsokratovaca Stagi-ranin obrazlae tvrdnjom da su oni, dodue, istraivali istinu bia, ali polazei od pretpo-stavke da su jedina zbiljska bia osjetilne stvari. Predsokratovci, sukladno tomu, shvaaju umovanje kao neto tjelesno poput opaanja i esto razumiju da se slino slinim opaa i shvaa. Oekivana konsekvenca ovakvog pristupa tvrdnja je predsokratovaca da ne samo ljudi nego i sva ostala bia imaju svijest, miljenje i razboritost. Do krajnosti doveden stav nekih od njih izraava se rijeima da se biljke pokreu po prirodnoj udnji, da diu, osjeaju, da mogu biti tune i vesele, kao i da imaju mo rasuivanja, razum i um. Autor je zakljuio da je predsokratovac Alkmeon razlikovanjem miljenja tj. razboritosti od opaa-nja najjasnije anticipirao Aristotelovo vlastito stajalite. Alkmeonova tvrdnja da se ovjek razlikuje od drugih ivih bia po tome to on jedini razumije, dok druga iva bia primaju osjete, ali ne razumiju, na tragu je Stagiraninovog naglaavanja da se logoske sposobnosti mogu pripisivati iskljuivo ljudima i da ovjek ima ontoloki primat u odnosu na druga iva bia.

    Kljune rijei

    predsokratovci,,,Aristotel,Alkmeon,dua,um,ljudi,ivotinje,biljke

    Aristotel jesvojepredsokratovskeprethodnikeoptuivaozanerazluivanjeuma () i razboritosti tj.miljenja () odopaanja () idrugihaspekatadue().1Bitnuaporijuupromiljanjupredsokratovacaonobrazlaetvrdnjomdasuoni,dodue,istraivaliistinubia,alipolazeiodpretpostavkedasujedinazbiljskabiaosjetilnestvari.Stagiraninjesmatraodanjegoviprethodnicishvaajuumovanjekaonetotjelesnopoputopaanjai

    1

    Poredpruanjauvidau razliitekvalifikaci-je due od strane ranijih autora,Aristotel jeponudio ivlastitoodreenjepsyche (De An.412a2728):Zato,duajeprvausvrhovlje-nost () prirodnog tijela koje mo-gunou () ima ivot. (

    ).Prev..Kaluerovi.Aristotel,O dui. Parva naturalia, Paideia,Beograd2012.,str.81,412a2728.

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a394

    uglavnomrazumijudaseslinoslinimopaaishvaa.2Aristotelovgeneralnistavje,drugaijereeno,daoni,osimtopoistovjeujurazboritosttj.milje-njeiopaanje,govoredajeopaanjenekoizmjenjivanjeidajeponunostiistinitoonotoseuopaanjupojavljuje.3ZbogtogasunesamoEmpedokloiDemokritnegoitakoreisviostalipostaliprivrenici takvogmnijenja,toStagiraninpotkrjepljuje inavodima iznjihovih fragmenata ilivlastitimuvidimaunjihovpristup.

    Homerovo nerazlikovanje logoskih i alogoskih aspekataAristotel ilustrira698.stihomizXXIII.knjigeIlijade,unavodukojinemapotvrduusauvanojverzijislavnogepa(Met.1009b2831):

    KaudaiHomeroiglednoimaistomilje-nje,jeruiniojedaHektoroamuenod|udar-ca lei drugomislei //kaoda i oni koji su poludjeli //netomisle,alineisto!4

    , ,,,.

    VlastitutvrdnjuStagiraninpotkrjepljujeimjestomizOdiseje(XVIII,136),sljedeimrijeima(De An.427a2526):

    Takavjeum/kodljudi/.5 .

    Aristotelovospominjanjedue6iumakodpitagorejacakaosvojstavabrojeva,moeserazumjetikaodasupitagorejcikoristiliusmislu-aidasuobapojmabilapredstavljenaistimbrojem,jedinicom.7Popitagorejcimaivisvetosudjelujeutoplini,stogaibiljkejesuivabia().8Idejadasusviobliciivotasrodnidovelajeuvezunesamoljudesaivotinjamaibiljkamanegoinagovijestiladaljudskadua,istinateknakonproienja,moeposti-istapanjesvjenomiboanskomduom,kojojposvojojprirodiipripada.NavezuianalogijukojasemoeuspostavitiizmeuovjekaiuniverzumaupuujeStagiraninovakonstatacijakakojepremapitagorejcimamoguedabilokojaduaueubilokojetijelo.Ovosrodstvosvihvarijetetaivotabilajenunapretpostavkapitagorejskoguenjaoseobidua().9Aristo-telovakvouenjepitagorejacanegira(De An.407b2326):

    Tainisedasvakoodnjihimavlastitioblikilioblije.Tvrdenetoslinokaokadbine-tko|rekaodastolarskavjetinaulaziusvira-le;vjetinamorakoristitisvojaorua,aduatijelo.10

    . ,.

    UparadigmatinommjestuizMetafizike(1009b2225)AristotelnavodiPar-menidov16.fragment(DK28B16):

    Kao to svako ima svagda nekumjeavinuudovakojisestalnokreu,takoumuljudimanastaje jer za sve ljude i za svakog ovjekabie//njegovihudovajestupravototomisli //, jer misao je to to nadjaa-va.11

    , - , .

    Ovadoktrina,kojajeizloenautreemdijeluParmenidovepoemeO prirodinatzv.putumnijenja,imaviefiziolokunegospoznajnoteorijskudimen-ziju.Opaanje imiljenje supo elejskom filozofu istovjetni, kao to i svepostojeeimanekuspoznaju.12Evidentnojedaseu16.fragmentunagovije-tajudvanaela,naelomijeanjainaeloistoistim.ovjek,aliikozmos,sastavljenisuodmjeavinesvjetlaitame,premdajeovjekonajkojiistovre-menoispoznaje.Prvonaeloprimarnojeontolokodokjedrugospoznajno,

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a395

    iakoihnetrebaotrorazdvajatijerseonaprepliu.Miljenjejereceptivnokaoiopaanjeinemarazlikemeunjima.Miljenjeiopaanjeodreenisusastavomonogakojimislitj.opaa.Buduidajeprincipsaznavanja(od-nosnomiljenjatj.opaanja)istopoistom,konsekvencakojaslijedijedasvakastvarimanekuvrstuspoznajesobziromdajenekakavodnosmjea-vine,akionotojemrtvo.Ovakavstavrazumljivjeakosepretpostavidasuonotomisliionooemusemislijednakiposastavu.Dakako,ovjeku

    2

    Stavdajedua tjelesnaAristotelrazmatrauDe An. 404b8405b10, a tezu da se slinospoznaje slinimuDe An. 405b1319. Iakoupuujebrojnekritikenaraunranijihmisli-telja,Aristotelnezaboravljanavestiinjihovezaslugezasamustvar filozofije.ZaStagira-nina je njegovo vlastito miljenje odreenonunouistinenauavanjanjegovihprethod-nika.Onnijemodernimisliteljkartezijanskogtipazakoga jebespretpostavnostzapoinja-njamiljenjaaksiom.Naprotiv,zaAristotelajefilozofskatradicijaonajtemeljnakojiseonoslanja,paizmnogihstranicanjegovihspisaizbija respekt spram prethodnika. U stvari,Stagiranin stalno trai ono zrnce istine kojee biti lua koja e se prenositi na narednegeneracije.

