omot br. 9-12 /2012. - HND

glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske

Poπt

arin

a pl

aÊen

a u

poπt

ansk

om u

redu

510

00 R

ijeka

broj 1-32013.

foto

San

jin S

truk

iÊ

Dossier: RTL i Nova TV - televizije u utrci za profitomGlavni urednik za πaku dolaraSamozapoπljavanje ifiskalizacija novinaraOd Vjesnika do 21. stoljeÊaProkockano povjerenje ËitateljaUvesti medijski odgoj uπkoleZlatko Sinobad: Kako smo stvarali televiziju

EPHizalazi iz krizeIntervju Ninoslav PaviÊ

2NOVINARBROJ 9-12/2012.

3NOVINAR

BROJ 9-12/2012

UVODNIK Svakodnevna novinarska kuknjava Ivica Buljan str. 4.

U SREDI©TU I aktualna Vlada njeguje maËekovπtinu Slavica LukiÊ str. 8.

INTERVJU: NINOSLAV PAVI∆ EPH izlazi na burzu Ivica Buljan str. 10.

DOSSIER EPH RTL i Nova TV sve gledanije, ali posluju loπe Melisa Skender str. 15.

MEDIJSKA SCENA Paradoksalni zatvoreni krug za novinare Tomislav Klauπki str. 23.

Urednik za πaku dolara Draæen ∆uriÊ str. 25.

Publika nam slabo vjeruje Drago Pilsel str. 28.

Novinari ostaju, a novine propadaju Goran BorkoviÊ str. 30.

MrsiÊevi poticaji za novinare Branimir ZekiÊ str. 33.

RPO-ovci, jeste li napisaliinterni akt i pripremili naljepnice Ozren Podnar str. 36.

Lanac (ne)solidarnosti Gabrijela GaliÊ str. 38.

Medijski odgoj u πkole Maro MaruπiÊ str. 40.

IZ RADA HND-a I SNH-a Nagrade Marko Polo za putopis Jozo PetriËeviÊ str. 47.

RECITE IM… Taborenje i tavorenje Nives OpaËiÊ str. 51.

REAGIRANJE Komu se zapravo srce para za hrvatski jezik Slavko PerπiÊ str. 52.

MEDIJI U SVIJETU Neizvjesna buduÊnost velikih dnevnika Ante GavranoviÊ str. 54.

INTERVJU: ZLATKO SINOBAD Kako je osnovana Televizija Radio Zagreb N.K.AhaËiÊ i J.PetriËeviÊ str. 56.

SEKCIJA SKIJA©A Malnar najuspjeπnij str. 61.

NOVE KNJIGE str. 63.

IN MEMORIAM str. 65.

sadræaj

glasilo Hrvatskognovinarskog druπtva iSindikata novinara Hrvatske

Prvi broj izaπao je1946. godine

IzdavaË:Hrvatsko novinarskodruπtvo i Sindikatnovinara Hrvatske,Zagreb, PerkovËeva 2/Itel. (01) 4828-333,fax (01) 4828-332e-mail: [email protected]: http://www.hnd.hr

Za nakladnika:Zdenko Duka

Æiro raËun:2360000-1101234838

Glavni urednik:Ivica Buljane-mail:[email protected]

Redakcija:Jozo PetriËeviÊMelisa Skender

Redaktorica:Ankica TomiÊ

3500 primjeraka

GrafiËki urednici:Danijel &Goran-Den PopoviÊPOP & POP,Novomarofska 27, Zagreb,tel. (01) 3023-334,fax (01) 3026-820,e-mail:[email protected]

Tisak NOVI LIST Rijeka

UreivaËki odbor:Ban VivianaBaπiÊ BiljanaFiliÊ Anton (predsjednik)HnojËik ToniMatijaπeviÊ AndrejModriÊ Æarko(potpredsjednik)PeratoviÊ ÆeljkoVuruπiÊ VladoZekiÊ BranimirZovko Hrvoje

Ovaj broj i lustr i ran je fotograf i jama Sanjin StrukiÊ


5NOVINAR

BROJ 1-3/2013uvodnik foto brojaPiπe Ivica Buljan

Novinari, izdavaËi, ministri, Vlada... Svi se i svak na svojnaËin bave i traæe izlaz iz krize u koju je upala medijskaindustrija. Vlada je smanjila PDV na dnevne novine, aizdavaËi su dakako pozdravili taj potez, dok su novinari uiπËekivanju hoÊe li to smanjenje i njima donijeti dobrobit,barem onima koji joπ imaju sreÊu raditi. IzdavaËi su upermanentnom restrukturiranju tako da se teπko i sjetitivremena kada nisu bili, a joπ Êe i potrajati. Ministarstvokulture i dalje samonajavljuje medijsku strategiju, a niπtakonkretno joπ se ne dogaa. Novinari su se takoer trgli,ali uglavnom oni u potrazi za golom egzistencijom,naroËito sada, nakon brzopoteznog gaπenja 21. stoljeÊa.Oni koji rade πute i sa strahom iπËekuju nove negativnevijesti, kojima ih vrlo Ëesto obasipaju njihove uprave, anajËeπÊe se svode na jednu poruku: “Bit Êe joπ gore, raditÊete viπe i za to biti manje plaÊeni.”

I kako ne kukati, PredsjedniËe?! Nema posla, nemaperspektive, novine se gase. I imamo to πto imamo. NajveÊiizdavaË u dræavi tvrdi da imamo dobre medije i dobronovinarstvo. Novinari uglavnom na to odmahuju rukomi sjeÊaju se starih i boljih vremena. I svih tih polemika,sukoba pa i neprijateljstava ne bi bilo da novinari mogu ida imaju gdje raditi. A novinara da ima, ima ih! Samo ihje na burzi za nekoliko redakcija dnevnih novina. A novineprestano dolaze s raznih uËiliπta, veleuËiliπta i traæe svojkomadiÊ novinarskog prostora. Kad se sve to sagledam Ëinise da je situacija nemoguÊa i da je gotovo iluzorno govoritio samoj profesiji, kada zapravo veÊina novinara samostatira i zapravo ne bavi se svojim poslom. Moæe li bilokakva medijska strategija rijeπiti taj problem? Stvari semoraju rjeπavati i to sustavno, poËevπi od obrazovnogsustava, gdje za poËetak treba pooπtriti kriterije za upise iπkolovanje novinara. Moæda je izlaz i u licenciranju. Trebavidjeti kakva su iskustva drugih i razvijenijih jer ozbiljnesu dræave veÊ odavno rijeπile te probleme. Naæalost, mismo medijski neobrazovani i svih ovih dvadeset godinapluralistiËkog druπtva mediji su glavinjali. Naslijee izproπlosti bio je prevelik balast i otiπlo se u neke drugekrajnosti. Zato bi kroz tu strategiju bilo vrlo vaæno uvestimedijski odgoj u naπe πkole, o Ëemu piπemo u ovom broju.Djeca bi se od malih nogu upoznavala s medijima inaËinom njihova funkcioniranja te bi puno lakπeizbjegavala zamke u koje lako mogu upasti u danaπnjemmedijskom prostoru. Naπa generacija odrasla je na mituo slobodi medija i novinarskoj neovisnosti. Naæalost, tajmit je potrajao i traje, i joπ smo uvjereni da postojemedijske slobode. Postoje, ali kao i svaka sloboda - i ta jeuvjetovana. Djecu o tome treba veÊ od rana uËiti buduÊida smo o tome samo mogli Ëuti u nekim maglovitimpriËama koje su stizale sa zapada, joπ u ona vremena kadasmo bili na istoku�

Svak

odne

vna

novi

nars

kaku

knja

va

Pozi

vam

o sv

e za

inte

resi

rane

kol

ege

foto

repo

rter

eda

poπ

alju

svo

je ra

dove

za

rubr

iku

Foto

bro

jana

mai

l:ib

uljan

@hn

d.hr

Foto Æeljko ©epiÊ


7NOVINAR

BROJ 1-3/2013infopress infopressnova stopaPDV na novine pet posto

Vlada je novim zakonom o PDV-u odluËila spustiti stopuPDV-a na dnevne novine i ona bi od 1. srpnja trebalaiznositi pet posto. Stopa se odnosi na dnevne novinekoji izlaze svaki dan, a ne sluæe iskljuËivo za objavu oglasaili promidæbe. Tako su novine uvrπtene u stopu po kojojse u Hrvatskoj oporezuju kruh, mlijeko, knjige, kino. Trebakazati da PDV na tjednike ili mjeseËnike i dalje ostajedeset posto. Po prvim reakcijama smanjenje stope PDV-a ne znaËi da Êe se smanjiti i cijena novina. Takvog sumiπljenja i u Vladi gdje se ne oËekuju sniæavanje cijena,ali oËekuje da Êe se konsolidirati stanje u izdavaπtvu kojeje kao i ostatku Europe veÊ godinama pritisnuto padomprihoda od prodaje i marketinga. Ostaje za nadati se daÊe ovo pomoÊi svima u medijskoj indiustriji, a naroËitozaposlenima u medijskim kuÊama kojima se veÊ duginiz godina smanjuju plaÊe, a broj nezaposlenih novinarana burzi dramatiËno se pribliæava brojci od 1000. (n)

htvU potrazi zaravnateljima i urednicima

»etiri ravnatelja i Ëak sedamnaest glavnih urednika traæiHrvatska radiotelevizija u javnom natjeËaju raspisanom6. oæujka, kojim bi se trebao zavrπiti preustroj javnetelevizije nakon dolaska novog glavnog ravnatelja GoranaRadmana. U Ravnateljstvo HRT-a uÊi Êe ravnatelji Ëetiri

internet krizaIndex u blokadi

Tko je blokirao raËun Indeks.hr-a, zaπto i je li blokadazakljuËena, sve su to pitanja na koja bi nam odgovortrebao dati ministar financija Slavko LiniÊ, predloæio jevlasnik Indexa Matija BabiÊ, koji i sam ima pitanje za njega:“Zaπto je Index bio u blokadi zadnjih mjesec dana iako jepreplatio porez prije mjesec dana za 50.000kuna?”Proteklih mjeseci plaÊe su znale kasniti i po dvamjeseca. Uglavnom, Index je prije mjesec dana preplatioporez za 50.000 kuna, ali je Poreznoj trebalo mjesec danada to proknjiæi. Na naπe svakodnevne posjete Poreznoj,usmene i pismene æalbe, odgovarali su nam da se sadnemaju vremena time baviti”, kaæe Matija BabiÊnajavljujuÊi kako Êe tuæiti Poreznu upravu. Naime, inajmanji je financijski potres dovoljan da ugroziposlovanje nakladnika koji pokuπava opstati na træiπtu,pa u ovakvom potezu Porezne uprave BabiÊ vidi i πiruurotu protiv portala Ëiji je vlasnik: “MilanoviÊ i LiniÊ suvaljda mislili da Êe im Index biti partijski bilten. Nakonobjave Afere Dubai, kada se usred najveÊe krize ministarLiniÊ zabavljao po Dubaiju, zapoËeo je sustavni teror nadIndexom, koji je kulminirao upravo s navedenimsabotiranjem naπeg poslovanja. A poslovanje Indexa nijebajno. U ratu smo s ratno-profiterskim miljeompredvoenim TodoriÊem, a uz koga se svrstala i vladajuÊapartija. U ratu smo i s SDP-om jer o njihovomkatastrofalnom voenju dræave ne πutimo, niti mislimo

vijeÊanje vijeÊaNovinari tvrde da se laæiraju cijeliprogrami, a VijeÊe niπta ne zna

UoËi ovogodiπnje raspodjele obilna novca, Ëak 32milijuna kuna, iz Fonda za pluralizam i raznovrstnostmedija - evo afere. VijeÊe za elektroniËke medije, kojete milijune dijeli lokalnim i regionalnim radijskim itelevizijskim postajama, naπlo se u vraπkom problemu.Ono πto se godinama πaputalo, da mnoge lokalnepostaje nezakonito troπe dobiveni novac graana (jerFond se puni tripostotnim iznosom od RTV pristojbe),te da VijeÊe slabo ili nikako kontrolira i nadzire πto lokalnepostaje rade s onim iznosom novca kojeg im dodijele -sad bi se moglo pokazati toËnim. Naime, lokalni medijinovac iz Fonda dobivaju uz obvezu da Êe ga uloæiti u

sluËaj gloryZaustavljn projekt Glory

Nadzorni odbor Styrije u Hrvatskoj zaustavio jenavodno projekt Glory i prije no πto je TrgovaËki sud uZagrebu zabranio njegovo izlaæenje. Prvi broj tjednogpriloga uz 24sata trebao je izaÊi na kioske 1. oæujka, asud je svoje rjeπenje o zabrani donio 27. veljaËe, samodva dana nakon πto je Europapress Holding tuæiokonkurenciju za pokretanje publikacije Ëiji naziv kao daje hibrid popularnih tjednika Story i Gloria. Zaglavlje,meutim, kao i grafiËko rjeπenje zaπtitnog znaka Gloryja,toliko su nalik Gloriji da je i sucima na TrgovaËkom suduoËito veÊ na prvu bilo jasno kako je posrijedi plagijat.Projekt Gloryja navodno je osmislio tim ljudi predvoendirektorom 24sata Borisom TrupËeviÊem, a najavljen jekao πtivo puno zabave i glamura, dakle i sadræajno setrebao obraÊati publici dvaju tjednika Ëija je imenakompilirao. Prema nekim traËevima, pojedine ËlanoveNO-a Styrije u Hrvatskoj toliko je razljutio ovaj nemuπtipotez lansiranja novoga priloga da su traæili trenutaËnusmjenu Borisa TrupËeviÊa. Prema nekim drugim izvorima,pak, ovakva se pogreπka moga dogoditi bilo kome isigurno nije razlog za otkaz. (ms)

burzaNova 73nezaposlenanovinara

Novinari 21. stoljeÊanisu joπ ni dobili otkazniti priliku da svojuegzistenciju koliko-tolikoosiguraju primanjima sburze, a premastatistikama Hrvatskogzavoda za zapoπljavanje,u 2013. godiniregistrirano su do krajaveljaËe nova 73nezaposlena novinara.Ukupno su na HZZ-usada registrirana 772nezaposlena novinara.Samo je njih 56 ovegodine izaπlo izevidencije, πto ne znaËida su i pronaπli posao, ajoπ manje da su gapronaπli u struci.Pregledom sluæbenihpodataka putemaplikacijestatistika.hzz.hr, moæese, naime, doznati da jenajviπe novinaraodjavljeno s burze jer senisu redovno javljali naπaltere ili svojimosobnim savjetnicima.Tek manje njihzapoπljava se naneodreeno i to utakozvanimkomunikacijskimdjelatnostima, πto upravilu podrazumijevaodnose s javnoπÊu.(ms)

πutjeti. U tim okolnostima Ëudo je πto uopÊe postojimo.No, preæivjeli smo razne zloËinaËke skupine na vlasti,preæivjet Êemo i ovu”, uvjeren je BabiÊ, a hoÊe li u takvimokolnostima plaÊe novinarima ubuduÊe stizati na vrijeme‡ ne zna! “Bez obzira na sve navedeno, plaÊe djelatnicimasu nam prioritet i napravit Êemo sve da one stiæu uredno.Zadnjih nekoliko mjeseci to nije bio sluËaj. No, Indexsvakako nije jedina, niti najveÊa, ærtva. Index nemasponzore koji nas plaÊaju da πutimo. Radimo ono u πtovjerujemo i piπemo ono πto mislimo. Posljedica toga jeda uvijek i neizbjeæno dijelimo sudbinu Hrvatske. Ako jeHrvatska gladna, i mi smo. Dræava se raspada, vode naspotpuno nekompetentni ljudi i nemoguÊe je normalnoposlovati”, kritiËan je vlasnik portala Index.hr. Redakcijuje u meuvremenu odluËio napustiti komentatorTomislav Klauπki koji je nedavno poËeo pisati u 24sata,a navodno je prethodno morao odraditi puna tri mjesecaotkaznog roka. TraË o otkaznom roku BabiÊ opovrgava:“Nema otkaznog roka. OdluËio je otiÊi, a mi mu okotoga nismo radili probleme.”

Melisa Skender

organizacijske jedinice: Program, Produkcija, Tehnologijai Poslovanje, a od njih se oËekuje najmanje deset godinaradnog iskustva, od Ëega pet na uredniËkim pozicijama.Prema nedavnim imenovanjima vrπitelja duænosti uRavnateljstvu, Ëini se da Radman najviπe vjeruje HTV-ovojdoajenki Mirjani RakiÊ, koja je privremeno imenovana zaravnateljicu jedinice Program, moæda najvaæniju funkcijuu novom ustroju javne televizije. Prijave na natjeËaj traju15 dana do objave, a biraju se i novi glavni urednici svaËetiri televizijska i tri nacionalna radijska programa. Odsvibnja kreÊe i potpisivanje novih ugovora o radu, kojimabi se konaËno trebala uskladit koliËina odraenog poslas plaÊama. Revizija koeficijenata trebala bi smanjitinezadovoljstvo dijela novinara koji nose Informativniprogram, a plaÊe im godinama nisu mijenjane. Zasad sene zna ni πto Êe glanvi ravnatelj napraviti s pedesetak‘spavaËa’, koji na javnoj radio televiziji ne rade apsolutnoniπta i za to primaju visoku plaÊu. Radman je najavio daÊe nakon organizacijskog preustroja HRT-a trebati joπbarem dvije godine “teπkog oranja” kako bi se vidjelirezultati rada. Javna televizija najgore stoji po pitanjutehniËke opreme i osoblja, od nedostatka i zastarjelostikamera do manjka tehniËara, kamermana i “tonaca”. Zbogtoga treba krenuti i analiza strukture zaposlenih na HRT-u. Na nedavnoj tribini, na kojoj je gostovao vodeÊimljudima RTL-a i Nove TV, Radman je ustvrdio da HRT imapreviπe ljudi s obzirom na koliËinu i kvalitetu programakojeg trenutno proizvodi.

B. ZekiÊ

medijske transakcije»oban kupuje Adria Mediju Zagreb

Sanoma Media svoj je udio u tvrtki Adria Media Zagreb, nakladniku licencnih izdanja poput Ella,Cosmopolitana, tjednika Story i njegova luksuznog kvartalnog izdana Story Booka, prepustila ili touskoro namjerava njemaËkoj kompaniji Gruner und Jahr. U prilog tome govori i povratakdonedavnog generalnog direktora AMZ-a Petera van Kola u Nizozemsku, dok ga je na ËeluzagrebaËke tvrtke krajem sijeËnja naslijedio Alexander Teutsch, generalni direktor Adria MediaHoldinga, kojem je zagrebaËka tvrtka tek jedna ispostava, buduÊi da su onu u Ljubljani nedavno veÊprodali. Za kupnju pojedinih izdanja bila je, navodno, zainteresirana i Styrija koja je, kakodoznajemo, razmiπljala o kupovini tjednika Story. No, Adria Media Holding odluËio je prodavati svojuzagrebaËku ispostavu u jednom komadu tako da prodaja pojedinih izdanja ne dolazi u obzir. Kaojedini koji bi mogao biti zainteresiran za kupnju ove nakladniËke kuÊe, u Ëijem su portfelju samomagazinska izdanja, spominje se Robert »oban, vlasnik nakladniËke kuÊe Color Press Group izNovog Sada, a koji u Hrvatskoj izdaje magazine poput Ljepota i zdravlje, Grazia, Playboy. »oban,kojega zovu i “kraljem tabloida”, pokrenuo je srpski traË-magazin Svet, a danas na prostoru bivπeJugoslavije ima 78 magazina, tvrtke u 7 dræava, viπe od 300 zaposlenih i vlastitu tiskaru. (ms)

proizvodnju i objavljivanje emisija i sadræaja od javnoginteresa, a sad se otkriva da tih sadræaja na nekim radijimai televizijama sluπatelji i gledatelji nikada nisu Ëuli ni vidjeli.©toviπe, optuæbe idu tako daleko da neki koji su odluËili ijavno i anonimno zazviædati tvrde kako su se negdje nesamo pojedine emisije veÊ i cijeli programi - laæirali.Prevedeno, Fond i graani su potkradani i strogonamijenjeni novac troπilo se u tko zna πto. No, da stvarbude joπ gora, to nije otkrilo VijeÊe za elektroniËke medije,kojem je to takoer u opisu posla, veÊ odvaæni radijski itelevizijski insajderi. Prva, bjelovarska radijska urednica inovinarka Ivana LekπiÊ, to je uËinila javno. Najprije je 7.veljaËe na internetskoj stranici Ministarstva culture usklopu javne rasprave o Nacrtu novog Zakona oelektroniËkim medijima napisala priliËno oπtru irazotkrivajuÊu primjedbu u kojoj je izmeu ostalognapisala da su sve radijske postaje na kojima sam radila(tri u Bjelovarsko-bilogorskoj æupaniji), javljajuÊi se zasredstva Fonda, laæirale viπe od 70% emisija za koje sudobile novac. I πto sad, u jeku ovog skandala, radi VijeÊeza elektroniËke medije?

Vadi se da niπta nije znalo. Predsjednik VijeÊa ZdenkoLjevak tako govori:

“Nikada do sada nismo imali saznanja niti prijava da seto dogaa. Ovo su prve prijave o laæiranju i neemitiranjuemisija”. Ljevak je takoer obznanio da su joπ u sijeËnjuzaprimili joπ tri anonimne prijave koje se odnose naDubrovaËku televiziju, Miroslava KraljeviÊa iz Poæege i Ra-dio Novsku. Tvrdi πef VijeÊa da su u ovim sluËajevimapostupili na isti naËin. Zatraæili su od svih tih nakladnika dadostave sve materijale koji su emitirani u 2011. i 2012. Notu postoji problem jer zakon kaæe da se snimke emisijamoraju Ëuvati samo 90 dana. I sad je pitanje - πto Êe VijeÊeuopÊe dobiti i πto Êe moÊi utvrditi. Ljevak se obvezao da Êeostale pristigle materijale od svih nakladnika VijeÊe detaljnoobraditi i donijeti odluku. A kakve te odluke, odnosnosankcije mogu biti? VraÊanje dobivenog novca u Fond,moguÊa prijava DORH-u zbog eventualnih kriviËnihprijestupa i moguÊe oduzimanje koncesija, saæeo je Ljevak.

B. MatijeviÊ


9NOVINAR

BROJ 1-3/2013u srediπtu

Iako su Ivo Sanader i njegov glasnogovornik Ratko MaËekodavno napustili Banske dvore, “duh maËekovπtine” -nadæivio ih je. I ne nazire mu se kraj.

A “maËekovπtinom” bismo najkraÊe mogli opisati stilkomuniciranja s javnoπÊu uspostavljen u vrijeme bivπegpremijera i njegova spin doktora.

Premda je Zoran MilanoviÊ u izbornoj kampanjinajavljivao da Êe njegova vlada baπ u svemu biti drukËija odprethodne, po ulasku u Banske dvore on i njegova “besplatna”medijska savjetnica Zinka BardiÊ objeruËke su prihvatiliSanaderov stil ophoenja prema javnosti. I sadaπnji sepremijer puku obraÊa samo onda kad poæeli neπto priopÊiti,a ne kad ga taj puk poæeli neπto pitati. »ini to samo putemodabranih medija, uz svoenje rizika od nepredvidljivihnovinarskih pitanja na najmanju moguÊu mjeru.

Njegova medijska savjetnica objeruËke je prihvatila i uSanaderovoj eri pomno odnjegovani oblik “podzemnemaËekovπtine” - liferovanje informacija podzemnommedijskom kanalizacijom koja teËe od Banskih dvora doznaËajnijih nacionalnih redakcija, kroz povjerljive telefonskei izravne razgovore s odabranim urednicima i pouzdanimnovinarima. Upravo u ovim neformalnim kanalima raajuse svakodnevne novinske priËe koje se pozivaju na “visokiizvor iz Vlade”. On, “visoki izvor” sakriven iza paravana

Kako se vladajuÊi odnose prema javnosti

Vlada njeguje maËeko vπtinuPremda jeMilanoviÊ

najavljivao da Êenjegova vlada u

svemu biti drukËijaod prethodne, po

ulasku u Banskedvore on i njegova

“besplatna”medijska savjetnica

Zinka BardiÊobjeruËke su

prihvatili Sanaderovstil ophoenja:

puku se obraÊajusamo kad poæele

neπto priopÊite, ne ikad ih puk poæeli

neπto pitati

Podzemnamedijskakanalizacija kojateËe od Banskihdvora doznaËajnijihnacionalnihredakcija, krozpovjerljivetelefonske iizravnerazgovore sodabranimurednicima ipouzdanimnovinarima,izvoriπte jesvakodnevnihnovinskih priËakoje se pozivajuna “visoki izvor izVlade”

anonimnosti, danas demaskira koalicijske partnere, sutra πaljeporuke PantovËaku, preksutra prekorava ponekog Ëlanavlastite stranke, opovrgava ove ili one zlonamjerne novinskenapise ili maπe stisnutom πakom prema sindikalnim liderimakoje prokazuje kao lijene, preplaÊene i korumpirane smutljivces benzinom u lijevoj, a upaljaËem desnoj ruci.

Premijer i njegova posebna medijska savjetnica od svojihsu prethodnika baπtinili joπ neπto - tijesnu sljubljenost Vladinai stranaËkog PR-a. Kao πto je Ratko MaËek istodobno bioglasnogovornik i Vlade i HDZ-a, pa se rijetko moglo razabratikad zbori u ime Vlade, a kad u ime stranke, tako je i IvanaGrljak formalna glasnogovornica Vlade te, istodobno,vladajuÊeg SDP-a. Pardon, ovdje ipak valja razjasniti jedan“sitan” detalj. Svaki novinar koji se pokuπao dokopati kakveinformacije iz Vlade, ili SDP-a, uvjerio se da je Grljak tekglasnogovorniËki fantom, forma bez stvarnih ovlasti.Formalna glasnogovornica o svemu mora konzultirati stvarnugospodaricu Vladinih medijskih kanala Zinku BardiÊ, inaËedirektoricu korporativnih komunikacija privatne PR tvrtkeMadisson, trenutaËno na privremenom radu posebnepremijerove i SDP-ove medijske savjetnice.

SDP, stranka koja je prije πest godina, u nekoliko mjeseciRaËanove bolesti i potrage za njegovim nasljednikom, odigralaulogu pionira korektnog i transparentnog stranaËkog

komuniciranja s javnoπÊu, danas na tome polju ozbiljnoposrÊe. Nedavna epizoda sa stranaËkim priopÊenjem u kojemse tvrdilo da je dræavna revizija unaprijed obavijeπtena da ÊeSDP kasniti s godiπnjim financijskim izvjeπÊem, πto se brzorazotkrilo kao plitka laæ, to najbolje ilustrira. »ini se da je“maËekovπtina”, ne samo dobrano nadæivjela svoga tvorcau Banskim dvorima, veÊ se uvukla i u SDP-ovu centralu, naIblerov trgu uvodeÊi politiku obmane kao stil komuniciranjate stranke s javnoπÊu.

Hrvatsko novinarsko druπtvo veÊ je u prvim tjednimaMilanoviÊeve vladavine otvorenim pismom upozorilo nazlokobne simptome perpetuiranja nakaradne praksezatvorenosti i manipuliranja javnoπÊu ustoliËene uSanaderovoj eri. Banski su dvori pismo popratili nadmoÊnomignorancijom. Pola godine kasnije, u srpnju 2012., HND jezajedno s Gongom i Trasparency Internationalom skonferencije za novinare Vladi uputio poziv da poπtuje makarminimalnu mjeru transparentnosti i fair playa premamedijima uvoenjem redovitih konferencije za novinare.Tada se joπ Ëinilo da novu vladu i neiskusnog premijera nijekasno upozoriti da prestane s praksom sanaderovskogkomuniciranja s medijima. »inilo se da joπ ima smislapremijera upozoriti da bar jednom mjeseËno (RaËan je tokao premijer Ëinio i ËeπÊe) stane pred novinare i dopusti im

da ga svi, a ne samo “pouzdani”, pod jednakim uvjetimapropituju o odlukama i potezima Vlade.

»inilo se, naime, da joπ ima smisla premijeru i njegovojmedijskoj savjetnici, nekoÊ novinarki, objaπnjavati da bisvakog Ëetvrtka, nakon sjednice Vlade, pred novinare trebalistati jedan ili dvojica ministara iz Ëijih resora su toga tjednadonesene najvaænije odluke i odgovarati na pitanja. Traæilismo samo ono πto je u dræavama Ëijem civilizacijskom krugunavodno pripadamo veÊ uvrijeæena praksa.

»inilo se tada da premijeru i njegovoj savjetnici joπ imasmisla objaπnjavati da su novinarska pitanja vrijedan i moÊankomunikacijski alat koji se ne da nadomjestiti ni Twiterom niFacebookom niti drugim virtualnim svjetovima u kojimavirtualna Vlada komunicira s graanima.

Na kritike upuÊene na raËun neprozirnog MilanoviÊevaPR aranæmana sa zaposlenicom Madissona Zinkom BardiÊkao i jednako mutnog aranæmana tadaπnjeg potpredsjednikaVlade Radimira »aËiÊa s PR poduzetnicom Ankicom MamiÊ,MilanoviÊ je uzvratio: Svim ministarstvima i dræavnimagencijama zabranjuje se angaæiranje privatnih PR agencija!

To je otprilike kao kad Ëovjeka s teπkom upalom pluÊadobronamjerno upozore da je samoubilaËki stajati gologlav nakiπi, a on na to odgovori: Pa, dobro, onda Êu izvuÊi ruke izdæepova. I danas, æele li poslije sjednice Vlade nekom ministrupostaviti pitanje, novinari i snimatelji, baπ kao u “najboljim”Sanaderovim vremenima, Ëame na kaldrmi ispred Banskihdvora. Ono πto naposljetku uspijevaju dobiti, tek je letimiËanministarski pogled, fraza ili reËenica dobaËena u letu, prije negoπto im lica iπËeznu iza zatamnjenog stakla sluæbene limuzine.Predstava pred Banskim dvorima Ëetvrtkom, osim πto zabavljaturiste, podsjeÊa na prizore iz ameriËkih sudskih sapunica ukojima se grozdovi novinara i snimatelja tiskaju pred vratimasuda kako bi iz krupne zvijerke koju provode u sudnicu iscijedilimakar jednu rijeË.

Nakon izjave s poËetka mandata kako savjetniËki posaoza premijera obavlja besplatno, na nedavnoj tribini HND-aZinka BardiÊ ustvrdila je, pak, neπto druga: da za savjetniËkiposao dobiva plaÊu i to - od SDP-a.

I dok formalna, a u stvarnosti nepostojeÊa glasnogovornicaVlade Ivana Grljak ima status dræavne duænosnice, i kao takvapodlijeæe Zakonu o spreËavanju sukoba interesa, stvarnagospodarica Vladinih komunikacija s javnoπÊu, savjetnica svrlo konkretnim izvrπnim ovlastima, Zinka BardiÊ, tomezakonu ne podlijeæe. Ona nesmetano djeluje u limbu“volonterskog” rada za premijera. Nitko od nje nije zatraæioda u imovinskoj kartici navede tko je i koliko plaÊa. Izvan jedometa Povjerenstva za odluËivanje o sukobu interesa. Nemora nikome objaπnjavati πto Ëini s povlaπteniminformacijama do kojih kao osoba iz neposredne premijeroveblizine svakodnevno dolazi, prenosi li ih svome poslodavcu,privatnoj PR agenciji Madisson i klijentima s kojima taagencija posluje.

Sad, kad je iza ove Vlade veÊ Ëetvrtina mandata, postajejasno da Banski dvori, kad je posrijedi komuniciranje sjavnoπÊu, nemaju ni najmanju namjeru skretati s utabaneMaËekove staze�

u srediπtuPiπe Slavica LukiÊ


11NOVINAR

BROJ 1-3/2013intervju ninoslav paviÊRazgovarao Ivica Buljan predsjednik Uprave EPH

EPHNemojte me

tjerati dagovorim o

brojkama, one semijenjaju, a otome nije fer

razgovarati i zbogbanaka i zbog

burze na kojoj senalazi Slobodna.

Ukratko, udogovoru s

bankama EPH jesposobna

servisirati svojedugove. Mi

izlazimo polakoiz krize, ali

restrukturiranjetraje i joπ imamo

puno posla

WAZ-ovostrateπkoopredjeljenje jeda izlaze i izHrvatske i izMaarske, samoje pitanje kada iu kojemtrenutku. Dakle,rijeπili su seproblematiËnihzemalja ikoncentriraju sena svoje træiπte,na lokalne iregionalnelistove uNjemaËkoj. Jaostajem u EPH.Velika mi je æeljada EPH, koji je uvlasniËkomsmislu uposljednjihpetnaest godinabiozacementiran,socijaliziram i datvrtka izae iliburzu, iako za tonije pravovrijeme. Ili daima sedam-osamfinancijskihinvestitora, prijesvega mislim narazliËite fondove

izlazi na burzu»udan je svat taj Ninoslav PaviÊ! Prvo prema ovim novinama iHND-u iskaæe potpunu ignoranciju, a onda s glavnim urednikomNovinara provede cijelo poslijepodne tumaËeÊi, objaπnjavajuÊi igovoreÊi o svoj istini o EPH koja je dijametralno suprotna od onekoja prevladava u javnosti ili bar meu veÊinom novinara.

PaviÊ me primio u svom uredu u Koranskoj ulici zavaljenu trosjed i ne baπ dobre volje te se odmah poæalio na loπtretman koji dobiva od HND-a i Novinara, kazavπi kako seHND viπe bavi politikom, nego strukom, s Ëime se, naravno,ne bismo sloæili. To ga je brzo proπlo i ubacio je u petu brzinukada se poËelo razgovarati o medijima i medijskoj sceni...

PaviÊ kao iz rukava izbacuje podatke i svoje vienje medijskescene, novina, novinarstva... I sve to Ëini bez pauze iako mu,kako sam kaæe, zdravstveno stanje nije baπ kao u mladiÊa.Novinarstvo je njegov æivot, a kada zavrπi zapoËetu digitalizacijuEPH i joπ nekoliko stvari, kaæe, povuÊi Êe se na neko mirnijemjesto... I moæda napisati memoare koji bi zasigurno bilizanimljivo πtivo, jer PaviÊ je veÊ pola stoljeÊa na javnoj sceni uHrvatskoj, od sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa do danas.

Kakva je situacija u EPH? Prema financijskim izvjeπÊimaza proπlu godinu, situacija nije zavidna pa je tako diodruπtava pod EPH u gubicima. Kolika su kreditnaoptereÊenja, govori se o iznosima od 398 do 469milijuna kuna. Moæete li vraÊati dugove?- Krediti EPH odnose se samo na naπu investiciju u

Slobodnu Dalmaciju i zgradu u Zagrebu. Zato je degutantnosluπati optuæbe da smo “dobili” Slobodnu ili da nismo niπtainvestirali. Dugove vraÊamo i servisiramo.

