pobijedimo otpornost na lijekove - na otpornost - tako er poznata kao otpornost na lijekove -...

Click here to load reader

  • date post

    23-Jan-2020
  • Category

    Documents

  • view

    9
  • download

    1

Embed Size (px)

Transcript of pobijedimo otpornost na lijekove - na otpornost - tako er poznata kao otpornost na lijekove -...

  • G O

    D IN

    A L

    III , B

    R O

    J 61

    4- 61

    5/ 20

    11 , O

    ÆU JA

    K -T

    R A

    V A

    N J,

    C IJ

    EN A

    7 ,0

    0 kn

    IS SN

    0 35

    1- 93

    84 /

    P o

    πt ar

    in a

    p la

    Êe n

    a u

    p o

    πt i 5

    1 00

    0 R

    ije ka

    odgovor je u nama

    pobijedimo otpornost na lijekove

    bez djelovanja danas, sutra nema lijeka 7. travnja - svjetski dan zdravlja

  • UVODNIK

    ZDRAVLJE I EKOLOGIJA ....................................................... 3

    SVJETSKI DAN ZDRAVLJA - 7. TRAVNJA 2011.

    ANTIMIKROBNA OTPORNOST: BEZ DJELOVANJA DANAS, SUTRA NEMA LIJEKA .......................................................... 4

    VODA ZA PI∆E

    BOGATA SMO ZEMLJA ......................................................... 5

    ONE»I©∆ENJE ZRAKA I ZDRAVLJE

    DANAS DOSTUPNI PRECIZNI PODACI .................................. 7

    HIGIJENA HRANE

    PERI RUKE PRIJE JELA... ..................................................... 9

    KEMIJSKO ONE»I©∆ENJE HRANE

    »OVJEK - NA KRAJU PREHRAMBENOGA LANCA ............................................................................. 11

    DIOKSINI U HRANI I OKOLI©U

    OTROVI IZ MASTI ............................................................. 12

    GENETSKI MODIFICIRANA HRANA

    POJA»ANOM PROIZVODNJOM PROTIV GLADI .............................................................................. 13

    BUKA I ZDRAVLJE

    VIBRACIJA »VRSTIH I PLINOVITIH MOLEKULA ....................................................................... 14

    ZA©TITA OKOLI©A OD BUKE

    I BUKA MOÆE BOLJETI ...................................................... 16

    ZA©TITIMO OKOLI©

    OTPAD NIJE SME∆E .......................................................... 18

    ZA©TITA OKOLI©A

    OTPADNI PAPIR NIJE SME∆E, VE∆ DRAGOCJENA SIROVINA ........................................................................ 20

    ZRA»ENJE

    VIDLJIVO I NEVIDLJIVO - KOLIKO JE OPASNO .................... 21

    PNEUMOKONIOZE

    PLU∆A - NEZA©TI∆ENI ORGAN .......................................... 22

    ALERGIJE

    SVE ©TO STE ÆELJELI ZNATI .............................................. 23

    PELUDNE ALERGIJE

    ©ETNJA NAKON KI©E ....................................................... 26

    KRONOBIOLOGIJA

    POD UTJECAJEM VLASTITOGA RITMA ............................... 27

    PRIKAZ KNJIGE

    ZAHVALNOST ÆIVOTU I ZALJUBLJENOST U ÆIVOT ............... 29

    N A R O D N I ZDRAVSTVENI L I S T dvomjeseËnik za unapreenje

    zdravstvene kulture

    Izdaje: NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO- GORANSKE ÆUPANIJE U SURADNJI S HRVATSKIM

    ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO

    Za izdavaËa: Prof. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.

    med.

    Ureuje: Odjel socijalne medicine

    Odsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja

    Redakcijski savjet: Mr. sc. Suzana JankoviÊ, dr.

    med.; Nikola Kraljik, dr. med.; prof. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; mr. sc. Sanja MusiÊ - MilanoviÊ, dr. med.; Ankica

    Perhat, dipl. oecc.; Tibor Santo, dr. med.; Vladimir Smeπny,

    dr. med.; mr. sc. Ankica SmoljanoviÊ, dr. med.