    3

    OvobimoglabitireminiscencijanastavoveizPlatonovogTeeteta(152de).

    4

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,Paideia,Beograd2007.,str.136,1009b2831.SlinoAristotel pie i uDe An. 404a2930.U Ilijadi pie: Drugi ga zanesena povedui meu se metnu. ( ).Prev.M.N.u-ri.Homer,Ilijada,Prosveta,Beograd1968.,str.422,XXIII.pjev.,stih698.Erk.J.U.Fa-esi.Homers, Iliade, 2. sv.,Berlin1858., str.384,,698.

    5

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,O dui.Par-va naturalia,Paideia,Beograd2012.,str.168,427a2526.UsamojOdisejipie:Jerjetak-vavoljauljuditogazepozemlji.().Prev.M.N.uri.Homer,Odiseja,Zav.zaudb.inast.sred., Beograd 2002., str. 340, XVIII pjev.,stih136.EdiditG.Dindorf.Homeri,Odyssea,Pars I,Lipsiae1875., str. 289,,136.Naznaenjenous-akaoivotnesna-genailaziseiuIl.III,63,toneznaidagaHomerzamiljakaotjelesniorgan,nitisekodnjeganousmoedokraja svestinaistovi-zualnoopaanje.DakodHomeramoe,osimivotnesnage,poprimitielementeumnesnage,odnosnomislikojajerezultatsposob-nostimiljenja,vidljivojeizIl.IX,104105;XV, 422; XV, 509510; XXIII, 149; XXIV,310313.Momente ivotne snage, koji vre-menomevoluirajuuposebnaduevnastanja,kodHomeraimajuitermini(Il.I,468;

    I,193;III,294;IV,208;IV,263;V,850852;XX,174;XXII,475;Od.III,342.NavedeniisliniprimjerinavelisuWerneraJaegeradakaedaonotosenazivaduomilisvije-u,atosuiGrcikasnijerazumjelipodri-jeju,nepostojikodHomera,odnosnoda se ona kod njega naziva .WernerJaeger,The Theologyof the Early Greek Phi-losophers,OxfordUniversityPress,Oxford1967.,str.74),(Il.II,536;V,12;V,296;VI,182;IV,446447;X,482;XII,18;XIII, 78;XVII, 20;XVII, 456;XVII, 476;XVII, 565; XXI, 305; XXIII, 177; XXIII,190;Od.VII,167),kaoitermini,i.PosebanproblemjekakorecipiratisvemodusepsychekodHomerainjenuevoluci-ju,kojaeudugomhodukrozpovijestraz-matranja ovog termina i pojma kulminiratiuAristotelovomzasnivanjupsihologijekaorelativno zasebne discipline.Komprimacijarazliitihmodalitetapsyche uIlijadiiOdise-jimoesesaetitakodaonapredstavljafun-damentduevnihitjelesnihmoikodovje-ka,miljenje,odnosnosvijestiivotnusna-gu,iosjeanje.Sdrugestrane,psyche osimivotne sile obiljeava i ivotnost tj. ivotpo sebi. Tree, ona oznaava lik ili sjenkuumrlogutrenutkusmrtipoprimajuiifizi-keodlike.Mjestakojapotvrujuovusubli-maciju zahvaanja psyche kod Homera su:Il.V,296;VIII,123;IX,408409;XI,334; XIV, 518;XVI, 505;XXIII, 6667;XXIII,100101;XXIII,103104;Od.XI,387;XI,467;XI,475476;XI,543.Detaljnijeoho-merovskoj ideji due vidjeti u Rohdeovojknjizi Psyche. Erwin Rohde, Psyche. Kult due i vera u besmrtnost kod Grka,Izdava-kaknjiarnicaZoranaStojanovia,SremskiKarlovci,NoviSad1991.

    6

    StaviztakozvanihOrfikih pjesamadaduanoenaizsvemiravjetrovimaulaziubiakojadiumoese,slijedeiStagiranina,povezatii spitagorejcima(De An.410b27411a1).SovomtvrdnjommoguejeusporeditiAristo-telovubiljekuomiljenjuodreenihpitago-rejacadasenekeivotinjehranesamomirisi-ma(De Sensu445a1617).

    7

    Met. 985b30.Neto oprezniji pristup bio bitakavda jena temeljuAristotelovognavodajedinomoguereidasuduaiumbilipred-stavljeniistimbrojem,adajetajbrojposvojprilicibroj1.PitagorejacEkfantpoistoveuje

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a396

    komeprevladavasvjetlovidjeteboljeiistinitije.Vrlovjerojatnojetosmisaotvrdnjeskrajafragmentajermisaojetotonadjaava.Tovrijedizasveljudeuodnosunaivotinjeizasvakogauodnosunadrugeljude.AristoteltvrdidajeEmpedoklopostaonaklonjenmnijenjudasespromjenomstanjamijenjaimiljenje,13itoilustrirasdvanjegovafragmenta:106.(DK31B106)i108.(DK31B108).UStagiraninovojverziji106.fragmentfilozofaizAgrigentaglasi(Met.1009b1819):

    Pamet se u ljudima poveava prema onomtojeprisutno.14

    -.

    DrugiEmpedoklovfragment(DK31B108),kojiAristotelnavodiuknjiziMetafizike(1009b2021),sluidapotvrditezudajemisaotjelesnaidajepodutjecajemtjelesnihpromjena:

    Kolikosusepromijenili,tolikonjimavazdaimiljenjedrugaijenastaje.15

    , .

    DasuzaEmpedoklaopaanjeimiljenjesamoposebnisluajeviuniverzal-nogprincipadaslinodjelujenaslino,dobroilustrirasljedei109.fragment(DK31B109)(Met.1000b69):

    Zemljom,velion,zemljuvidimo,vodomvodu,eteromsvijetlieter,LjubavLjubavlju,aMrnjuMrnjompogubnom.16

    , , , , , ,,.

    U103.fragmentu(DK31B103)filozofasaSicilijenavodisedasusvabiarazborita(),odnosnodaimajurazumilisvijest,doksenasamomkraju110.fragmenta(DK31B110)kaedasvemoebitisvjesnoidaimasvojdiomiljenja.Uuvoduuovajfragmentpiedasvidijelovivatre,biloonividljivi ilinevidljivi,mogu imati svijest () i sposobnostmiljenja(),umjestodiomiljenja().SekstEmpirikdodajedajejoneobinijetojeEmpedoklosmatraodasveimamorasuivanja(),nesamoivabiaveibiljke.17

    AnaksagoraseuAristotelovomrazmatranjuduespominjekaofilozofijejestajalitenejasnijeodDemokritovog.UI.knjizispisaO dui,upregleduranijihuenjanakonnavoenjaDemokritovihstavova,Aristotelpie(De An.404b15):

    Jer on esto navodi [Anaksagora, prim. .K.] Um kao uzrok toga to je neto dobroilipravilno,alidrugdjetvrdidajetaj uzrokdua.JerdaUmpostojiusvimivotinjama,kakouvelikimtakoiumalim,kakouvrijed-nimtakoiumanje|vrijednim.18

    ,,, .