Dakle, i vi ste uπli, uvjetno reËeno, u “zamku πvicaraca”?- Pa da, kao i ljudi koji su digli kredite za stanove. Danas

ste duæni viπe nego πto ste posudili. Ono πto je dobro i za nas iza banke jest Ëinjenica da smo stabilizirali odnos prihoda itroπkova i da su nam perfomanse bolje nego prijaπnjih godina.

Ide vam dobro, a ipak ste u nekoliko navrata smanjivalizaposlenicima plaÊe, dijelili otkaze… Kako to?- Kad je kriza, a kriza je duboka i drastiËna, morate

smanjivati troπkova, a istovremeno Ëuvati poziciju na træiπtu iosigurati razvoj. Dakle, rijeË je ne samo o smanjivanju plaÊa,nego i o stotinjak sinkroniziranih mjera. Ako vam prihodipadnu za tridesetak posto, a vi zadræite iste troπkove, ondakompanije viπe nema. I toËka. Ali onda nema ni nekolikotisuÊa radnih mjesta. Moæete birati.

Bez brojkiDakle, EPH izlazi iz krize. Moæete li reÊi kolika su ukupnazaduæenja i gdje ste sve investirali?- Nemojte me tjerati da govorim o brojkama, one se mijenjaju,

a o tome nije fer razgovarati i zbog banaka i zbog burze na kojojse nalazi Slobodna. Ukratko, u dogovoru s bankama EPH jesposobna servisirati svoje dugove. Mi izlazimo polako iz krize, alirestrukturiranje traje i joπ imamo puno posla.

HoÊete li vratiti plaÊe na staru razinu kada doubolja vremena?- Moæda Êemo poveÊavati plaÊe, a moæda Êemo ih

smanjivati. Sve ovisi o prihodima. I danas na plaÊe i honoraretroπimo oko 40 posto ukupnih prihoda. To ne moæe izdræati

ni jedna izdavaËka tvrtka na svijetu. Jesu li plaÊe prevelike iliimamo previπe ljudi Ëija je produktivnost slaba? U svakomsluËaju, morate poveÊati prihode, a to ne moæete bez viπerada. Ali rada koji donosi Ëitatelja i prihode. Bez prihoda,dakle ekonomske nezavisnosti, nema slobode novinarstva.Ja sam novinar i sve ove godine trudio sam se da ljudi imajupristojne uvjete, ali moæete onoliko koliko moæete.

Neki vaπi novinari i urednici imaju astronomske plaÊe.- Nije toËno. Uostalom, to je jako relativno. Ako netko

napiπe tekst ili dva tjedno, a iza njega na tome mora raditijoπ pet ili πest ljudi, onda je i 4000 kuna previπe. Takav komforvise nije moguÊ. Naπ najbolje plaÊeni novinar je InoslavBeπker. No, istovremeno je i najjeftiniji. Produkcija mu jefantastiËna, na njegovim tekstovima nema jeziËnih,pravopisnih ni uredniËkih intervencija. To je mjerilo.

U novinarstvu, zapravo nema radnih mjesta. Træiπte svakidan ocjenjuje i novine i novinara.

No sada imate i 50 tuæbi koje je pokrenuo Sindikatnovinara JL-a i ovih dana je prvo roËiπte. Kako Êetese postaviti?- Ne znam za te tuæbe, vi valjda znate bolje.Eto sada znate. Sindikat vam je predloæio da i vi kaoobol izlasku iz krize date svoj doprinos i da seodreknete navodnih sredstava koja dobivate na imeprava na brendove Jutarnji list i Globus?- Sindikat nije niπta predloæio, a kad bi to i uËinio, to bi

bila obiËna kleveta jer je teπka podvala koju insinuirate da bilokoja redakcija meni plaÊa bilo πto. Pobrkali ste to s troπkovima

centralnog raËunovodstva, prostora, logistike, arhiva... RijeË jemeusobnim odnosima redakcija i poduzeÊa.

Naravno da niπta ne podvaljujemo i ne insinuiramo, negosamo pitamo na osnovu informacije koje smo dobili. Noda ostanemo joπ kod vaπe zaduæenosti. U javnosti sepuno priËa, piπe, tvrdi, svjedoËi i kako god hoÊete da stese zaduæili ulazeÊi u druge projekte, od graevinskih,preko Kamenskog do Adriatica.neta...- Neozbiljno je u razgovoru koji pretendira saËuvati mini-

mum korektnosti i upuÊenosti prenositi traËeve, laæi i prljavekonstrukcije. Javnost? Na koju se vi to javnost pozivate? Tonije javnost nego sedam, osam frustriranih piskarala koji jedandrugom prosljeuju takve budalaπtine. Mogu samo reÊi danikada ni jedna kuna nije izaπla iz EPH ili uπla u EPH, a danije bila direktno vezana za izdavaπtvo EPH.

Odlazak WAZ-aIzlazi li WAZ iz vlasniπtva EPH i napuπta li biznis uHrvatskoj?- U WAZ-u se dogodila vlasniËka promjena u kojoj je

jedna obitelj isplatila drugu. Oni su takoer promijenilisvoju jugoistoËnu politiku i prodali svoje operacije u CrnojGori, Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj i ostalisu samo u Hrvatskoj i Maarskoj. Njihovo strateπkoopredjeljenje je da izlaze i iz Hrvatske i iz Maarske, samoje pitanje kada i u kojem trenutku. Dakle, rijeπili su seproblematiËnih zemalja i koncentriraju se na svoje træiπte,na lokalne i regionalne listove u NjemaËkoj.


13NOVINAR

BROJ 1-3/2013

Glupo mi jeobjaπnjavati da rad u

medijima ultimativnotraæi da znate viπe oddrugih, a to bez stalne

komunikacije s ministrima,menadæerima, premijerima,

ne ide. To ne znaËi dase s njima moraπ

slagati. Svakogpremijera sampoznavao i o

svakom od njihimam svoje

miπljenje

Hrvatskonovinarstvo imabuduÊnost, a imaprostora za joπdnevnih novina.Samo ih trebapametno ikvalitetnoosmisliti.Neiskoriπtenprostor jeogroman.Ilustrirat Êu vamkroz brojkeJutarnjeg lista.Svaki dan Jutarnjilist proËita preko340.000 ljudi iima 910.000jedinstvenihposjetitelja naweb izdanju sa70 milijunamjeseËnih ulazana portal. Imagotovo 300.000Facebook fanova.Mobilnuaplikaciju koristi50.000 ljudi. Ipadaplikaciju joπ20.000

intervju ninoslav paviÊJe li rijeË o nekom odreenom roku?- To ne mogu reÊi i to Êemo vidjeti, a sve najviπe ovisi o

njihovim unutarnjim odnosima i buduÊim kretanjima na træiπtu.Koje su vaπe opcije? Prodajete li svoj udio, o Ëemu setakoer govori?- Ja ostajem u EPH. Velika mi je æelja da EPH, koji je u

vlasniËkom smislu u posljednjih petnaest godina bio zacementi-ran, socijaliziram i da EPH izae ili burzu, iako za to nije pravovrijeme. Ili da ima sedam-osam financijskih investitora, prijesvega mislim na razliËite fondove. Veliki je teret nositi i ovih pedesetposto, a kamoli viπe od toga. Nemam takav interes. Nadam se dabismo mogli pronaÊi i model u kojem bi dio vlasniπtva mogli imatii naπi urednici, novinari ili direktori. To bi bilo dobro za EPH.

U tom smislu puno se govori da i Ivica TodoriÊ ulazi uvlasniπtvo i da je on veÊ suvlasnik EPH. Je li to toËno?- Ponovno. Tko govori? Gdje se to govori puno? Osim vas

i ponekog bezveznog i nepismenog tekstiÊa na nekom portalu,to ne tvrdi nitko drugi. Moæda samo onih nekoliko besposlenihlunatika. Ma, naravno da je to glupo i nemoguÊe. Tvrdili suda Êe i TonËi HuljiÊ biti suvlasnik EPH. Postoje u svijetu, ali ikod nas, autori nevjerojatnih teorija zavjere. Zaπto bi se timebavio Ëasopis novinarske struke koji se naziva “struËnim”?

Vas se doæivljava kao glasnogovornika krupnog kapitala.©to kaæete na te kvalifikacije?- Mene se doæivljava? Ma tko me to doæivljava? Nemojte

πiriti insinuacije koje nisu dostojne novinarske profesije.Uostalom, kako Êu biti glasnogovornik krupnog kapitala kadaga u Hrvatskoj uopÊe nema?!

»ini se da ste jako uvredljivi! Pa dobro, onda sitnogkapitala, toga ima...- Da toga ima, ali rijeË je o stotinama tisuÊa ljudi koji æive

ili od svog radnog ili intelektualnog kapitala, rijeË je o ljudimakoji imaju raËune u banci ili nekretnine. Devedeset tisuÊa obrta,restorana i malih firmi u Hrvatskoj plaÊa porez na dobit, stotinetisuÊa su vlasnici dionica. Svi oni grcaju u krizi. Ako smo minjihovi glasnogovornici, ako produktivna Hrvatska u namaprepoznaje svoje istomiπljenike, onda smo jako ponosni na to.

No mnogi Vam neÊe povjerovati, jer Êe Vas podsjetiti na,primjerice, stav Jutarnjeg lista u vrijeme jesenskogπtrajka dijela sindikata kada je pisao protiv sudionikaπtrajka uËitelja, nastavnika...- Nismo mi protiv uËitelja, niti protiv doktora, niti protiv

profesora ili sindikata. DapaËe. Ali, æelimo govoriti i onaj dioistine koje moæda neki slojevi baπ ne æele Ëuti. Naπi se novinarizalaæu i za reformu obrazovanja, i reformu zdravstva, ireformu uprave itd. Ako se zalaæemo da Hrvatska budemoderna zemlja i da se promijeni, jer danas je to nerazvijenai zaostala zemlja, to se ne moæe uz zadræavanje postojeÊeneproduktivne redistribucije druπtvenog kapitala.

Riganje mrænjeDobro, niste glasnogovornik ni krupnog ni sitnog kapitala,ali imali ste ili imate dobre odnose sa svim politiËarima navlasti - od Ivice RaËana, Ive Sanadera, Ive JosipoviÊa doZorana MilanoviÊa - osim svojevremeno s Tumanom.

- Glupo mi je objaπnjavati da rad u medijima ultimativnotraæi da znate viπe od drugih, a to bez stalne komunikacije sministrima, menadæerima, premijerima, ne ide. To ne znaËida se s njima moraπ slagati. Svakog premijera sam poznavaoi o svakom od njih imam svoje miπljenje.

No, u javnosti je stvorena percepcija da ste od toga imaliposlovne koristi? Naime, medijska moÊ dovoljno jesnaæna da pruæajuÊi podrπku odreenoj politiËkoj opcijiistu odvede na vlast, a onda slijedi vraÊanje dugova.- Opet insinuacija. U kojoj je to javnosti stvorena percepcija

koju spominjete? Ako je neki od vaπih informatora, a sigurnospadaju u druπtvo velikana profesionalnog i dostojanstvenognovinarstva, rigao mrænju i podlo ogovarao, to doista nematepravo stavljati na raËun hrvatskoj javnosti koja nije ni zla nibedasta. Bulaænjenje o vraÊanju dugova i o tome da novinemogu nekoga dovesti na vlast onaj je tip amaterizma ineznanja o tome kako zapravo funkcionira politika i mediji,koje je proteklih godina najviπe naπtetilo uvjerljivosti ikompetentnosti novinarstva.

S kim ste bliskiji, s JosipoviÊem ili s MilanoviÊem?- Korektan sam s obojicom.Kako sada gledate na Ivu Sanadera o kojem je svojedobnoJutarnji list pisao sve najbolje, a potom sve najgore?- Nije Jutarnji lis pisao ni sve najbolje ni sve najgore. Otkud

vam to? Jeste li prebrojili i proËitali te tekstove? Sanader jeimao simpatije veÊine medija u Hrvatske u prvom mandatukad je demokratizirao rigidni HDZ, poboljπao je suradnju sEuropskom Unijom i dinamizirao pregovore. Mediji nisupogrijeπili kad su podræavali takvu politiku. Uostalom, sjetitese poËetka mandata Jadranke Kosor i njezina rejtinga. Narod,kao i mediji, ima pravo na nadu. Kasnije su se stvari izrodile.Moæe se reÊi da su kraj prvog Sanaderova mandata i cijelidrugi mandat bili problematiËni. To su medij u Hrvatskoj, anajviπe Jutarnji list, ispravno ocijenili.

Pa, jeste li vi ranije imali nekih informacija orazmjerima kriminala?- Ne, nije se znalo. Da smo to znali, rado bismo objavili,

uostalom kao i sve duge novine. Prvi glas mi je bio o Fimimediji. »ak su nas u jednim novinama optuæili da smo mi uto upetljani. Objavljeno je da smo preko Fimi medijeprihodovali 26 milijuna kuna. Prvi put sam Ëuo za tu agenciju,pa sam provjerio. Naπ ukupni viπegodiπnji promet s njima bioje 800.000 kuna. A oni su obrtali stotine milijuna. Toliko oprovjerenim informacijama.

SluËajno na “Malo vitra”Jeste li ljetovali sa Sanaderom i kako ste se naπli s njimna jahti “Malo vitra”?- Ma, kakvo ljetovanje! Ja ljetujem sa svojom obitelji. Ne

znam koji je brod bio, ali pozvao me preko tajnice da doem.Ljetovao sam u blizini. Doslovce sam u kupaÊim gaÊama doπaona brod, bilo mi je malo neugodno jer tamo je bio i ministarBiπkupiÊ i jedan istaknuti duænosnik EU. Za ta dva sataSanader je veÊinu vremena proveo razgovarajuÊi na dvamobitela s raznim europskim premijerima.

Jeste li bili prijatelj sa Sanaderom?- On je u svom ophoenju svima govorio “prijatelju”.

Poznavao sam ga povrπno joπ davno iz Starta. Nisam s njim bio uloπim odnosima, ali nikada ni u bliskim. On je imao svoj krug.

No je li vam pomogao kod kupnje Slobodne Dalmacije?- Glupost. Proces oko Slobodne zapoËeo je joπ u vrijeme

Vlade Ivice RaËana. Drugo, kakva je to pomoÊ kad za potpunoupropaπtenu firmu istovarite 50 milijuna eura? SlobodnaDalmacija je najbolja privatizacija koja je ikada napravljenau ovoj zemlji. Zaπto? Zato πto je doπao netko tko je bio dovoljnoneuraËunljiv da firmu digne nakon πto je bila blokirana, πestgodina nelikvidna, insolventna sa 220 milijuna kuna i kadaje imala tiskaru koja nije mogla tiskati novine nego u dvadana, redakciju gdje su trËali πtakori… Danas SlobodnaDalmacija nema nijednu lipu duga dobavljaËima te nikakavdug zaposlenicima. Posluje stabilno. Ono πto smo tamo uloæilinikada neÊemo vratiti. Ponosni smo πto smo spasili te slavne iodliËne novine, πto smo saËuvali stotine novinarskih radnihmjesta, ali i nesretni jer nismo smjeli toliko uloæiti.

Nismo znali pravo stanje, a dræava i Fond za privatizaciju igralisu vrlo tvrdo. Nismo dobili ni lipe otpisa dugova, poreza itd.

Neki bivπi, a i sadaπnji zaposlenici Slobodne s time se nebi sloæili. Tvrde upravo suprotno. PodsjeÊaju na otkaze,ukidanje dopisniπtava itd. - Naravno da ima onih koji su komforno æivjeli bez rada

ili bez rezultata rada. Morali smo stvari dovesti u red. Da nismo,danas ne bi bilo Slobodne. Sigurno je da smo zbog velikihærtava zasluæili dobiti priznanje za tu privatizaciju.

Prije Êete dobiti taj orden nego oprost SpliÊana i veÊegdijela novinara i zaposlenih πto se Slobodnu Dalmacijupreselili u Dugopolje?- Dugopolje je bila nuænost. Dvije godine smo traæili

prostor u gradu, nismo ga naπli. Nitko nam nije htio pomoÊi.Ni Grad ni Æupanija. A morali smo se preseliti. Ne moæetetiskaru visoku 17 metara instalirati na Rivu. Bilo bi potpunoglupo da smo pola redakcije ili pogona ostavili u gradu, apola preselili u Dugopolje. Dræim da je Dugopoljenajpametnija investicija, jer se radi o jedinoj destinaciji uHrvatskoj kojoj stalno rastu cijene zemljiπta i nekretnina.Nama bi bilo puno jeftinije da se nismo selili, ali moralismo. Æao mi je svih onih koji su protestirali protiv te odluke,propustili su raditi u fantastiËnim, visoko tehnologiziranimprostorima. Nije mi vaæno πto nam neki zamjeraju Dugopoljejer znam da smo napravili najbolje za Slobodnu Dalmaciju.

Kutle je proπlostSlobodna je ranije bila u vlasniπtvu Miroslava Kutle koji je biovaπ partner. Jeste li rijeπili svoje poslovne odnose sa njim?- Pitanje vam je malo neprecizno. Ispada da mi je Kutle bio

partner u Slobodnoj. On je iz Slobodne izaπao puno godina prije.Imali smo neke zajedniËke projekte i svi su bili dobri, a nisu biliusmjereni ni protiv koga. Nemamo nikakvih poslovnih odnosa.

»ini se oËitim da je tisak u krizi i zbog opÊe ekonomskekrize i interneta. Bi li vlast morala i trebala pomoÊimedijskoj industriji i na koji naËin?

Novine bezKolektivnog

ugovora i bezstatuta

Zaπto je Kolektivniugovor u Jutarnjem

listu ukinut?- Zato πto viπe nitko

ne moæe poslovati kaoprije sedam ili osam

godina. Jednostavno,ne moæe. Ili Êemo se

promijeniti ili nas neÊebiti.

Zaπto Jutarnji nemastatut redakcije iako

je to zakonskaobaveza?

- Nisam siguran danemamo. Ali imamo

izvanredan etiËkikodeks. Statut moæemodonijeti i primjenjivati

od sutra, ali to je uvijekdvosmjerni kolosijek.

Nema prava bezodgovornosti�

Foto Vjekoslav Skledar


15NOVINAR

BROJ 1-3/2013

Piπe Melisa Skenderdossier

ali posluju loπe

Izuzmemo li ©panjolsku, o Ëijimprihodima u godiπnjem izvjeπÊu RTL

Grupe nema podataka, RTL Televizijajedina je unutar Grupe koja je 2012.

godinu zakljuËila s minusom i to uiznosu od devet milijuna eura.

Godiπnji prihod RTL-a Hrvatska uiznosu od 31 milijun eura za 16 je

posto manji od prihoda u 2011. godini.Puno bolje ne stoji ni Nova TV koju jetijekom 2011. Central Europian Media

Enterprises (CME) financirao uukupnom iznosu od 74 milijuna kuna.

Prema godiπnjem izvjeπÊu CME Grupe,prihodi Nove TV pali su 11 posto uodnosu na proπlu godinu i u 2012.

iznose 54,6 milijuna ameriËkih dolara

Biznismen,anarho-liberal

i novinar, sve u jednom

Doæivljavate li sebekao moÊnog Ëovjeka?

- Da sam moÊan, nebih radio ovaj teπki i

nezahvalni posao.OsjeÊaj moÊi

najopasnija je stvar umedijima. Od toga

treba bjeæati. Mimoramo biti samo

sluge istine i javnosti.Novine EPH su uspjele i

lideri su u svimkategorijama

izdavaπtva, najveÊimdijelom i zato πto nisu

koristile moÊ medija naneprincipijelan naËin.

Svi koji su radilisuprotno i

zloupotrebljavali medijiza osobne ciljeve,

osvetniËke pohode,proganjanje ljudi...

nestali su s ozbiljnescene.

Kakav je vaπ æivotnisvjetonazor?

- Dræim da sam lijeviliberal, s anarhistiËnim

ispadima.»udno kako ste ondazavrπili kao izdavaË...- Stjecajem okolnosti.

Uostalom, nisam ja bogzna kakav izdavaË.

Puno sam bolji uredniki autor�

- Osobno imam iskustvo s dotacijama iz razdoblja prijedevedesetih. Radi se o novinama poput Poleta koji je odigraovaænu ulogu u povijesti naπeg novinarstva. Premda smoimali trideset tisuÊa prodanih primjeraka, bez dotacija nebismo preæivjeli. Radio sam i u Vjesniku koji je imaoosamdeset tisuÊa prodanih primjeraka, ali s time se nijemoglo preæivjeti, nego je tadaπnje rukovodstvo isposlovalou Saboru dotacije za papir. Evo, sad nam je smanjen PDVza dnevne novine. »ini mi se da je to maksimum koji sesada moæe uËiniti, a neπto se moralo jer je situacija doistavrlo teπka. Glavno mjesto neslobode, ili glavno mjestoopasnosti za slobodu novinara uglavnom su lokalni listovi,portali i radiostanice koji ovise o tome πto Êe im lokalnavlast dodijeliti. Mislim, za razliku od svih u medijskojindustriji, da savjetnik za medije u Ministarstvu kultureMilan ÆivkoviÊ nazire problem i ima poπtene motive, alipremalo zna da bi donio suvisle zakljuËke. Morate pomoÊimedijima, morate potaknuti i podræati glasila raznih grupau druπtvu, spolnih , nacionalnih… Ali ne moæete to radititako da osnivate komune i pokreÊete dræavne medije. NikadaneÊe uspjeti pomoÊi takvim medijima bez da razvijatevelike, ozbiljne i profesionalne medije. Nema malih bezvelikih. Sloboda koju stvore veliki mediji ujedno je osvojenasloboda za male medije.

No, mnogi ne vjeruju viπe u medijske slobode. I πto vikaæete, treba li pomoÊ velikim medijima?- Samo oni koji ne poznaju i nemaju uvid u medijsku

situaciju u Europi, mogu govoriti o loπoj medijskoj situaciji uHrvatskoj. Mi imamo ozbiljne, kultivirane i graanski pristojnenovine. Sve najveÊe novine - VeËernji list, Novi list, Jutarnji list,Slobodna Dalmacija - takvi su i kada to usporedite sa scenomu ©vicarskoj, NjemaËkoj, Engleskoj, europska scena nam nijeuzor. Ondje je tabloidizacija puno veÊa.

Mnogi se, dakako, ne bi sloæili s vama, nego tvrde da jezapravo hrvatska medijska scena tabloidizirana?- Oni koji to govore ne znaju πto je tabloidno novinarstvo.

Ekonomska kriza je poremetila novinski i tehnoloπki razvoj,jer da je nije bilo, mi bismo sigurno danas imali joπ desetakizdanja i puno jaËe digitalne operacije. No, naæalost, u zadnjihpet godina nismo imali novca za razvoj. Naπa medijska scenanije se dobro prilagodila. Krizi. Neodræiva je organizacijanovina koja se suπtinski nije mijenjala Ëetrdeset godina.Neodræivo su nam niski profesionalni standardi iosposobljenost novinara da rade u novim tehnoloπkim iposlovnim zahtjevima.

“GrË u æelucu”Smatrate li danas da ste svojedobno promaπili izjavivπida Êe ljudi dolaziti na posao s grËem u æelucu? Mislite lida se tako moæe motivirati ljude?- To je bila figura, ali trebao sam biti pametniji. Htio

sam poslati poruku da ljudi u redakcijama budu spremnina dugu i duboku krizu i da dolazi vrijeme u kojem Êemomorati raditi puno viπe, puno bolje, a za puno manje novca.Dakle, æelio sam osvijestiti svoje direktore, urednike,

novinare… Da smo tada doista to razumjeli, a moja jegreπka πto moæda nisam na dobar naËin to uspioiskomunicirati, i da smo tada napravili stvari koje smo poËeliraditi tri godine kasnije, danas ne bismo u medijskojindustriji bili u takvim problemima. No, mi smo vrlo grËevitodræali postojeÊe pozicije, postojeÊi naËin rada i vjerovali dase plaÊa moæe zaraditi i s dva tekstiÊa tjedno, da se moæeæivjeti od telefonskih intervjua, da dubinska istraæivanjanikoga ne zanimaju, da se informacije skupljaju pokafiÊima, da Ëitatelje moæemo zadovoljiti “neimenovanimizvorima” itd.

©to bi struka, cehovska udruga i konaËno izdavaËi trebalikonkretno poduzeti kako bi se poboljπao status novinara?- Prva i najvaænija stvar je licenciranje. To bi znaËilo

podizanje obrazovnog nivoa, struËnih znanja novinara iurednika. Ali, to bi moglo znaËiti i automatsko zdravstveno,socijalno osiguranje, radni staæ za slobodne novinare itd. TrebaiznaÊi naËin da se sadaπnja srednja generacija novinara snaeu novom vremenu, ali i da se πirom otvore vrata redakcijamladim, talentiranim i obrazovanim klincima. Oni danasnemaju πansu, a mi smo je imali.

Ali, i vi sami zapoπljavate jako puno ljudi bez fakultetskediplome.- To je naslijeena praksa koja se jednostavno nastavila. A

to nije dobro. Ali, diploma novinara joπ ne znaËi da ste novinar.Mislim da bi se struka, poËevπi od HND-a, s izdavaËima, trebalaangaæirati na licenciranju i izboriti za snaæniju zaπtitu autorskihi opÊenito novinarskih prava. Svi imaju zaπtiÊena svoja prava -glazbenici, glumci, likovnjaci, samo novinari ne. Svaki kafiÊplaÊa pauπal na puπtanje glazbe, ali na Ëitanje novina ne.

Jeli to moguÊe izvesti?- Naravno.Ima li hrvatsko novinarstvo buduÊnost? Blizu tisuÊunovinara je na burzi. Samo u zadnjih godinu dana propaloje nekoliko novina: Vjesnik, Forum, sada 21. stoljeÊe...- Iskreno mi je æao zbog 21. stoljeÊa. Krivo su krenuli, ali su

zadnjim brojevima napravili par dobrih iskoraka u grafiËkom isadræajnom smislu. No, nisu uspjeli. Treba znati da novine nisuskup Ëlanaka, nego su dobre onoliko koliko je dobar najloπijiËlanak u njima. A naravno da buduÊnosti ima, kao prostora zajoπ dnevnih novina. Samo ih treba pametno i kvalitetno osmisliti.Neiskoriπten prostor je ogroman. Ilustrirat Êu vam kroz brojkeJutarnjeg lista. Svaki dan Jutarnji list proËita preko 340.000 ljudii ima 910.000 jedinstvenih posjetitelja na web izdanju sa 70milijuna mjeseËnih ulaza na portal. Ima gotovo 300.000Facebook fanova. Mobilnu aplikaciju koristi 50.000 ljudi. Ipadaplikaciju joπ 20.000. Dakle, novine ne da nisu mrtve nego sedanas Ëitaju viπestruko viπe nego prije desetak godina. Prednovinama su sjajna vremena, novinarstvo je jaËe nego ikada,ali moramo razumjeti da je rijeË o drukËijem novinarstvu i dapapir i kiosk nisu vjeËni�

intervjuR T Lnova

i

sve gledanije


17NOVINAR

BROJ 1-3/2013dossier dossierNa RTL Televiziji,

kao i na NovojTV, radi deset

puta manje ljudinego na HRT-u, a

sliËan je omjervjerojatno i u

Informativnomprogramu

komercijalnih ijavne televizije.

Ipak, rezultatiistraæivanja

kvalitete medijaQUDAL,

objavljeni usijeËnju ove

godine, pokazujukako se

najboljiminformativnim

sadræajem i daljesmatra onaj HTV-

ov. Neovisno ogledanosti i joπ

kojeËemu, HTV-ovoj redakciji

Informativnogprograma, ispada

tako, joπ uvijekse najviπe vjeruje

ZabrinjavajuÊe je kako najveÊe medijske korporacije osvojem poslovanju i politici prema javnosti, Ëak i onojstrukovnoj, komuniciraju kao Borg, jedinstveno i prekoglasnogovornika. Ne znaËi kako kolege iz PR-a nisu vrhunski,profesionalno i na vrijeme isporuËili odgovore na gotovo svapostavljena pitanja, ali takav naËin komuniciranja ostavljamalo prostora za bilo kakva propitkivanja. Nismo tako dobilipriliku razgovarati ni s Ivom GaËiÊ, direktoricom Informa-tivnog programa Nove TV, koja je bila u velikoj guævi jer, uzredovni posao, u jeku su i pripreme novih projekata o kojimase joπ ne smije govoriti. Nismo razgovarali ni s glavnimurednikom RTL Televizije Ivanom LovreËekom, zbog politikekuÊe da netom prije objave godiπnjih financijskih izvjeπÊane komunicira s javnoπÊu, a koja vrijedi na razini cijele RTLGrupe. Odgovori na pitanja ipak su stigli, a u meuvremenusu objavljena i godiπnja izvjeπÊa, ali ne RTL Televizije ili NoveTV, veÊ njihovih vlasnika, gdje se spominje i njihovoposlovanje u Hrvatskoj.

Izuzmemo li ©panjolsku o Ëijim prihodima u godiπnjemizvjeπÊu RTL Grupe nema podataka, RTL Televizija jedina jeunutar Grupe koja je 2012. godinu zakljuËila s minusom ito u iznosu od devet milijuna eura. Godiπnji prihod RTL-aHrvatska, u iznosu od 31 milijun eura, za 16 je posto manjiod prihoda u 2011. godini. Puno bolje ne stoji ni Nova TVkoju je tijekom 2011. Central Europian Media Enterprises(CME) financirao u ukupnom iznosu od 74 milijuna kuna.Prema godiπnjem izvjeπÊu CME Grupe, prihodi Nove TV palisu 11 posto u odnosu na proπlu godinu i u 2012. iznose 54,6milijuna ameriËkih dolara. No podatke je teπko usporeivatijer dvije korporacije vode razliËite raËunovodstvene politike.Tako je RTL Hrvatska u 2012. prihodovao oko 235 milijunakuna i godinu zakljuËio sa 68 milijuna kuna minusa. NovaTV zaradila je 315,6 milijuna kuna i u knjigovodstvenom jeplusu od 34 milijuna kuna, πto je unutar CME Grupenajslabiji financijski rezultat.

Prema posljednjim zasad javno dostupnim godiπnjimizvjeπÊima, RTL Hrvatska u 2011. imala je poslovne prihodeod 269,8 milijuna kuna, dok je Nova TV iste godine uprihodila331,3 milijuna kuna. Kako je osnovni izvor prihoda obijekompanije prodaja oglasnog prostora, usporedba s podacimao ukupnim neto investicijama u TV oglaπavanje na webstranici HURA-e, pokazuje kako su dvije komercijalnetelevizije s nacionalnom koncesijom uzele 79 posto ukupnogiznosa uloæenog u televizijsko oglaπavanje tijekom 2011.

KaotiËni podaciPodaci o gledanosti prava su zbrka pa smo se oslonili na

one objavljene na sluæbenim stranicama vlasniËkihkorporacija. Tako je, prema podacima CME Grupe ogledanosti u ciljanoj skupini od 18 do 49 godina, Nova TVproπle godine bila tek neπto gledanija u Hrvatskoj negoprogrami CME Grupe u Rumunjskoj gdje imaju uvjerljivonajniæi udio u gledanosti. U Hrvatskoj je Nova, meutim,neprikosnoveni lider i u 2012. dræi uvjerljivo prvo mjesto ugledanosti tijekom udarnog termina, ali i tijekom dana.

Tijekom iste godine, stoji na stranicama CME Grupe, RTLTelevizija u prosjeku je bila drugi najgledaniji program uHrvatskoj. Na razini cijele RTL Grupe gledanost hrvatskogRTL-a unutar ciljane skupine takoer je neπto veÊa od one nanajslabijem, francuskom træiπtu. Ipak, usporedimo li 23 postoFrancuza sa 25,5 posto hrvatskih graana, jasno je gdje jeRTL-ova televizijska publika brojnija.

Kad spominjemo “zbrkane” podatke o gledanostitelevizijskih programa u Hrvatskoj, onda prije svega mislimona razliËite kriterije. Zrinjka Peruπko, predstojnica Centra zaistraæivanje medija i komunikacije pri Fakultetu politiËkihznanosti, u svojem se monitoringu medija, objavljenom usijeËnju proπle godine, pozvala na AGB Nielsen podatke zapopulaciju gledatelja starijih od Ëetiri godine. Prema timpodacima, gledanost Nove TV stagnirala je od 2003. do 2006.godine od kada je u stalnom porastu. RTL koji je u 2005. godiniimao rekordnu gledanost, iako i dalje manju od Prvogprograma Hrvatske televizije, od tada stalno stagnira da bimu gledanost u 2011. bila 17,4 posto, bitno manje od PrvogHTV-ova programa.

“Prije svega, naπa ciljna skupina gledatelja je ona od 18do 49 godina. PojedinaËna gledanost svih televizija koje supostojale 2005. godine smanjila se u odnosu na godine kojenavodite (od 2005. do 2011. op.a.). Ali pritom morate znatida su 2005. na træiπtu postojala samo 4 nacionalna kanala, adanas ih ima Ëak 11. Penetracija kabelskih kanala i IPTVkanala u istom je razdoblju porasla nekoliko puta. To se zovefragmentacija træiπta, i posljedica je procesa digitalizacije. Nepostoji ni jedno europsko træiπte koje se nije suoËilo s timproblemom ili izazovom - ovisno o kutu gledanja. Mi se stime vrlo dobro i uspjeπno znamo nositi, πto smo dokazalipokretanjem kanala RTL 2”, odgovorila nam je RTL-ovaglasnogovornica Nataπa RoksandiÊ.

Nova TV iste podatke komentira bitno razliËito jer oni jepredstavljaju kao jedinu televiziju Ëija gledanost od 2005. dodanas stalno raste. Glasnogovornica Ana BlaæeviÊ poslala namje i “update” za proπlu godinu: “Nova TV Grupa najgledanija jeu 2012. godini i u udarnom terminu gdje ima udio 36,9% i ucijelom danu s udjelom od 29,5%. Nova TV kanal bio jenajgledaniji u 2012. i u udarnom terminu (udio 32,7%) i ucijelom danu (udio 24,6%), a Doma TV je ostvarila 20% porastgledanosti u odnosu na 2011. Dnevnik Nove TV je nastavio bitilider na træiπtu s prosjekom od 15% gledatelja sa 39,8% udjela,πto znaËi otprilike 622.200 gledatelja svaki dan. Poslijepodnevnevijesti su gotovo dvostruko, a veËernje vijesti viπe od dvostrukogledanije od konkurencije. ‘Provjereno’ je nastavilo svoj uspjehi u petoj sezoni. Kad govorimo o serijama, meu 10 najgledanijihu 2012. Ëak 8 ih je bilo u programu Nove TV: ‘Larin izbor’ kaonajgledanija serija, a slijede ‘Ljubav i kazna’, ‘Izgubljena Ëast’i ‘Lud, zbunjen, normalan’. Meu 10 najgledanijih formata u2012. su i dvije K1 borbe koje smo emitirali te jedna od epizoda‘Larina izbora’. Takoer, najviπe gledatelja koji su 2013. doËekalipred malim ekranima, odabrali su upravo Novu TV”, pohvalilisu se na prvoj komercijalnoj televizije s nacionalnomkoncesijom u Hrvatskoj.