    Urednik: Mr. sc. Suzana JankoviÊ, dr. med.

    Lektor: Vjekoslava Lenac, prof.

    GrafiËka priprema i tisak: AKD

    Rjeπenje naslovne stranice: Prof. dr. sc. Saπa OstojiÊ, dr. med.

    Uredniπtvo: Svjetlana GaπparoviÊ BabiÊ,

    dr. med. Radojka Grbac, bacc. paed.

    51 000 Rijeka, Kreπimirova 52/a p.p. 382

    tel. 21-43-59, 35-87-92 fax 21-39-48

    http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.)

    Godiπnja pretplata 36.00 kn Æiro raËun 2402006-1100369379 Erste&Steiermarkische Bank d.d.

    “NZL” je tiskan uz potporu Primorsko-goranske æupanije i Odjela gradske uprave za

    zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

    SADRÆAJ

  • Z a pojmove koji mogu biti od æivotne vaænosti rado koristi- mo tuice. Tada su moguÊa veÊa ili manja nerazumijeva-

    nja, pa ne πkodi prethodni dogovor o pojmovima koji se koriste. U ovoj prilici to je: „ekologija”. Hrvatski en- ciklopedijski rjeËnik kaæe (ukratko): EKO (grË. oiko- od oîkos je dom, kuÊa, boraviπte) + LOGIJA (grË. lo- gia je znanje). Tako je nastao znan- stveni pojam, ali ipak s dva (sliËna) πira znaËenja: q prvo - „znanost o suæivotu svih

    æivih organizama u prirodi, o nji- hovom djelovanju na okolinu u kojoj æive i o djelovanju okoline na njih”,

    q drugo - „ukupnost spoznaja o zaπtiti prirode (okoline) te ukup- nost prouËavanja i spoznaja o utjecaju okoline na Ëovjeka i Ëo- vjeka na okolinu”.

    Nakon malo πireg pojaπnjenja, lak- πe je prihvatiti nuænost postojanja „ZDRAVSTVENIH MJERA ZA©TITE OKOLI©A”. Kako Ëovjek sve πto ga okruæuje nastoji podËiniti svojim, ne- rijetko uskogrudnim interesima, nije teπko shvatiti da je zaπtita okoliπa u sluæbi zaπtite nas samih od tog istog okoliπa.

    Povijest nas uËi da su mnoge ci- vilizacije trajale uspjeπnije i duæe ako je odnos Ëovjeka i prirodnog okruæja bio u ravnoteæi, ili kako to suvremeni- ci kaæu: „odræiv”. Naravno, uËili smo i obrnute primjere. Da li smo i neπto nauËili?!

    Da bi se lakπe snaπli u popriliËno sloæenom meuodnosu Ëovjeka i njegove okoline, malo (pojednostav- ljenog) reda: q utjecaje se moæe podijeliti na: fiziË-

    ke, kemijske i (mikro)bioloπke;

    ZDRAVLJE I EKOLOGIJA

    q veÊina utjecaja moæe biti u plino- vitom, tekuÊem ili krutom (agre- gatnom) stanju;

    q dodir se moæe ostvariti udisa- njem, uzimanjem hrane i/ili piÊa na usta i neposrednim dodirom, preko koæe i sluznica. Iz nabrojenog (bez razrade koja

    bi zahtijevala puno stranica) razvid- no je da smo od roenja do smrti stalno u dodiru s okolinom koja moæe unaprijediti zdravlje, pomoÊi oËuvanju zdravlja, ali i prenijeti i/ili izazvati bolest.

    Kad okolina πtetno djeluje, kaæe- mo da je zagaena, a ono πto tako djeluje zovemo zagaivaËima.