    UnastavkuovogdjelazabiljeenojedaAnaksagoranijeuvijekum()raz-matraokaonetotokorespondirarazboritosti().Stagiraninsmatradaumnijepodjednakosvojstvensvimivimbiima,aknisvimljudima,dokunekimAnaksagorinimfragmentimanaprostoznaiopenito.Netokasnije,19AristotelopreznoponavljadamuseinidaAnaksagoraipakpravirazlikuizmeudueiuma.PrimjedbakojaseizlaenaraunAnaksa-gorejedaseonsluiduomiumomkaodaimajuistuprirodu,bezobziratoumpostavljakaonaelo.20

    GuthriekaedasekodAnaksagorestupnjevanjemstvarnostipokazujedajedua na svom najniem nivou ono to ivim biima dajemo samokreta-

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a397

    nja,dok jenaviimnivoimasposobnost spoznajebia.Kada jepostuliraoumkaoarchesvegakretanja,Anaksagorajepovezaosveslojevestvarnosti.Nousjezaivabiabiounutranjamodokjezaneivestvaribioizvanjskasila.21ImplicitnoprisutnakodEmpedokla,idejaslojevitostistvarnostisvojudaljnjurazradudoivjetekodAnaksagore,modaprvuudugomnizupovi-jestiteorijeslojevaodantikedoHartmanna.Nijestogaiznenaenjekadase

    nousipsychekadaopisujekozmoskaooblikboanskemoikojasezoveumidua(),kojajeiuzrokfizikalnogkretanja(Refut.I15p.18).

    8

    Ineboje,poAristotelu,uoimapitagorejacabiloivobiekojedie(Phys.213b2227).

    9

    O palingenesiji kao Pitagorinoj doktrini iz-vjetava Ksenofan u DK 21B7, s poznatimrijeimadajePitagorauprolazuvidiokakonekiljuditukupsa,paimjerekaodatovieneradejerjepojaukanjuivotinjeprepoznaodajetoduanjegovogprijatelja.Izovogfrag-menta vidljivo je zato srodstvo svih bia,koje je u vezi s uenjemo seobi dua, stojiu osnovi pitagorejske zabrane jedenja ivo-tinjskogmesa.Aristotelovovienjenejedenjaivotinjskogmesa kod pitagorejaca neto jelimitiranije,odnosnoontvrdidajeuzdrava-nje bilo ogranieno samona odreene vrsteivotinja(DK58C3;DK58B1a).Empedoklojeslinodokazivaodazbogpalingenesijeo-vjekkojijedemesomoepojestisvogasina,kaoisinoca,ilidadjecamogupojestisvojumajkuzatotosuoniizmijenilioblije(DK31B137). Stav da dua moe transmigriratimeu ljudima, ivotinjama i biljkamamoesepronaiuEmpedoklovom117.fragmentu(DK31B117)ukojemugovoridajeranijebiodjeak i djevojica, ptica i riba, pa i biljka,odnosnogrm.

    10

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,O dui.Par-va naturalia,Paideia,Beograd2012.,str.33,407b2326.Aristoteljestavadasvakotijelomorabitipovezanosnjemusvojstvenimobli-komilikom,idasvakiiviorganizammorabiti povezan s njemu svojstvenom duom.StagiraninjemogaoimatinaumuKsenofano-verijeiismatratidaseutijelopsanemoesmjestitiduaovjeka,alijevjerojatnijedajenjegovouenjenaelnijegkaraktera.

    11

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,Paideia, Beograd 2007., str. 136, 1009b2225.kiljanovprijevodParmenidovog16.fra-gmentaglasi:Kaotousvakogudovi,smi-jeani,lutajumnogo,takoiumseuljudimajavlja;jeristozaljude,zasveisvakog(ovje-kasasvim)jeonotomisliprirodaudova,mi-saonaimejepretenidio.Prev.D.kiljan.HermannDiels,Predsokratovci. Fragmenti I,Naprijed,Zagreb1983.,str.215,B16.Njem.

    izd.HermannDiels,WaltherKranz,Die Frag-mente der Vorsokratiker I,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.244,B16.

    12

    DK28A46.Parmenidovstavdasvepostoje-eimanekuspoznajumoeserelativnolakodovestiuvezusEmpedoklovimstavomskra-ja110.fragmenta(DK31B110)dasveimarazboritostiusebiimiljenjadosuendio.

    13

    Teofrast,usvojimkomentarimaEmpedokla,kaedaljudiuposljednjojinstancimislevla-stitomkrvlju jer su u njoj svi dijelovi tijelai svi elementi najpotpunije pomijeani (DK31A86).On,naAristotelovomtragu,alinetoopreznije, zakljuuje da je miljenje isto ilipriblinoistotoiopaanje.

    14

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,Paideia, Beograd 2007., str. 136, 1009b1819.MardeievprijevodEmpedoklovogfrag-menta je: Prema onom to jeste u ljudi serazvijapamet.Prev.R.Mardei.HermannDiels,Predsokratovci. Fragmenti I,Naprijed,Zagreb1983.,str.308,B106.Njem.izd.Her-mannDiels,WaltherKranz,Die Fragmente der Vorsokratiker I,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.350,B106.

    15

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,Paideia, Beograd 2007., str. 136, 1009b2021. Mardeiev prijevod je: Razmjernoizmjeni njinoj, toliko se svagda pred njimadrukije javljaju misli. Prev. R. Mardei.HermannDiels,Predsokratovci. Fragmenti I,Naprijed,Zagreb1983.,str.309,B108.Njem.izd.HermannDiels,WaltherKranz,Die Frag-mente der Vorsokratiker I,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.351,B108.Em-pedoklovi fragmenti navode se i u spisuO dui(427a2325).