Jedina na natjeËaju“Nova TV osnovana je 1999., kada se prijavila na

natjeËaj, i moram istaknuti da smo tada bili jedini koji suse prijavili. To je bio natjeËaj za koncesiju na nacionalnojrazini. DioniËari su bili Europa Press Holding, VeËernji list,Jadran film, Croatia film, Gama studio, koji je davaotehniËku podrπku, Croatia Records, Miroslav LiliÊ, TomislavMarËinko i Sportske novosti. Tih devet dioniËara imalo jesvoje dionice od pet, deset i petnaest posto”, izjavio je uVijencu, Ëasopisu Matice hrvatske 2001., Miroslav LiliÊ,jedan od suvlasnika i prvi direktor Nove TV, otkrivajuÊi uistom razgovoru i druge zanimljive Ëinjenice o prvojkomercijalnoj televiziji s dosegom ravnim HTV-ovu. Godinudana nakon poËetka eksperimentalnog emitiranjaprograma, Nova TV je od teritorija pokrivala samo veÊehrvatske gradove ili, kako se LiliÊ izrazio, 72 postogledatelja. »injenica je, naime, da je Nova TV umaloizgubila koncesiju tek πto ju je dobila jer nije imala nikakvetehniËke uvijete za poËetak emitiranja programa, πto je biojedan od kriterija za koncesiju.

Novu TV je kroz Operativnu kompaniju podigao Ivan∆aleta sa svojim ulaganjima. Naime, kako Êe u svojemintervjuu za Slobodnu Dalmaciju 2002. objasniti direktorOperativne kompanije Ivica BlaæiËko, tadaπnji dioniËari nisumogli niti htjeli uloæiti novac pa su odluËili potraæiti strateπkogpartnera koji je spreman investirati novac u stvaranje togprojekta. “Nova TV i Operativna kompanija potpisali su ugovorna pet godina, s moguÊnoπÊu produljenja, a njime su reguliranimeusobni odnosi prema kojima OK kupuje program inabavlja odaπiljaËe za emitiranje, te vodi pravne, financijske isve ostale poslove, a zauzvrat raspolaæe marketinπkimprostorom”, rekao je BlaæiËko dok su na Novoj veÊ tada poËeliprvi problemi sa suvlasnicima koji su potpisali ugovor okoncesiji, toËnije njihovim nasljednicima koji su u jednomtrenutku, krajem 2001., poæeljeli raskinuti ugovor s ∆aletom.Naime, vlasniËka se struktura stubokom promijenila kako uistom razgovoru svjedoËi BlaæiËko: “Poanta je u tome πto sumeu dioniËarima Nove TV, ‘stvarnim i fiktivnim’, isti ljudi skojima je Vinko GrubiπiÊ gradio OTV.”

Iste godine ∆aletine su tvrtke poËele kupovati dionice NoveTV, πto je dodatno zaoπtrilo odnose s Vinkom GrubiπiÊem.

Razlaz od GrubiπiÊaNakon oËiglednog razilaæenja s GrubiπiÊem, koji je bio

vlasnikom i 40 posto vijesti CCN-a, a koje je Nova TV prenosilaumjesto ulaganja u vlastiti informativni program, 2003. godineHrvatska je preplavljena jumbo-plakatima koji su predstavljalinova lica informativnog programa Nove TV: Mirjanu Hrgu,Saπu Kopljara, Branka VukπiÊa koji je, kao direktor programaNove TV, pokrenuo i Informativni program.

“Na Novu TV me zvao u nekoliko navrata tadaπnjisuvlasnik Ivan ∆aleta. Prije nego πto sam se odluËio naprelazak iz Vjesnika, s ∆aletom, osobom nevjerojat-nih sposobnosti, suraivao sam na dva projekta. Nakon tadva projekta zadovoljstvo je bilo obostrano i ∆aleta mi je

predloæio da postanem direktor programa Nove TV. Sloæili smose da ozbiljna televizija, televizija koja Êe konkurirati HTV-u,treba imati jak domaÊi program. Krenuli smo s pripremamaza gradnju studija u Vukovarskoj, a potom i u pokretanjeinformativnog programa. Sve vrijeme priprema domaÊegprograma vodile su se povrπinske, lako vidljive, i podzemne,zakulisne bitke. Ali ne izmeu Nove TV i Operativnekompanije. Sukobio se ∆aleta s onima koji su htjeli novac iutjecaj na program, a da nisu uloæili niπta”, reÊi Êe danasBranko VukπiÊ, laburist na Ëelu saborskog Odbora za medije.

Naime, do 2003. Nova TV je, uz CCN-ove vijesti i otkupljenesportske prijenose, emitirala uglavnom strane filmove i serije.Osim Story Super Nove, u suradnji s nizozemskimnakladnikom Sanoma Magazines, koja je u Hrvatskoj tadapoËela izdavati tjednik Story, potpisan je i ugovor s vanjskomproducentskom kuÊom Kamera koja je trebala proizvoditiinformativni program koji Êe naplatiti dijelom od reklama,dok Êe ostatak troπkova plaÊati ∆aletina Operativna kompanja.Osim Miljenka Manjkasa u Kameri su udjele imali MirjanaHrga, Saπa Kopljar, Branko VukπiÊ, Andrej Rora i Petar Vlahov.

“Kamera je bila zamiπljena kao producentska tvrtka upodjednakom suvlasniπtvu, Ëini mi se, πestorice novinara,urednika i producenata koja Êe raditi informativni program NoveTV. Koncept je bio zamiπljen idealistiËki, pa je, naravno, u praksipoËeo pucati. Ideja da se Manjkas angaæira na Novoj TV bila je∆aletina. Prihvatio sam je jer sam mislio da mogu pomiritinepomirljive svjetonazore. S ove distance smatram da je modelkoji smo pokuπavali provesti na Novoj bio u onim okolnostimaneprovediv. Razlazu je presudilo i razliËito poimanje novinarstvate, naravno, odnosi Kamere i ∆alete, odnosno Operativnekompanije koja je upravljala Novom TV”, kaæe VukπiÊ dodajuÊikako ni danas ne bi æelio govoriti o detaljima svega πto se tadadogaalo, a dogodilo se da je za manje od par mjeseci ∆aletaodustao od aranæmana shvaÊajuÊi kako ambiciozno zamiπljeninformativni program s HRT-ovim prebjezima nije ni blizu tomeda jednoga dana poËne pokrivati makar dio troπkovaproizvodnje, o Ëemu je svjedoËila i slaba gledanost.

Atentat na ∆aletu“Mi koji smo ostali, ali i uz pomoÊ onih koji su ranije otiπli,

uspjeli smo kreirati proizvod koji se, na kraju, odliËno prodao.Informativni program Nove TV, uz sasvim oËekivanenespretnosti u samome poËetku, iz dana u dan je bio gledanijii sve utjecajniji. Postavili smo nove standarde, nove, u Hrvatskojtada joπ neprakticirane forme. Bili smo provokativniji od HTV-a. Uveo sam dva voditelja u srediπnji dnevnik, prva javljanjauæivo. O komentarima Glavom kroz ekran joπ danas govore ljudina ulici. Zaustavljaju me, uvjereni da sam prije neki dan izrekaoposljednji. A tomu je proπlo devet godina. Rado se prisjeÊamtih vremena. Osim sukoba na koje smo troπili previπe vremena.Uostalom, sve je zavrπilo pucnjavom i ranjavanjem ∆alete. I tuje pravna dræava zakazala”, zakljuËuje VukπiÊ jer nikada nijeotkriveno tko je pucao u ∆aletu.

I drugi su suvlasnici Nove TV 2003. godine bili ærtve sliËnihnapada, pa je tako suvlasniku EPH Ninoslavu PaviÊu netko

Ulaæu uinformativniservis

“RTL Televizija svjesnaje znaËaja informativnihemisija u hrvatskomdruπtvu, pa stoga svakegodine izdvaja znaËajanbudæet za informativanprogram. Svaka minutainformativnog programaizuzetno je skupa pa seokvirno radi o viπestotina milijuna kunakoje su od 2004. dodanas uloæene u tajsegment programa ili 20posto ukupnog budæeta”,na pitanje o tome kolikose ulaæe u informativniprogram, stigao jeodgovor voditeljiceOdjela PR-a i marketingaRTL Televizije. “Za RTLTeleviziju radi oko 300zaposlenika, od togastotinjak uInformativnomprogramu”, piπe NataπaRoksandiÊ u istom mailu.

“O iznosima kojeulaæemo u informativniprogram ne moæemogovoriti, ali osnovnurazliku u iznosima Ëineprihodi od televizijskepretplate kojomraspolaæe javnatelevizija. UnatoË tome, smanjim sredstvimapostiæemo znatno boljerezultate. Naime, podacio gledanosti veÊ duljepokazuju kako se naπaprodukcija razvija upravom smjeru jer seveÊina gledatelja za njuopredijelila”, odgovaravoditeljica korporativnihkomunikacija Nove TVAna BlaæeviÊ na pitanjekoliko ulaæu i kako bisvoju produkcijuusporedili s HTV-ovom“maπinerijom”.

Nova TV ukupnozapoπljava 300 ljudi, aneπto viπe od treÊine njihpripada Odjeluinformativnogprograma�


19NOVINAR

BROJ 1-3/2013dossier dossier“Financijska

pozicija HRT-a unesrazmjeru je s

veliËinomhrvatskog træiπta,jer je u znatnoj i

zapravo presudnojmjeri osnaæuju

subvencije. Zatonaπe miπljenje i naπ

stav definitivnoodreuje upravo

financijska situacija,u kojoj financijska

prednost javnetelevizije u

neravnopravanpoloæaj na træiπtu

stavlja komercijalnetelevizije u

Hrvatskoj”, smatrapredsjednik Uprave

Nove TV DraæenMavriÊ dok su naRTL Televiziji joπ

radikalniji, alioptimistiËni: “Prijesvega, smatramo

da je HRT znaËajnonaπtetio træiπtu

svojom cjenovnompolitikom. Ipak,vremena su se

promijenila snovim zakonom o

HRT-u i novomupravom. Prvi

pravilni koraci supoduzeti, ali

vjerujemo da HRTtreba proÊi dug put

kako bi ispunioulogu javne

televizije“

Podaci ogledanosti pravasu zbrka pa smose oslonili na oneobjavljene nasluæbenimstranicamavlasniËkihkorporacija. Takoje, premapodacima CMEGrupe ogledanosti uciljnoj skupini od18 do 49 godina,Nova TV proπlegodine bila tekneπto gledanija uHrvatskoj negoprogrami CMEGrupe uRumunjskoj gdjeimaju uvjerljivonajniæi udio ugledanosti. UHrvatskoj je Nova,meutim,neprikosnovenilider i u 2012. dræiuvjerljivo prvomjesto ugledanosti tijekomudarnog termina,ali i tijekom dana.Iste godine, stojina stranicamaCME Grupe, RTLTelevizija uprosjeku je biladrugi najgledanijiprogram uHrvatskoj

podmetnuo bombu pod automobil. Nakon πto je zavrπio ubolnici zbog posljedica ranjavanja, Ivan ∆aleta, koji je dotada tvrdio kako ne namjerava prodavati svoj udio u NovojTV, naglo je promijenio miπljenje.

Prodaja Nove TVNovu TV je poËetkom 2004. kupila CME Grupa nakon πto

je samo koji mjesec ranije izgubila na natjeËaju zanacionalnu koncesiju koja je dodjeljena RTL Grupi.Direktorom Nove TV imenovan je Branko »akarmiπ, inaËeprogramski direktor dvaju slovenskih kanala u vlasniπtvuCME Grupe, POP TV-a i Kanala A. Krenulo se s intenzivnimulaganjem u proizvodnju domaÊeg programa. U to doba semitiranjem kreÊe i serija “Naπa mala klinika” koju je Branko–uriÊ najprije radio u koprodukciji s POP TV-om, a potom sNovom TV. Direktor programa u kolovozu 2004. postaje SiniπaSvilan, a urednica Informativnog programa Iva GaËiÊ. NaNovoj TV poËinju se prikazivati i sporne emisije producentskekuÊe Core Media; “Jedan na jedan” s Alkom Vuicom, politiËko-zabavni show “U sridu”, za koji Hloverku Novak SrziÊoptuæuju da ga je ureivala honorarno iako zaposlena naHTV-u, emisija “Dvoboj” te “Istraga” koju je kao autor zaCore Mediju potpisivao Andrej Rora. Druga dva bivπa HTV-ovca, Petar Vlahov i Mirjana Hrga, radili su emiju “Meta”, abivπa je “motriπtarka” osim toga vodila Vijesti i ureivalaautorsku emisiju “Epicentar”.

Nasuprot kadrovskoj politici CME Grupe, konkurencijakoja je 2004. poËela emitirati svoj program, odluËila se zapotpuno drukËiji pristup, kako nam je objasnio prvi urednikInformativnog programa RTL Televizije, Robert TomljenoviÊ:“Nisam htio krenuti u informativni program s veÊ poznatimTV zvijezdama drugih televizija, jer ako æeliπ brendirati svojprogram, moraπ stvoriti svoja lica kojima se vjeruje. Zato samiπao na stvaranje jedne mlade, nove ekipe za koju i danasmislim da je bila iznimno talentirana.” Na natjeËaj za novunacionalnu TV koncesiju, odnosno privatizaciju TreÊegprograma HTV-a, osim CME i RTL Grupe javile su se i drugeinternacionalne medijske korporacije, meu kojima i πvedskiSBS kao i News Corporation Roberta Murdocka u konzorcijus Hrvatskim telekomom i Tvornicom duhana Rovinj. RTL-ovi hrvatski partneri bili su Splitska banka, Podravka, EmilTedeschi, Ante TodoriÊ i tvrtka Pinta, odnosno Ana BabiÊ iDobrivoje Keber, koji su autori i programske koncepcije skojom je RTL u drugom krugu preglasao kutinsku TVMoslavinu i osvojio koncesiju.

Miss programske osnove “Koncept je iz danaπnje perspektive definitivno bio

nadobudan. Najprije smo se nadali kako Êemo se uz domaÊepartnere uspjeti izboriti za jednu, recimo pristojniju,komercijalnu televiziju na kojoj Êe biti moguÊe istraæivati,gdje Êe informativni program biti nezavisan, a ovaj zabavnii komercijalni dio dopuπtati malo medijskogeksperimentiranja. Naravno, brzo smo shvatili da od toga neÊebiti niπta jer ni jedna od tih velikih medijskih korporacija,

koje su ovamo doπle, nije imala ni u peti koristiti bilo kakvedomaÊe know how modele i ideje. Oni su doπli s vlastitimidejama o tome kako bi njihova hrvatska ispostava trebalaraditi i u to πto su oni sebi zamislili bilo je nemoguÊeprogramski ili menadæmentski intervenirati”, govori oiskustvu s RTL-om Ana BabiÊ.

Na pitanje zaπto su uopÊe morali ulaziti u natjeËaj zakoncesiju s bilo kojom od inozemnih televizija, a pregovaralisu s viπe njih, Keber je ponudio logiËan odgovor: “Traæio seozbiljan koncesionar koji veÊ ima televizijsku proizvodnju jersu do tog trenutka postojala samo grozna iskustva skoncesionarima poput OTV-a ili Nove TV. Bio je to zapravobeauty contest, gledalo se tko Êe ponuditi najljepπuprogramsku πemu.”

Kako su pak TodoriÊ i Tedeschi postali suvlasnici jednenacionalne televizije, Ana BabiÊ i Keber objaπnjavajuËinjenicom da je ovaj moÊan dvojac mogao uspjeπno lobiratii u javnosti, a i kod stranog partnera. Prema Zakonu otelekomunikacijama iz 1999., po kojem je raspisan natjeËaj,uostalom, vlasnik elektroniËkog medija moglo je biti samotrgovaËko druπtvo u kojem ni jedan od suvlasnika nema udioveÊi od treÊine ukupnog udjela, dakle morao se skupitikonzorcij. Na istu je mjeru bio ograniËen i strani kapital. No,kako se biranje koncesionara oteglo na drugi krug nakon πtosu RTL i TV Moslavina dobili isti broj glasova vijeÊnika uprvom, promijenio se i Zakon pa je tako onaj o teleko-munikacijama zamijenjen Zakonom o elektroniËkimmedijima koji nije ograniËavao vlasniËke udjele.

Sprdnja s Nijemcima“Mi smo se veÊ u toj prvoj fazi znali otvoreno sprdati s

njima kad bi se na tim sjednicama NO govorilo o programu,da Êe to sve zavrπiti na æutilu, seksi telefonima i televizijskogprodaji. Prvo vrijeme, dok joπ nije bilo tog VujiÊeva zakona,nekako smo se i mogli hrvati. I Tedeschi nas je stalnopodræavao, on je imao neke dobre namjere. Ali jedina zadaÊamenadæera koje je RTL Grupa postavila u Hrvatskoj jest poslatiizvjeπÊe s nekim brojkama koje Êe izgledati OK. Nema turazgovora o kvaliteti ili edukativnoj ulozi, πto smo mi negdjenauËili, zapamtili. Vaæno da je jeftino i isplativo za oglaπivaËe.Tako smo, nakon πto je RTL-u omoguÊeno da se upiπe kao100-postotni vlasnik, ostali bez ikakva uporiπta. Odprogramske dokumentacije koju smo predali na natjeËaj, kojase ljudima dopala, pa osvojila i neke glasove, nije ostalo niπta”,kaæe Keber koji je s Anom BabiÊ imao 25 posto u RTL Televiziji,a s tako visokim udjelom nisu mogli financijski pratitidokapitalizaciju koja je uslijedila.

“Uloæili su za poËetak milijune eura u opremu nerazmiπljajuÊi kako Hrvatska ima tek 4,5 milijuna stanovnikaod kojih polovica joπ ne moæe ni gledati program. Jer tako seto radi, tako oni to rade svugdje, po istoj πpranci, ne treba se otome ni misliti. Na taj naËin prvo su se rijeπili nas, jer mi smobili najslabiji. Zatim Splitske banke i Podravke”, nastavljaKeber s priËom kako je Pinta izaπla iz RTL Televizije i prijepoËetka emitiranja programa.

Na televiziji je ipak ostao, uvjetno reËeno, “njihov kadar”,ljudi koje su sami vrbovali da se prikljuËe projektu, a meu njimai prvi urednik Informativnog programa, Robert TomljenoviÊ:“RTL vijesti su odmah od poËetka imale veliku gledanost, prvihpar mjeseci to je bio najgledaniji RTL-ov program. RTL vijesti sudobrim djelom promijenile naËin na koji se radi news programu Hrvatskoj, u to sam siguran i to potpisujem. Tko æeli dokaze,neka samo pogleda kako su izgledali HTV-ovi dnevnici, pa i vijestiNove TV, do 30. travnja 2004., a kako nakon toga. RTL-ove Vijestiod poËetka su imale drukËiji pristup odabiru i obradi vijesti,naglasak je uvijek bio na onome πto Êe imati utjecaj na æivoteljudi, a donijele su i pomake u produkciji informativnogprograma, posebice πto se tiËe slike. »injenica je da su upravoRTL Vijesti kao standard uvele live javljanja i breaking news, alisvrsishodne i opravdane, a ne poput danaπnjih live javljanja nasvim televizijama koja su mahom sama sebi svrhom. Unutarinformativnog bio je i sportski program. Tada je RTL kupio pravana gostujuÊe utakmice hrvatske nogometne reprezentacije, pamogu spomenuti kako smo i tu pomaknuli granice. To nije toplavoda, ali mi smo prvi u Hrvata uveli temeljite analize utakmice skomentatorima na terenu i struËnim gostom sukomentatorom,Zvonimirom Bobanom, te duænu paænju dali grafici, πto je sadasve HTV-ov standard. Ne znam zaπto to prije nisu radili”, govoriTomljenoviÊ o svojem mandatu za kojega je postavio redakciju,te ne zaboravlja spomenuti ni prvo suËeljavanje predsjedniËkihkandidata Jadranke Kosor i Stipe MesiÊa 2005. godine kad suuπli u drugi krug.

TomljenoviÊ tvrdi kako je to do danas ostala najgledanijatelevizijska debata politiËkih kandidata u Hrvatskoj, a

zadovoljan je i Ëinjenicom da je veÊina ljudi s kojima je odpoËetka dizao informativni program i ostala na RTL Televiziji.Meu njima su i danas glavni urednik Ivan LovreËek kao iIgor BobiÊ koji je 2010. imenovan njegovim zamjenikom, teAna BrdariÊ, Æeljka »iËak, Jasmina Kos, Ana BuliÊ....

Vijesti za profitNakon neπto manje od godine dana emitiranja programa

TomljenoviÊ se ipak odluËio povuÊi iz novinarstva i prihvatitimjesto direktora u producentskoj kuÊi Ring Multimedia. Napitanje πto danas misli o programu RTL Televizije, odgovaravrlo diplomatski: “Razlika je u Ëitavom programskomkonceptu, ja to jesam, moæda i u skladu sa svojim BBC-jevimbackgroundom, vidio kao ozbiljnije, analitiËnije vijesti, alimislim da je to i dalje dobro, razliËito od konkurencije.Danaπnje vijesti RTL-a viπe targetiraju mlau publiku, zarazliku od vremena kada sam ih ja postavljao.”

Iste 2005. godine, kad Robert TomljenoviÊ odlazi s RTLTelevizije, Nova TV kreÊe s enormnim ulaganjima u svojinformativni program. Evo πto je u intervjuu za æenski tjednikGloria o tome kako je smiπljala koncept informativnogprograma i tko joj je bio uzor, ispriËala Iva GaËiÊ: “Za boravkau Americi (gdje je bila na profesionalnom usavrπavanju u viπenavrata op.a.) proπla sam sve nacionalne televizije koje ondjeneπto znaËe i s njihovim vodeÊim ljudima provela kvalitetnovrijeme. Oduvijek me Amerika vuËe, oboæavam njihov stiltelevizijskog novinarstva. Brzi su, dinamiËni i sve πto ima vezes televizijom smislili su Amerikanci. A kako oni postavljajustandarde, logiËno je da ih koristimo kao inspiraciju.”


21NOVINAR

BROJ 1-3/2013dossier dossierDok je Informativni program postajao nositelj strategije

razvoja Nova TV Grupe, RTL Televizija od VijeÊa je ishodiladozvolu da izmijeni, odnosno dopuni svoju programskuosnovu, a njezin se informativni program sve viπe udaljavaod takozvane visoke politike prema reportaænom novinarstvu.Glavni urednik programa RTL Televizije Ivan LovreËek uintervjuu za tjednik Globus prije neπto manje od tri godineobjasnio je tu strategiju: “RTL je informativnom programudao vaæno mjesto. Htjeli smo se odmaknuti od standardnihformi izvjeπtavanja koje su tada bile prekrute i pokazatigledateljima da postoji drukËiji naËin izvjeπtavanja i priËanjaozbiljnih priËa, æivlji, raznolik, a jednako kvalitetan.”

Koji put se u tome i pretjeralo. Ostat Êe tako zapamÊenasjajna reportaæa o rodama u Maloj Ostrani, RTL-ovenovinarke Karle KamenjaπeviÊ, ali i trakavica koja jeuslijedila o Malenoj πto je dva tjedna Ëekala svog Rodana,a o Ëemu su RTL-ovi novinari izvjeπtavali gotovosvakodnevno. Te ima li muæjak rode - Rodan, ljubavnicu,je li Malenoj slomljeno srce ili krilo… Meu brojnimkomentarima zapanjenih gledatelja na stranicamaforum.hr-a naπao se tako i ovaj: “Ne znam da li ono VijeÊeza telekomunikacije (ili za πto veÊ) moæe tu utjecati, alitrebali bi insistirati na tome da srediπnje informativneemisije koje idu na razini dræave moraju biti liπene pi…rijatipa; ‘pronaena zmija s dvije glave’, a da o ©OKANTNIM!!!i DRAMATI»NIM!!! najavama i ne govorim. Naravno da setu onda poteæe pitanje uplitanja u slobodu izvjeπtavanja ionda ‘ajmo u krug...”, a komentar izgleda ide na raËunobiju komercijalnih televizija.

Od ekstremnijih sluËajeva na Novoj TV ostat Êe takozapamÊeno svakodnevno izvjeπtavanje o “opasnomradijacijskom oblaku” iz nesretne Fukushime.

»emu sluæi VijeÊeUpravo zbog manjka programa koji bi se mogao smatrati

informativnima, prozvano VijeÊe za elektroniËke medije(telekomunikacije su bile do 2003. op.a.), zaprijetilo je krajem2011. godine RTL Televiziji kako Êe im zabraniti programako ga ne usklade s programskom osnovom iz 2005. godine.

Naravno, prijetnje se nisu obistinile, a na pitanje zaπto, izAgencije za elektroniËke medije odgovaraju: “Nakon πto jestruËna sluæba Agencije provela sloæenu sedmodnevnu analizuprograma, utvreno je kako je nakladnik u potpunostipostupio po nalogu iz opomene te uskladio svoj program stada vaæeÊom programskom osnovom.” Sloæena analizarezultirala je, po svemu sudeÊi, tek novim odobrenjem zaizmjenu odnosno dopunu programske osnove. U toj aferi, kojaje mala kad se usporedi s izmiπljenim emisijama za koje jeisplaÊivan novac iz Fonda za pluralizam medija, otkriveno jekako se i showbizz magazin Exkluziv Tabloid ubraja u gotovo90 minuta informativnog programa koji RTL Televizijasvakodnevno emitira uæivo.

Nije to mali podvig s obzirom da na RTL Televiziji, kao ina Novoj TV, radi deset puta manje ljudi nego na HRT-u, asliËan je omjer vjerojatno i u informativnom programukomercijalnih i javne televizije. Ipak, rezultati istraæivanjakvalitete medija QUDAL, objavljeni u sijeËnju ove godine,pokazuju kako se najboljim informativnim sadræajem i daljesmatra onaj HTV-ov. Neovisno o gledanosti i joπ kojeËemu,HTV-ovoj redakciji Informativnog programa, ispada tako, joπse najviπe vjeruje. Zapravo jedina zajedniËka fronta na kojojse Nova TV i RTL Televizija, kao ljuti konkurenti, nalaze naistoj strani, jest ona nasuprot HRT-a. ToËnije, marketinπkogposlovanja javne televizije.

“Financijska pozicija HRT-a u nerazmjeru je s veliËinomhrvatskog træiπta, jer je u znatnoj i zapravo presudnoj mjeriosnaæuju subvencije. Zato naπe miπljenje i naπ stav definitivnoodreuje upravo financijska situacija, u kojoj financijskaprednost javne televizije u neravnopravan poloæaj na træiπtustavlja komercijalne televizije u Hrvatskoj. Upravo zatosmatramo da bi prihod od oglaπavanja trebao biti drugaËijezakonski reguliran”, smatra predsjednik Uprave Nove TVDraæen MavriÊ dok su na RTL Televiziji joπ radikalniji, alioptimistiËni: “Prije svega, smatramo da je HRT znaËajnonaπtetio træiπtu svojom cjenovnom politikom. Ipak vremenasu se promijenila s novim zakonom o HRT-u i novomupravom. Prvi pravilni koraci su poduzeti, ali vjerujemo daHRT treba proÊi dug put kako bi ispunio ulogu javne televizije.

Dio toga bi svakako trebalo biti i odricanje od oglaπavanjana kanalima HTV-a.”

Digitalna konkurencijaNo, nije HTV jedina (nelojalna) konkurencija komer-

cijalnim televizijama s nacionalnom koncesijom, skrenuo namje paænju na to Dobrivoj Keber. Isto se moæe reÊi i za programepoput onih Foxovih koji ne trebaju nikakvu koncesiju niti supod nadzorom Agencije za elektroniËke medije, a financirajuse iz istog, ukupno i sve tanjeg marketinπkog budæeta. Naskalama gledanosti definiraju se pod zajedniËkim nazivnikom“others” i dok gledanost svih televizija pada, raste jedinoskupina “others” koja sada prosjeËno ima oko 30 posto udjela,u odnosu na prije samo sedam godina kad su im udjeli ugledanosti bili 4 do 5 posto. Ovaj raËun bi se mogao izravnatinaplatom prava na emitiranje tih kanala onima koji ihdistribuiraju, toËnije HT-u, Vipu, B.netu…

“S tim kablovskim i iPTV kanalima cijeli je nered. Nitko,Fox, Discovery channel, nemaju tu koncesiju, πto nije nimalofer prema onima koji ju moraju plaÊati i imaju programskeobaveze. Zapravo, niπta se koncesijom ne dobiva.Digitalizacija i internet sve su promijenili”, kaæe Keber, apostojanje stotinjak komercijalnih programa koji sluæeiskljuËivo razonodi i bijegu od loπih vijesti teæak su izazov zaprogramsku orijentaciju komercijalnih koncesionara.

Vlasnici Bertelsmann (RTL) i CEM grupa (Nova TV)Bertelsmann AG je europska (njemaËka) mega-kompanija koja

posjeduje 90,2 posto udjela RTL Grupe s televizijskim programom kojise emitira u NjemaËkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Maarskoj iHrvatskoj. NajveÊe prihode (lani Ëak i rekordne) RTL Grupa ostvarujena njemaËkom træiπtu. Bertelsmann AG posluje u 50 zemalja, a meubrandovima koje posjeduju uz RTL Grupu su i izdavaËka kuÊa RandomHouse, Arvato i Gruner + Jahr koji je ujedno i vlasnik 50 posto AdriaMedije, izdavaËa licenci magazina Story, Elle, Cosmopolitan u Hrvatskoji drugim zemljama regije. Bertelsmann je 80,9 posto u vlasniπtvuBertelsmann fondacije, neprofitne udruge koju je osnovala obitelj Mohnkoja je zadræala preostalih 19,1 posto udjela u vlasniπtvu. Od ukupno90,2 posto RTL Grupe 9,8% posto dostupno je za javno trgovanje na burzi,

iako Bertelsmann kalkulira s poveÊavanjem broja dionica RTL Grupena burzi uz najavu kako u svakom sluËaju namjerava zadræati veÊinskiudio iznad 70 posto.

Central European Media Enterprises (CME), kompanija osnovana 90-ih ameriËkim kapitalom kozmetiËke industrije Este Lauder. Tvrtka je zapoËelakao jedan televizijski kanal u »eπkoj 1994. godine. TrenutaËno je prisutnana πest træiπta i posjeduje 24 komercijalne televizijske kuÊe. 2010. godine,CME je kupio bTV Grupu u Bugarskoj. Grupa ukljuËuje bTV, vodeÊu zemaljskukomercijalnu televiziju u Bugarskoj, kao i bTV Cinema i bTV Comedy, kabelskekanale i nekoliko radijskih postaja. 3. oæujka 2011. Time Warner kupio je joπ3,1 milijuna dionica i poveÊao vlasniËki udio u CME Grupi na 34,4% uz 47%glasaËkih prava i ukupno 22,1 milijuna dionica�

“Nema smisla raditi glupi program jer ga ima dovoljno.Takva situacija zahtijeva drugaËiji naËin razmiπljanja, ali nevjerujem da itko puno misli o tome πto bi trebalo. Jedna odnajstraπnijih stvari koja se dogodila pojavom te Nove TV i RTL-a je to πto se dræavna televizija krenula komercijalizirati ikopirati njihov naËin rada, umjesto da upravo kao suprotnostsvom tom ‘smeÊu’ gradi kvalitetniji program”, oπtra je AnaBabiÊ. Kvalitetan program, meutim, u pravilu je skup, aobzirom na krizu koja je veÊ desetkovala tiskovine, kao iËinjenicu da HTV, usprkos graanskim subvencijama, nasvojem programu ima viπe komercijalnih formata od NoveTV, ne moæe se na komercijalnim televizijama treniratistrogoÊa. One i bez toga imaju dovoljno problema, kako nampiπe RTL-ova Nataπa RoksandiÊ: “Hrvatska je jedina zemljadio RTL Grupe gdje se igraËi u televizijskoj industriji bore zapreæivljavanje. Vjerujemo da su razlozi za isto opÊenitigospodarski pad, ali i teret regulative, koncesije, glazbenihprava i ostalih poreznih davanja. Osim toga, natjecanje sjavnom televizijom, koja je meu top tri televizije kadagovorimo o prihodu u usporedbi s bruto dohotkom moæe sesmatrati jednim od kljuËnih problema ovoga træiπta.”

Kresanje sredstava javnom servisu bilo bi pak rjeπenje tipa“nek susjedu krepa krava”. Moæda bi viπe uËinka imao pritisakna VijeÊe koje regulira pravila igre jer ono bi sredstvima izFonda za poticanje pluralizma medija moglo subvencionirati

VijeÊanjepreko veze

Kao Ëlan VijeÊa zatelekomunikacije 1999.

za dodjeljivanjekoncesije Novoj TV

glasao je nekadaπnjisavjetnik predsjednika

Franje Tumana IviÊPaπaliÊ. Mnogi su u to

doba bili uvjereni kakoje upravo njegova

odluka bila presudnada Nova TV potpiπe

ugovor o koncesiji na10 godina, iako u tom

trenutku nijezadovoljavala ni

osnovne tehniËkeuvjete propisane

natjeËajem.Protiv odluke VijeÊa

koje je odtelekomunikacijskog

preimenovano u VijeÊeza elektroniËke medije,

i to usred proceduredodjele koncesije RTL

Televiziji, konzorcijKanal 3, koji se takoer

natjecao za koncesiju,prigovorio je

Upravnom sudu. PremarijeËima MarijanaKostrenËiÊa, RTL

Hrvatska dobila jekoncesiju zahvaljujuÊi

Ivi JosipoviÊu koji jetada bio jedan od

Ëlanova tog tijela�


23NOVINAR

BROJ 1-3/2013medijska scena

Prije dvadesetak godina, po izlasku iz komunistiËkogjednoumlja i na ulasku u eru Tumanove medijske represije,novinari su bjeæali iz dræavnog u privatni sektor kako bi semogli konaËno baviti novinarstvom, slobodno pisati iizvjeπtavati, istraæivati i kritizirati. Ovih dana krug se zatvara.Danas se novinari pokuπavaju skloniti pod okrilje dræave ijavnog sektora, ne bi li se mogli ponovno baviti novinarstvom,slobodno istraæivati i kritizirati.