    Ono πto ljudskom djelovanju daje ocjenu: „nerazumno do apsurdno” naæalost se najlakπe prepozna kad se radi o prirodi i prirodnim izvorima. »ovjek zagauje i zrak, i vodu, i tlo, nakon Ëega ulaæe velike napore, zna- nje i sredstva da bi ta ista zagaenja smanjio ili uklonio posljedice.

    Osnovni proces (gledajuÊi global- no), koji ne upuÊuje na optimizam, jest eksplozivni rast stanovniπtva i njegovo premjeπtanje u sve veÊe gradove, koji imaju sve manje obi- ljeæja „zdravih” gradova.

    Nekoliko „zaËaranih krugova”: q troπimo previπe (fosilnih) goriva

    da bismo se grijali do previsoke temperature ili hladili do preni- ske, time podupirali razvoj pre- hlada, a tada, za svaki sluËaj (po- greπno), koristili antibiotike, Ëime „proizvodimo” sve „zloËestije” mikroorganizme koji zahtijevaju nove i sve skuplje lijekove…;

    q uzgajamo sve viπe goveda (koji- ma u hranu dodajemo hormone i antibiotike, a ona potom proiz-

    NARODNI ZDRAVSTVENI LIST UVODNIK

    vode velike koliËine „stakleniËkih plinova”), jedemo previπe (nekva- litetnog) mesa, debljamo se, obolijevamo ËeπÊe od sve viπe kroniËnih bolesti…;

    q trudimo se, i uspijevamo, gotovo cijelo stanovniπtvo (u Hrvatskoj) opskrbiti tekuÊom, zdravstveno ispravnom vodom, zatim kupu- jemo „ustajalu” vodu za 1000 puta veÊu cijenu, u plastiËnim bocama koje su same po sebi buduÊi (suviπni) otpad…;

    q rado kupujemo u velikim trgo- vaËkim centrima, pritom rado guramo kolica u koja prvo „str- pamo” naπe slatke maliπane ko- ji, naravno, mogu i znaju hodati, potom u ista kolica „trpamo” namirnice kojima, opet naravno, ne peremo ambalaæu veÊ ih rav- no smjeπtamo u hladnjak…; Ima li optimizma? Naravno, ima

    - to su naπi mladi. O ekoloπkim te- mama (koje, naæalost, ne zovemo Ëuvanje prirode) izobrazba je sve kvalitetnija. Ali?! Naæalost, postoji ali! Ne Ëuvamo ih od buke, ne liπava- mo se puπenja pred njima, ne hrani- mo ih dovoljno zdravo (previπe soli, πeÊera, masnoÊa…), ne vodimo ih u prirodu i ne potiËemo ih na igru na „zraku”, niti na dovoljno kretanja za rast i razvoj. To πto Êe se posljedice javiti kad oni odrastu, ne oslobaa nas „krivice”.

    Globalno prijete i glad, i æe, ali i „guπenje” u svim vrstama otpada…

    Lokalno, uz malo znanja i viπe od- govornosti, moglo bi biti puno, puno bolje, i to bez prava na omiljen izgo- vor: „nema novaca” …

    Vladimir Smeπny, dr. med.

    3

  • 4

    NARODNI ZDRAVSTVENI LIST SVJETSKI DAN ZDRAVLJA - 7. TRAVNJA 2011.

    N a Svjetski dan zdravlja 2011. Svjetska zdravstvena organizacija predstavit Êe program borbe protiv anti-

    mikrobne otpornosti na lijekove koji se sastoji od πest toËaka.

    Globalna proπirenost Æivimo u vrijeme kada ovisimo o an-

    tibioticima i ostalim antimikrobnim lije- kovima, koji danas lijeËe bolesti πto su prije nekoliko desetaka godina, ili par godina unazad, kao npr. HIV/AIDS, bile smrtonosne. Kada se antimikrob- na otpornost - takoer poznata kao otpornost na lijekove - pojavi, ti lijekovi postanu neuËinkoviti.

    Za Svjetski dan zdravlja 2011. Svjet- ska zdravstvena organizacija (WHO) poziva na globalnu akciju da se ti lijeko- vi saËuvaju za bu