    16

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika,Paideia, Beograd 2007., str. 88, 1000b69.Mardeievprijevod je:Zemljomzemlju, a vodom vidimo vodu, eterom eterboanski,avatrompogubnuvatru,spomouljubaviljubavamrnjuzlokobnommrnjom.Prev.R.Mardei.HermannDiels,Predsokra-tovci. Fragmenti I, Naprijed, Zagreb 1983.,str. 309, B109. Njem. izd. Hermann Diels,WaltherKranz,DieFragmentederVorsokra-tikerI,Strauss&CramerGmbH,Weidmann

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a398

    pronaumjestanakojimastojidaibiljkeposjedujunekistupanjopaanjaimiljenja.Anaksagora(iEmpedoklo)tvrdidasebiljkepokreupoprirodnojudnji,daosjeajuidamogubitituneivesele.22Oniznosiistavdasubiljkeivotinje(),dasemoguveseliti ialostiti,akaodokaznavodimijenjanjelia.(Pseudo)Aristotelpiedaunatouvjerljivojargumentacijidabiljkeimnogeivotinjenediu,Anaksagorajestavadabiljkeimajudisanje().23tovie,onje,kaoinekidrugi,uspisuDe plantispredstavljenkaozastupnik tezedabiljke imajuumisposobnostshvaanja.Umje,slijedeiAnaksagoru,prisutanusvimivimbiima(ljudima,ivotinjamaibiljkama)iusvimajeisti.Razlikeizmeuovihbianisuposljedicabitnediferencijeizmeunjihovihdua,vesuposljedicarazlikaizmeunjihovihtijela,kojaolakavajuilioteavajupotpunijedjelovanjeNous-a.UodlomkuizMetafizike(1009b1231)nijeeksplicitnonavedenonakojesefragmente iz bogatogDemokritovog24 opusamisli.On se naprosto spomi-nje zajedno sEmpedoklomkao zagovornik stava da je nunopoistovjetitii.25UspisuO dui(404a2729)AristotelzaDemokritakae:

    Zaovogsunaime,duaiUmnaprostoisto,jerpojavajeistina.26

    .

    Unastavkupasusa,nakonnavoenjaHomerovihstihova,ponavljasetezaoistovjetnostidueiumakodDemokrita,uztvrdnjudaonnesmatraumsvoje-vrsnommoizapostizanjeistine.27

    Demokrit (ali iParmenid iEmpedoklo) tvrdidaivotinje imajuneku spo-sobnostmiljenja.28 On je vjerovao da su ivotinje odgovorne za ono toineidamogubitipredmetpravednogkanjavanja.U257.fragmentu(DK68B257)piedasesamoneketj.odreeneivotinjemoguubijati.Unastavkufragmentaprecizirasedaeostatinekanjenonajkojiubijaivotinjekojenanosetetuikojehoe()nanijetitetu.Pitanjekojesenameejekojesu tonekeivotinjekojesesmijuubijati.Kojesu toivotinjekojeinetetuimogudjelovatihotimino?Demokritjemodaprizivaodistinkci-ju,kojajepripisivanaPitagori,izmeudivljihivotinjapoputlisica,reptila,lavovailivukova,kojesumoglebitiubijanebezikakvebojazni,idomaihivotinja,govedailikonja,kojenijetrebaloubijati,buduidasuvjerojatnonekomepripadaleibilepredmetnormiranezatite.Divljeivotinjesutoznailoeseponaajuilijednostavnijeozljeuju,dokterminpodrazumijevadasudomaeivotinjeonakvekakvetrebajubiti,odnosnodaseponaajuprikladnoiizvjebano.Usljedeem258.fragmentu(DK68B258)Demokritkaedasvetonepravedno()nanositetutre-babitiubijeno.Postojelistvorenjakojamogunanosititetupravedno()?Mogupozitivanodgovorleiuranomrazumijevanjuimenicekaoneeguobiajenog,onogatojenormalno,paprematomeiisprav-no.Vukoviilisicekojipustoepoumineponaajuse.Onitoinekadaupadnuutorsovcamailidvoriteskokoima,patrebajubitiubije-niposvakucijenujertadanepravednonanosetetu.U259.fragmentu(DK68B259),konano,govoriseotomedaopasnezvijeriigmizavcetrebaubijatijersuneprijateljiusvakomporetku.PlutarhprenosidaDemokritoviuenicimisledajebiljkaivotinjakojarasteizzemlje().29UdijeluradaoAnaksagoriparafraziranjeispisO biljkama(815b1617),ukomese,uznjegovo,navodiDemokritovo(iEmpe-doklovo)imekaoautorakojismatradabiljkeimajui.Aristoteljesvojimimperativomzajasnimrazlikovanjemizmeu-ai-a30presudnoutjecaonapostuliranje ipotonjurecepcijuovjeka

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a399

    kaoprivilegiranogbianazemlji.31Modernagraanskaepohafundiranajenalogocentrikojslicisvijeta,ijismisaose,naStagiraninovomtragu,izvodiizvisokogpovjerenjauljudskelogoskesposobnosti.Logocentrizam,drugaijereeno,reprezentirastavdase logoskiprincipnalaziu temeljuovjekovogsvijeta, ali i svijetaucjelini.Homocentrizam, sdruge strane,kaomodernipogledna svijetutemeljen jenaAristotelovojviziji ovjekakaoposebnogbiameudrugimprirodnimbiima.Ovakvoshvaanjeproizlaziizuvjerenjadakrajnjuosnovuovjekovogsvijetaneodreujepriroda,bog,udesilislu-

    1985.,str.351,B109.AristotelovajfragmentnavodiiuDe An.404b1315.

    17

    Da to nije toliko neobian stav vidjet e seiz nastavka ovog rada, odnosno iz pristupaAnaksagoreiDemokrita.

    18

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,O dui.Par-va naturalia,Paideia,Beograd2012.,str.17,404b15.Kada izgovara ove rijeiAristotelvjerojatno imanaumudijeloveAnaksagori-nog12.fragmenta(DK59B12).StagiraninsedvoumiojeliAnaksagorapoistovjetioNousipsycheilijepraviorazlikuizmeunjih(oovojdilemi pie i Harold Cherniss u: Aristotles Criticism of Presocratic Philosophy,OctagonBooksInc.,NewYork1964.,str.293).Teretodluivanjapoovompitanjunesmanjujeseuvidom u Anaksagorin 11. fragment (DK59B11),ukojemusenaglaavadajeusvakojstvarisadrandiosvakestvari,osimuma,alidajeunekimasadranium.Arhelajje,opo-naajuiAnaksagoru,smatraodajeumsvimivimbiimajednakosvojstven,odnosnodasesvakoivobiesluiumom,adaserazlikajavlja jedinoubrzininjegoveupotrebe (DK60A4).

    19

    De An.405a1314.

    20

    Stagiranin je svoje razoaranjeAnaksagori-nomupotrebomumamodanajbolje izraziouMet.985a1821.TeofrastudjeluDe SensukaedajeKlidemnaosobitnaingovoriooopaanju (). Objanjavajui zato sesvakim pojedinim osjetilom registriraju nji-masvojstvenestvari,AristotelovnasljednikuLikejuprikraju2.fragmenta(DK62.2)doda-je:Jedinosameuinitanerazluuju,nego(osjete) alju u um, ali (Klidem) ne smatra,kaoAnaksagora,umpoelomsvega.(,,).Prev.D.Sa-lopek.HermannDiels,Predsokratovci. Frag-menti II,Naprijed, Zagreb 1983., str. 53, 2.Njem. izd. Hermann Diels, Walther Kranz,Die Fragmente der Vorsokratiker II,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985., str.50,2.Vjerojatnoum,poKlidemu,nemorabitirazliitodostatkadue.Veusljedeemfrag-mentu(DK62.3)TeofrastpiekakoKlidem

    smatradasebiljkesastojeodistihelemenatakaoiivabia.