Bijeg pod dræavne skuteNekad su se pokretale privatne novine, radijske i tv-postaje,

publika se okupljala oko istraæivaËkih tema i æestokihkomentara, naklada privatnih tjednika i dnevnih novinamjerila se u desetinama tisuÊa, vijesti o kriminalu i korupcijiu vladajuÊim krugovima bili su glavna medijska roba. Danasse bjeæi iz privatnog sektora ogrezlog u kriminal i korupciju,proæetog cenzurom i specijalnim interesom, povezanog stajkunima i partijama i zatvorenog za svaki oblik slobodnog

Paradoksalni zatvoreni

krug

Piπe Tomislav Klauπki

Nekad su se pokretale privatne novine, radijske i tv-postaje, publika se okupljala okoistraæivaËkih tema i æestokih komentara, naklada privatnih tjednika i dnevnih novinamjerila se u desetinama tisuÊa, vijesti o kriminalu i korupciji u vladajuÊim krugovima

bile su glavna medijska roba. Danas se bjeæi iz privatnog sektora ogrezlog u kriminal ikorupciju, proæetog cenzurom i specijalnim interesom, povezanog s tajkunima i

partijama i zatvorenog za svaki oblik slobodnog novinarskog izriËaja

novinarskog izriËaja. Takvo neπto pokuπava se pronaÊi u javnomsektoru. U prvom redu, na Hrvatskoj radioteleviziji i njezinimprogramima i emisijama, a zatim i u svim oblicima javnihfinancija, ukljuËujuÊi i dræavni proraËun, iz kojeg bi se trebalipodupirati oni novinarski projekti koji bi publici zatrovanojæutilom i senzacionalizmom servirali relevantne i poπteneinformacije. Kao πto je dræava nekoÊ guπila novinarstvo, danasmu daje umjetno disanje. Ovaj trend, sve prisutniji u javnimraspravama i medijskim laboratorijima, ne svodi se samo naspaπavanje novinarstva kao takvog, veÊ i na spaπavanje samihnovinara koji u trenucima krize i kolapsa medijske scene u sveveÊem broju ostaju na ulici. Ako se spaπavaju vijesti, joπ viπe sespaπavaju oni koji bi ih trebali donositi. I tako, u situaciji kad semedijsko træiπte uruπava zajedno s Ëitavim gospodarstvom, anajveÊi privatni mediji tonu u æivo blato korupcije u kojem suse donedavno valjali, u prvi plan ponovno se gura glavno pitanje:moæe li novinarstvo preæivjeti u privatnom ili javnom sektoru?Je li privatno medijsko poduzetniπtvo postalo ozloglaπenije od

dossier

Dok su medijski teoretiËari zaokupljeni utjecajem interneta na tiskanemedije, gotovo nepaæeno prolazi bitka izmeu mreæe i televizije. A novi medijiitekako nagrizaju donedavno gotovo boæanski status Ëarobne kutije. Takvaopasnost bila je sasvim dobar povod da se na okruglom stolu VeleuËiliπtaVERN okupe “tri muπketira” naπih najveÊih televizijskih kuÊa kako bi iznijelisvoje ideje o televiziji 21. stoljeÊa. Glavni ravnatelj HTV-a Goran Radmanpredstavljao je javnu televiziju, a njegovi sugovornici bili su direktori NoveTV Draæen MavriÊ i RTL-a Johannes Züll.

Iako su sudionici pokuπali minimizirati internetsku opasnost, ona sezapravo mogla nazreti iz svakog njihova odgovora o buduÊnosti televizije.Neosporna je Ëinjenica da sve viπe ovisnika o vijestima i zabavi “visi” nainternetu, πto znaËi da sve manje vremena ostaje za televiziju. To Êe vam gotovosvi “televizijski vukovi” priznati privatno, ali u javnim istupima ipak zadræavajuoptimizam. Pa taj oËiti problem ne vide kao “opasnost nego kao priliku”.

Puno je zanimljivija bila rasprava o “aktualnom trenutku” televizijskogbiznisa. Goran Radman je govorio o tome zaπto je HTV preπao na ureivanjepo programskim kanalima, a usput je neπto rekao i o svoju viziji HRT-a.

“Za razliku od kolega s komercijalnih televizija koji vrlo dobro znajuπto im je Ëiniti ‡ postiÊi πto veÊu gledanost, naπa javna zadaÊa je poneπtokompleksnija. Mi moramo raznovrsnoπÊu svojih programa doÊi do svakoggledatelja i sluπatelja. Istovremeno, kad proizvodimo specifiËne sadræaje,moramo znati kome te sadræaje stvaramo i moramo doseÊi do zainteresiranepublike”, rekao je Radman kritizirajuÊi trenutnu kvalitetu programa najavnoj televiziji. On smatra da je program HRT-a znaËajno ispod one kvalitetekoju bi trebao imati, ako imamo u vidu potencijal kojim televizija raspolaæe.Dobar dio razloga pronalazi u Ëinjenici da su ti resursi potpuno neprimjerenoposlovno i organizacijski rasipani i da se i dalje rasipaju.

Televizija 21. stoljeÊaNa okruglom stolu VeleuËiliπta VERN sudjelovala su “tri muπketira” naπih najveÊih televizijskih kuÊa: glavniravnatelj HTV-a Goran Radman, direktor Nove TV Draæen MavriÊ i Ëelni Ëovjek RTL-a Johannes Züll

Kad je rijeË o informativnom programu, ali i HRT-a u cjelini, probleminisu trenutni niti povrπni, veÊ seæu u proπlost. Jedan od takvih je gubitakvjerodostojnosti HTV-ova srediπnjeg Dnevnika. Put do vraÊanja kredibilitetanije mijenjanje voditelja, veÊ treba ozdraviti cijeli sustav. Radman je pitijskirekao da na HTV-u ima previπe ljudi, da su oni prestari i slabo obrazovani.

Gotovo nekonfliktna rasprava tek je malo zaiskrila kada se poËeloraspravljati o pretplati i reklamama. Dok su MavriÊ i Züll oËekivano pokuπalidokazati kako hrvatski graani plaÊaju preveliku pretplatu za ono πto dobivaju,Radmanova je raËunica upravo suprotna. Po njemu svaka lipa plaÊena zapretplatu viπe je nego dobro uloæen novac.

Dvojica direktora komercijalnih televizija takoer su se zaloæila da se naHTV-u zabrani komercijalno oglaπavanje. Radman se ovaj put tek djelomicesloæio s konkurentima.

“Mislim da je dobro zadræati mijeπani model javnog i komercijalnogfinanciranja, ali dijelim i miπljenje da javni prostor u programima trebaznaËajno ograniËiti kada je rijeË o oglasima”, smatra ravnatelj javne televizije.

Potpuno mu je neprihvatljivo da se program HTV-a prekida reklamama“za odreske od 9,99 kuna”. MavriÊ i Züll su ovdje iskazali i “brigu” za HTVjer su naglasili da bi ukidanje reklama HTV-u samo porasla gledanost jer sene bi prekidao program. Treba li im Radman vjerovati ili se i u ovom sluËajudræati one kako se treba Ëuvati Danajaca i kada darove nose, to prepuπtamonjemu. Direktori su se poæalili i na recesiju koja je posebno zahvatilaoglaπivaËki biznis. Ona osobito pogaa komercijalne televizije kojima sureklame jedini izvor prihoda.

Nakon svega πto smo Ëuli ne preostaje nam niπta drugo nego da se nadamo datelevizija 21. stoljeÊa neÊe zavrπiti kao pompozno najavljeni dnevnik 21. stoljeÊe�

D. ∆uriÊ

proizvodnju kvalitetnih programa umjesto onih izmiπljenih,Ëak i na “velikim” komercijalnim televizijama.

Pluralizam sadræajaZbog Ëega i komercijalne televizije ne bi mogle profitirati

na sadræajnom programu od javnog interesa proizvedenomod producentskih kuÊa ili reporterskih timovima Ëiji projekt,po jasnim kriterijima, subvencionira Fond? Osim kvalitetnogprograma za malu ili nikakvu nadoknadu, komercijalnatelevizija na njemu moæe i zaraditi emitiranjem blokovareklama propisane duæine trajanja. To bi, naravno,zahtijevalo da Agencija i VijeÊe malo studioznije pratesubvencionirani program, a jedan od uvjeta za dobivanje novepotpore bilo bi i pravdanje veÊ isplaÊenih sredstava. Ovakva,ili bilo kakva inicijativa u pravcu ozbiljnijeg praÊenja na πtose troπe novci iz Fonda za pluralizam, Ëini se, ipak ne odgovarani VijeÊu ni doniranim vlasnicima mahom komercijalnihelektroniËkih medija, odnosno lokalnih i regionalnih

televizijskih i radijskih postaja, meu kojima je veÊina Fondkoristila za preæivljavanje na træiπtu, nikakav pluralizam.

Rijeπilo bi se tako i drugi preπuÊivani propust regulacijskogtijela kojim predsjeda Zdenko Ljevak, a tiËe se Zakona oelektroniËkim medijima od toËke 41 do 44, gdje se podeuropska djela podrazumijevaju turske sapunice. Nakladnikbi prema toËki 44 Zakona trebao najmanje 10 posto svojegprograma emitirati europska djela nezavisne produkcije.Prema zakonskoj definiciji nezavisne produkcije, u tukategoriju ne spadaju ni Fremantle produkcija, ni ConstantinEntertainment Hrvatska, ni Media Pro, iako na programimakomercijalnih televizija u kvoti domaÊih ili europskih djelanajËeπÊe gledamo njihove zabavne formate i telenovele.Moæda, kad bi VijeÊe i Agencija za elektroniËke medije agilnijeobavljali svoju zadaÊu, moæda bi gledatelji doista i dobili tajraznolik program Ëiju proizvodnju potiËu plaÊanjem RTVpretplate Ëak i oni koji nisu zanimljiv target za McDonald’sili Coca-Colu�


25NOVINAR

BROJ 1-3/2013medijska scenaPiπe Draæen ∆uriÊ

Mladi i ambiciozni glavni urednik jednog hrvatskogtjednika doπao je u ured predsjednika Vlade s uredno sloæenimfasciklom u kojemu se nalazio tekst njegova najboljegnovinara. Urednik je bio vidno nervozan jer je to popodnemorao zakljuËiti novi broj, a osim toga, bojao se da ga netkone vidi. Znao je da to πto radi nikako nije najËasniji posao unjegovu æivotu, ali opet nije æelio izgubiti sve privilegije kojemu je osiguravala povlaπtena pozicija. NiËim zasluæena plaÊau desecima tisuÊa kuna, superluksuzni sportski audi spogonom na sva Ëetiri kotaËa, beskonaËno koriπtenje sluæbenekartice i kretanje u visokim krugovima biznisa i politike, ipaksu bili prevelik mamac za njegova slabaπna moralna pleÊa.Za takvu apanaæu su i mnogi urednici satkani od maloËvrπÊeg moralnog materijala spremni prodati duπu vragu pa

Kako su glavni i odgovorni izdali novinarstvo?

UREDNIK

Hrvatsko novinarstvo uvijek je bilo u æestokom stisku vlasnika i politike. U tom incestuoznom brakuroena je posebna uredniËka kasta koja je zapravo provodila tajne dogovore izmeu vlasnika,politike i krupnog kapitala nastalog na nakaradnoj privatizaciji. U takvoj neprirodnoj simbiozi stradalisu Ëitatelji, a moæda joπ i viπe novinari. Dok su Ëitatelji mogli pobjeÊi relativno lako tako πto su prestalikupovati novine, novinari, a ovdje mislimo na sve one koji se nisu dali uplaπiti, uglavnom suzavrπavali na burzi ili, ako su imali sreÊe i dovoljno snage za borbu, negdje u zapeÊku svoje redakcije

kako onda ne bi on koji se u naËelu nije bavio moralnimimperativima i tratio vrijeme prouËavajuÊi Platona i Kanta.

Prije nego πto ga je pustio u svoje odaje, premijer je servilnogurednika malo “præio” na tihoj vatrici pustivπi ga da malo Ëeka.Znao je da moæe raËunati na lojalnost izdavaËke kuÊe s Ëijim sevlasnikom opuπtao krstareÊi po Jadranu i da neÊe imati nikakvihposljedica kakvu god psinu napravio. Glavni urednik tek jepismonoπa koji je donio tekst o tada najmoÊnijem Ëovjeku uHrvatskoj Ivi Sanaderu koji je sada trebao osobno pregledati iautorizirati priËu. Usput je predloæio i afirmativni naslov, aposebno je minuciozno birao fotografiju koja Êe krasitinaslovnicu. Iako se ova anegdota s podsmijehom komentira unovinarskim krugovima, ovakvi sluËajevi izdaje novinarstva, daparafraziramo francuskog filozofa Juliena Bendu, prije su bili viπe

Na træiπtu neprolaze samo

tabloidi, ako seveÊ njih percipira

kao glavneuzurpatore i

trovaËemedijskog

prostora. Prolazei neki mediji koji

upravo odzabranjenih tema

i svetih kravaprave novinarsku

robu: od IviceTodoriÊa i Ive

Sanadera, do IveJosipoviÊa i

Mladena BajiÊa.Nije (samo)

problem u tomeda nitko u ovoj

dræavi to ne æeliËitati. VeÊi je

problem πto imto nitko ne æeli

ponuditi

dræavnog? Spaπava li javni sektor egzistencijalno ugroæenonovinarstvo ili samo novinare Ëija egzistencija na ovakvomtræiπtu dolazi u pitanje?

Odgovori na ova pitanja nisu jednostavni. S jedne strane,svjedoËimo primjeru srpskog tjednika Novosti. Glasilo koje sefinancira iz dræavnog proraËuna za potrebe nacionalne manjinepostalo je, silom prilika, utoËiπte za novinare koji ondje moguslobodno pisati o vladajuÊoj politici i najveÊim korporacijama.Pa su tako Novosti najviπe, uz Index.hr, objavljivali podatke oaferi ZAMP i ulozi predsjednika Ive JosipoviÊa u netransparentnomubiranju milijunskih tantijema od autorskih prava, a nedavnosu jedine od svih novina pristale objaviti priËu o bespravnimgraevinama Ivice MudriniÊa na Kornatima. Bez HT-ovih oglasaHT-a nema ni straha ni od HT-ove odmazde. Ali zato ima odJosipoviÊevih prijetnji zatvaranjem proraËunske pipe. S drugestrane, postoji primjer Ferala, privatnih novina na stranimdonacijama. Njegovi urednici pobjegli su iz Kutline SlobodneDalmacije kako bi vodili rat s Tumanovim reæimom, a sve tozahvaljujuÊi milijunskim donacijama Soroseve fondacije. Beztoga ne bi bilo ni slobodnog Ferala. No, kad se Soros povukao, aFeral ostao joπ jedan privatni projekt na træiπnim brzacima, nijemu dugo trebalo da se u njima utopi. Nisu bili dovoljni prodaniprimjerci: trebalo je privuÊi oglaπivaËe, korporativne i dræavne. Au tome nije pomogao ni Ninoslav PaviÊ. Nekako u isto vrijemekad je Feral kretao u svoju medijsku avanturu, na træiπtu je stasaoEuropapress Holding, prerastajuÊi postupno u najveÊu privatnumedijsku korporaciju u ovom dijelu Europe. I kako su to svjedoËilineki njegovi bivπi urednici, dok je EPH s Globusom æivio iskljuËivood vijesti i publike, æivio je sjajno. »im se njegov vlasnik krenuopovezivati s vladajuÊom politikom, korporacijama i premijerima- a da ne govorimo o poduzetniËkim makinacijama - otpoËeo jei njegov pad. Uskoro su njegovi urednici i novinari poËeliproæivljavati sudbinu novinara u dræavnim medijima: izloæenicenzuri, ucijenjeni egzistencijom, pod stalnim pritiskomurednika, pod paskom ministara i premijera. Novinarski projektkoji je procvao daleko od dræave, uskoro je metastazirao u neπtonajbliæe dræavnom glasilu. I drugi privatni projekti, barem onikoji æele biti neovisni i baviti se kritiËkim novinarstvom, prije ilikasnije dou pod udar dræave. Bilo kroz izostanak oglasa javnihpoduzeÊa i ministarskih kampanja, bilo kroz poveÊani pritisakporeznika i vlasti, bilo kroz ono πto se dogaalo Feralu i Globusu,sistematski udar sudskim tuæbama. Nije to dokaz da privatnimediji koji se æele baviti novinarstvom ne mogu opstati na træiπtu.To je upravo dokaz da mogu: jer da nemaju toliki utjecaj, ne biimali ni toliku paænju dræavnih cenzora.

TrovaËi medijskog prostoraNa træiπtu ne prolaze samo tabloidi, ako se veÊ njih percipira

kao glavne uzurpatore i trovaËe medijskog prostora. Prolaze ineki mediji koji upravo od zabranjenih tema i svetih kravaprave novinarsku robu: od Ivice TodoriÊa i Ive Sanadera, doIve JosipoviÊa i Mladena BajiÊa. Nije (samo) problem u tomeda nitko u ovoj dræavi to ne æeli Ëitati. VeÊi je problem πto im tonitko ne æeli ponuditi. Mogu li im to ponuditi javni mediji,projekti podupirani od dræave i iz takozvanog javnog sektora?

Koliko bi potrajalo dok se donacije ne bi naprasno ukinule, kaoπto je zbog nepoÊudnih komentara srezana financijska pomoÊlokalne samouprave namijenjena nekim portalima? Tabloidi-zacija, æutilo, zabava i crna kronika nisu najveÊe zlo medijskescene. NajveÊe zlo su oni mediji koji pod krinkom ozbiljnosti irelevantnosti serviraju laæi, poluistine i politiËke spinove. UHrvatskoj se veÊ pokazalo da je moguÊe na træiπtu uspjeti sozbiljnim tekstovima: ne dosadnim, hermetiËnim, beskrvnim inaprosto nekvalitetnim, veÊ provokativnim, istraæivaËkim,originalnim, vjerodostojnim. Publika prije ili kasnije nanjuπiprevaru, laæ i πurovanje. U privatnom, jednako kao i na javnommediju. U ovoj raspravi izmeu privatnog i javnog stvari sunaprosto krivo postavljene. Problem je u tome πto u Hrvatskojnemamo ni pravog træiπta, ni pravih privatnih medija, ninormalnog javnog sektora. NajveÊi privatnici sve manjefunkcioniraju na træiπnim principima - plaÊajuÊi lojalnostumjesto kvalitete, podobnost umjesto provokativnosti - dok javnimediji s jedne strane sluæe vlasti, a s druge podilaze rajisapunicama, kvizovima i crnom kronikom. Oni sadræaji kojimase tepa da su od “javnog interesa”, zavrπavaju u getoiziranimterminima ili na getoiziranim programima. Bez publike, a timei bez ikakve vrijednosti.

Potraga za modelom opstanka Ako se veÊ govori o tome da bi se preko javnih sredstava

ulazilo u odreene medijske niπe, specijalizirane projekte zatematiku koja nije dovoljno zastupljena u javnosti, onda sezaboravlja da bez publike ni informacija ne vrijedi niπta. Apubliku valja privuÊi, ona sigurno neÊe doÊi sama poinformaciju za koju netko drugi smatra da je relevantna.Proπlo je doba jednoumlja, jedne televizije, jednog radija ijednih novina. »ak se i javni mediji ili projekti financirani izjavnih izvora moraju izboriti za svoju publiku. Ono πtoHrvatskoj treba jesu normalni mediji na normalnom træiπtu,u normalnim druπtvenim uvjetima, s normalnim zakonimai uvjetima jednakim za sve. Bez nelojalne konkurencije HTV-a ili smanjenja PDV-a iskljuËivo na novine, a ne na sve medije.Postoji joπ jedan aspekt ove priËe. Naime, dosadaπnja iskustvau vezi potpomaganja medija, bilo iz javnih financija ilimedijskih zaklada, pokazala su da su se sve subvencioniranenovine ili drugi projekti u jednom trenutku moraliosamostaliti i okrenuti træiπtu. Da bi zatim, poput æivotinjaothranjenih u zatoËeniπtvu, umrli od gladi ili bili poæderanina prvom proplanku. Poput Ferala. Privatni medijski sektor,meutim, ne propada samo zbog gospodarske krize, manjkaoglasa ili pada kupovne moÊi graana, veÊ (i) zbog pohlepevlasnika, zbog kriminala i korupcije, kao i πurovanja s razniminteresnim skupinama, od politike do mafije. Ali ni javnomsektoru ne cvjetaju ruæe. Onaj novac koji dobiva troπinetransparentno i nenamjenski, za loπe projekte i na loπekadrove, za prijateljske usluge i ugovore sastavljane potræiπnim osnovama. Uglavnom, nema nikakve sumnje da Êejoπ dugo trajati potraga za modelom koji bi, u prvom redu,spasio hrvatsko novinarstvo, a potom i hrvatske novinare. Ovoπto smo imali do sada nije nas pretjerano usreÊilo�

zaπakudolara


27NOVINAR

BROJ 1-3/2013medijska scenaPoseban je

problem πtonijedna redakcija

u Hrvatskojnema redakcijski

statut kojiregulira odnose

izmeu vlasnika i“neposrednih

proizvoaËa”, πtoje i zakonska

obveza.Meutim, nije to

problem samovlasnika, nego idræave koja nijeuËinila baπ niπtakako bi prisilila

novinskeizdavaËe da

poπtuju zakon. Uovoj pasivnosti

dræave mnogi suprepoznali

spregu izdavaËa ivlasnika

pravilo nego iznimka. Hrvatsko novinarstvo uvijek je bilo uæestokom stisku vlasnika i politike. U tom incestuoznom brakuroena je posebna uredniËka kasta koja je zapravo provodila tajnedogovore izmeu vlasnika, politike i krupnog kapitala nastalogna nakaradnoj privatizaciji. U takvoj neprirodnoj simbiozi stradalisu Ëitatelji, a moæda joπ i viπe novinari. Dok su Ëitatelji moglipobjeÊi relativno lako tako πto su prestali kupovati novine,novinari, a ovdje mislimo na sve one koji se nisu dali uplaπiti,uglavnom su zavrπavali na burzi ili, ako su imali sreÊe i dovoljnosnage za borbu, negdje u zapeÊku svoje redakcije.

Nekad je na usud novinara presudnu ulogu imala politika,nekad vlasnici i njihovi specifiËni interesi, ali uvijek su glavnurolu u izdaji novinarstva igrali glavni urednici koji su, poputdrugih prodanih duπa, za πaku dolara i privilegija bespogovornosluæili “okupatorima”. I kao πto gubernatorima nikada nije bilobitno πto o njima misli narod kojim vladaju, nego su smisaosvog postojanja vidjeli u tome da ugaaju osvajaËima, tako iglavni urednici, Ëast izuzecima, nisu pretjerano vodili raËuna osvojim kolegama. Kao zeloti svojih vlasnika bili su spremniugnjetavati i, ako je potrebno, priliËno se brutalno obraËunavatis neistomiπljenicima koji se nisu htjeli uklopiti u linijuzapovijedanja: politika, vlasnik, krupni kapital i glavni urednik.

I nikada se nije povela ozbiljna rasprava o ulozi glavnihurednika i njihovih poboËnika, tih zumbul-aga hrvatskihredakcija, u propadanju novinarstva. DapaËe, glavni urednicisu uglavnom proπli neokrznuti kroz tsunami otkaza. Dok jenekoliko stotina novinara ostalo bez posla, oni su uglavnomostali u svojim dobro futranim foteljama. ( Moæete li zamislitida Mourinho ostane na Ëelu Reala, a da njegov klub svakegodine igra sve loπije?)

Moralna skretanja o kojima se πutiKako se nitko ne voli prisjeÊati svoje uloge u nekoj

neËasnoj raboti, tako i glavni urednici (opet Ëast izuzecima)ne æele razgovarati o svojim “moralnim skretanjima”. Nesamo da nisu doæivjeli katarzu, nego se o tome napadnoπutjelo sve do nedavne tribine u Hrvatskom novinarskomdruπtvu na kojoj su otvorena neka vrlo bitna pitanja. Kakvabi zapravo trebala biti uloga glavnih urednika? Zaπto su glavniurednici uglavnom samo puka transmisija volje izdavaËa injegovih privatnih interesa? Zaπto glavni urednici u sukobuizmeu redakcije i vlasnika uvijek izaberu vlasnika? Da uhrvatskom novinarstvu joπ nije sazrelo vrijeme zasamopreispitivanje vidjelo se odmah i po tome πto glavniurednici VeËernjeg lista, Jutarnjeg lista, Novog lista i SlobodneDalmacije, dakle prvi ljudi najutjecajnijih politiËkihdnevnika, nisu doπli na tribinu. Naravno, pravdali su seneodgodivim poslovima, privatnim obvezama i nekimsmijeπnim bolestima, ali dojam je da bi takva opravdanjakoristili i sljedeÊih desetak godina samo kako ne bi moralijavno odgovarati na pitanja o “izdaji novinarstva”.

“Spektar isprika priliËno je raznovrstan i maπtovit. Mislimada je, prije svega, posrijedi nelagoda od suoËavanja s njihovomstvarnom pozicijom i odgovornoπÊu za stanje novinarstvadanas”, smatra Slavica LukiÊ, potpredsjednica Hrvatskog

novinarskog druπtva, dok je profesorica novinarske etike naFakultetu politiËkih znanosti dr. Gordana ViloviÊ naglasila daovim Ëinom dotiËni glavni urednici pokazuju kako im nije stalodo ljudi koji joπ daju sedam kuna za njihov proizvod.

Samo tri aktualna glavna urednika doπla su na tribinu:Renato Ivanuπ iz 24sata, Alemka Lisinski iz T-portala i BornaKeseroviÊ, glavni urednik sada veÊ pokojnog 21. stoljeÊa. Netkoje sarkastiËno primijetio da samo bivπi glavni urednici moguotvoreno govoriti, πto moæda nije sasvim toËno, ali nije nidaleko od istine. Slavica LukiÊ je uvjerena da se velika veÊinaglavnih urednika pretvorila u plaÊenike svojih vlasnika injihovih politiËkih prijatelja, prije svega zato πto je medijskivlasnik iskljuËivi gospodar njihove sudbine.

“On ih imenuje, on ih razrjeπava. Kako sada stvari stoje,to moæe napraviti preko noÊi. Ono πto je uredniku Ëiniti jestvezati konja gdje mu gazda kaæe. Na pozicije glavnih urednika,a ne samo glavnih nego i njihovih pomoÊnika, sve se ËeπÊeimenuju ljudi bez autorskog fokusa, bez znaËajnijegnovinarskog iskustva i bez znaËajnije novinarske karijere. »inise da je glavni kriterij prema odabiru prvog Ëovjeka redakcijelojalnost i spremnost da se bespogovorno ispune oËekivanjaposlodavaca”, naglasila je LukiÊ.

Nadnica za strah i brutalnostUrednici su postali menadæeri i funkcioniraju uglavnom

kao specijalna policija svojih vlasnika. A kako obavljaju vrlovaæan posao za svoje vlasnike u discipliniranju novinara, plaÊesu im izuzetno visoke jer je u njih ukljuËena i nadnica za strahi brutalnost. (SliËne bonuse su imali i zaposlenici zaπtitarskihtvrtki u Iraku.) Tako je i doπlo do bolesno velikih razlika uplaÊama urednika i novinara. Glavni urednici vrlo Ëesto imajuskromno formalno obrazovanje pa stoga status koje im dajeposlodavac viπestruko nadmaπuje moguÊnosti koje oni mogurealizirati bilo gdje drugdje na træiπtu. Poseban je problem πtonijedna redakcija u Hrvatskoj nema redakcijski statut kojiregulira odnose izmeu vlasnika i “neposrednih proizvoaËa”,πto je i zakonska obveza. Meutim, nije to problem samovlasnika, nego i dræave koja nije uËinila baπ niπta kako bi prisililanovinske izdavaËe da poπtuju zakon. U ovoj pasivnosti dræavemnogi su prepoznali spregu izdavaËa i vlasnika.

OËekivano, aktualni glavni urednici bili su manje kritiËnii na neki naËin su pokuπali opravdati svoju poziciju u tom,kako je primijetio Draæen Vukov ColiÊ, bermudskom trokutuizmeu poslodavaca, publike i novinara.

Glavna urednica T-portala Alemka Lisinski sloæila se danije lako biti glavnom urednicom portala iza kojeg stoji jednaod najutjecajnijih svjetskih korporacija, ali je takoer ustvrdilada ona i njezin tim nisu izloæeni pritiscima.

“Javnim dobrom se ne raa, javnim dobrom se postaje.Svakim danom, svakom bitkom pa neki put i kompromisomu dnevnoj napetosti izmeu novinara i urednika koja neÊenikada nestati i koju nijedan propis ne moæe poniπtiti. Realitettræiπne ekonomije nije jednostavan”, rekla je Lisinski koja seuvrijedila na postavljeno pitanje je li ona produæena ruka T-coma i njezina prvog menadæera MudriniÊa.

“Gledajte, da se doæivljavam kao produæena ruka T-coma,ovaj posao ne bih ni radila”, kategoriËna je Lisinski.

Renato Ivanuπ oπtro se suprotstavio tezi Slavice LukiÊ dasu danaπnji urednici “beskiËmenjaci” kojima je glavnakvalifikacija to πto su “moralno-politiËki podobni” svojimvlasnicima. ©to se tiËe utjecaja vlasnika na ureivaËkupolitiku, Ivanuπ je rekao da se njemu nitko ne mijeπa u posao.

S najveÊim je zanosom o svojim novinama govorio glavniurednik 21. stoljeÊa Borna KeseroviÊ. Poput nadobudnogmotivatora na nekom dosadnom korporacijskom teambuildingu, sve je prikazivao u ruæiËastom svijetlu. Smrtno seuvrijedio na pitanje je li istina da iza 21. stoljeÊe stojeMudriniÊ, TodoriÊ , a moæda i BandiÊ.

“Ma nisu naπi vlasnici ni Rusi ni Srbi, ni sve ono πto sespominje, ni nekakva mafija. Dakle, izdavaË je MarijanJurleka i njegova kompanija, a naËin na koji je taj projektpostavljen teπka je poslovna tajna o kojoj ne bih govorio.Novine rade same svoj novac i toliko bih rekao o tome”, rekaoje KeseroviÊ kojeg je surova medijska stvarnost demantiralasamo mjesec dana nakon njegovih “proroËkih” rijeËi.

“Mislim da se malo mistificira cijela priËa. Novine 21. stoljeÊe,sreÊom, funkcioniraju kao uspjeπne i ne trebaju nikakve silnemilijarde. Dakle, odgovorno tvrdim da je sve Ëisto”, zakljuËio jeKeseroviÊ, a nama ne preostaje niπta drugo nego da zakljuËimokako se ta besprijekorna ËistoÊa pretvorila u pravu kloaku.

Za one koji joπ ne znaju „uspjeπno“ 21. stoljeÊe ugaπeno jesamo dva mjeseca nakon pokretanja. Ostali su samo enormni

dugovi i novinari na cesti. Sada su isplivali i neki novi detaljikoji Êe naÊi svoje mjesto u nekom novom priruËniku o teorijislobodnog novinarstva. Prevareni novinari i urednici otkrivajuda je uredniËki supervizor bio direktor agencije Digitel AljoπaRoksandiÊ, a da je sportsku rubriku ureivao putem mailatakoer zaposlenik Digitela Ivica BlaæiËko.

Nakon ovakvih iskustava neki normalni standardi unovinarstvu jednako su daleko kao i izlazak Hrvatske izrecesije, a biranje glavnog urednika neostvarivo kao idruπtveno ureenje koje su zagovarali socijalisti-utopisti. Alito ne znaËi da bi novinari trebali odustati od toga da imajubarem minimalan utjecaj na izbor glavnog urednika.Profesorica Gordana ViloviÊ smatra da bi neko kompromisnorjeπenje moglo biti da vlasnik predlaæe, a da novinarinatpoloviËnom veÊinom potvruju glavnog urednika.

Meutim, da bi se neπto moglo mijenjati, potrebno je prijesvega biti svjestan toga πto nije u redu. Glavni urednici teπkopriznaju svoje nedostatke i pogreπke. Na novinarskoj tribininaπao se jedan koji je bio spreman suoËiti se s vlastitom proπloπÊu.Bivπi glavni urednik VeËernjeg lista Branko Tuen skruπeno jepriznao da se sada srami nekih svojih tekstova koje je napisaotijekom devedesetih, ali da su oni bili nuæni kako bi saËuvaoredakciju. I za to je dobio veliki pljesak. Neki urednicu su kasnijeu kafiÊu zlobno komentirali njegovo priznanje iako su dobroznali da su u puno jednostavnijim vremenima radili joπ gorestvari. Ali takvi su glavni urednici. Oni su istrenirani da nikadane priznaju svoje gadosti. I to im za sada ide jako dobro�


29NOVINAR


Anketa agencije za istraæivanje træiπta GfK, provedena uprosincu proπle godine, o povjerenju u pojedine institucije,pokazala je kako 53 posto ispitanika nema povjerenje umedije, dok je povjerenje u medije iskazalo samo 21 postoispitanika, πto je vrlo malo i govori da mediji stoje jako loπe,reËeno je na tribini Hrvatskog novinarskog druπtva (HND)na temu “Zaπto se novinarima (ne)vjeruje?” koja je odræanau srijedu 20. veljaËe. Istraæivanje je provedeno na uzorku od1000 ispitanika starijih od 15 godina na podruËju cijeleHrvatske, a rezultat je jednak onome iz 2011., kada su medijina skali od jedan do sedam ocijenjeni s 3,3.

Najmanje povjerenja u medije imaju ZagrepËani - socjenom od 3,1, a najviπe stanovnici Like - 3,9 i Istre - 3,7.Povjerenje u medije najniæe je bilo u lipnju 2012. i iskazaloga je 18 posto ispitanika. Ipak, kada se pogledaju rezultatiistraæivanja, graani viπe vjeruju medijima nego politiËkimstrankama, parlamentu, sudstvu i drugima, ali povjerenje uinstitucije na “niskim je granama”, rekao je na toj tribinipredsjednik VijeÊa GONG-a, politolog Berto ©alaj.

“Zaπto bi mediji bili kvalitetniji od druπtva u kojemdjeluju?”, upitao je. “Javnost vjeruje nekim medijima, a nekimane”, istaknula je Andrea Milat, novinarka Novosti i suosnivaËicaprve medijske zadruge u Hrvatskoj, koja je ponovo pokrenulaizdavanje hrvatskog izdanja Le Monde diplomatique.

Novinarstvo moædasliËi na nogomet:moæete pojaËatiekipu nekomkupnjom zvijezde,ali ako nematemale igraËe koje sevjeæbaju od prvihkoraka, akonemate sportskiduh u obiteljima,neÊete nikada imativeliki nogomet nivelike klubove.Nije, naime, sve unovcu. Traæi se italent. Tako je i unaπoj profesiji. Svise mi (ako tosmijem reÊikolegicama ikolegama)moramo svakimdanom okrenutinad vlastitimkoracima i zapitatise: jesmo lizavrijedilipovjerenje publike?Obavljamo lisavjesno svojposao? Trebamo seokrenuti ovomcilju: nastojati ipokuπati vratitidignitetnovinarskojprofesiji kojomÊemo nastojati ipokuπati vratitiugled poslu koji jena tako loπemglasu

Piπe Drago Pilsel

“Novinarstvo, uz tehnoloπku revoluciju treba i redefiniratisvoju ulogu”, rekao je novinar i kolumnist VeËernjeg listaMarinko JurasiÊ. Smatra kako je internetsko novinarstvonaruπilo vjerodostojnost medija te je kao veliki problem u svimmedijima istaknuo “svaπtarenje”, “Ëija je prva ærtvavjerodostojnost”. Ocjenjuje kako je problem i medijskanepismenost te da bi trebalo ljude educirati da budu sposobniiπËitavati novine. JurasiÊ takoer dræi kako javni i privatni ineprofitni mediji mogu biti neovisni, da vlasniπtvo nije vaæno,ali da je najbitnije poπtivanje civilizacijskih i profesionalnihnormi te pluralizam medija.

“Mislim da postoji niz procesa koji su doveli donaruπavanja povjerenja u medije, a kolateralne ærtve tihprocesa bili su kvalitetni novinari”, rekla je zamjenica glavneurednice T-portala za politiku i gospodarstvo –urica Klancir.

Loπe novinarstvoSa svim tim se slaæem, ali trebalo bi dodati da je gubitak

povjerenja u medije (pa tako i u neke novinare) Ëesto plodizuzetno loπega novinarstva. Polazim od vlastitih spoznaja. UGlobusu od 18. sijeËnja 2013. (broj 1154), na primjer, nanaslovnici je najavljena tema “Ustanak poËinje” o tzv. akcijskomplanu Crkve kojim se ona protivi uvoenja 4. modulazdravstvenog odgoja, onog posveÊenog seksualnim temama.

Udarni Ëlanak toga izdanja Globusa predstavljen je kao“specijalni izvjeπtaj iz kardinalove palaËe” (misli se na adresuzagrebaËkog nadbiskupa Josipa BozaniÊa, Kaptol 31), a temase plasira na Ëak 10 stranica (od 18 do 29). Autor teksta, A. M.(roen je 1985. pa ne treba kolegu izloæiti veÊoj sramoti), premapodacima HND-a, studirao je sociologiju, a u naπoj cehovskojje organizaciji od studenoga 2006. Novinari veÊ dulje pa se nemoæe kazati da ne poznaje pravila profesije. ©toviπe, u svomtekstu se poziva na crkvene izvore jer su ga ugostili u BozaniÊevuuredu i drugdje. Ipak, u toj temi ima ravno 73 greπke, netoËnostii krivih podataka (66 u samom tekstu i 7 u opremi teme)!Nazvao sam toga kolegu, razgovarao s njime telefonski i pitaoga za izjavu. ObeÊao mi se javiti (nakon konzultacije suredniπtvom), ali nije. Razumijem njegovu neugodu i πto mislida je bolje da se sluËaj zataπka ili zaboravi. Elem, mogu livjerovati tjedniku koji sebi tepa da je “najutjecajniji inajugledniji”? Ja tom tjedniku ne vjerujem. Pogotovo πto sepoigrava s publikom jer da se o Crkvi moæe pisati bez osobitihgreπaka dokaz je izvjeπtaj Darka Hudelista s ovogodiπnjegTeoloπkog pastoralnog tjedna na ©alati Ëija je zvijezda bio dekanKatoliËkog bogoslovnog fakulteta dr. TonËi MatuliÊ. OpÊenitone vjerujem ni novinaru kojem se podvaljuje intervju s bivπimpremijerom i koji se lati posla pisanja o istarskoj politiËkojsceni pa osnivaËa IDS-a Ivana Corrada Paulettu proglaπavamrtvim, iako je taj pisac i umirovljeni politiËar zdrav i punæivota, niti mogu vjerovati listovima koji ne provjeravajuinformacije. Æelio sam vam, u povodu ovoga nepovjerenjapublike u naπ posao, ponuditi jedno razmiπljanje. Ponajprije,novinarstvo je korisno da bismo sagradili πto kvalitetnijipolitiËki i druπtveni sistem. Kako bismo raskrinkali sve oblikekorupcije i kriminala ili zloupotrebe ovlasti. Sloboda medijajedna je od kljuËnih toËaka u demokratskom razvoju Hrvatske,tema koja je od neovisnosti Hrvatske naovamo Ëesto bila vrloaktualna. Neovisnost medija, sloboda izraæavanja, problemirazliËitih oblika cenzure, privatizacija medija, odnos politike imedija, viπe od dva desetljeÊa predstavljaju svojevrsni lakmus-papir druπtvenog i demokratskog razvoja Hrvatske.

Vratiti se kljuËnim naËelima novinarstvaNavodim testament Josepha Pulitzera, osnivaËa jedne od

ponajboljih ameriËkih tiskovina “Saint Louis Post Dispatch”(po tom se Pulitzeru zove glasovita ameriËka novinskanagrada), koji novinarima toga lista reËe, da ga parafraziram,otprilike ovako: da se mi novinari uvijek moramo boriti zanapredak i reforme, za uljuenu, graansku i europskuHrvatsku i regiju, tako da nikada ne toleriramo nepravdu,opaËine ili korupciju, da se uvijek protivimo svakovrsnimdemagozima, da svoj novinarski rad ne stavimo u interespolitiËkih moÊnika, da se uvijek suprotstavimo privilegijama,da se zalaæemo za jednaka prava za sve graanke i graane,da budemo nemilosrdni prema pljaËkaπima javnog dobra,da nam nikada ne ponestane sklonost prema siromaπnima,da uvijek ostanemo vjerni javnoj koristi, da ne budemozadovoljni pukim objavljivanjem vijesti nego oslobaanjemod svake vrste robovanja, da ostanemo krajnje nezavisni i dase nikada ne bojimo napasti sve πto je pogreπno makardolazilo od bogatih grabeæljivaca ili od kobnog siromaπtva.HoÊu reÊi, treba se vratiti kljuËnim naËelima slobodnog

novinarstva koja omoguÊuju da bude nezaobilazan faktor uizgraivanju demokracije u druπtvu, da bude korektiv vlasti,nepotkupljivi razotkrivaË druπtvenih zala i da bude vaænosredstvo u borbi protiv rasizma i ksenofobije, predrasuda,odnosno sposobno prepoznati prava i braniti dostojanstvopripadnika manjina i svih slojeva druπtva. Temelj novinarstvaleæi na striktnom poπtivanju Ëinjenica i konzultiranju svijustrana u potencijalnom konfliktu ili sporu. U Hrvatskoj i ucijeloj regiji uoËljiv je kroniËan nedostatak kulture Ëitanja,πto je rezultiralo kræljavim i pasiviziranim javnim mnijenjem,podloænim najprimitivnijim manipulacijama. Moj opstanaku novinarstvu je i svojevrsna borba za obnovu jedne znatnimdijelom kompromitirane profesije. Recimo, govor mrænje jedo te mjere zatrovao medijski krajolik (naroËito devedesetih)da njegova dekontaminacija joπ nije zavrπena, a negdje nizapoËeta na odgovarajuÊi naËin. Sve to sugerira neophodnostpotrebe da se vrati dignitet novinarskoj, a samim tim i svakojjavno prezentiranoj rijeËi. Treba se vratiti kljuËnimnaËelima slobodnog novinarstva koje Êe postati nezaobilazanfaktor u izgraivanju demokracije, koje Êe biti korektivvlasti, nepotkupljivi razotkrivaË druπtvenih zala i vaæan in-strument u borbi protiv rasizma, ksenofobije, predrasuda;samim tim, to Êe novinarstvo prepoznavati prava i branitidostojanstvo pripadnika manjina.

Vrednovati vrhunske kriterije autorstvaMoje poimanje profesije novinar govori i o potrebnoj

obnovi odnosa u druπtvu, o stvaranju zdrave politike,ekonomije i kulture, o jaËanju nade i volje, vodeÊi pritomraËuna o postojanju educirane publike koja umije suditivlastitom glavom. Volim kazati da nisam elitist, ali da mi jestalo do educirane publike, one koja prosuuje, tako i dopostojanja korektnih novinarki i novinara, analitiËara ikolumnista, koji Êe i sami biti obnovitelji. Potrebno nam jekvalitetno novinarstvo i medijski projekti koji neÊe kolabiratizbog nesposobnosti uredniπtva da ostanu politiËki neovisni,korektno voeni, seriozni i utjecajni. Stvarni lijek za svemoguÊe traume proizvedene u ratnom i postratnom razdoblju,uredniπtva bi trebala supsumirati u pojmu solidarnosti kojinije puka demagoπka poπtapalica. Solidarnost impliciradostojanstvo svake ljudske osobe, neovisno o svjetonazorupojedinog autora i Ëitatelja, a znaËi isto tako otpor protivsvakog stava koji svoj legitimitet i svoje ispunjenje ne traæi uargumentima nego u poziciji moÊi. Na taj bi se naËin trebalipojaviti novinski projekti koje neÊe hraniti nacionalistiËkemitove, koji neÊe mistificirati religiju iz pukih etnocentristiËkihrazloga (ili obrnuto), koje Êe vrednovati vrhunske kriterijeautorstva i koji Êe biti prepoznatljiv po njegovanju kulture iglad za pravdom, s jedne strane, dok bi s druge strane ublaæilipsiholoπke i moralne rane prouzroËene notornim grabeæom,egoizmom i nesolidarnim ponaπanjem. U tom kontekstu valjatakoer voditi brigu o okoliπu te odustati od agresivnogponaπanja prema prirodi. To u prvom redu vrijedi zameuljudske i druπtvene odnose, o kojima bismo trebalisvjedoËiti promicanjem korisnih primjera adekvatne radne idruπtvene etike, s osobitim naglaskom na pravilo poπtivanjanenasilja, odnosno snaga istine, nasuprot svih, a danasdominantnih oblika agresije: parapolitiËke, klanovske,

Publikanamslabo

vjerujeSloboda medija jedna je od kljuËnih toËaka u

demokratskom razvoju Hrvatske, tema koja je odneovisnosti Hrvatske naovamo Ëesto bila vrlo aktualna.

Neovisnost medija, sloboda izraæavanja, problemi razliËitih oblika cenzure, privatizacija medija, odnos politike i medija, viπe od dva desetljeÊa predstavljaju svojevrsni lakmus-papir

druπtvenog i demokratskog razvoja Hrvatske


31NOVINAR

BROJ 1-3/2013medijska scena Piπe Goran BorkoviÊ

Kakva ludo fascinantno morbidna balkanska priËa!”U pravu je bio Denis Kuljiπ koji je napokon zavrijedio da

ga se po dobrom citira i u Novinaru, premda mu na krajpameti nije bilo da, piπuÊi poËetak feljtona o drpajuÊembivπem premijeru Ivi Sanaderu, zapravo opisuje onih parmjeseci postojanja 21. stoljeÊa, gdje ga je i objavio kaonajkraÊe sluæbujuÊi izvrπni urednik u najkraÊe postojeÊimdnevnim novinama. I to ne samo u posloviËno opreznojHrvatskoj, nego i meu kratkoroËno ciljanim novinskimprojektima koji su zadnjih desetljeÊa praπili Srbijom.

21. stoljeÊe vjerojatno je svjetski fenomen. Takvo πto zaistanitko na ovim prostorima nije vidio: ne samo da u tom 21.stoljeÊu nije bilo plana B ili plana C, nego nikome od onihzdruæeno medijsko-marketinπko-lobistiËko-lopovsko-poslovnih krugova, koji su se okupili na istom zadatku, nijepalo na pamet da napravi ni plan A.

Taj je projekt, za koji je jamËila - πto javna, πto tajna -visoka reputacija svakoga od tih “zlatnih deËki”, poËevπi odOdranske i Koranske pa sve do istoËnije Heinzelove, a koji seovih dana vuku po Gajevoj, uvjerljiv je rezime propale medijskeprakse πto je obiljeæila protekla dva desetljeÊa domaÊegæurnalizma, na Ëijem su uniπtenju radili isti oni koji su danasskriveni pod krim-pseudonimima I. B., N. P. M. J., A. R., D. V.,

Novine koje su trebale biti “drugaËije”

Novinari ostaju, a novine propadaju

Ne samoda u tom 21.stoljeÊu nije biloplana B ili plana C, negonikome od onih zdruæenomedijsko-marketinπko-lobistiËko-lopovsko-poslovnih krugova, koji su seokupili na istom zadatku, nije palo napamet da napravi ni plan A

medijske ili tko zna kakve. Samo takvim pristupom moæe seprojicirati svijet kakav æelimo i buduÊnost dostojna Ëovjeka.Nezanemariva je potreba stvaranja druπtvene klime odgovor-nosti, odnosno napuπtanja principa etnonacionalizma, asamim tim πirenje kulture snoπljivosti, ekumenskog imeureligijskog dijaloga, praπtanja i pomirenja, tim viπe πtose Hrvatska nalazi na pragu ulaska u Europsku Uniju. Uzagovaranju takvih vrijednosti vidim jednu od najvaænijihfunkcija naπe profesije.

Kulturom istine protiv kulture laæiKulturi laæi treba suprotstavljati kulturu istine. Ali istina

ne znaËi tek puku toËnost, suglasnost. Ona se ne moæekonstruirati i njom se ne smije manipulirati. Ondje gdjenelogiËne sheme djelovanja ne obuhvaÊaju stvarnost upunoÊi njenih silnica, javlja se potreba za obrazlaganjem iza utemeljenjem. Pitanje istine ne moæe se ignorirati, anovinar stoji pred imperativom da se s njom uvijek iznovasuoËava. Zato novinarstvo ne shvaÊam kao mehaniËkoakumuliranje podataka, nego prvenstveno kao kritiËkopropitivanje koje je u korelaciji s politiËkim, socijalnim idrugim formativnim odnosima u stanovitoj sredini. Predsobom imamo πansu da preuzmemo teπku, ali dragocjenuulogu kojom Êemo pomoÊi u rekonstruiranju sveukupnejavne i intelektualne klime, tog preduvjeta nekog idealnijegsvijeta, u kojem bismo se, kao pojedinci i kao druπtvo, æeljelinaÊi. Uvijek bi se, stoga, trebali boriti za napredak, zagraansku i europsku Hrvatsku, ne tolerirajuÊi nepravdu,suprotstavljajuÊi se demagozima svih vrsta i definirajuÊi svojnovinarski angaæman izvan svakog stranaËkog ili partiku-larnog interesa. Zalaganje za pravnu dræavu implicira borbuprotiv privilegija, odanost naËelima opÊeg dobra tesenzibiliziranost za siromaπne i socijalno deprivirane,pogotovo stoga πto su takve i sliËne vrijednosti posljednjihgodina priliËno zanemarene. Naravno da je takvo πto mnogolakπe konstatirati nego provesti u djelo. Vaæno je biti lokalani univerzalan i vaæno je u kolopletu prezentiranih sadræajanaÊi mjeru nove i europski postulirane Hrvatske. Hrvatskekoja ne ide u Europu s figom u dæepu, nego Hrvatske kojasvakom gestom potvruje svoju posebnost, ali i davnouspostavljenu pripadnost starom kontinentu. Otud krug kaoprirodna i povijesna neminovnost: jer sve πto osvjeπÊuje naπuposebnost, europskim indigenatom tu posebnost opetovanopotvruje i poveÊava. Novinarstvo moæda sliËi na nogomet:moæete pojaËati ekipu nekom kupnjom zvijezde, ali akonemate male igraËe koje se vjeæbaju od prvih koraka, akonemate sportski duh u obiteljima, neÊete nikada imati velikinogomet ni velike klubove. Nije, naime, sve u novcu. Traæi sei talent. Tako je i u naπoj profesiji. Svi se mi (ako to smijemreÊi kolegicama i kolegama) moramo svakim danomokrenuti nad vlastitim koracima i zapitati se: jesmo lizavrijedili povjerenje publike? Obavljamo li svjesno svojposao? Trebamo se okrenuti ovom cilju: nastojati i pokuπativratiti dignitet novinarskoj profesiji kojom Êemo nastojati ipokuπati vratiti ugled poslu koji je na tako loπem glasu�

D. K., G. B., da nespominjemo ostale poput N.I., I. P., I. S. Ëiji dosjei popunjavajuladice USKOK-a.

Znam o Ëemu govorim, jer sam proteklihpetnaestak godina proveo u brojnim novinama od kojih se tekjedna danas diËi svojim postojanjem. Neke sam pokopao, a iznekih na (ne)vrijeme otiπao. Cijeli taj niz: Vjesnik, Republika/Nacional, Feral Tribune, Poslovni dnevnik, Forum, 21. stoljeÊe,da ne spominjem usputne tiskovine, sve ih je, osim Poslovnog,koji se muËi na svojih 16 dnevnih stranica, otpuhao vjetar.

Vjesnik - poËetak krajaIdemo od poËetka: Vjesnik je veÊ propao kad sam tamo

poËeo raditi. »ekao se samo okidaË da neka vlada zaËepi pipui time zatvori penzionera koji je godinama pod politiËkimpatronatom izbjegavao træiπne izazove. Ali i dopustio Ëerupanjevlastite imovine. Onima πto su praktiËki u trenu uspjeli uniπtitiosam kilometara industrije istoËno od Vjesnikove zgrade, nekadrespektabilna novinska kuÊa bila je maËji kaπalj. “Osloboen”od ostatka NI©RO-a, koji je i stvoren ne bi li ga hranio, dnevnilist Vjesnik u devedesetima je sprintao prema finiπu. Nakonprovedene “akcije stadion” ranih devedesetih i uspostave novih

p r a v i l aigre, u reæimskomje glasilu zavladalorazdoblje mira i blagostanja. Uzjedan uvjet: da se sve jalnuπke diletantetretira kao πto ih danas tretira Hrvatski list. ZadnjiËavao u lijes zabio je njegov posljednji glavni urednik BrunoLopandiÊ koji je iskustvo gaπenja dnevnih novina veÊ imao,pokopavπi 2001. godine, nesretan pokuπaj dnevnog lista,Republiku. LopandiÊ je otiπao iz novinarstva i radi u Hrvatskojgospodarskoj komori. Valjda zato nije imao vremena odgovoritina pitanja o propadanju novina u Hrvatskoj.

Druga postaja - RepublikaNakon Vjesnika put me odveo Ivi PukaniÊu. Taj je obeÊavao

da Êe napraviti ozbiljne dnevne novine, Ëemu sam kao svaki


33NOVINAR

BROJ 1-3/2013medijska scenaJedina gotovina

koja je u 21.stoljeÊu viena

bila je ona πto suje dali njezini

radnicidokupljujuÊi

mobitele; oËita jepretpostavka da

vlasnik tvrtkeMiran dan

Marjan Jurlekanikome nije

platio niπta i daje u nepuna tri

mjesecanapravio

presedan. »ak iza hrvatske

prilike

mlad, naivan i neiskusan novinar i povjerovao. Sve dok nisamvidio naslovnicu prvog broja. U to vrijeme, joπ u sukobu sNinom PaviÊem, PukaniÊ je cijeli projekt usmjerio jedinomcilju - strpati PaviÊa i ostatak skupine Grupo u zatvor ne bi liod toga i sam imao korist. Nakratko je u tome i uspio, aliRepublika je potrajala tek neπto dulje od zatvorskih danaËelnika Europapress Holdinga. Iako su plaÊe i honorariisplaÊeni, PukaniÊ je veliku veÊinu novinara uputio, kako tonaπi gazde vole reÊi, u nove æivotne izazove.

Put me potom odveo u Feral Tribune, gdje sam ostao do2005. Ferala danas nema, iako ga trebamo barem jednakokao i onih ranih devedesetih. AnalitiËari tvrde da je propaojer je sa smrÊu Franje Tumana izgubio razlog postojanja,ali meni se Ëini da su razlozi gaπenja bili znatno prozaiËniji:velikim tvrtkama - bez razlike jesu li dræavne ili privatne -na kraj pameti nije bilo da se oglase u tim “subverzivnim”novinama. Neki su Ëak davali novac uvjetujuÊi ga neobjav-ljivanjem oglasa da ne bi, kako su se opravdavali, imaliproblema. I to ne samo do 2000. godine, nego i nakon“demokratskih promjena”. Tri godine nakon πto sam otiπao,Feral se ugasio. Njegov odgovorni urednik Viktor IvanËiÊdanas piπe u tjedniku Novosti. Zamolio je da ga zbog gripekoja ga je sloæila u krevet poπtedimo priËe o propasti novinau Hrvatskoj.

Godine 2005. zaputio sam se u Poslovni dnevnik, zadnjustanicu nakon koje sam htio bezbolno otiÊi iz branπe iposvetiti se nekom svom poslu. Bilo je to vrijeme debelihkrava. Bilo je i posla. Tih je godina praktiËki radio svatkotko je æelio raditi, a meni se novinarski posao ponovo uËinioprivlaËnijim od nekakvih poduzetniËkih projekata s kojimabih i tako propao. Kakva zabluda!

Gdje ima dima...Taljigao sam tako sve do otvaranja tjednika Forum.

BuduÊi da sam, kako se pokazalo, ipak bio zadojenæurnalizmom, poziv u Forum objeruËke sam prihvatiomisleÊi da na træiπtu nedostaje ozbiljan tjednik koji bimogao pronaÊi Ëitatelje. VeÊina kolega savjetovala mi jeda se manem Foruma jer da mu je sudbina sasvim izvjesna:trajat Êe samo godinu dana, taman toliko da se VeËernjilist rijeπi πtrajkaπa. Nisam mario za glasine. Zapravo menije bilo ni briga, u Poslovnom mi se viπe nije ostajalo.Nisam viπe bio mlad, ali sam ostao naivan.

Radili smo taj Forum zduπno, iz srca. Ali ne dulje odgodinu dana. Upravo kada smo postali relevantni i poËelidosezati ciljanu prodaju, tjednik je ugaπen. Neki su se novinarivratili u VeËernji, a neki su otiπli u “nove æivotne izazove”. Jasam bio meu drugima. Kao i bivπi glavni urednik ForumaBorna KeseroviÊ koji je potom od æurno smijenjene NadeMirkoviÊ preuzeo ureivanje 21. stoljeÊa.

Balabani na naslovnici?A tek su te novine bile priËa! Bio sam siguran da sam u

ovih petnaest godina vidio veÊinu idiotarija u novinarstvu ida me malo πto moæe iznenaditi. »ini se ipak da na 21. stoljeÊe

nisam bio spreman. Za razliku od Republike, ciljanog projektapostavljenog tako da se PaviÊa strpa u zatvor, 21. stoljeÊe nijeimalo ni cilj, ni glavu, ni rep. Samo slabaπnu ideju o 35 tisuÊaprodanih primjerka.

Prvi je broj izaπao uz obilnu dozu πoka i nevjericenjegovih novinara. Na naslovnici je donio priËu o povratkuBoπka Balabana u Hrvatsku. DoËekali su ga na zagre-baËkom aerodromu æena i djeca. Legenda kaæe da fotografinisu uspjeli snimiti ganutljiv trenutak povratka te πupljesportske zvijezde Ëiji je najveÊi uspjeh taj da mu se imekoËoperi meu prvih pet najgorih transfera u Engleskoj,pa se cijela priËa morala fingirati nekoliko dana poslije.Ali to ni onda nije bilo vaæno, a kamoli danas. Dakle, prvibroj!? Propali nogometaπ vraÊa se iz neke azijske dræavegdje se pravi da igra nogomet?! Je li to neka zajebancija,neka maska, pitali smo se dok smo u tiskari Ëekali prveotisnute primjerke. A. R. i M. J. u jednom su se trenutkuradosno fotografirali s prvim izdanjem, a veÊ u drugomsprintali u redakciju ne bi li spasili ono πto se spasiti da.Spasa nije bilo. Kuljiπu ni dan-danas nije jasno zaπtoBalabani nisu priËa za naslovnicu…

Defilirali su tih dana nekadaπnjom redakcijom Vjesnika(kako je rekao V. M.: “Na indijanskom groblju ne moæeπuspjeti”) oni zlatni deËki, kroatizirani madmanovi u crnimprugastim odijelima, usmjeravajuÊi novine prema svojimæeljama. Zaustavljala se tiskara i bacalo prvo izdanje, stopiraledavno dogovorene teme, odreivao novi smjer. Sve je u rukepreuzela i sama posrnula D-tvrtka.

Rezultat je, meutim, bio porazan. Sa πezdeset tisuÊa usamo nekoliko dana sruπili smo se na manje od tri.

Dakle, propali smo.VeÊ nakon dva-tri tjedna smijenjena je glavna urednica

i novine je poËeo ureivati Borna KeseroviÊ. Tiraæa sepoËinjala dizati, a jednu subotu prodali smo viπe od tridesettisuÊa. Vlasnicima niπta od toga nije bilo vaæno. Jedan danjednostavno su prestali dolaziti i novine su ostale kao govnona kiπi, s ciljano rezanom nakladom. Prepuπteno samo sebi,21. stoljeÊe odbrojavalo je zadnje sate. Ovih dana izdavaË,tvrtka Miran dan, ulazi u predsteËajni postupak. Digitelovablokada na tri milijuna kuna i dalje stoji na raËunu, aupuÊeni tvrde da ju je ponovo aktivirala i Tiskara Vjesnik.Miran dan svima je ostavio nemir. Ostao je duæannovinarima, grafiËarima, fotoreporterima, tiskari, pa Ëak iVipu. Jedina gotovina koja je tamo viena bila je ona πto suje dali njezini radnici dokupljujuÊi mobitele. Fotoreporterisu sami morali plaÊati benzin za automobil rent-a-cara,novinar je na pripremama Dinama praktiËki u zadnjojsekundi dobio zrakoplovnu kartu za povratak iz Turske,najveÊe uzdanice pozivane su na razgovor zbog afere s»uljak-©elebajevom Core Medijom, crnilo je bilo sve dublje.OËita je pretpostavka da vlasnik tvrtke Miran dan MarjanJurleka nikome nije platio niπta i da je u nepuna tri mjesecanapravio presedan. »ak i za naπe prilike.

Kakva ludo fascinantno morbidna balkanska priËa! Dobroje rekao Kuljiπ�

Vlada Zorana MilanoviÊa ne moæe se pohvaliti osobitombrigom za sreivanje stanja u medijima kroz prvih petnaestmjeseci u Banskim dvorima. Mirno su, manje-viπe,promatrali propast Vjesnika, nisu se osobito bavili ni stvarnimvlasnicima ugaslog Nacionala, a Dræavni inspektorat tekzadnjih tjedana intenzivnije radi na istrazi o okolnostimanavodne prodaje brendova Business.hr i Aktual novomvlasniku, Ëiji prethodnici Mujo SelimoviÊ i Andrija KeviÊradnicima i dalje duguju Ëetiri zaostale plaÊe. Alarmantanbroj novinara na burzi tek je nedavno uπao u mjere aktivnepolitike zapoπljavanja ministra rada i mirovinskog sustavaMiranda MrsiÊa, koji od sredine sijeËnja ove godine imedijskim trudbenicima nudi poticaje za samozapoπljavanje.Kako se radi o novoj mjeri koju su prvi novinari uspjelirealizirati sredinom veljaËe, a znaËajan broj kolega i ne znaza dræavne potpore, ovdje Êemo proÊi kroz proceduru prijavaza poticaje te upozoriti na greπke zbog kojih zahtjev moæebiti odbijen.

RPO-ovci ili slobodnjaciPoticaje HZZ-a mogu povuÊi novinari koji se odluËe za

slobodno zanimanje i upiπu se u Registar poreznih obveznika(RPO), ali i oni poslovno ambiciozniji koji pokrenu obrt ili

Piπe Branimir ZekiÊ

MrsiÊevipoticaji

Alarmantan brojnovinara na burzitek je nedavnouπao u mjereaktivne politikezapoπljavanjaministra rada imirovinskogsustava MirandaMrsiÊa, koji odsredine sijeËnjaove godine imedijskimtrudbenicimanudi poticaje zasamozapoπljavanje

trgovaËko druπtvo. RPO je zadnjih godina predmet ozbiljnihpravnih sporova, jer ga veliki izdavaËi koriste kao jeftinijimodel zapoπljavanja, gdje novinarima koji bi po slovu zakonatrebali biti klasiËni freelanceri ugovorima prijeËe rad za drugemedije. To prema miπljenju sve veÊeg broja pravnih struËnjakapredstavlja prikriveni radni odnos, a dræava je sada poticajimaodluËila pokrenuti novu generaciju novinara slobodnjaka.“U 2013. godini PodruËni ured Zagreb potpisao je Ëetiriugovora o sufinanciranju samozapoπljavanja za novinare. Odnjih Ëetvoro, dvoje su otvorili slobodnu profesiju, jednanovinarka je otvorila trgovaËko druπtvo koje se bavinovinarstvom i joπ nekim drugim djelatnostima i odmah jezaposlila kolegu novinara, a jedna novinarka je u postupkurealizacije registracije obrta”, navode u HZZ-u. Prvi korak uprijavi za poticaje jest izrada Poslovnog plana, formulara nadesetak stranica koji se moæe preuzeti u podruËnom ureduHZZ-a. Tijekom razrade Poslovnog plana novinar moæe traæitipomoÊ HZZ-ovog savjetnika za samozapoπljavanje, no veÊi dioposla ipak se svodi na individualnu inicijativu i nekolikokljuËnih pitanja- kako Êe svoj biznis uËiniti uspjeπnim i kojesu mu komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju?Zanimljivo je da je obrazac Poslovnog plana identiËan zanajrazliËitija zanimanja, od arhitekata i frizera do novinara,


35NOVINAR

BROJ 1-3/2013medijska scenapa ne Ëudi πto su pitanja strogo træiπnog karaktera i traæe odnovinara da se ‘preπalta’ na poduzetniËki diskurs. “Tko suvaπi korisnici, klijenti? Objasnite tko Êe kupovati vaπu robuili usluge? Imate li kakvih naznaka o koliËini posla ilinjihovim navikama”, karakteristiËan je upit u Poslovnomplana kojega potom ocjenjuje struËna komisija sastavljenaod zaposlenika HZZ-a. Odluku o prijavi za poticaje trebadonijeti trezveno i nipoπto se ne preporuËuje novinarimabez pouzdanog dogovora o suradnji s jednom ili viπemedijskih kuÊa, kao ni malim medijskim poduzetnicima kojipokreÊu internetski portal, a nemaju ideju kako privuÊioglaπivaËe ili osigurati naplatu sadræaja. HZZ sredstva u visiniod 18,880 kuna RPO-ovcima isplaÊuje namjenski, zapodmirenje troπkova zdravstvenog i mirovinskog osiguranjau razdoblju od godine dana, a potvrde o redovitim uplatamasamozaposleni novinar duæan je dostavljati svaka tri mjeseca,jer u protivnom mora vratiti cjelokupan iznos uveÊan zazatezne kamate.

Nepoznat terenKako su MrsiÊevi poticaji po neπto fleksibilnijim pravilima

koji ukljuËuju i medijske ‘slobodnjake’ krenuli tek 15.sijeËnja, podruænice HZZ-a se u brojnim pitanjima i dalje

konzultiraju sa Srediπnjim uredom Zavoda, pa je priliËnovaæna i dobra volja administracije da se raspita o detaljima.Nekolicini novinara koji su se dosad prijavili na poticaje neπtoveÊi problem bio je dogovor oko termina razgovora sasavjetnikom za samozapoπljavanje, na kojega se moæe Ëekatii do mjesec dana. Novinar, naime, ne smije registriratislobodno zanimanje, obrt ili trgovaËko druπtvo sve dokkomisija ne donese odluku o (ne)odobrenju poticaja, pa semoæe dogoditi nezgodan ‘zrakoprazni prostor’ od viπe tjedanau kojemu je i dalje na Zavodu registriran kao nezaposlen iakomu moæda pristiæu ponude za freelance suradnju. Dozaposlenika HZZ-a i informacija o osmiπljavanju poslovnogplana ipak se moæe doÊi- metodom upornog kucanja na vrata.Kad je rijeË o zagrebaËkom HZZ-u, priliËno susretljivompokazala se Ljiljana ©poljariÊ, voditeljica ureda uZvonimirovoj ulici koja je redovno bila dostupna za sve vrsteupita. U pisanju poslovnog plana kljuËno je uvjerljivoprezentirati kako Êe freelancer uspjeπno prodati svoje uslugena medijskom træiπtu i od toga sebi isplatiti plaÊu. Zaodobrenje poticaja novinarima se preporuËuje da priloæe ipismo namjere medija s kojima Êe suraivati, koje se u pravilusastoji od nekoliko reËenica glavnog urednika ili izdavaËa.Popunjeni Poslovni plan potom se predaje podruËnom ureduHZZ-a, a na rjeπenje se Ëeka oko dva tjedna. Tek kad se zahtjevza poticaje pozitivno rijeπi, kreÊe intenzivni obilazak πaltera,

Prijave zapoticaje dokraja lipnja

Zahtjevi za dodjelusredstava po mjerama

aktivne politikezapoπljavanja

zaprimaju se do 30.lipnja 2013. “Nakon

ulaska Hrvatske u EU naraspolaganju Êe biti

mjere aktivne politikezapoπljavanje

Nacionalnog programareformi. Vjerojatno Êe

moÊi koristiti sliËnumjeru, zasad joπ

nemamo pouzdanihinformacija”, poruËili su

iz HZZ-a

Desetkorakado poticaja1. Novinar treba biti

prijavljen kaonezaposlena osobana Hrvatskom zavoduza zapoπljavanje.

2. Izraditi Poslovni planuz pomoÊ HZZ-ovasavjetnika zasamozapoπljavanje.

3. Priloæiti pismonamjere od urednikaili izdavaËa medija skojima planiratesuradnju (nije uvjet,ali pomaæe udobivanju poticaja).