    21

    W.K.C.Guthrie,A History of Greek Philo-sophy II,CambridgeUniversityPress,Cam-bridge1965.,str.316.

    22

    Tvrdnja se nalazi u pseudoaristotelovskomspisuDe plantis(DK59A117).

    23

    De plantis816b26.Kroztakvuprizmuproma-trano stavDiogena izApolonije (DK64B3)daljudiiostaleivotinjeimajuduu()irazum(),djelujekrajnjeuobiajeno.U 4. fragmentu (DK 64B4)Diogen pie daljudiiivotinjeivetakotoudiuzrak,kojiimjeidua()ium(),iakoseonuklonioniumiruinaputaihum().

    24

    Postoji nesuglasnost, a ponekad i proturje-nostu izvjetajimakojiseosvrunaDemo-kritovo razumijevanje spoznaje. Suprotstav-ljenost u interpretiranju njegovog vienjaspoznajeproizlazidijelomizrazliitihinter-pretativnihpozicija filozofa, a dijelomzboginjenice da je samDemokrit u svojim fra-gmentimaostavljaomogunostrazliitogtu-maenja.Akojevjerovatiliterarnojostavtiniisvjedoanstvimadoksografa,moguserazli-kovatinajmanjeetiri,akoneipet,tumaenjaDemokritoveteorijespoznaje.

    25

    Udijelu105. fragmenta(DK68A105)Filo-pon,naAristotelovomtragu,izjavljujedaDe-mokritgovoridaduanijepodijeljenanadije-loveidanemamnogosposobnosti,dodajuidajeistomislitiiopaati.Damiljenjeiopa-anjekodatomistamorajuovisitiofizikommehanizmu potvruje Aetije (DK 67A30).LeukipiDemokrit,premanjegovojinterpre-taciji, smatrajuda suopaanja () imisli()samopromjenetijela.

    26

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,O dui.Par-va naturalia,Paideia,Beograd2012.,str.16,404a2729.Vid.iGC 315b915.Tragovezanepravljenje razlike izmeu -a i Demokrit je,osimkodHomera,mogaopro-naiikodHerodota(,Histo-riai,VIII,97.2).

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a400

    ajnost,negodaseovjek,kaoslobodnipojedinac,sasvojimmoimanalaziutemeljuljudskogpovijesnogsvijeta.Intencijaautoraovogradajepokazatidasenagovjetajitakvihpristupa,iporedstrukturalnihpreprekaunjihovimkoncepcijama,32mogupronaikodStagiraninovihprethodnika,akiunekimnjegovimkomentarimakljunihpojmovapredsokratovaca.33

    PitagorejacFilolaj,uknjiziO prirodi,tvrdidapostojeetirinaelarazumneivotinje():mozak,srce,pupakispolniorgan.Filolajraz-dvajasreditamiljenjaiopaanja(DK44B13):

    Glava(mozak)jepoelorazuma,srcepoelodueiosjeanja(opaanja).34

    , .

    ZakljuakkojiizvodiFilolajjedamozakpokazujenaeloovjeka,srcenae-loivotinje,pupaknaelobiljke,aspolniorgannaelosvihnjihzajednojersvecvjetaiklijaizsjemena.UbiljekamaAleksandraPolihistora spominje seda jeonuPitagorejskim uspomenamapronaaoipodatakkojiuizvjesnojmjerioponirageneralnomprigovoruAristotelaupuenompredsokratovcima(DK58B1a):

    Idaseovjekovaduadijelinatridijela,narazum,umivolju.Darazumivoljazacijelopostojeiudrugimaivimbiima,alium(dapostoji)samouovjeku.35

    , . ,.

    Onotojeizovogfragmentavidljivojedajedua(),poanonimnimpitagorejcima,genus proximum razumu(),umu()ivolji().Sjeditedueprostireseodsrcadomozga.Onajdioduekojisenalaziusrcujevolja,doksuumirazumdijelovikojisenalazeumozgu.Po-sebnoststatusaovjekamanifestiraseikonstatacijomdasurazumniivoljnidioduesmrtniipropadljividokjeumnidioduebesmrtaninepropadljiv.Sam jeAristotel bio svjestan da kod Parmenida nijemogue previdjeti iliignorirati postojanje distinkcije izmeumiljenja i opaanja.Vezu izmeustavasputaistineionogatoslijedinaputumnijenjaStagiraninuspo-stavljauMet. 986b3133.Parmenidnunomislidabiepostojiidajeonojedno:

    AliprinuendapratipojaveonpretpostavljadaporazumupostojiJednoapoopaanjuvie/negoJedno/.36

    -,,.

    UspisuO postajanju i propadanjuAristotelpotvrujeovorazlikovanjeum-stvenogiosjetilnog,pripisujuigamodaisvimelejcima(GC 325a1314):

    Oni na temelju ovih razloga, jer nadilazeopaanjeiprezirugajerda|razumtrebasli-jediti.37

    , .

    KodEmpedoklajetakoermogueuoitioprekuizmeufragmentarnoguvi-daosjetilatj.opaanja()isintetikoguvidakojenastajeposred-stvommiljenjaodnosnorazuma(),kojeunekomsmislujestsineste-tiko.ZatojeipozvaosvoguenikaPausaniju(DK31B3.913):

    Sredstvomdedsvakimistraujpoemusvepostaje jasno pritom ne vjeruj vema svomokunegoliuhuilizvucimamuklimnojasno-stijezikasvoga!Nijednomdrugomorganu,uzuvjet da vodi spoznanju, Vjere ne uskrauj,vespoznavajpojavusvaku!38

    , , , ,,,.

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a401

    IakoEmpedoklovjerujedasusvaivabiarazborita,onipakpravigradacijutesuusvojevrsnojhijerarhizacijiivotaljudiiznadivotinja,aivotinjeiznadbiljaka.39Premanjemu,unutarljudskogrodajednakotakopostojigradacija.Dueonihmudrihljudikojisustiglinakorakdoobogotvorenjapoprimajunajvieoblikeljudskosti.Vraevi,pesnici,lijeniciivladarinaddrugimljudi-maosloboenisuodljudskihproblemaidijeletrpezusdrugimbesmrtnicima.Empedoklojesmatraodaposjedujeveinuodspomenutihkarakteristika,panijeudnokadaujednojreenici40kaezasebedajebesmrtnibog,aneviesmrtniovjek.