4. Preuzeti u HND-umatiËni broj podkojim se vodite uregistru slobodnihzanimanja.

5. Izraditi peËatposlovnog subjekta iotvoriti poslovniraËun u banci.

6. Upisati se u Registarporeznihobveznika(RPO) upodruËnom ureduPorezne uprave.

7. Prijaviti se namirovinsko izdravstvenoosiguranje.

8. Dostaviti bjankozaduænicu s potpisomdruge fiziËke osobekao jamca platca.

9. Dostaviti fotokopijuradne knjiæice supisanimnovozasnovanimradnim odnosom.

10. Potpisati ugovor osufinanciranjusamozapoπljavanja

ZAGREBA»KA 51KRAPINSKO-ZAGORSKA 9SISA»KO-MOSLAVA»KA 12KARLOVA»KA 9VARAÆDINSKA 11KOPRIVNI»KO-KRIÆEVA»KA 7BJELOVARSKO-BILOGORSKA 10PRIMORSKO-GORANSKA 49LI»KO-SENJSKA 2VIROVITI»KO-PODRAVSKA 3POÆE©KO-SLAVONSKA 6BRODSKO-POSAVSKA 17ZADARSKA 14OSJE»KO-BARANJSKA 13©IBENSKO-KNINSKA 8VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 14SPLITSKO-DALMATINSKA 60ISTARSKA 9DUBROVA»KO-NERETVANSKA 25ME–IMURSKA 8GRAD ZAGREB 429Ukupno 766

Broj registriranihnezaposlenih osoba

sa zanimanjemnovinar/novinarka

Prostorna jedinica - æupanija

Podaci o broju nezaposlenih novinara do 31. sijeËnja 2013.Podaci o broju nezaposlenih novinara do 31. sijeËnja 2013.Podaci o broju nezaposlenih novinara do 31. sijeËnja 2013.Podaci o broju nezaposlenih novinara do 31. sijeËnja 2013.Podaci o broju nezaposlenih novinara do 31. sijeËnja 2013.godine. Priredila Margareta Zouhargodine. Priredila Margareta Zouhargodine. Priredila Margareta Zouhargodine. Priredila Margareta Zouhargodine. Priredila Margareta Zouhar

od porezne uprave, do mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.Novinari RPO-ovci prvo u Hrvatskom novinarskom druπtvupreuzimaju dokument o matiËnom broju pod kojim Êe se uDræavnom zavodu za statistiku voditi u registru slobodnihzanimanja. S ovim dokumentom idu izraditi peËat potrebanza fakturiranje usluga, koji se u boljim fotokopirnicama moæenapraviti za neπto viπe od stotinu kuna. Nakon toga, novinarse u podruËnom uredu porezne uprave upisuje u RPO te spotvrdom o upisu kreÊe na HZZO i HZMO. Sve navedeno upravilu se moæe obaviti u jednom danu, a prije potpisaugovora o isplati poticaja, korisnik Zavodu za zapoπljavanjetreba dostaviti i bjanko zaduænicu koju supotpisuje i drugafiziËka osoba kao jamac platac.

Jamci ozbiljan problemDijelu novinara pronalaæenje jamca u vrijeme opÊe

egzistencijalne ugroze moæe predstavljali ozbiljan problem,no olakotna je okolnost πto za bjanko zaduænicu nisupotrebne usluge banke niti provjera kreditne sposobnosti, veÊse cijeli postupak obavlja kod javnog biljeænika. Bjankozaduænica potpisuje se na iznos od 50 tisuÊa kuna, alieventualno uplaπenom jamcu treba napomenuti da se usluËaju povrata sredstava HZZ naplaÊuje samo u iznosuizdanih poticaja i pripadajuÊih kamata. MoguÊe je potpisatii dvije zaduænice od 10 tisuÊa kuna, no u tom sluËaju

naplaÊuje se neznatno viπe javnobiljeæniËkih troπkova. Zanovinare koji su veÊ imali registriran obrt ili slobodnozanimanje HZZ traæi i potvrdu porezne uprave o podmirenjusvih poreznih dugova. Ukoliko aplicirate na poticaje, staredugove platite barem tjedan dana prije predaje molbe, jerporezna uprava u pojedinim sluËajevima uplate knjiæi sporo ineuredno, a i izdavanje potvrde treba proÊi kroz protokol πtomoæe oduzeti joπ dan, dva. Takoer, vaæno je napomenuti joπjedan bitan korak kod otvaranja slobodnog zanimanjanovinar. Nakon πto se osoba upiπe u RPO, a prije prijave nazdravstveno i mirovinsko osiguranje, potrebno je u HND-upreuzeti potvrdu kojom se ostvaruju povoljnije uplatemjeseËnih rata HZZO-u i HZMO-u. Sa svom prikupljenomdokumentacijom, ukljuËujuÊi i fotokopiju radne knjiæice ukoju je upisan i novozasnovani radni odnos, novinarslobodnjak odlazi u HZZ i potpisuje ugovor o isplati poticajaod 18,880 kuna. Zakonski rok za isplatu je 30 dana, no upravilu jednokratko sjeda na poslovni raËun veÊ nakon desetakdana. Tada kreÊe i novinarska poslovna avantura koja tek trebaodgovoriti na najvaænije pitanje. Kako se odræati na trusnommedijskom tlu redovito podmirivati doprinose i od slobodnognovinarenja isplatiti sebi plaÊu? HoÊe li MrsiÊeve mjere bitidovoljan ‘poguranac’ za freelancere ili Êe se korisnici poticajavratiti na burzu Ëim ih potroπe? Vidjet Êemo dogodine, otprilikeu ovo vrijeme�


37NOVINAR

BROJ 1-3/2013medijska scenaPiπe Ozren Podnar

Zakon o fiskalizaciji donesen je da bi uveo red ugotovinsko plaÊanje.

“Fiskalizacija se tiËe samo gotovine”, bila je mantra kojusu ponavljali predstavnici Vlade. Meutim, pogled u Zakonotkriva i neoËekivane iznimke koje se tiËu - izmeu ostalih -slobodnih novinara. Pojedinci koji su registrirali samostalnudjelatnost novinara takoer su u izvjesnoj mjeri zahvaÊeniZakonom o fiskalizaciji, te su prisiljeni poduzeti nekolikoradnji, iako nije vidljivo kakve Êe koristi od njih imati dræava.

»lankom 3. Zakona o fiskalizaciji, novinari upisani uRegistar poreznih obveznika (RPO) uvrπteni su meuobveznike fiskalizacije zajedno s nizom drugih profesija izËlanka 18. Zakona o porezu na dohodak.

Konkretno, obveznicima su proglaπeni obrtnici isamostalne djelatnosti koje ukljuËuju zdravstvene radnike,veterinare, odvjetnike, javne biljeænike, revizore, inæenjere,arhitekte, porezne savjetnike, steËajne upravitelje, tumaËe,

RPO-ovci, jeste li napisali inte rni akt i pripremili naljepnice

Slobodni novinari u zamci fiskalizacije

prevoditelje, turistiËke djelatnike, znanstvenike, knjiæevnike,izumitelje, samostalne predavaËe, odgajatelje, umjetnike,sportaπe i - novinare. Za njih, obveze po Zakonu o fiskalizacijistupaju na snagu 1. travnja 2013.

»emu to ako je opÊepoznato da je fiskalizacija uvedena zboggotovinskog plaÊanja? Nije li za novinare, ukljuËujuÊi i oneprijavljene u RPO, propisana naplata potraæivanja na æiro raËun?Jest, ali neovisno o tome, novinari RPO-ovci ipak su obveznicifiskalizacije, samo ne u istom opsegu kao poslovni subjekti kojinaplaÊuju u gotovini, karticama ili Ëekovima. Slobodni novinarine moraju nabavljati fiskalne blagajne niti slati raËune puteminterneta u Poreznu upravu, ali moraju napraviti nekoliko drugihkoraka, koji Êe im oduzeti neπto vremena.

Evo πto mora poduzeti RPO-ovac: “Kako se bliæi 1. travnjai drugi krug fiskalizacijskog procesa, postavlja se sve viπepitanja πto s obrtnicima i slobodnim zanimanjima koji svojeusluge naplaÊuju iskljuËivo putem transakcijskog (æiro)raËuna”, rekla nam je Ines IdæakoviÊ, direktorica Rufus d.o.o.,zagrebaËkog poduzeÊa za knjigovodstvene usluge.

“Prema Ëlanku 18. Zakona o porezu na dohodak, obavljaËisamostalnih djelatnosti koji ne naplaÊuju u gotovini nisu u obvezinabavljati program za fiskalne blagajne, ali jesu u obveziprilagoditi sadræaj izdanih raËuna. Sadræaj izlaznih raËuna morabiti reguliran internim aktom”, napominje ga IdæakoviÊ.

Konkretno, RPO-ovci moraju do 1. travnja 2013. sastavitidokument zvan interni akt (i Ëuvati ga u ladici za sluËajkontrole), unijeti nove elemente na raËune koje izdajukupcima i u svoj poslovni prostor (najËeπÊe stan) postavitinaljepnicu s porukom kupcima da uzmu raËun. Pretpostav-ljamo da Êe neki kojih se ovo tiËe biti iznenaeni, no svejednoÊe morati obaviti navedeno.

BuduÊi da slobodni novinari nijednu uslugu ne naplaÊujuu gotovini, nije na prvi pogled vidljivo zaπto bi trebali mijenjatiformu svojih raËuna, a buduÊi da im naruËitelji - nakladnici- nikad ne dolaze u poslovni prostor, nije jasna potrebaisticanja naljepnice. Jednako je misteriozno zaπto morajusastavljati spomenuti interni akt i u njemu navoditi podatkekoji nemaju dodirnih toËaka sa svrhom fiskalizacije -uvoenjem reda u plaÊanje gotovinom.

No, buduÊi da su globe propisane za nepoπtivanjepropisanih obaveza pozamaπne, a da se nikad ne zna kad binekog obveznika mogla posjetiti kontrola, uputit Êemonovinare RPO-ovce u ono πto im je Ëiniti, ako to veÊ nisudoznali od poreznih savjetnika.

Predstavljamo vam interni akt.Dakle, interni akt je dokument u kojemu obveznik

fiskalizacije mora precizirati nekoliko bitnih Ëinjenica osvojem poslovanju:

• definirati πto je i gdje je njegov poslovni prostor (a to je zaslobodnog novinara, uglavnom stan u kojem æivi); ako ima samojedan poslovni prostor, u opÊi Êe akt napisati njegovu adresu ipridati mu oznaku - najjednostavnije je da to bude broj 1;

• odrediti svoje naplatne ureaje, πto je sluËaju novinaranjegovo raËunalo; ako raËune sastavlja samo na jednomraËunalu, opisat Êe ga kao stolno (ili prijenosno) osobnoraËunalo i pridati mu oznaku - primjerice, takoer broj 1;

• navesti imenom i OIB-om tko izdaje raËune (vjerojatnoje to sam novinar) i navesti na koji Êe naËin ta osoba bitioznaËena na raËunima od 1. travnja; njena oznaka mogubiti njeni inicijali (recimo, I. I.) ili OIB.

• utvrditi po kojem Êe principu biti numerirani njegoviraËuni od 1. travnja; buduÊi da novinar vjerojatno navestisamo jedan poslovni prostor i jedan naplatni ureaj, oba soznakom 1, u internom Êe aktu napisati da Êe raËuneoznaËavati rednim brojem od 1 naviπe te s oznakama 1/1 zaposlovni prostor i naplatni ureaj.

Uz redni broj, oznaku poslovnog prostora i naplatnog ureaja,raËun mora sadræavati i oznaku osobe koja izdaje raËune (naprimjer, inicijali imena i prezimena) te datum, sat i minutusastavljanja raËuna. U skladu s navedenim, prvi bi raËun mogaonositi sljedeÊu oznaku: 1/1/1, 3. travnja 2013., 15:00 h, N. N. Nadnu raËuna, buduÊi da se radi o bezgotovinskom plaÊanju putemtransakcijskog (æiro) raËuna, treba pisati “NaËin plaÊanja:transakcijski raËun”. Svi ostali elementi raËuna propisani drugimzakonima (npr. Zakonom o PDV-u) takoer moraju biti navedenina raËunu, kao πto su naziv i porezni broj kupca i prodavatelja,to jest - samog novinara.

Kad je novinar sve ovo pripremio i isplanirao, preostajemu samo da na komad papira isprinta lijepo sroËenuporuku “Ne zaboravite uzeti raËun” i nalijepiti je na vidnomjesto u svom radnom prostoru. Rekosmo, ta naljepnicanije namijenjena kupcu, jer novinarima u pravilu ne dolazeu goste direktori nakladniËkih poduzeÊa da bi od njihuzimali raËune, nego - inspekciji.

Tko nije obveznik fiskalizacije?Ove se obaveze odnose na novinare (i mnoga druga

zanimanja) upisane u RPO, temeljem Ëega obavljajusamostalnu djelatnost slobodnog zanimanja novinara iz Ëlanka18. Zakona o porezu na dohodak. No, ne odnose se na autorepisanih djela koji umjesto dohotka od samostalne djelatnostiprimaju naknade za autorska prava. Jer, autorske naknade nisudohodak od samostalne djelatnosti, veÊ su u Ëlanku 32. Zakonao porezu na dohodak definirane kao “drugi dohodak”, a zatakvu vrstu dohotka nije predviena fiskalizacija.

Dakle, ako ste prema poreznim propisima definirani kaosamostalni djelatnik - slobodni novinar, upisani ste u RPO ivodite knjige, tada ste obveznik fiskalizacije u opseguopisanom u ovom Ëlanku; ako ste pak u poreznom smislugraanin koji stvara pisana (ili vizualna i druga) djela,prodaje autorska prava prema Zakonu o autorskim pravimate od kupca prima odgovarajuÊe naknade iz Ëlanka 32.Zakona o porezu na dohodak, niste obveznik fiskalizacije zaovaj oblik dohotka. Ali, neovisno o tome, moæete biti njenobveznik po nekoj drugoj osnovi, primjerice ako steistovremeno i privatni odvjetnik, lijeËnik ili prevoditelj�

Primjer internog aktaEvo i nesluæbenog primjera internog akta kakav treba donijeti svaki novinar

upisan u RPO. Ovaj primjer dajemo iskljuËivo u orijentacijske svrhe, aobveznicima fiskalizacije preporuËujemo da pri sastavljanju vlastitog internogakta potraæe pomoÊ profesionalnog pravnog savjetnika. Primjer internog aktaprilagoen je tipiËnom novinaru koji ima samo jedan poslovni prostor i jedannaplatni ureaj - svoje raËunalo.

“Temeljem Ëlanka 11. stavka 2. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodnenovine, broj 113/12) Ivo IviÊ iz Zagreba, Splitska bb, OIB: 1111111111, donosi

O D L U K UO pravilima slijednosti numeriËkih brojeva raËuna, o poslovnim prostorima,

o oznakama naplatnih ureaja te oznaËavanju operatera na naplatnimureajima.

I.Ovom odlukom ureuje se popis poslovnih prostora s pripadajuÊim adresama

i oznakama, oznakama naplatnih ureaja, oznakama operatera na naplatnimureajima, radno vrijeme te pravilo slijednosti numeriËkih brojeva raËuna.

II.NumeriËki broj raËuna po svakom naplatnom ureaju u poslovnom prostoru

poËinje na dan 1. sijeËnja i teËe od rednog broja 1 do broja “n” na dan 31.prosinca tekuÊe godine, poπtujuÊi pravilo slijednosti raËuna.

III.Popis poslovnih prostora s oznakama, pripadajuÊim adresama i radnim

vremenom daje se u nastavku:

Oznaka poslovnog Adresa poslovnog Radno vrijemeprostora prostora

1 Splitska bb, ponedjeljak - subota Zagreb 12:00 - 18:00

IV.S obzirom na to da je na raËunu obavezno navesti oznaku operatera na

naplatnim ureajima, slijede oznaka poslovnog prostora, oznaka naplatnogureaja - raËunala i oznaka operatera na naplatnom ureaju, kako slijedi:

Oznaka naplatnog Oznaka operateraureaja - raËunala na naplatnom ureaju

1 OIB 1111111111 ili ili inicijali I. I.

V.RaËuni Êe se izdavati tako da svaki naplatni ureaj unutar svog poslovnog

prostora ima svoj broj raËuna. Uz napomenu da porezni obveznik ima samojedan poslovni prostor i jedan naplatni ureaj, u nastavku je naveden slijedraËuna, pri Ëemu prvi broj predstavlja redni broj raËuna, drugi broj poslovnogprostora, a treÊi broj naplatnog ureaja:

1/1/12/1/13/1/14/1/1i tako redom.

Ova odluka stupa na snagu 1. sijeËnja 2013. i primjenjuje se od 1. travnja 2013.

Pojedinci koji su registriralisamostalnu djelatnostnovinara takoer su u

izvjesnoj mjeri zahvaÊeniZakonom o fiskalizaciji, te

su prisiljeni poduzetinekoliko radnji, iako nije

vidljivo kakve Êe koristi odnjih imati dræava


39NOVINAR


Jasna BabiÊ mogla je i mjesec dana provesti u remetineËkomzatvoru ËekajuÊi sazivanje rasprave na OpÊinskom kaznenomsudu u privatnoj tuæbi koju je zbog uvrede podnio JosipRadeljak. Predmet spora, πto je priliËno zabrinjavajuÊe, ni ujednom trenutku nije bila istinitost u tekstu iznesenih tvrdnji,veÊ Radeljakov osjeÊaj uvrijeenosti. Novi Kazneni zakon, kojije stupio na snagu s prvim danom ove godine, otiπao je i korakdalje pa je, uz veÊ utvrenu uvredu i klevetu, dodao i novokazneno djelo sramoÊenja za koje novinar moæe biti kaænjen s360 dnevnica Ëak i kad je iznio istinu, ako sudac procijeni daona nije iznesena u javnom interesu. Viπe su i novËane kaznepa Êe tako uvreda novinara koπtati 180, a kleveta Ëak 500dnevnih plaÊa. Kako je Jasna BabiÊ, iako meu vienijimnovinarima u Hrvatskoj, posljednje tri godine bez stalnog posla,pitanje je kako bi se te dnevnice obraËunavale.

“Kako sam ostala bez posla? Lako! Kao i svi ostali ljudimoje generacije od 50 do 60 godina æivota ne samo u

Veterani navjetrometini

Podatak kako jeJasna BabiÊ, nine znajuÊi,odlaskom iz EPHostala i bezpravnogzastupnika usluËaju Radeljak,joπ je jedanopasan presedanza preko 750nezaposlenihnovinara, kolikoih je registriranona burzi.»injenica je,naime, kako jenapisani tekstnaruËio urednik,a objavio izdavaËdok odgovornostza uvrijeenogRadeljaka nakoncu oËiglednosnosi samanovinarka

novinarstvu veÊ u svim industrijskim granama. Pored toga,novinari poput mene viπe nikome ne trebaju jer danas su nacijeni propagandisti koji ne preispituju previπe sadræajkojekakvih priopÊenja”, u kratkom je telefonskom razgovorukomentirala Jasna BabiÊ koja je na dan kada su je odveli uRemetinec trebala biti meu diskutantima HND-ove tribineposveÊene novinarima na burzi.

Podatak kako je Jasna BabiÊ, ni ne znajuÊi, odlaskom izEPH ostala i bez pravnog zastupnika u sluËaju Radeljak, joπje jedan opasan presedan za preko 750 nezaposlenih novinarakoliko ih je registrirano na burzi. »injenica je, naime, kako jenapisani tekst naruËio urednik, a objavio izdavaË dokodgovornost za uvrijeenog Radeljaka na koncu oËiglednosnosi sama novinarka. ©to to, pak, znaËi za slobodne novinarei one u sustavu RPO-a, ostaje nimalo ugodna neizvjesnost dosljedeÊeg presedana u kojem, nadajmo se, glavnu ulogu neÊeponovo imati Jasna BabiÊ koja je, kaæe, posao u mainstreammedijima odavno prestala traæiti.

“Mainstream mediji su u banani, nemaju ni za plaÊe ljudikoji su im zaposleni u redakcijama, ali i dalje ustraju naprintanim izdanjima. BuduÊnost kvalitetnog novinarstva jena internetu koji je i marketinπki puno prodorniji medij. No,kod nas ne vrijede logiËna træiπna pravila, veÊ monopoli medijai oglaπivaËa, a to je sprega koju novinarstvo samo neÊe moÊiprobiti, a koliko Êe politika poduzeti da to rijeπi, veliko je pitanjejer izgleda kao da ova vlast niπta nije promislila i niπta postavilana Ëvrste temelje. Oni kao da ne primjeÊuju kako je javnostnestala, a bez angaæirane javnosti nemoguÊe je uopÊeartikulirati druπtvene interese. Druπtvene interese sigurno neÊeartikulirati tih desetak uvijek istih PR floskula kojima barataju.Zato vjerujem kako Êe veÊ iduÊe godine internet napravitiproboj koji ni oglaπivaËi viπe neÊe moÊi ignorirati”,optimistiËna je novinarska veteranka koja je nedavno zavrπilai pisanje knjige o zadnjim spaljenim vjeπticama u Zagrebu1751. u doba Marije Terezije, koje je, baπ kao i ovo danas,obilovalo kojekakvim reformama.

“Na knjizi sam radila πest godina, a trebala bi izaÊi unakladi male izdavaËke kuÊe u vlasniπtvu Zorke JekiÊ.TrenutaËno sam angaæirana i kod Hrvatske gospodarskekomore koja je naruËila istraæivanje o razvoju i propadanjuindustrije tijekom 20. stoljeÊa u Hrvatskoj. Grad Zagreb otkupioje povijesno istraæivanje nepoznatih zagrebaËkih junaka, onihkoji u sluæbenoj povijesti ne znaËe niπta iako su dio ekonomskei proizvodne tradicije grada. S joπ dvije kolegice pokuπala samih iπËupati iz zaborava. Piπem i za portal Tjedno, jednu temuod mene naruËili su i objavili u 24sata, radim i za neke radijskepostaje, a pregovaram o suradnji i s magazinom Banka...”niæe Jasna BabiÊ popis poslova koji u veÊini sluËajeva traæesvu metodiËnost po kojoj je poznata i konzumiraju priliËandio vremena za istraæivanja Ëiju je realnu cijenu malo tkodanas u ovoj dræavi sposoban platiti.

Internet ipak, kao medij u Ëiju buduÊnost se Jasna BabiÊuzda, cijeni upravo takvo, na iπËitavanju velikih baza podatakatemeljeno novinarstvo na kojem je ova novinarka i izgradilasvoju bogatu karijeru�

Kada je prije neπto godina jedna novinarka velike medijskekuÊe æeljela postati Ëlanicom sindikata, digla se velika burameu Ëlanovima njena kolektiva. Svela se na tvrdnju da taosoba ne moæe biti Ëlan sindikata. Argumenti koji su se pritomsipali svodili su se se na priËe o tome koliku plaÊu dotiËnaosoba ima, kako ju je isposlovala, s kim je povezana politiËkii poslovno, obrazlagao se njen svjetonazor.... I tako redom.Nizale su se tvrdnje koje ama baπ nikakve veze ne trebajuimati s Ëlanstvom ili neËlanstvom u sindikatu. Nije to biousamljen primjer u proπlosti. Ali, ni u sadaπnjosti.

Takva situacija i viπe je nego svojstvena novinarima. Onisu solidarni, ali i nesolidarni. I jedna i druga opcije nerijetkosu uvjetovane. I u konaËnici koËe moguÊnost iole snaænijeakcije. Bez obzira na to je li rijeË o radno-socijalnim iliprofesionalnim pravima novinara.

Dobar dio novinara misli da bi trebali biti povlaπtenaskupina na træiπtu rada. Za njih, samo zbog toga πto su novinari,ne bi trebala vrijediti pravila kao za ostale. Oni bi trebali bitiiznad zakona i propisa. Sebe ne smatraju radnicima. Malosutra. Novinar je radnik, kao πto je to graevinac, profesor, ËistaË,lijeËnik... Zakonodavstvo, radno i ino, na njega se odnosi baπkao i na svakog drugog graanina, radnika. No, dobar dionovinara to joπ ne prihvaÊa. I to je problem.

Drugi je problem, svrstavanje u “kuÊice”. S istomiπljenicimase moæe biti solidaran, no ako netko drukËije razmiπlja, to jeveÊ problem. Onog tko se ne uklapa u razmiπljanje grupe, netreba podræati. NeÊe to novinari otvoreno reÊi, ali Êe se takoponaπati. A to je li netko politiËki orijentiran lijevo ili desno,

Lanac(ne)solidarnosti

Piπe Gabrijela GaliÊ

U dobrimvremenima za

medijeredakcijske

meuljudskeodnose rastakale

su razlike uprimanjima.Novinari suolako pali u

zamku: onaj kojiima viπe ne,

moæe bitisolidaran s onimkoji ima manje.

Dok je novcabilo, o

solidarnosti senije ni

razmiπljalo, aupravo ju je tada

trebalo graditi

voli li rock, narodnjake ili “sve πto vole mladi”, je li glup ilisilno pametan u trenutku kada su mu radna ili profesionalnaprava ugroæena, ne bi uopÊe trebalo biti predmetomrazmiπljanja. No, naæalost jest. Novinari su u takvim situacijamaskloni potpuno osobnom pristupu. To πto netko ili neka grupaza nekog misli da je pametnjakoviÊ, glupan, napuhanko, Ëijeje razmiπljanje drukËije, ama baπ nikakve veze nema s radnimi socijalnim pravima. Ona su jednaka i za pravovjerne i zakrivovjerne, ma iz kojeg se kuta gledalo. Jednako se primjenjuju,jednako se krπe. Ali ta se osnova, na kojoj bi trebalo graditisolidarnost, rado zanemaruje. Baπ kao πto se zanemaruje iËinjenica da i meu pravovjernima i meu krivovjernima, iobrnuto, ima onih koji se regula struke ponekad ne pridræavaju.Ako su na pravoj “strani”, to Êe se ponekad zanemariti.

Joπ je jedno svrstavanje u “kuÊice”, ono financijsko,dijelom uzrok novinarske (ne)solidarnosti. U dobrimvremenima za medije redakcijske meuljudske odnoserastakale su razlike u primanjima. Novinari su olako pali uzamku: onaj koji ima viπe ne moæe biti solidaran s onim kojiima manje. Dok je novca bilo, o solidarnosti se nije nirazmiπljalo, a upravo ju je tada trebalo graditi. Mnogi koji suje tada gradili ili pokuπavali graditi, nerijetko su se suoËavalis problemom nedostatka kritiËne mase. Dobar dio novinarapognuo bi glavu raËunajuÊi da Êe πutnjom saËuvati svojupoziciju. Da, na neko vrijeme. No, vremena su se promijenila.Novca uglavnom viπe nema. Razmiπljanje - ako πutim,preæivjet Êu - joπ je tu. A solidarnost? Ona Êe se poËeti graditikad se doista padne na dno. Ako i tada�

Piπe Melisa Skender


41NOVINAR

BROJ 1-3/2013

Posljednje desetljeÊe doæivjelo je ogroman tehnoloπkirazvitak osobito u medijskom svijetu. Danas je dovoljno imatipametni telefon i pristup bilo kojem mediju i brojniminformacijama doslovno vam je na domak ruke, nikad kaou posljednje vrijeme. Razna istraæivanja pokazuju da odrasleosobe kod nas i na Zapadu dnevno uz medije provode izmeu4 i 5 sati. Kod djece i mladih to je joπ izraæenije. SveuËiliπte uNew Mexicu doπlo je do podataka da mladi Amerikancidnevno provode oko 7 sati uz razne medije. Zlatko Miliπa,profesor s pedagoπkog Odjela SveuËiliπta u Zadru, proveo jekod nas sliËno ispitivanje, a rezultati se nisu bitnorazlikovali od onih ameriËkih kolega. Viπe od 90% ispitanikateleviziju gleda svaki dan, Ëak 11% ispitanika jedne osnovneπkole kaæe da dnevno provedu viπe od 5 sati uz raËunala,jedna Ëetvrtina mladih provede viπe od sat i pol uz ekranesvojih mobitela, a 12% ispitanih provede viπe od 5 sati predtelevizorom. “MiksajuÊi” sve te medije (ukljuËujuÊi ivideoigrice) i hrvatska djeca dnevno provedu oko 7 sati uzraznorazne medije.

Mediji mogu biti opasniJoπ gori podatak iz istraæivanja je taj da samo 12% djece

navodi kako komentiraju sadræaje u medijima, 63%ispitanika navodi da ih komentiraju ponekad, dok Ëak 25%mladih nikad ne razgovara o medijima sa svojim roditeljima.

medijska scenaPiπe Maro MaruπiÊ

Medijski odgoj u πkoleAko veÊ roditelji,

kako pokazujuistraæivanja, ne

priËaju s djecomo medijima,postavlja sepitanje bi li

trebalo uvesti uπkole medijsko

obrazovanjekako bi djeca

nauËila kritiËkipromiπljati o

medijima i na tajbi naËin bila

manje podloænaraznoraznim

manipulacijamakoje im mogu

zagorËati æivot?

Hrvatska Vladadonijela jeodluku oosnivanjuNacionalnogkoordinacijskogtijela za izraduStrategijeobrazovanja,znanosti itehnologije, naËelu spremijeromZoranomMilanoviÊem, teNacionalnooperativno tijeloza izraduStrategijeobrazovanja,znanosti itehnologijekojemu je naËelu posebnisavjetnikpredsjednikaVlade za znanostNeven Budak.Na Strategiji seintenzivno radi teÊe, prema planu,biti dovrπena doulaska Hrvatskeu Europsku Uniju

PriËa o medijima vrlo je vaæna jer, koliko se god ponekomodraslom oni Ëinili benigni, mogu biti itekako opasni.Uzmimo, primjerice, fotoπopiranu naslovnicu neke djevojkekoja “savrπeno” izgleda - nerazumijevanje funkcioniranjamasmedija moæe kod nekih djevojaka, pogotovo onihpunaπnijih i(li) bez samopouzdanja, dovesti do anoreksije ibulimije, jer teæe izgledati tom idealu. SliËno je i s raznimreality showovima koji promiËu uspjeh preko noÊi ili sosobama koje se pojavljuju u medijima, poput GotovËevih,za koje nitko ne zna πto zapravo rade ili predstavljaju.

Ako veÊ roditelji, kako pokazuju istraæivanja, nerazgovaraju s djecom o medijima, postavlja se pitanje bi litrebalo uvesti u πkole medijsko obrazovanje kako bi djecanauËila kritiËki promiπljati medije te bi tako bila manjepodloæna raznoraznim manipulacijama koje im moguzagorËati æivot? Kreπimir MikiÊ, dugogodiπnji profesor kolegijaMedijska kultura na UËiteljskom fakultetu u Zagrebu, kaæeda ne treba uvesti medijski odgoj u πkole, veÊ da se on trebaopoËeti uËiti veÊ - juËer.

“Ne æelim umanjiti vaænost nekih drugih predmeta, kao ipreoptereÊenost djece gradivom, ali mislim da medijski odgojjednostavno mora biti u πkolama. Naravno da nam je potrebnareforma πkolstva i to je neka sasvim druga tema, ali medijskiodgoj u bilo kojem sluËaju mora imati zapaæeno mjesto. Djecasu, kao nikad prije, izloæena medijskim sadræajima i ako ih

ne nauËimo razmiπljati o tome kako mediji funkcioniraju izaπto, bit Êe izloæena velikim problemima”, zakljuËuje MikiÊ.

S obzirom na to da se iz godine u godinu mediji rapidnorazvijaju, MikiÊ je posljednjih petnaestak godina bezuspjeπnopokuπavao uvjeriti nadleæne institucije da se djeca morajuobrazovati u pogledu medija.

“Za sada se o medijima u πkolama neπto govori u sklopuhrvatskog jezika, ali vrlo malo, jer je taj predmet ionakopreopπiran. Ja sam, zajedno sa svojim istomiπljenicima,predlagao, s obzirom na njegovu vaænost, da to bude zasebanpredmet tijekom cijelog πkolovanja. Ako veÊ zbog preoptere-Êenosti gradivom to sad ne bi bilo moguÊe, predlagali smoda se mediji izuËavaju unutar nekog predmeta, ali i da postojiizborni predmet medijski odgoj. Uvjeravam vas da biuËenicima bio itekako zanimljiv jer bi se izuËavalo neπto sËime se susreÊu svaki dan”, istiËe MikiÊ i dodaje da uopÊenije bitno hoÊe li se taj predmet ocjenjivati, veÊ je jedino vaænoda mladi nauËe kritiËki propitivati sve medije.

Profesor objaπnjava πto se dogaalo na sastancima snadleænim institucijama.

“Dogaao se pravi apsurd: svi su svjesni vaænosti medija,ali smatraju i da o njima ne treba uËiti, jer su mediji sami posebi razumljivi. Ludo sam se osjeÊao kad sam to sluπao, aliËuo sam i neke joπ gore stvari od hrvatskih akademika (nijeih htio imenovati op.a.). Oni smatraju da se djeca ionakopreviπe susreÊu s medijima i da im ne treba dodatnogdruæenja, jer to dovodi do smanjivanja Ëitanja knjiga Ëiji surezultati ionako katastrofalni. Nevjerojatno koje je tonerazumijevanje”, razoËaran je MikiÊ.

Ministarstvo obrazovanja pitali smo razmatraju limoguÊnost uvoenja medijskog odgoja u πkole, na πto su namoni odgovorili popriliËno nedefinirano.

“Hrvatska Vlada donijela je odluku o osnivanju Nacionalnogkoordinacijskog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanostii tehnologije, na Ëelu s premijerom Zoranom MilanoviÊem, teNacionalno operativno tijelo za izradu Strategije obrazovanja,znanosti i tehnologije kojemu je na Ëelu posebni savjetnikpredsjednika Vlade za znanost Neven Budak. Na Strategiji seintenzivno radi te Êe, prema planu, biti dovrπena do ulaskaHrvatske u Europsku Uniju. Hrvatski sabor imenovao jeNacionalno vijeÊe za odgoj i obrazovanje koje Êe raditi na izradinacionalnog kurikuluma. Iz toga Êe proizaÊi novi predmetni kurikulumi”, njihov je odgovor.

Mila JelaviÊ, pravobraniteljica za djecu, smatra da bi semedijski odgoj trebao izuËavati na svim razinama osnovne isrednje πkole.