    27

    Aristotel slinopieuDe An. 405a813 iuDe Resp. 472a68. Ovakva svjedoanstva,kojauglavnomdolazeprekoAristotelaiTeo-frasta, esto izjednaavaju Demokritovo iProtagorinoshvaanjespoznajekaotakoreiproduenje osjetilnosti. Posebno je pitanjeto,uovakvimnavodima,pretpostavkadajesvaki osjetilni podatak istinit dovodidomi-jeanja i pojednostavljenog poistovjeivanjaProtagorinogiEpikurovogstavasDemokri-tovim.PlutarhpiedajeDemokritdalekodostava da bi smatrao kako nijedna stvar nijevieovakvanegoonakva,buduidasezbogtakvogstavasukobiosasofistomProta-gorominaveoprotivnjegabrojneuvjerljiveargumente(DK68B156).

    28

    PremaAetiju(DK28A45).

    29

    IstumisaoPlutarhpripisujeAnaksagorinimiPlatonovimuenicima(DK59A116).

    30

    Razliku izmeumiljenja i opaanjaAristo-tel,izmeuostalog,iznosiudrugojknjiziDe An. 417b1926: A razlika | je u tome tojekod opaanja to togainidjelotvornimizvana:tovidljivoilionotosemoeuti,aslinoi sveostaloopaajno.Razlog teraz-like je u tome to se djelotvorno opaanjeodnosinapojedinano,aznanjenaope,atosenanekinainnalaziusamojdui.Zatojeuvlastiovjekadamislikadgodtohoe,|alinijemuvlastidaopaa, jernuno jedapo-stojitoopaajno.(,,,. , . , ,).Prev.S.U.Blagoje-vi.Aristotel,O dui.Parva naturalia,Paide-ia,Beograd2012.,str.101,417b1926.

    31

    UskladusprethodnomfusnotomStagiraninuNikomahovoj etici(1147b45)pravirazlikuizmeu ljudi i ivotinja. Ljudi posredstvomumamogu generalizirati, dok zvijeri nema-juopepojmove (), nego

    samopredodbuipamenjepojedinosti().

    32

    Akoseelerazumjetistavovifilozofapriro-dekojisudjelovalidvjestoiviegodinaprijeAristotela,trebasenapustitiatomistikakon-cepcijamrtve tvari koja semehaniki kreei jo vie kartezijanski dualizam materije iduha.Zaranefiziarenijepostojalanikakvainertnatvarkojabilogikomnunouzahti-jevalarazdiobuprvognaelanamaterijalniieficijentnielement.Prilikomprihvaanjane-kogarche-akaojedinogizvoranastajanjaau-tomatskiseimalauvidu,baremuistomobuj-mu,injegovainherentnamobilnost.Ukratko,stanovite Aristotelovih najranijih prethod-nika jo uvijek je pripadalo dobu kada nijebilo ozbiljne distinkcije izmeu duevnog itjelesnog, ivog i neivog (to je vidljivo iizAristotelove tvrdnjeda jeTalesmisliodamagnetimaduujermoeuzrokovatikreta-nje(De An.405a1921).Unjihovimglavamaradije je figurirala neka vrsta pomijeanostitjelesnog i duevnogelementa,buduida jetovrijemekada je tijelo tekobilo zamislitibezdue,aliinjubeztvari.

    33

    Lakssmatradajedioprogramaranihgrkihfi-lozofabioiidaljeodonogatoosjetilakazuju.AndreLaks,Soul,Sensation,andThought,u:A.A.Long(ur.),The Cambridge Compa-nion toEarly Greek Philosophy,CambridgeUniversityPress,Cambridge1999.,str.257.

    34

    Prev.S.Hosu.HermannDiels,Predsokratov-ci. Fragmenti I,Naprijed,Zagreb1983., str.361,B13.Njem.izd.HermannDiels,WaltherKranz, Die Fragmente der Vorsokratiker I,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.413,B13.

    35

    Prev. A. S. Kaleni. Hermann Diels, Pred-sokratovci. Fragmenti I, Naprijed, Zagreb1983., str. 397, B1a. Njem. izd. HermannDiels, Walther Kranz, Die Fragmente der Vorsokratiker I, Strauss & Cramer GmbH,Weidmann1985.,str.450,B1a.

    36

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika, Paideia,Beograd2007.,str.21,986b3133.

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a402

    DastvarinestojepojednostavljenonikodAnaksagoremoese registriratiiznjegovihkvalifikacijapokretakesileodnosnouma.Nousunjegovimsa-uvanimfragmentimaimamnogasvojstvaapstraktnognaela.Umjenetonezavisno,onjeisam,samostalan,zasebe,posjedujepotpunoznanjeosvemuiimanajveumo,zatimibiakojaimajuduu,iveaimanja,nadsvimanjimavladaum,iliinadcjelokupnomvrtnjomumjepreuzeovlast,takodajetojvrtnjidaopoetniudarac,inajzadnitasepotpunoneodvajanitinerazdvajajednooddrugoga,osimuma.41Aristotelse,uskladusasvo-jomteleolokomkoncepcijomuniverzuma,pohvalnoizraavaooAnaksagorijerjeunjegovomumunalazionagovjetajeodredbesvrhe,tj.razlogazatostvaripostajudobreilijepe.UprvojknjiziMetafizikeuoavasepotvrdakon-statacijeoteleologinostiAnaksagorinoguma(Met.984b1519):

    Elem,kad jeneko rekaodapostojiUmiuprirodi, kao to postoji u ivim biima, kaouzroksvijetaisvakogporetka,pokazaoseonkaotrijezanporedonihranijihkojisunasum-cegovorili.ZnamopouzdanodaseAnaksago-rapriklanjaotimstavovima.42

    , , . .

    Anaksagoradokazujedasuovjekoveumnemoisuperiornijeuodnosunafiziku snagu ivotinja.Na traguDiodorakaeda e ljudi ovladati ivoti-njamaputemjedinstvenogiskustva(),pamenja(),mudrosti()iumijea().PotvrdaovetezemoesepronaiiupoznatomAristotelovommjestuizspisaO dijelovima ivotinja(687a712).Anaksagorasmatradajeovjeknajrazboritije()odsvihivihbiaarazlogzatojetakoobrazlaeinjenicomdaonimaruke.43

    SekstEmpiriknavodidapoDemokritupostojedvijevrstespoznaje(),odkojihsejednostjeeosjetilima(),adrugorazumom().OnuspoznajukojusestjeerazumomDemokritnazivapravomipridajejojpouzdanostuistraivanjuistine,aonuspoznajukojasestjeeulimanazivamranominepridajejojsigurnostuspoznajiistine.Nakraju11.fragmenta(DK68B11)pieda je sve to izmieviduoijuuvlastivida spoznaje tj.miljenja().44

    Demokrit45(iEpikur)smatradaduaimadvadijela:jedanrazuman(),kojisenalaziugrudima,idruginerazuman(),kojijerasutpoitavomtijelu.DioduekojijeprikladanzavoenjeDemokritsmjetauglavu.Umjekoncentracijadueuglavitj.mozgu,slinokaokodAnaksagore,DiogenaizApolonije,AlkmeonaikasnijePlatona.46Natemeljuovogamoesezakljuitidaje,poDemokritu,duaumuuemsmislu,adasuosjetilanetotonijeduailinetotojeniioblikdue.IakoDemokritkaedapotrebazapotomstvomproizlaziizprirodesvihivihbia,onistovremenosmatradatrebauspostavitiizvjesnudistinkcijuizmeuljudiiivotinja.Specifinostjeljudi47daonijedinimeubiimakojaimajuduumisledaodpotomstvakojedobivajumoguoekivatinekukorist.Osimtoga,Demokritusvojimetikimfragmentimanaglaavajojednuspeci-finostljudi,kojanagovjetavanesamodiferencijuizmeuljudiiivotinjanegoirazlikuizmeuGrkaibarbara,akojasemoesublimiratiuterminupaideia.48Heleniznajuvrijednostodgojaiobrazovanja()zapreobra-avanjeljudskogbia,kojepremauenjimaproizalimprvenstvenoizsokra-tovskerecepcijevrhuniufilozofiji.Uobliavanjeovjekapremaodreenomsmisluisvrsiposredstvompaideieomoguavaistvaranjeovjekovedrugeprirode,kojajeustvarinjegovaprvapriroda.Demokritnasluujedapukaprirodnaegzistencijaovjekanijeonostanjeukojemuontrebaostati,kaoi

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a403

    daovjekizvlastitevizurepromatranopredstavljaposebandogaajukoz-mosu.Posebnostovjekaizraavasekroznjegovouvianjedamusevlasti-taduhovnaegzistencijapredstavljakaone-prirodna,drugo-prirodna ilikaonajviatokanjegoveprirodneegzistencije,odnosnokaohodudaljavanjaodprirodneegzistencije.Jedanjepredsokratovac,ipak,najjasnijeanticipiraoAristotelovstav.AlkmeonizKrotonasmatraojedaopaanje()nastajekaorezultatuzajamnogdjelovanjaneslinihstvari.Istovremeno,onjeprvoodrediorazlikupremaivotinjama.49Alkmeonjetvrdiodaseovekrazlikujeodostalihivotinjajeron jedini imasposobnost razumijevanja(xunienai),dokostaleivotinjeopaaju (aisthanaesthai) ali ne razumijevaju.50Alkmeon tokae sljedeimrijeima(DK24B1a):

    ovjekseoddrugih(ivihbia)razlikujepotometoonjedinirazumije,dokdruga(ivabia)primajuosjete,alinerazumiju.51

    ,,.

    37

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,O nebu. O postajanju i propadanju, Paideia, Beograd2009., str. 280, 325a1314. Parmenid u 7.fragmentu(DK28B7)kaedanetrebaslije-ditiobiaje,vidilisluh,panijezik,vetrebaprosuivatirazumom().to-vie, pravi predmet znanja za Parmenida jepodruje logosa.Na temeljuprologapoemeO prirodimoeseimplicitnozakljuitidajejedanovjek(Parmenid)naneobjanjivnaindospiouprivilegiranupoziciju,istinaprven-stvenouodnosunaostalesmrtneljude.

    38

    Prev.R.Mardei.HermannDiels,Predsokra-tovci. Fragmenti I, Naprijed, Zagreb 1983.,str.283,B3.913.Njem.izd.HermannDiels,WaltherKranz,Die Fragmente der Vorsokra-tiker I,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.310311,B3.913.

    39

    Empedoklojemisliodajezaovjekanajboljerjeenje,akogasudbinapreneseuivotinju,dapostane lav, a lovor, akomorabitibiljka(DK31B127).

    40

    DK31B112.4.

    41

    NavodiizAnaksagorinog12.fragmenta(DK59B12)citirani supremaprijevodukojeg jenapravioS.Hosu.HermannDiels,Predsokra-tovci. Fragmenti II,Naprijed,Zagreb1983.,str.42,B12.Njem.izd.HermannDiels,Wal-ther Kranz, Die Fragmente der Vorsokrati-ker II,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.,str.3739,B12.

    42

    Prev.S.U.Blagojevi.Aristotel,Metafizika, Paideia,Beograd2007.,str.14,984b1519.

    43

    Aristotelov stav je da je ovjek dobio rukezato to je najrazboritiji ().

    Objanjenjejedasurukeorue(),adaprirodajednakokaoirazborit()ovjekdodjeljujesvakupojedinustvaronomekojisemoenjomekoristiti.

    44

    U 111. fragmentu (DK 68A111) stoji da jepoDemokritumiljenje ()kriterij zaistraivanje,dokosjeaji ()slueza iz-boriizbjegavanje.

    45

    PremaAetiju(DK68A105).

    46

    SvisuoninatraguAlkmeona,arazilazesesEmpedoklom,utvrdnjidajeglava,odnosnomozak,centralni tj.najvitalnijiorgan ida jeon mjesto odakle dolaze sva opaanja (DK59A108).

    47

    Kojaseistieu278.Demokritovomfragmen-tu(DK68B278).

    48

    Vijdeti: DK 68B33, 68B179, 68B180,68B181,68B182,68B183,68B185,68B187.

    49

    DK24A5.

    50

    SamAristoteljeivotinjamanegiraorazbori-tost(),usmislusposobnostiinjenjaljudskihdobara,istinskiipremarazumu,aliitvrdiodaivotinjenemajuvjerovanja(),mnijenja (), rasuivanja (), mi-ljenja (), razuma () i uma().Detaljnijevidjetiulankuautoraovograda..Kaluerovi,Aristotelovorazmatra-njelogosa,voljeiodgovornostikodivoti-nja,u:Filozofska istraivanja122(2/2011),str.311321.

    51

    Prev.D.Novakovi.H.Dils,Predsokratovci fragmenti I,Naprijed,Zagreb1983.,str.190,

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a404

    Zarazlikuodmiljenjadrugihpredsokratovaca,52poAlkmeonusenemoestavitiznakjednakostiizmeurazboritostiiopaanja.DajeAlkmeonbioupravuvidljivojeizAristoteloveizjave,bezdirektnogreferiranjananjegovestavove(De An.427b78):

    Uonom[opaanju,prim..K.]sveivotinjeimajuudjela,auovom[razboritosti,prim..K.]neznatanbroj.53

    ,.

    Alkmeonjekorektnoprosudiodajemozak,anesrce,sjeditesvihsenzornihaktivnostiuljudskomorganizmuitimeutjecaonaPlatona,kojinavodidajerekaodaznanjedolaziodustaljenostipamenjaimnijenja,dokpamenjeimnijenjedolazeodsluha,vidaimirisauzposredovanjemozga.54NesamodaAlkmeonovstavrazlikujerazboritosttj.miljenjeodopaanjanegotako-eranticipiraAristotelovuvlastituteorijurazvojaviihfunkcija,55doneklejeunaprjeujuiidentifikacijommozgakaosreditaopaanja.Kriterijrazlikovanjaizmeuljudiiivotinja,kojinavodiAlkmeon,svojevrs-najenegacijanjegovogmoguegvjerovanjaupalingenesiju,aliinagovjetajAristotelove56ikasnijihantropocentrikihtvrdnjioontolokomprimatuo-vjekauodnosunadrugaivabia.