“Medijski odgoj, odnosno stjecanje medijskih kompe-tencija, promatramo kao djetetovo pravo, koje proizlazi izËlanaka UN-ove Konvencije o pravima djeteta. Stoga sesadræaji medijskog odgoja mogu i trebaju prenositi djeci iu sklopu jeziËne nastave, ali i u sklopu nastave informatike,projekata graanskog odgoja ili zdravstvenog odgoja,odnosno kao meupredmetni sadræaji koje realizira timnastavnika u πkoli. Izborni predmet otvara izvanrednemoguÊnosti πirenja ovih sadræaja, ali njime se obuhvaÊatek dio uËenika, a ne svi, stoga to moæe biti tek vrijednadopuna obveznim sadræajima koji trebaju biti dostupnisvima”, rekla nam je JelaviÊ i dodala da ih nadleæne

Kako je medijski odgoj zastupljen u inozemnim πkolamaProfesorica Ksenija DominkoviÊ diplomirala je na UËiteljskom fakultetu u Zagrebu s temomMedijski odgoj. Dio rada posvetila je medijskom odgoju u inozemstvu. DominkoviÊ je zemljepodijelila u tri skupine: one koje su najuspjeπnije integrirale odgoj za medije u nacionalni iliregionalni πkolski nastavni plan, zemlje u kojima ukljuËenje odgoja za medije u nastavu ovisi omotiviranosti pojedinih uËitelja i potpori nesluæbenih institucija, te zemlje u kojima je odgoj zamedije razmjerno slabo razvijen. U prvu se skupinu ubrajaju: Australija, Kanada, Velika Britanija,Finska, Norveπka, ©vedska, NjemaËka i Slovenija. Druga skupina su: SAD, Austrija, Danska, Irska,Italija i Nizozemska, dok u treÊu skupinu, odnosno u onu koje gotovo da uopÊe nemaju medijskiodgoj, spadaju sve ostale, meu njima i Hrvatska. Ne trebamo iÊi daleko da vidimo dræavu kojoj jevaæno obrazovati mlade po pitanju medija. To je Slovenija koja Medijski odgoj ima kao izbornipredmet i u osnovnim i u srednjim πkolama, kako u gimnazijama tako i u strukovnim usmjerenjima.

Zanimljivo je da u NjemaËkoj mnogi nastavnici na svojim postdiplomskim studijima obaveznosluπaju upravo medijsku pedagogiju i adekvatno su obrazovani za predavanje o medijima tako dapuno rade s djecom i u sklopu izvannastavnih aktivnosti. Naravno da medijski odgoj imaju i kaoizborni predmet. U Skandinaviji se medijski odgoj uËi unutar raznih predmeta: u sklopu jezika iknjiæevnosti, filma, povijesti umjetnosti, likovnog, ali im se daje velika vaænost, odnosno uËi se omedijima gotovo svaki tjedan. U Norveπkoj postoji kao izborni predmet, u Velikoj Britaniji,Australiji i Kanadi o medijima se uËi u sklopu engleskog jezika, ali im se pridaje velika pozornost.U drugoj skupini dræava (SAD, Austrija, Danska, Irska, Italija, Nizozemska) ukljuËenje odgojaza medije u nastavu prije svega ovisi o motiviranosti pojedinih uËitelja i potpori nesluæbenihinstitucija. U tim dræavama sluæbena πkolska politika nije prepoznala znaËenje odgoja za medije ine nudi vaæniju financijsku potporu. U svim ostalim dræavama mediji se u πkolama gotovo i nespominju. Naæalost, i Hrvatska tu spada bez obzira na to πto Êe uËenici uskoro dobiti i graanskiodgoj. Nevjerojatno je da se ni u sklopu tog predmeta o medijima neÊe govoriti apsolutno niπta�


43NOVINAR

BROJ 1-3/2013

institucije nikada nisu kontaktirale u vezi uvoenjamedijskog odgoja u πkole.

“No, Ured pravobraniteljice za djecu u ovom podruËjumoæe davati prijedloge i preporuke. U tom smo smislu,sudjelujuÊi u pripremi nacionalnih strateπkih dokumenatavezanih za djecu, mlade i ljudska prava, inzistirali da se unjih uvrste i ciljevi i zadaÊe kao πto su: odgoj za medije,medijska pismenost, medijska prava djece i sliËno. Jer,medijska pismenost pomaæe prepoznavanju medijskihporuka, razvija vjeπtine kritiËke analize, vrednovanja iselekcije medijskih sadræaja te smanjuje ranjivost djece uovom podruËju”, zakljuËuje JelaviÊ.

Svi za predmet, ali opet niπtaIako se o medijima u πkolama gotovo uopÊe ne govori u

sklopu zadane nastave, nije sve crno kako se na prvi pogledËini. Profesor Igor Kaniæaj, jedan od voditelja projekta Djecamedija, iako smatra da se medijski odgoj mora uvesti kaoobavezno obrazovanje, kaæe kako su πkole otvorene premanjihovu projektu, pa tako oni medijski educiraju u sklopuizvannastavnih aktivnosti.

“Odræali smo viπe od 60 πkolskih radionica kroz koje jeukupno proπlo oko 1050 uËenika, ali i roditelja. VeÊinuradionica na poziv πkola odræali smo u zagrebaËkom prstenu,

Je li razlog nedostatak vremena, neupuÊenost u problematikuili potroπena motivacija, teπko je reÊi, no sve se ËeπÊe dogaada novinari poseæu za tuim tekstom kao, budimobenevolentni, “inspiracijom” za vlastiti uradak. A koliko je putajedan tekst moguÊe reciklirati a da publika ne primijeti da sevrti u krug?Hipotetska situacija: veliki trgovaËki lanac izraujemonografiju, vlasnik se svojim poslovanjem æeli pohvalititræiπtu, poveÊati dobit i ne æali para kad treba investirati umarketing. U tu svrhu angaæira “dvorskog novinara” koji Êeishvaliti brojne poslovnice diljem zemlje, upravu, menadæment,asortiman... i spreman ga je obilato platiti. No, na neËemu semora uπtedjeti, pa se trgovaËki lanac dosjeti briljantnomrjeπenju: fotografije svojih trgovina, ilustracije ljudi-potencijalnih kupaca, portrete milijun puta predstavljenihmenadæera - jednostavno Êe “skinuti” s interneta ili skeniratiiz novina. Potpisat Êe “dvorskog novinara” kao autorafotografije. I nadati se najboljem - da nitko neÊe uoËiti krau.

Kraa kao teπko procjenjiva kategorijaSreÊom, praksa je drukËija i autori fotografija s pravom

su osjetljivi na “kolegijalno otuivanje” njihova vlasniπtva.Hipotetsku situaciju, ipak, moæemo zamijeniti stvarnom,dodijelimo li, umjesto fotografu, glavnu ulogu novinaru/autoru teksta. SluËaj iznenada postaje nejasan - siva je zona

medijska scena

Reciklaæa kao posao

Kuknjava kakodo novinara viπenitko ne dræi,kako Êe internet“progutati”pisanonovinarstvo ikako træiπtediktira tememoæda i nije takoopravdana akoproblemsagledamo izperspektiveËitatelja. ProËita linekoliko putaiste reËenice unekoliko razliËitihpublikacija otemi koja gazanima (a o kojojon sam zna viπeod novinara kojiju je dobio uzadatak istraæiti),vjerojatno Êedrugi putuπtedjeti kojudesetinu kuna ijednostavnoprosurfatiinternetom

copy/paste novinarstva pa je (odjednom) teπko utvrditi πto jeplagijat, a πto slobodno citiranje bez navodnika i imenovanjaizvora. Kraa niËim izazvana postaje teπko procjenjivakategorija, ovisna o svakom konkretnom sluËaju, bezustaljene, zajedniËke, prakse za sve objavljive tekstove. A kadjednom proglasimo “sivu zonu”, tko nam brani da ukrademocijeli tekst jer nitko ionako niπta ne moæe utvrditi.

No, je li baπ tako? Dr. sc. Vedran JuriËiÊ, dipl. ing. raË., sOdsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskogfakulteta u Zagrebu, izradio je algoritam koji utvruje(ne)originalnost konkretnog tekstualnog autorskog djela. Svojprojekt (laiËki) objaπnjava ovako: “RaËunalno podræanadetekcija plagijata temelji se na utvrivanju sliËnosti meudokumentima. Pretpostavka je da velika sliËnost meudokumentima, odnosno visoki koeficijent sliËnosti, znaËi i veÊuvjerojatnost da se radi o plagiranju. Meutim, osim ako to nijeposebno rijeπeno samim algoritmom, moguÊa je i situacija da jekoeficijent sliËnosti vrlo visok, ali da dokument nije plagijat (npr.ispravno citiranje dijela ili cijelog dokumenta drugog autora, ilizbog pogreπke u samom algoritmu).”

Pojednostavljeno reËeno, citirati se smije, pa Ëak i hrabro- s velikim postotkom podudaranja. A preklapanje istihelemenata utvrdit Êe koeficijent sliËnosti, πto bi moglo bitisporno ako izvor nije naveden.

Piπe Ankica TomiÊ

ali bili smo i u Slavoniji te drugim dijelovima Hrvatske. Sveto radimo dobrovoljno i besplatno, tako da ako nas pozoveneka dalja πkola, primjerice iz Dubrovnika, traæimo da namse plati dio putnih troπkova”, objaπnjava Kaniæaj i istiËe da suradionice izrazito dobro prihvaÊene jer su mediji djeci bliski iæele nauËiti kako funkcioniraju.

Kaniæaj naglaπava kako mu nije jasna pasivnost vladajuÊihkada se zna da je medijski odgoj jedna od preporuka EU vezanouz obrazovanje.

“Kada postane punopravna Ëlanica, Vlada Êe morati davatiizvjeπtaj Europskoj Uniji πto je napravila po pitanju medijskepismenosti. Preporuke govore kako se medijski odgoj na ovaj ilionaj naËin mora uvesti u obrazovanje. Naæalost, mi jakokasnimo. I da se ministarstva odluËe za ovaj predmet, on ne bibio odmah provediv, jer nedostaje educiranog kadra koji bi topredavao. Meutim, da je politiËke volje s obzirom na vaænostobrazovanja, sve bi se to dalo rijeπiti”, zakljuËuje Kaniæaj.

Opet dolazimo do paradoksa. Svi se struËnjaci, ali i veÊinalaika slaæu da djeca trebaju uËiti kritiËki promiπljati o medijima,pa ipak oni nemaju od koga “pokupiti” ta znanja. U πkoli takveedukacije nema, a ni roditelji nisu bogzna kako pismeni.Rezultat je da imamo medijski nepismenu naciju kojom je vrlolako manipulirati. Moæda je politiËarima to ipak najvaænije ucijeloj ovoj priËi i moæda su zbog toga tako pasivni�


45NOVINAR

BROJ 1-3/2013iz rada HND-amedijska scena“Kao elementi mogu se uzimati rijeËi, pa ako se radi

jednostavnosti pretpostavi da dokumenti sadræe samo jednureËenicu, a svaka reËenica ima 10 rijeËi, od Ëega se 6 rijeËinalaze u oba dokumenta, algoritam bi mogao izraËunatikoeficijent sliËnosti 0.6. Navedeni koeficijent sliËnostidovoljan je da se odnos dokumenata oznaËi kao sumnjiv, alikonaËnu odluku, odnosno potvrdu radi li se o plagiranju,donosi korisnik raËunalnog sustava.”

Kuknjava kako do novinara viπe nitko ne dræi, kako Êeinternet “progutati” pisano novinarstvo i kako træiπte diktirateme moæda i nije tako opravdana ako problem sagledamoiz perspektive Ëitatelja. ProËita li nekoliko puta iste reËeniceu nekoliko razliËitih publikacija o temi koja ga zanima (a okojoj on sam zna viπe od novinara koji ju je dobio u zadatakistraæiti), vjerojatno Êe drugi put uπtedjeti koju desetinu kunai jednostavno prosurfati internetom... Ionako Êe naiÊi na iste(filtrirane) podatke, nerijetko Ëak i stilski identiËne. Zaπto?Iz puke lijenosti novinara i nemotiviranosti za bavljenje inaËekreativnim poslom. Uzrok tome vjerojatno opet leæi u zakonuponude i potraænje koji novinarstvo gura u kaljuæuneoriginalnosti, no - tko Êe utvrditi πto je bilo prije: nedostatakmotivacije ili izostanak stimulacije? Utvrivanje ËinjeniËnogstanja oËito ne ide lako.

»lanak 15 Zakona o autorskom pravu i srodnimpravima istiËe:

“Osoba koja javno koristi autorsko djelo duæna je pri svakomkoriπtenju naznaËiti autora, osim ako autor u pisanom oblikuizjavi da ne æeli biti naveden ili ako naËin pojedinoga javnogkoriπtenja autorskog djela onemoguÊava navoenje autora.”

U praksi je situacija drukËija: autori teksta njurgaju nakrau, love svoje reËenice pa i cijela poglavlja po konku-rentskim medijima, a kolege se ponaπaju kao da je citiranjebez navodnika uvrijeæena praksa dolaæenja do informacija(bez ijednog sastanka, telefonskog poziva ili istraæivanja nainternetu), otkrivanjem jednog jedinog teksta koji Êemo -koje li zgode! - jednostavno potpisati vlastitim imenom.

U Ëlanku 189. Zakona o povredi autorskih prava Ëak je13 razliËitih toËaka koje pravnu osobu sankcionirajunovËanom kaznom od 5000 do 50.000 kuna, a neke se odnosei na autorski tekst koji se objavljuje “bez naznaËivanja autora,osim ako je autor u pisanom obliku izjavio da ne æeli bitinaveden ili ako naËin javnog koriπtenja onemoguÊavanavoenje autora”, a ne bi trebalo preskoËiti ni stavku kojagovori o “fotokopiranju za privatno ili drugo vlastitokoriπtenje (...) pisanih izdanja (bez odobrenja nakladnika ibez plaÊanja naknade nakladniku)”.

Povrijeena autorska pravaPrema podacima Zavoda za intelektualno vlasniπtvo,

Dræavnom odvjetniπtvu je u 2011. prijavljeno 337 poËiniteljakaznenih djela kojima se povreuju prava intelektualnogvlasniπtva (2010. ih je bilo 153), od toga je u 70% sluËajevabila rijeË o autorskim pravima. U 2011. 135 osoba optuæenoje zbog kaznenih djela povrede prava intelektualnogvlasniπtva, a 77,8% njih proglaπeno je krivima. OsimnovËanih, nekima su izreËene i zatvorske kazne.

Novinarska tribina HND srijedom

21. stoljeÊeostalo duæno svima

Nema krivca, osim ljudi koji su nas prevarili da u to uemo”,teza je koju su na 7. novinarskoj tribini srijedom, posveÊenoj21. stoljeÊu, ponavljali Denis Kuljiπ, prvi izvrπni urednik, injegova supruga Nada MirkoviÊ koja je bila prva glavnaurednica dnevnih novina πto su se ugasile nakon samo parmjeseci izlaæenja.

Neumjesne RoksandiÊeve prijetnjeGlavni krivac Marjan Jurleka u posljednji se tren ispriËao

kako na tribinu neÊe doÊi zbog problema sa zdravljem, adrugi najËeπÊe prozivan kao odgovoran za pokretanje igaπenje novina koje su svima ostale duæne, suvlasnik DigitelaAljoπa RoksandiÊ, poziv na tribinu je odbio, ali se sudionicimaobratio pismom πto ga je sroËio odvjetniËki ured. NakonprijeteÊeg upozorenja govornicima da paze πto govore,RoksandiÊevi odvjetnici naveli su kako su projekt dnevnihnovina 21. stoljeÊe inicirali Denis Kuljiπ, Nada MirkoviÊ iMarjan Jurleka dok im je RoksandiÊ, vele, ponudio otvorenupomoÊ te tehniËku i financijsku podrπku. Kompanija Digitel,zakljuËit Êe RoksandiÊev odvjetniËki tim, pretrpjela je najveÊigubitak od Jurlekine tvrtke Miran dan, πto je valjda razlogzbog kojeg nakladnik 21. stoljeÊa joπ nije otvorio steËaj, negoËeka da se Digitel naplati od novca koji bi na raËun trebaosjesti od prodaje posljednjih brojeva tih novina. Premainformacijama koje je na tribini iznio Damir Jirasek, jedan

Premainformacijamakoje je na tribiniiznio DamirJirasek, jedan odurednika u bivπemdnevniku, Digitelod tvrtke Mirandan potraæuje oko5,2 milijuna kuna!To je ujednonajveÊa preprekazaposlenicima tihnovina da senaplate, a nemogu se niprijaviti na burzu,zbog Ëega sunakladnika injegove oËitoneraπËiπÊenevlasniËke odnoseprijavili DORH-u

od urednika u bivπem dnevniku, Digitel od tvrtke Miran danpotraæuje oko 5,2 milijuna kuna! To je ujedno najveÊaprepreka zaposlenicima tih novinama da se naplate, a nemogu se ni prijaviti na burzu, zbog Ëega su nakladnika injegove oËito neraπËiπÊene vlasniËke odnose prijavili DORH-u. I dok svi teret odgovornosti prebacuju jedni na druge, odonoga na tribini izgovorenoga moglo se zakljuËiti kako suAljoπa RoksandiÊ i Dario Vince iz Media Ringa, producentskekuÊe u sklopu Digitela, bili privatni investitori koji su okoprojekta trebali okupiti i druge zainteresirane ulagaËe. Kadase to nije dogodilo, Jurleka je osnovao tvrtku Miran dan, paiako je to bitno poljuljalo financijske temelje projekta braËnipar Kuljiπ ‡ MirkoviÊ, nastavio je raditi na pripremanju novinajer, kako su naveli, nisu imali srca ostaviti one koje su sedovukli u tu novonastalu redakciju. Svega par dana nakonπto su novine poËele izlaziti, taj je dvojac smijenjen kako binovi glavni urednik, Borna KeseroviÊ, spasio projekt.

DilentatizamPrema KeseroviÊevu svjedoËenju, Digitel je itekako bio

ukljuËen u strukturu upravljanja novinama jer je upravonjima savjetovao gaπenje projekta koji se veÊ u startu pokazaopromaπenim, πto su oni, meutim, odbili kao opciju. Umjestotoga, krenuo je redizajn i joπ jedna reklamna kampanja prekoDigitela. Kako se raspolagalo novcem koji 21. stoljeÊe oËito

Stanje, oËito je, nije nimalo benigno, a “intelektualnivlasnici” sve su svjesniji da se protiv otuivanja vlastite imovinemogu boriti pravnim sredstvima. Zanimljivo je, meutim, daje meu kategorijama autorskih djela, u izvjeπtaju Zavoda zaintelektualno vlasniπtvo navedeno sljedeÊe: glazbena ikinematografska djela, raËunalni programi, promet iumnoæavanje knjiga... ©to je s autorskim tekstovimaobjavljenima u novinama i ostalim publikacijama? Zakonkaæe da je “autorsko djelo originalna intelektualna tvorevinaiz knjiæevnoga, znanstvenog i umjetniËkog podruËja koja imaindividualni karakter, bez obzira na naËin i oblik izraæavanja,vrstu, vrijednost ili namjenu”, dakle i novinski tekst.

No, πto ako se kategorije formiraju ovisno o potraænji, pareakcija zakinute strane otvara prostor za konkretnije(zakonsko) bavljenje plagijatima? A preπuÊivanje krae isvoenje neslavne prakse pod egidu “tako se to radi” - piljenjeje grane na kojoj svi zajedno sjedimo?

U svakom sluËaju, valja krenuti od sebe. Ako niste sigurnikoliko ste se “zaigrali”, prije nego πto ga poπaljete uredniku,provjerite svoj Word dokument algoritmom dr. JuriËiÊa, nainternetskoj stranici http://www.slideshare.net/vhrzica/autorska-prava-plagijati-i-metode-za-utvrivanje-plagiranja.Ako govorite istinu, “travka Êe zasvirati”, a ako ne zasvira,moæda je vrijeme da se potrudite i napiπete vlastiti tekst.

Uostalom, time se novinarska branπa i bavi, zar ne?


47NOVINAR

BROJ 1-3/2013

nije imalo, govori i Ëinjenica da su prvi brojevi tiskani unakladi od 160 tisuÊa primjeraka. Na tu je nakladu potpisani ugovor s tiskarom, no kako se 21. stoljeÊe Ëak ni s nagradnimigrama nije prodavalo iznad 30 tisuÊa, nakladnik je smanjiotiraæu, a to je, naravno, poveÊalo i jediniËnu cijenu tiska -kako i stoji u ugovoru. Ovaj, valjda najoËitiji primjerdiletantizma ekipe koja se odluËila pokrenuti dnevnik, kasnijeje posluæio kao sluæbeni razlog gaπenja 21. stoljeÊa, iakoraËun tvrtke nije blokirala tiskara nego Digitel. Novinar 21.stoljeÊa Saπa VejnoviÊ zakljuËio je kako Êe 21. stoljeÊe uÊi upovijest kao jedine dnevne novine koje su pokrenute bez lipe;raËunala na kojima se radilo bila su unajmljena od bivπegVjesnika, redakcijski sustav spor i kupljen od mlade ekipekoja na sliËnim sustavima nikada nije radila, a i njima niπtanije plaÊeno. Telefone su novinari morali kupovati sami, asada se ispostavilo da Êe sami morati platiti i raËune jer ihtvrtka nije plaÊala, novinari nisu plaÊeni, Ëitatelji nisu dobilisvoje nagrade, ukratko, Miran dan i njegove novine svima suostali duæni. Istovremeno, u svega par mjeseci ove su novineuspjele proÊi kroz katarzu za koju svakom ozbiljnom medijutreba nekoliko godina, od poËetne visoke tiraæe do njezinapadanja i smjene urednika, mijenjanja ureivaËkekoncepcije, redizajna, uvoenja nagradnih igara i fiktivnogrezanja plaÊa za 25 posto. Fiktivnog jer te plaÊe nikad nisuisplaÊene. Za kraj, povela se i diskusija o uredniËkojodgovornosti za propast novina u Ëijoj redakciji nijenedostajalo dobrih novinara. Kuljiπ, Nada MirkoviÊ i BornaKeseroviÊ, meutim, za sve krive okolnosti u kojima su radili.NajveÊa πteta,meu bezbroj prijepora koje je za sobom ostavilo21. stoljeÊe, jest Ëinjenica da za nove dnevne novine na træiπtuima mjesta. Na træiπtu je i dovoljno dobrih novinara koji Êe uovoj situaciji raditi i za skromnije honorare, no ako je ipostojao ozbiljan ulagaË, taj Êe danas itekako razmisliti hoÊeli se upustiti u medijski biznis. Neodgovoreno je na koncuostalo i kljuËno pitanje πto ga je postavila voditeljica tribineLjubica LetiniÊ, novinarka Hrvatskog radija: Kome su tenovine trebale? No, kako na tribini nije bilo prozivanogRoksandiÊa niti Jurleke, a Nada MirkoviÊ i Denis Kuljiπ, kojisu od poËetka bili ukljuËeni u njihovo nastajanje, uporno sutvrdili kako ih je u taj posao uvukla samo neizmjerna ljubavprema izdavaπtvu, odgovor vjerojatno nikada neÊemo doznati- osim ako ga nekim Ëudom ne otkrije DORH�

Melisa Skender

NajveÊa πteta,meu bezbroj

prijepora koje jeza sobom

ostavilo 21.stoljeÊe, jest

Ëinjenica da zanove dnevne

novine na træiπtuima mjesta. Na

træiπtu je idovoljno dobrihnovinara koji Êe

u ovoj situacijiraditi i za

skromnijehonorare, no ako

je i postojaoozbiljan ulagaË,

taj Êe danasitekako razmisliti

hoÊe li se upustitiu medijski biznis

iz rada HND-a i SNH-aNa prigodnoj sveËanosti odræanoj 14. prosinca 2012. uvelikoj dvorani Hrvatskog novinarskog druπtva uruËene sunagrade “Marko Polo - slavni putopisac” za formu putopisa.Svrha nagrada je doprinos popularizaciji i afirmacijituristiËkog novinarstva, prvenstveno putopisne reportaæe, tepriznanje dugogodiπnjem radu u turistiËkom novinarstvu ipromicanju visokih etiËkih i profesionalnih standarda.

Pravilo je FIJETA - svjetske udruge turistiËkih novinara ipisaca u turizmu da svaki novinar koji doe na nekimeunarodni natjeËaj o zemlji domaÊinu mora objavitireportaæu u svojem mediju. Najbolje meu tim putopisimaæiri je uzeo u razmatranje i nagradio ih.

Od stranih novinara nagradu “Marko Polo - slavniputopisac” dobili su Plamen StarËev iz Bugarske za reportaæuiz Turske i Brigita BavËar i Stefan Celec iz Slovenije zareportaæu iz Rumunjske. Nagrade im je uruËila predsjednicaFIJETA Hrvatske Tina »ubrilo.

Nagrada “Marko Polo” za najbolju reportaæu domaÊemnovinaru pripala je SpliÊaninu Jasenu Boki za seriju reportaæapod zajedniËkim nazivom “Tragovima Odiseja”, objav-ljenima u Slobodnoj Dalmaciji. OcjenjivaËki odbor Ëinili suAnte GavranoviÊ, Zdenko Duka i Miro BrankoviÊ.

Uz ostalo, u obrazloæenju nagrade “Marko Polo”najboljem uratku domaÊeg novinara stoji: “Jasen Boko je udvadeset godina novinarskoga rada objavio viπe od 1400Ëlanaka o kulturnoj i kazaliπnoj problematici, razgovora,reportaæa i putopisa u dnevnim novinama, tjednicima tedomaÊim i stranim Ëasopisima.”

Serija reportaæa pod zajedniËkim naslovom “TragovimaOdiseja” nije samo jedna od priËa koja propitkuje je li Odisejzaista putovao Jadranom. Ona zapravo promovira Jadran kaoturistiËku destinaciju s novim zanimljivim podatkom:Odisejem kao prvim europskim putnikom Ëije se lutanjedogodilo baπ po Jadranu. Pri tome nije rijeË o senzacio-nalistiËkoj informaciji bez pokriÊa, nego o vrlo temeljitoobrazloæenim tekstovima koji donose ozbiljnu argumentacijuvezano za tu problematiku.

Cijela serija zapravo promovira Jadran kao zanimljivoturistiËko odrediπte, a leæeran i πarmantan pristup temi, s velikomdozom dodatnih informacija koje Boko crpi iz priËa malih ljudikoje susreÊe na vlastitoj Odiseji Ëini njegove putopise izuzetnopristupaËnima i zaista posebnima u tom æanru. Zaπto? Bokopropitkuje, traæi skrivena mjesta, iskonski Mediteran kakav jenekad bio, promovirajuÊi na taj naËin ne samo kulturni turizamkoji ne radi kolateralnu πtetu krajevima kojima prolazi, veÊujedno i etiËan, druπtveno osvijeπteni turizam koji ne priznajemasovnost i koji poπtuje lokalna obiljeæja.

Iz cijele serije od osam reportaæa izdvojili bismo tri kojesu i prevagnule u ocjeni OcjenjivaËkog odbora: Jadran jeOdisejevo more, Malta je “ukrala” Odiseja i svetog Pavla,Odisej se vratio na Itaku noπen vjetrom s Jadrana.

Na sveËanosti u Novinarskom domu

Nagrade Marko Polo za putopisPutopisne reportaæe Jasena Boke u svakom sluËaju promiËu

visoke etiËke i profesionalne standarde u turistiËkom iputopisnom novinarstvu.

Osebujnim stilom i jasnim izriËajem Boko ispisuje svojereportaæe i putopise na poseban naËin. Uspjeπno povezujepovijesne Ëinjenice s povijesnom baπtinom: nenametljivo istiËeprirodne ljepote naπe zemlje; upuÊuje na kulturoloπkoznaËenje turizma, a da to ne zvuËi reklamerski.

Ukratko, primjer je to kako bi trebalo pisati putopisne reportaæe,dodajuÊi novinarskom πtihu i znatnu dozu spisateljskog talentakoji tim reportaæama daje dodanu vrijednost.

Isto tako, OcjenjivaËki sud je odluËio odati posebnopriznanje novinaru i knjiæevniku Mladenu Kuπecu za emisijuna Radio Zagrebu “Putujemo Hrvatskom - zagonetnopriznanje” te Borisu VeliËanu za ciklus reportaæa “OtoËkarapsodija”, objavljenima u osam nastavaka u nedjeljnomizdanju VeËernjeg lista.

Na sveËanosti u Bijeloj dvorani Novinarskog doma uruËenesu i zahvalnice novinarima za dugogodiπnji doprinosturistiËkom novinarstvu. Dobitnici su Vedran BeniÊ, Nikola©ubiÊ, Nada ©urjak, Dragica LemeπiÊ, Davor StipaniÊ, LjiljanaJerkiÊ, Eduard KiπiÊ, Vesna »amdæiÊ, Ante Granik, DavorVerkoviÊ, Branka ©eparoviÊ, Radmila KovaËeviÊ, Marija BariÊ,Æeljko Suhadolnik, Bruno Profaca, Ksenija ZeleniÊ, prof. dr.Boris VukoniÊ i Budimir ÆiæoviÊ.

Poslovnim partnerima i sponzorima, bez Ëije potpore nebi bilo realizacije brojnih aktivnosti FIJETA Hrvatske, odanaje zahvalnost plaketama i zahvalnicama, a dobili su ih: VeljkoOstojiÊ, ministar turizma, Meri MateπiÊ, direktorica HrvatsketuristiËke zajednice, Amelija TomaπeviÊ, direktorica turistiËkezajednice Grada Zagreba, Æeljko Sabo, predsjednik TuristiËkezajednice Grada Vukovara, Jako Andabak, Ivica KrizmaniÊ,generalni direktor Hotela Esplanade, Josipa Jutt Ferlan,direktorica Hotela Palace, Zdenko Duka, predsjednik HND-a,i Branko StojanoviÊ, direktor Trnjanke Zagreb.

Prije sveËane dodjele nagrada “Marko Polo - slavniputopisac” odræan je okrugli stol na temu “Putopis,novinarsko-publicistiËki izriËaj i najstariji medij turistiËkepromidæbe” na kojem su sudjelovali knjiæevnici, publicisti,novinari i turistiËki djelatnici iz zemlje i inozemstva, meukojima i predsjednik Svjetske federacije turistiËkih novinara ipisaca u turizmu Tijani Hadad.

Naπ je cilj potaknuti suradnju novinara putopisaca i turistiËkihstruËnjaka ukazivanjem na moguÊnost uporabe putopisa te starihi novih priËa u marketinπke svrhe. MoguÊe je kreirati novi itinerar,brendirati te putopise, uËiniti pojedina odrediπta zanimljivimagostima i tako produæiti sezonu, kombinirati morska ikontinentalna odrediπta, ona u zaleu, unutraπnjosti s onimotoËnima. Mnoge su neiskoriπtene moguÊnosti, istaknuto je naskupu u Novinarskom domu u Zagrebu�

Jozo PetriËeviÊ

Jasen Boko je udvadeset godinanovinarskogarada objavio viπeod 1400 Ëlanakao kulturnoj ikazaliπnojproblematici,razgovora,reportaæa iputopisa udnevnimnovinama,tjednicima tedomaÊim istranimËasopisima

Skupina iskusnih novinara inicira osnivanje sekcijeHND-a koja bi imala (radni) naslov Zbor novinarareligiologa. Sve je viπe djelatnost Hrvatskog novinarskogdruπtva koje nisu na teritorijalnom i redakcijskomprincipu, nego se novinari organiziraju premainteresnim i sliËnim podruËjima (ekologija, sport itd.).Baπ u vremenu kad je sve manje kompetentnog(sektorskog) novinarstva, osnivanjem Zbora æeli sedijelom pokazati vaænost samoorganiziranja medijskihposlenika sa specifiËnim interesima, kojima se pruæaorganizacijski kanal da na razliËite naËine (odpriopÊenja do tribina) promiËu struËnost i etiËnost ubavljenju druπtvenim pitanjima religije/a, odnosnovjerskih zajednica, a i πire. Otvoreni za prijedloge,molimo kolege koje zanima bavljenje religijskimproblemima da nam se pridruæe i, za poËetak, pomognuu izradi programa rada o kojem bi se raspravljalo naskoraπnjoj sjednici moguÊih utemeljitelja Zbora. ZboroviHND-a predviaju Ëlanstvo bez prava predstavljanjaonima koji nisu Ëlanovi/ce HND-a pa ste dobrodoπli i akoniste Ëlan naπe cehovske organizacije�

Javite nam se na [email protected]Ëki odbor

Mirko Vid Mlakar, Drago Pilsel i Silvije TomaπeviÊ

Poziv u Zbornovinara religiologa

Novinarski Party 2012.Joπ jedna godina proe, teπka, neizvjesna i

borbena, ali ipak mi smo se sastali Ëetrnaesti put.Naπli smo se 7. prosinca 2012. godine u

divnom Novinarskom domu usprkos teπkojekonomsko-financijskoj situaciji.

Kao i do sada sponzori i donatori i ovaj su putpruæili ruku I omoguÊili nam da ostvarimo naπzadatak i prikupimo sredstva za Fondsolidarnosti Vladimir Majer.

Druæilo se uz muziku tamburaπa i na trenutaksmo zaboravili sve probleme koji nas pritiπÊu.

Ovom prilikom najsrdaËnije zahvaljujemo svimsponzorima i donatorima koji su omoguÊili daostvarimo svoj zadatak i pomognemo Fondu�

Enisa UnukiÊ


49NOVINAR

BROJ 1-3/2013iz rada HND-a i SNH-aNovinari

21. stoljeÊamoraju

dobitinovac

koji suzaradili

Nakon konaËne odluke o gaπenjudnevnog lista 21. stoljeÊe, Hrvatskonovinarsko druπtvo æali zbogneuspjeha projekta tog dnevnika,prvog koji je poslije osam godinapokrenut, u jeku krize tiskanihmedija. Izlazak dnevnika 21. stoljeÊe iprije poËetka pratile su brojnesumnje u to tko su pravi vlasnici listai sumnje u njegov uspjeh koje su senaæalost pokazale opravdanim. List udva i pol mjeseca izlaæenja nijekvalitetom ispunio oËekivanja aposljedice su muËne prije svih zanovinare koji gube posao a usto joπ izdvajaju kako Êe naplatiti neisplaÊenapotraæivanja.

S obzirom na generiranamilijunska dugovanja prema tiskari,dobavljaËima i novinarima jasno jeda je projekt bio loπe pripremljen inisu dobro procijenjene potrebemedijskog træiπta. Bojimo se da biovaj neuspjeh mogao i na duljevrijeme obeshrabriti moguÊe buduÊemedijske investitore.

Sada kada je medijski projekt 21.stoljeÊa zavrπen tako kako je zavrπen,najvaænije je od svega da 49zaposlenih novinara i drugihmedijskih djelatnika te tridesetakstalnih honoraraca uspiju πto je bræemoguÊe naplatiti svoj rad u 21.stoljeÊu.