    Literatura

    Allan,D.J.,The Philosophy of Aristotle,OxfordUniversityPress,Oxford1979.

    Aristotel,Nikomahova etika,Hrvatskasveuilinanaklada,Zagreb1992.

    Aristotel,Fizika,Paideia,Beograd2006.

    Aristotel,Metafizika,Paideia,Beograd2007.

    Aristotel,Analitika II,u:Analitika III. Kategorije. O izrazu,Paideia,Beograd2008.

    Aristotel,O nebu. O postajanju i propadanju, Paideia,Beograd2009.

    Aristotel,O delovima ivotinja. O kretanju ivotinja. O hodu ivotinja,Paideia,Beograd2011.

    Aristotel,O dui.Parva naturalia,Paideia,Beograd2012.

    Aristotelis Opera, ex. rec. ImmanuelisBekkeri, ed.Acad.RegiaBorrusica, IV,Berlin1831.1870.Novo izdanje jepripremioO.Gigon,Berlin1970.1987. (SviAristotelovinavodiprilagoavanisupremaovomizdanju).

    Barnes, J.,The Complete Works of Aristotle III,PrincetonUniversityPress,Princeton1991.

    Cherniss,H.,Aristotles Criticism of Presocratic Philosophy,OctagonBooksInc.,NewYork1964.

    Diels,H.,Predsokratovci. Fragmenti III,Naprijed,Zagreb1983.

    Diels,H.,Kranz,W.,Die Fragmente der Vorsokratiker IIII,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985.1987.

    Guthrie,W.K.C.,A History of Greek Philosophy II,CambridgeUniversityPress,Cam-bridge1965.

    Guthrie,W.K.C.,A History of Greek Philosophy VI,CambridgeUniversityPress,Cam-bridge1981.

    Herodot,Istorija III,Maticasrpska,NoviSad1988.

    Homer,Ilijada,Prosveta,Beograd1968.

    Homer,Odiseja,Zav.zaudb.inast.sred.,Beograd2002.

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a405

    Homeri,Odyssea,ParsI,Lipsiae1875.

    Homers,Iliade,2.sv,Berlin1858.

    Jaeger,W., The Theology of the Early Greek Philosophers, Oxford University Press,Oxford1967.

    Kaluerovi,.,Aristotelovorazmatranjelogosa,voljeiodgovornostikodivotinja,Filozofska istraivanja,122,god.31,sv.2,2011.,str.311321.

    Laertije,D.,ivoti i miljenja istaknutih filozofa,BIGZ,Beograd1973.

    Laks,A.,Soul,Sensation,andThought,u:A.A:Long(ur.),The Cambridge Companion toEarly Greek Philosophy,CambridgeUniversityPress,Cambridge1999.

    Lloyd,G.E.R.,Aristotle: the Growth and Structure of his Thought,CambridgeUniversityPress,Cambridge1977.

    Platon,Fedon,u:Dijalozi,Kultura,Beograd1970.

    Platon,Protagora,u:Protagora.Sofist,Naprijed,Zagreb1975.

    Platon,Teetet,u:Kratil. Teetet. Sofist. Dravnik,,Beograd2000.

    Rode,E.,Psyche.Kult due i vera u besmrtnost kod Grka,Izd.knji.Z.Stojanovia,Srem-skiKarlovci.NoviSad1991.

    Ross,W.D.,Aristotle,Methuen&CoLtdaBarnes&NobleInc., LondonNewYork1966.

    Ross,W.D.,Aristotle: De Anima,OxfordUniversityPress, Oxford1999.

    B1a.Nem.izd.H.Diels,W.Kranz,Die Frag-mente der VorsokratikerI,Strauss&CramerGmbH,Weidmann1985,s.215,B1a.Grkoodnosnoznaisastavljati.VerovatnojeAlkmeonimaouviduznaenjeovereikojegovoriosastavljanjuopaa-nja,kojejejedinosvojstvenooveku.Utomsmisluseiprevodikaosaznavati,razabrati, razumeti. Alen (D.J. Allan)smatradaAlkmeonpravirazlikuizmeupu-kogopaanjaikoordinacijepodatakarazlii-tihula,pitajuisegdeseuteluovaaktivnostobavlja.D.J.Allan,The Philosophy of Aris-totle,OxfordUniversityPress,Oxford,1979,p.4546.

    52

    TeofrastkonkretnonavodiEmpedokla.Aristo-telov prijatelj je moda mislio na ve po-minjanu Empedoklovu tezu da su sva bia,ukljuujui i biljke, razborita i da posedujudeomisli(DK31B103,DK31B110).

    53

    Prev. S. Blagojevi.Aristotel,O dui. Par-va naturalia, PAIDEIA, Beograd 2012, str.

    169, 427b78.Aristotel kae da neke ivo-tinje imaju i sposobnostprostornogkretanjadok drugima pripada i sposobnostmiljenja() i um (), kaonpr. ljudimai moda jo neemu drugom takvom ilivrednijem()(De An.414b1619).

    54

    Phaedo96b.

    55

    Met.I.1; An.Post.II.19; EN1039b15 i dalje.Ovouenjeusvojio je iHipokrat (De morb. sacro,17).

    56

    Aristotel u spisu O delovima ivotinja(686a2531,687a45)navodidaodsvihi-vihbia samoovek stojiuspravno, shodnonjegovojboanskojprirodi ibivstvu.Odlikaboanske prirode takvog bia je da umuje()idabuderazborit().

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA135God.34(2014)Sv.3(393406)

    .Kaluerovi,Predsokratovskorazmatra-nje-ai-a406

    eljko Kaluerovi

    Pre-socratic Consideration of and

    AbstractThe author in this paper analyses the Pre-Socratic consideration of and , under an Aristotelian prism of denial of logos-based faculties in animals and plants. Aristotles general view is that majority of Pre-Socratics did not discern reason, thought and practical wisdom from sensation and other aspects of soul. The substantial aporia in Pre-Socratic elabo-ration the Stagirite explains by the statement that they were actually examining the truth of that which is, but starting from the assumption that that which is was identical with sensible world. The Presocratics, accordingly, understand reason as something physical such as sensation and often understand that like is understood as well as perceived by like. An understandable con-sequence of such an approach is the statement of the Presocratics that not only people but all other beings possess consciousness, thought and practical wisdom. Brought to the extreme, some of these views are expressed by words such as that plants are driven by nature, that they breathe, feel, can be either sad or happy, that they have power of calculation, thinking, and reason. The author concludes that the Presocratic Alcmaeon, by discerning the thought i.e. practical wis-dom from sensation, most clearly anticipated Aristotles own standing point. Alcmaeons state-ment that the man is different from other living beings by being the only one that is capable of understanding while other living beings receive sensations but do not understand, is in line with the Stagirites pointing out that logos abilities may be allocated only to humans and that the man has ontological primacy in relation to other living beings.

    Key wordsPresocratics,,,Aristotle,Alcmaeon,soul,reason,people,animals,plants