To nije samo materijalni problemovih novinara nego i problem zacijelu novinarsku profesiju. Prestanakizlaska lista znaËi joπ 60-70nezaposlenih novinara nanovinarskom træiπtu i objektivnododatno moæe sniziti cijenunovinarskog rada.

A najbitnije je da neodgovoranodnos vlasnika, investitora premanovinarima temeljito ruπidostojanstvo ove naπe novinarskeprofesije i opÊenito produbljujenepovjerenje prema medijskimvlasnicima. I zbog toga - iznimno jevaæno da novinari - koristeÊi svalegalna sredstva - dobiju novac kojisu radeÊi u 21. stoljeÊu zaradili, stojiu priopÊenju HND-a koje potpisujepredsjednik Zdenko Duka�

Sa 23 crno-bijele fotografije raskoπne ljepote, nastale πezdesetihgodina proπloga stoljeÊa, predstavila se fotoreporterka i svestranonadarena umjetnica te dugogodiπnji Ëlan Hrvatskog novinarskogdruπtva Snjeæana Poæar na izloæbi u Galeriji Stella na MaæuraniÊevutrgu 6 u Zagrebu, odræanoj od 7. do 21. veljaËe.

OtvarajuÊi izloæbu u prisutnosti brojnih posjetitelja akademikTonko MaroeviÊ uz ostalo je naglasio da nas izloæene fotografijevraÊaju u davno vrijeme kao πto fotografija to doista moæe.

“Fotografija je naravno jedan oblik putovanja vremeplovom. Ovdjeje rijeË o 60-im godinama, o vremenima suradnje u Telegramu, gdjesmo zajedno radili, o susretima u Studentskom centru SveuËiliπta uZagrebu, o vizijama glavnoga grada, eksterijerima, interijerima iportretima. Crno-bijela fotografija upravno na svjetlosti joπ viπe -

IzloæbaSnjeæane PoæarIzloæba “Zagreb s Roll-filma”Snjeæane Poæar u galeriji Stella Skopar,MaæuraniËev trg 6/II kat.Snimila Julija Domac

“Kavana opera”, Trg marπala Tita, 1965.“Uz svjetlost πibice”, Josip Klarica, 1965.

“Tiπina, SveuËiliπna Ëitaonica”, 1966.

moglo bi se reÊi inzistira, oduzima neke efekte koji prizor nosi. Ali gazato svodi na ono bitno: kao da konstruira prostor, kao da konstruirakadar, kao da komponira crno-bijelo u odnosima svjetla i sjene, uodnosima tamnoga i svijetloga. Mislim da je to funkcija fotografije iSnjeæana Poæar koja je tehniËki i profesionalno - zanatski πkolovanaznala je na neki naËin iz kadra izvuÊi, reklo bi se, optimum, maksimum- ono πto i jest potrebno - bilo da je rijeË o interijerima, eksterijerima,portretima itd.”, naglasio je akademik MaroeviÊ.

Kolegica Poæar dosad je izlagala na viπe od 160 natjeËajnih izloæbi uzemlji i inozemstvu, na kojima je dobila viπe pohvala i nagrada. Odræalaje 52 samostalne izloæbe fotografija u Zagrebu, Osijeku, Virovitici,Rijeci, Kninu, Splitu, Jaski, Hvaru, PlitviËkim jezerima te Francuskoj,Austriji, Rumunjskoj, Portugalu, Crnoj Gori, SlovaËkoj...� (j.p.)


51NOVINAR

BROJ 1-3/2013

Neprofitnim medijimaosiguratidodatne izvore financiranjaPoËetkom mjeseca Ministarstvo kulture organiziralo je javnuraspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona oelektroniËkim medijima. Javna rasprava organizirana je teksad, pred drugo saborsko Ëitanje tog Zakona, i to na izriËitipoticaj parlamenta. Pokazalo se da zakonski prijedlog obilujekontroverzama pa ga gotovo nijedan sudionik javne raspravenije podræao u predloæenom obliku.Glavna namjera Zakonaje da neprofitni mediji mogu aplicirati na natjeËaj u Fonduza poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroniËkih medijaVijeÊa za elektroniËke medije. MoguÊnost da traæe novac izFonda poslije donoπenja izmijenjenog Zakona osimneprofitnih radija i televizija, ako ih bude, imat Êe i neprofitneelektroniËke publikacije, ali su iskljuËena trgovaËka druπtva,portali koji su registrirani kao d.o.o. Hrvatsko novinarskodruπtvo u svom je prilogu raspravi napisalo da je neprofitnimmedijima prijeko potrebno osigurati dodatne izvorefinanciranja, ali da nema jakog razloga ograniËiti novacFonda iskljuËivo za neprofitne publikacije i na taj naËiniskljuËiti portale koji su registrirani kao d.o.o. “Kadpogledamo unatrag 22 godine novinarstva u Hrvatskoj,izuzimajuÊi Hrvatsku televiziju kao javni mediji, sve πto jebilo znaËajno i vrhunsko pa i ono πto je predstavljalo javnisadræaj - dogodilo se u privatnim medijima”, piπe u prilogujavnoj raspravi koji je poslao HND� (zd)

Tribina “Novinarska srijeda”MilanoviÊeva vlada æeli dræavne dnevne novine

IzabraniËlanovi æirija

za dodjelenovinarskih

nagrada

Izbor najboljihnovinarskih radova ove

godine ulazi u svojuzavrπnu fazu. Sastavljen

je i ocjenjivaËki odbor zadodjelu novinarskihnagrada, a svoj prvisastanak odræali su

sredinom oæujka. »lanoviæirija za pisano

novinarstvo su: VladimirBariπiÊ (VeËernji list),

Draæen CigleneËki(Novi list), Mario »uæiÊ(Moj Zagreb), Gabrijela

GaliÊ (Novi list),Nikolina ©ajn (Jutarnji

list), Ivana MikuliËin(Jutarnji list) i ZoranVitas (VeËernji list).

Za radijsko novinarstvoæiri Ëine: Danja

Dubravac (Radio 101),Jasna Fila (Mediaservis), Muharem

KulenoviÊ(umirovljenik), Ante

LjubiËiÊ (Soundset) iRajka Rusan (Hrvatski

radio). Za televizijsko

novinarstvo æiri Êe biti usastavu:

Goran Flauder(OsjeËka TV), SanjaBojaniÊ Kos (HTV

Koprivnica), HrvojeKreπiÊ (RTL), Tihomir

LadiπiÊ (24 sata TV),Tena Periπin (HTV),

Ivana Moskaljov Pezo(Nova TV) i Dejan

Tatomir (Nova TV).Najbolje za internetskonovinarstvo birat Êe:

Ilko ∆imiÊ (Index)–urica Klancir

(T-Portal), TomislavKlauπki (24sata),

Tina LakiÊ (Net.hr) iMiroslav Wranka

(slobodnjak)�

Moæda sam prestar (93) pa ne mogu shvatiti nove trendove uureivaËkoj politici naπih dnevnih listova I tjednika, ali uposljednjih godinu dana nestale su rubrike (i stranice) rezerviraneza pasionirane Ëitatelje koji su i svojim tekstovima æeljelisudjelovati u javnom æivotu, reagirati na pojedine pojave udruπtvu. Nestao je Vjesnik koji se za vrijeme urednika MiroslavaLeæaje bio sasvim otvorio glasu javnosti i na visokom nivou gajiotu rubriku na Ëitave dvije stranice. SjeÊam se Vjesnika poduredniπtvom Radovana StipetiÊa koji je tribinu Ëitateljaobjavljivao na drugoj stranici lista. Jednako tako i Novi list zavrijeme ViËeviÊa. Posebno se pazilo na priloge Ëitatelja, pogotovoone iz pera umirovljenih novinara, kao πto sam i ja. Tri samknjige svojih izabranih Ëlanaka, polemika, zapisa - objavljenihprije toga u posljednjih tridesetak godina u Vjesniku, Novom listu,Meimurju, Ninu, Mladini, Hrvatskom sjeveru, zborniku ReËi rieË- izdao otkako sam otiπao u mirovinu. I to je moj prilog kronicinaπeg vremena. Osim lista Meimurje, koji je svoje dvije straniceotvorio Ëitateljima, ostali listovi ne shvaÊaju od kolike je vaænostita rubrika kao odraz javnog mnijenja. Kaæu, pa tu su internet,mreæe, portali. Mojoj generaciji, barem meni, to je strano.Usuujem se to reÊi. Pogotovo kad Ëujem πto se sve ondjeobjavljuje. Ali kad vidim taj tekst u novinama, to je za menepravi doæivljaj. Bojim se da takvog zadovoljstva viπe neÊu imatilistajuÊi “velike” listove. I Novi list ukida tribinu, sveo ju je samona demantije. Iskreno mi je æao. ©to da kaæem? Vrijeme teËenemilosrdno, joπ se odupirem pisanjem, pa makar samo za sebe�

PISMO Ivo Horvat:Nestaju tribine Ëitatelja

graana vjeruje medijima - katkad i opreËno interpretiran, paBerto ©alaj, primjerice, dræi da to i nije tako loπe, jer ostale kljuËnedemokratske institucije - stranke, Vlada, parlament - prolaze joπgore. Raspredale su se ponajviπe dvije suprotstavljene teze: jamËili povjerenje u medije i novinare veÊ neka posebna vrst vlasniπtvamedija - “javni” medij nasuprot privatnome, primjerice - ili sepovjerenje publike stjeËe mukotrpnim, nikad posve ostvarenimtrudom oko dobre stare novinarske objektivnosti, poπtovanjaËinjenica i toËnosti, profesionalne etiËnosti, neovisno ovlasniËkome modelu. Veterani su uglavnom zastupali drugu tezu- –urica Klancir naroËito uvjerljivo - dok su Andrea Milat iHajrudin HromadæiÊ, pripadnici mlade antikapitalistiËke fronte,tvrdili da takozvana “novinarska objektivnost” nije niπta drugonego neosvijeπtena prikrivena ideologija vladajuÊe klase kojase dade i historiografski datirati, pa tako i raskrinkati.

No, kako plamen revolucije te veËeri dvoranu Hrvatskoganovinarskog druπtva ipak nije pretvorio u hrvatsku krstaricu Auroru,skupom se na kraju proπirio dah kakve-takve suglasnosti da jekljuËno njegovati πto veÊu raznovrsnost medijskoga vlasniπtva -ako æelimo æivjeti u slobodnome i otvorenom druπtvu. Uz jedanuvjet - da se znade tko uistinu dræi kesu�

Boris PaveliÊ

Cilj je Vlade Zorana MilanoviÊa osnovati javne dnevne novinekoje Êe financirati dræava, kako bi se ostvarila potreba za novinamaosloboenim pritiska oglaπivaËa i træiπta. Izjavio je to pomoÊnikministrice kulture Milan F. ÆivkoviÊ na tribini “Zaπto se (ne)vjerujenovinarima”, odræanoj u sklopu redovitih razgovora o novinarstvu- “Novinarska srijeda”. No, dræava jednostavno ne kani pokrenutidnevnik i financirati ga, a novinarima dati da ga stvaraju. »ekatÊe se, objasnio je ÆivkoviÊ, “zainteresirana kritiËna masa” graana,pod Ëijim bi se pritiskom dræava osjetila ponukanom da pokrenetaj proces. Zamisao o dræavno-javnome dnevniku, dakle, nijeVladin projekt ili odluka, nego æelja ili, kako je rekao ÆivkoviÊ,“cilj”. ÆivkoviÊ pritom nije objasnio po Ëemu se to ta priæeljkivana“kritiËna masa” razlikuje od omraæenoga “træiπta” koje je ÆivkoviÊu raspravi otpisao tvrdnjom kako je baπ ono ovdaπnje novinarstvodovelo u stanje koje on smatra gorim nego devedesetih.

U raspravi, koja se otegla na gotovo tri sata, govorili su - uzbrojne zainteresirane iz publike - politolog i predsjednik vijeÊaGONG-a Berto ©alaj, veterani –urica Klancir i Marinko JurasiÊ,novinarka HTV-a Maja Sever, sociolog Hajrudin HromadæiÊ tenovinarka tjednika Novosti i utemeljiteljica obnovljenogahrvatskog izdanja Le Monde Diplomatiquea Andrea Milat.Pritom je glavni povod okupljanju - podatak da tek 21 posto

Tabo

renj

e i t

avor

enje

recite im…Piπe Nives OpaËiÊiz rada HND-a»itajuÊi hrvatski dnevni tisak, sve se ËeπÊe i sve viπe uvjeravam kako ni sami piscinovinskih Ëlanaka ne znaju zapravo πto piπu, pa ne znam kako onda uopÊe oËekuju daÊe u njihovo pisanje proniknuti oni kojima se, valjda, obraÊaju - a to je ËitalaËkapublika. VeÊ i na naoko sitnom primjeru mogu odmah vidjeti koliko je koji novinar„teæak“ (naravno, bez obzira i na tvigijske kilograme, znam to i za novinarke), paakoje po tome suditi, ispalo bi da ih je sve viπe iz perolake kategorije.

U eri tako silne lakoÊe dostupnosti informacija, nitko viπe ne provjerava niπta,nikoga viπe nizaπto nije briga. Jer novinar, napisao toËno ili krivo, hvata mu se na isto- ne samo da neÊe biti nikakvih negativnih posljedica (a kamoli sankcija) negopogreπku po svoj prilici viπe nitko neÊe ni primijetiti, πefovi ponajmanje, jer ni oni nisuniπta bolji od svojih podreenih piskarala. Vjerojatno su ih neke druge „kvalitete“, a nesporo i mukotrpno uspinjanje radom po hijerarhijskoj æurnalistiËkoj ljestvici, izbacilina neki (sitnoπefovski) vrπak.

A evo primjera koji Êe bjelodano pokazati da ne pucam u prazno. U Jutarnjemlistu od 24. studenoga 2012. godine, na sportskoj, 78., stranici, novinar Alen LesiËkipiπe: „ ... kazao je ∆iro u predveËerje gradskog derbija. Nije mu lako ovih dana. Zagrebtabori (istaknula N. O.) na dnu, 2. liga je sve bliæe ...“ RijeË koja je uljez u ovaj tekstjest tabori. Po konstrukciji reËenice, vidi se da je to glagol u treÊem licu jednine;infinitiv bi, po tome, trebao glasiti taboriti. Tako on, uostalom, i glasi, samo sada jepitanje πto znaËi i kako se uklapa u spomenutu reËenicu. Da vas ne bih predugo dræalau nepodnoπljivoj i sve goroj napetosti, odmah Êu vam otkriti: nikako. Ne uklapa senikako. A evo i zaπto.

Taboriti znaËi boraviti u taboru, taborovati, logorovati. Osnovna rijeË tabor doπlanam je kroz maarsko jeziËno cjedilo (tábor), no inaËe je turskoga podrijetla (tabur).To je, povijesno, bilo mjesto gdje na otvorenom, odnosno pod πatorima, prebiva vojska,moæe - u prenesenom znaËenju - biti i jedna od zaraÊenih ili suprotstavljenih strana(UËenici se podijeliπe na dva tabora), a u NDH tabor je bio osnovna organizacijaustaπtva (s tabornikom na Ëelu). Ondje, u turskom, znaËi bataljun vojske, bojnu. Uturskoj vojsci na Ëelu tabora bio je binbaπa. Turski tabkur znaËi utvrdu, barikadu odkola poredanih naokolo u obliku kvadrata i povezanih lancima. Utaboriti se znaËiloje (joπ smo u turskoj vojsci) postrojiti se u takve redove. Nama danaπnjima, sdrukËijom organizacijom vojske, taboriti znaËi logorovati (boravak vojske podπatorima u ograenom prostoru, obiËno zbog vjeæbanja).

Ako se sada, sa svim netom iznesenim podacima i znanjem, vratimo spornojreËenici, vidjet Êemo da u njoj glagol taboriti nema nikakva smisla. Ima li lijekaprotiv toga besmisla? Naravno da ima. To je pravo i poπteno znanje. Umjesto πto sereklo da ∆iro i Nogometni klub Zagreb tabore na dnu, trebalo je reÊi i/ili napisati datavore na dnu. Glagol tavoriti znaËi: teπko æivjeti, æivotariti, kuburiti (osnovno jeobiljeæje kubure, male puπke, stijeπnjenost, uzanost, pa se i za Ëovjeka u nevolji,onoga, dakle, koji kuburi, kaæe da je u „stisci“), zlopatiti se, boriti se s raznimnevoljama i nedaÊama, baktati se, patiti se, petljati („vrpati“), jedva sastavljati kraj skrajem. Svaki od nabrojenih glagola imao bi smisla u navedenoj reËenici.

Dakle, jedan nogometni klub tavori na samom dnu ljestvice, æivotari, kuburi,zlopati se, bakÊe se, pati se, bori se s raznim nevoljama i nedaÊama, jer, oËito, jedvasastavlja kraj s krajem. U svakom smislu - novËanom, upravnom, igraËkom,trenerskom itd. A nije bolje proπao ni u spomenutom hrvatskom dnevnom listu�


53NOVINAR

BROJ 1-3/2013reagiranjereagiranje

U staklanu hrvatskoga jezika nedavno je hrabro uπlo i “21.stoljeÊe”. Dakako, mene je, kao gotovo polustoljetnog (sadabesposlenog) voajera u njoj, ponajprije zanimalo koliko su toganjegovi tvorci veÊ prvim brojem porazbijali i Ëemu se od njihjoπ moæemo nadati. No o tom moæda nekom drugom prilikom.

ReÊi Êu joπ samo da me je razgalila reËenica “Najviπe nasvijetu volim hrvatski jezik.” Obnarodovala ju je javnica πtoveÊ godinama cvrËi li cvrËi u jednom listu, djeva koja u njemu,osim ostaloga, πtikle odjeva i suoËava se oËi u oËi skojeËim. Na ovlaπ, jasno.

Tako je zborio JonkeI natprosjeËno pismeni Branimir Pofuk nesumnjivo voli

hrvatski. Meutim, ono πto je napisao u “Novinaru” br. 3-4/2012.- u Ëlanku “Anatomija jedne gramatiËke pogreπke”, u kojem sezbog “neoprostivog” previda (“Ministrice, hvala vam πto

Zbog jednogjedinog previdapoznati jekolumnist u“Novinaru”razapeo HTV- ovuurednicu, a ondau svom “Obzoru”napisao: “Ukaljuæi u kojojjesmo rijeËiËuvaju glavu kao iËizme, ali naπe sereËeniceraspadaju. Neznamo ih viπezalijepiti nipravopisom igramatikom, akamoli logikom iistinoljubivoπÊu.Sve je manje onihkoji slovima znajuzakucati petu dane otpadne upola Ëlanka.”Treba li te njegovelijepe reËenicedonekle shvatiti ikao samokritiku?

ste bila gost naπeg Dnevnika”) na kraju razgovora sAndreom Zlatar obruπio na novinarku - natjeralo me je daposumnjam u tu njegovu ljubav, pa Ëak i u njegovu pismenost!

“Ima jeziËnih pogreπaka koje su tako vulgarne da sejeziËnom struËnjaku Ëini nepotrebno da o njima govori. TaveÊ i vrapci na krovovima pjevaju o njima podrugljivo, aliodjednom okreneπ npr. dugme na svojem radio-aparatu daposluπaπ knjiæevnu emisiju, a ta te pogreπka udari po glavi inasmije ti se u dokaz da je joπ æiva. Pogledaπ zatim malo lijevo-desno i opaziπ da je ima i u novinama i u knjiæevnimnovinama, pa i u umjetniËkoj prozi. Ne preostaje ti dakle drugonego da upreπ u nju prstom i dadeπ svoj prilog za njezino πtopotpunije istrebljenje.”

Tako, razborito, u svom “Knjiæevnom jeziku u teoriji ipraksi” iz 1965. zbori znameniti jezikoslovac Ljudevit Jonke.No znamenitom novinaru jeziËno neznanje nije dovoljno za

protjerivanje, on bi istrijebio i - neznalicu! U tko zna Ëijeime, uskoËki, u mraku bezimenosti, HTV-ovoj urednici prijeti:“Ali, da budemo brutalno jasni, gruba gramatiËka pogreπkau Dnevniku HTV-a i analiza naËina na koji je osoba koja nezna hrvatski zasjela na to vaæno uredniËko mjesto stvar sukojom bi se moralo baviti pravosue.”

Ta novinarkina pogreπka (u “Anatomiji...” piπe: pogre-πka novinarke) koja je osobito “grubo proparala uπi i srcesvakog kome je joπ uvijek stalo do hrvatskog jezika” toliko jeozlojedila Pofuka da je i njoj i njezinu poslodavcu na tristranice skresao viπe od pet gnjevnih kartica!

Iako se opravdava da nepoznatu nam kolegicu ne vjeπana banderu srama zbog zlobe, nego zato πto takav lapsusnije gaf koji se moæe “omaknuti svakom tko nastupa govoreÊiuæivo”, nego je svojstven “ljudima koji nemaju sluha zahrvatski jezik i koji ga nikada nisu do kraja svladali”, on neposustaje u svom ocrnjivanju. Jer njemu je i jedan jediniprimjer nemarna odnosa prema jeziku jedan od “pokazateljanesreenosti i nedovrπenosti glava koje nam govore s ekrana”.

Katedrale, tornjevi i tornjaciDoduπe, uvaæeni kolumnist napominje da bi morao

nanizati joπ nekoliko (!?) primjera jeziËne neukosti iz drugihmedija, “ali nijedna od tih televizijskih i novinskih kuÊa nepretendira na visokopoπtovani naslov katedrale hrvatskogduha”. A ja (se) pitam: zaπto je samo HRT “kaænjen” brigomo jeziËnoj pravilnosti, zaπto ona mora biti samo njegov teret?

Imamo mi joπ takvih katedrala! Jedna je od njihnesumnjivo i Pofukov “VeËernji list” (Klajne cajkung, kakomu sada tepaju), Ëiji se najviπi toranj, subotnji prilog“Obzor”, iz broja u broj u svom zaglavlju bestidno hvali daje - najutjecajniji tjednik. Pa kad je tako, zacijelo jeneporeciva i njegova uloga u Ëuvanju hrvatskoga jezika. Jezikjest i ostat Êe nezaobilazan alat svih pisaca (i govornika),bez obzira na to πto se u nas veÊ dugo gadi mnogima, a manje-viπe svim izdavaËima - na Ëijim sviralama nema za nj viπe nijedne rupe. Jer on je blanja ili pila koje bruse svi πto æele daih se shvaÊa ozbiljno, koji dræe do njegove pravilnosti.

No meu takvima nisu rijetki ni oni koji, ne videÊi smeÊe usvojima, radije Ëiste tue misli i reËenice. O jednome takvom,Tihomiru DujmoviÊu, pisao sam davno u ovome listu (“©niclas knedlom u grlu”, br. 10-11/2005.), a sada ga vrijedi spomenutii zato πto mnogi Ëitatelji njegova Ëlanka objavljenog u VL-u 8.rujna proπle godine, u kojem reæi i na medijske tornjake,vjerojatno nisu samo gutali knedle, nego im je stao i - mozak.U njemu dvaput piπe Pacta sun servandi, a njegov urednikto i treÊi put, debelim crvenim slovima, ponavlja.

Nek se vidi da se nama ne fuÊka samo za hrvatski jezik!I joπ jedan primjer. Ja se, eto, joπ ne mogu naËuditi kako

je moguÊe da Ëovjek ostane bez ulja u automobilu i ipak senekako dovuËe do mehaniËara koji jede burek, a taj se pisac,u iduÊem “Obzoru” (br. 472), Ëudi potpisu na TV ekranuUæivo sa Ravnica. I pritom mu je joπ æao “tih nesretnikana televiziji koji nisu uspjeli svladati to jednostavno pravilokad ispred rijeËi ide s, a kad sa. Uz sve moguÊe jeziËare,

savjetnike i lektore...” (Kakvi su jeziËni savjetnici na HRT-uuzgajani i kakvi joπ ondje rastu, πto znaju i Ëemu sluæe, pisaloje u Ëlanku “Lektorska svaπtara Hrvatskog radija”, u prvomlanjskom “Novinaru”, ali Ëini mi se da to, osim moæda izravnoprozvanih, gotovo nitko joπ nije proËitao.)

Dakle, zaπto je i “jedan od ponajboljih mlaih hrvatskihknjiæevnika” koji piπe i posjeta, i plesajuÊe, i kojeg umjestokoji... zapeo baπ za televiziju kad je obilje takvih i sliËnihnepodopπtina mogao naÊi u listu u kojem se redovito pojavljuje?

Recimo na 39. stranici u 457. “Obzoru” (P Podpred-sjednik, poslijednje, pljeniti, donjelo, usljedilo, vidjetiÊete, sa negativnog, sa javnoπÊu, sa maarskom, sapoluinformacijama, s SDP-om...) te na 34. i 35. stranici464. broja (pobjedio, sa predsjednikom, sa liste, Sinjska Alka,sa Karamarkom, æeljeli bi smo kada bi...postigli...)?

Rasulo pismenostiI naposljetku pogledajmo, samo ukratko, kakav je sluh

poznatoga glazbenog kroniËara i kritiËara za hrvatski jezik,koliko je i kako ovladao njime i koliko se zapravo njemu srcepara za nj s obzirom na druæinu s kojom se bori za privatnunovinsku istinu i pravdu! “U kaljuæi u kojoj jesmo rijeËi Ëuvajuglavu kao i Ëizme, ali naπe se reËenice raspadaju. Ne znamoih viπe zalijepiti ni pravopisom i gramatikom, a kamolilogikom i istinoljubivoπÊu. Sve je manje onih koji slovimaznaju zakucati petu da ne otpadne u pola Ëlanka.” Majstorskije to (iako dvaput na istome mjestu spominje maleradnjice) u “Obzoru” br. 471 potumplao Pofuk i zato je teπkodokuËiti zaπto se njegova pismenost povremeno raspada.“Roman je utemeljen na istinitoj priËi i iskazuVukovarke S. koja je za vrijeme srpske okupacije svoga gradabila silovana od dvojice sugraana u uniformamasrpskih vojnih formacija”, piπe on u 448. “Obzoru”, apomnjiviji se Ëitatelj mora zapitati: ako je sadræaj ove reËenicejeziv, mora li ona biti ne samo jezivo nego i nejasno napisana?Jesu li Srbi okupirali svoj ili njezin grad? ©to pak reÊi o ovome:“Na njegovu sreÊu, æivio je kratko pa se nije muËiodugo...” (br. 468)? Zaista, s koje god sam strane hrpe novinskekrame zagrabio, sdesna ili s lijeva (br. 465), u gotovosvakom “Obzoru” osvjedoËio sam se da je Pofukov pokliË“Niπta kontra hrvatskog” na trulu πtapu. I joπ samo jednapotvrda te tvrdnje (br. 449): “U svom posljednjem filmu, zakoji on sam tvrdi da mu je i zadnji, kultni maarski reæiserBela Tarr ne nudi nikakvu dasku spasa...” Zar ne bitrebalo pisati obratno: u zadnjem...posljednji? Nakonsvega neka bude jasno: dok ne navede barem ovoliko potvrdanovinarkina neznanja ili nemara za jezik koliko sam jananizao njegovih “bisera”, imamo pravo vjerovati da je onapismenija i od njega i od mnogih drugih iz kojekakvihnovinskih (medijskih) naplavina!

Jasno, i od ministrice, jer ju nije ispravila, a upravo toBranimir Pofuk ne moæe preæaliti.

Pa da, mogla je usput u Dnevniku proËitati i vremenskuprognozu�

Slavko PerπiÊ

Komu sezapravosrce para zahrvatskijezik

Pogreπna anatomijaBranimira Pofuka

na tekst “Anatomija jedne gramatiËke pogreπke” u Novinaru br. 3-4/2012.


55NOVINAR

BROJ 1-3/2013mediji u svijetu

Krajem protekle godine dva su dnevna nadregionalna listaprestala izlaziti na njemaËkom træiπtu. RijeË je o FrankfurterRundschau i Financial Times Deutschland, izuzetnouglednim tiskovinama. Moæda nije nevaæno spomenuti da jeprva imala dnevnu prosjeËnu prodanu nakladu od 150.000,a druga otprilike 120.000 primjeraka. Medijski analitiËariistinski su zabrinuti za daljnju sudbinu preostalih listova.Dugogodiπnja medijska kriza mogla bi, smatraju oni, prerastiu veliko odumiranje novinskih izdanja. Razlozi ovoj bojaznisu viπestruki: naklade padaju, opadaju prihodi od oglaπa-vanja, troπkovi stalno rastu pa sada i renomirani listovi biljeæe“crvene brojke”, bez jasnijih naznaka da Êe uskoro iziÊi izkrize. Dovoljno je istaknuti da je samo u razdoblju od 2007.do 2009., na vrhuncu svjetske financijske i gospodarske krize,svjetsko træiπte oglaπavanja opalo za 44 milijarde eura.OglaπivaËi su tako postali najveÊi problem novinskoj branπi.Temeljno pitanje glasi je li egzistencijalna kriza zaistazahvatila i dnevne listove u NjemaËkoj?

Zabrinutost je tim veÊa jer se u obliænjim zemljama takvenepovoljne tendencije produbljuju. U Francuskoj, na primjer,ni jedne novine viπe ne biljeæe zaradu, a mnoge su odustaleod izlaæenja ili su se udruæile u neku mreæu i izgubile svojidentitet. ©panjolski El Pais otpustio je treÊinu zaposlenihnovinara. U SAD-u je u posljednjih pet godina Ëak 14 velikihdnevnih listova zatvorilo svoja vrata.

NjemaËka medijska pozornica

NeizvjesnabuduÊnostvelikihdnevnika

Dugogodiπnjamedijska kriza

mogla bi prerastiu veliko

odumiranjenovinskih

izdanja. Razloziovoj bojazni su

viπestruki:naklade padaju,opadaju prihodiod oglaπavanja,troπkovi stalnorastu pa sada i

renomirani listovibiljeæe “crvene

brojke”, bezjasnijih naznaka

da Êe uskoroizaÊi iz krize

“Nikada dosegnovina nije biotako velik”, tvrdiHorst Roeper,medijskianalitiËar idirektor InstitutaFormatt izDortmunda. »akni nakladenovina nisu takoloπe kakav jedojam stvoren ujavnosti. Istina,samostalnaprodaja ipretplate uposljednjih sudeset godinasmanjeni zaotprilike πestmilijunaprimjerakadnevno

Piπe Ante GavranoviÊ

Pritom valja istaknuti da je njemaËko medijsko træiπtenajrazvijenije u Europi. Otprilike 47 milijuna stanovnikaËita dnevno jedne dnevne novine. Dodaju li se tim Ëitateljimai posjetitelji on-line izdanja, brojka korisnika obilato prelazi50 milijuna.

“Nikada doseg novina nije bio tako velik”, tvrdi HorstRoeper, medijski analitiËar i direktor Instituta Formatt izDortmunda. »ak ni naklade novina nisu tako loπe kakav jedojam stvoren u javnosti. Istina, samostalna prodaja i pretplateu posljednjih su deset godina smanjeni za otprilike πestmilijuna primjeraka dnevno. Usprkos tome velike dnevnenovine poput Sueddeutsche Zeitunga i Frankfurter AllgemeineZeitunga dnevno prodaju gotovo pola milijuna primjeraka.Svaki treÊi euro koji je u 2011. utroπen za oglaπavanje zavrπioje u novinama. Ipak, dnevni listovi na tom su podruËjupretrpjeli goleme πtete. Konkretno, u 2011. dnevne novine suutræile 3,6 milijardi eura od oglaπavanja. Za usporedbu -poËetkom 21. stoljeÊa to je bilo gotovo dvostruko viπe, 6,6milijardi. “Za træiπte oglaπavanja bile su to najteæe godine odnastanka Savezne Republike”, istiËe Volker Nickel, glasno-govornik Srediπnje udruge njemaËke oglaπivaËke industrije.

Traæiti nove izvore prihodaPreæivjeli na træiπtu dnevnih novina jednostavno moraju nauËiti

æivjeti sa smanjenim prihodima iz oglaπavanja. “Stara vremena

visokih prihoda od oglaπavanja viπe se nikad neÊe ponoviti”, tvrdiAnja Pasquay, glasnogovornica Udruge njemaËkih izdavaËa novina.Tako nakladnicima preostaju dvije moguÊnosti: πtedjeti natroπkovima ili pronaÊi nove izvore prihoda.

Medijski analitiËari slaæu se u ocjeni da su uπtede uproizvodnji novina velikim dijelom iscrpljene ako se ne æeliizgubiti kvaliteta novinarskih uradaka. Opasnost u tompogledu vrlo je prisutna.

Gdje su realno novi izvori prihoda? Koncern Axel Springerpokazao je da se s on-line portalima ipak moæe zaraivati, pasada otprilike 35 posto prihoda dolazi iz toga dijela poslovanja.Ostali izdavaËi pokuπavaju prihode poveÊavati organizacijomraznih konferencija za rukovodne kadrove, tematskimseminarima, izdavanjem knjiga ili na druge naËine.

VeÊ je pronaen i naziv za takvo djelovanje izdavaËadnevnih novina: kofinancirano novinarstvo. Sve je ËeπÊemiπljenje da novinsko poduzeÊe koje se bavi klasiËnimizdavanjem novina bez dodatnih aktivnosti jednostavno viπene moæe preæivjeti. I dok veliki dnevni listovi imaju teoretskemoguÊnosti uÊi u nova podruËja, lokalni listovi uglavnom suliπeni te opcije. Njima nedostaje potreban kapital da bi seukljuËili u nova podruËja aktivnosti. Stoga medijski analitiËariupozoravaju da bi odumiranje novina moglo zapoËeti najprijeu malim gradovima. Signal za takva razmiπljanja bilo jenedavno zatvaranje jednog malog lista, Deister-Leine Zeitungiz Barsinghausena, malog grada u Donjoj Saksoniji. GradiÊima 34.000 stanovnika i imao je vlastite dnevne novine punih126 godina. U posljednjih deset godina smanjena je nakladalista sa 6200 na 4500 primjeraka, uz izostanak prihoda odoglasa. Vlasnici su jednostavno odustali…

Postoji realna opasnost da Êe primjer spomenutih novinau narednim godinama slijediti mnoge lokalne novine. Tko Êei kako preæivjeti? Sigurno je da Êe FAZ ili Sueddeutsche Zeitungpreæivjeti i u iduÊem desetljeÊu, istiËe najnovija analizaLajpziπke πkole za medije. Michael Geffken, medijski analitiËari direktor πkole, istiËe kako Êe se novine vjerojatno tada prodavatipo viπim cijenama, a moæda viπe neÊe izlaziti dnevno negodva-tri puta tjedno. Naime, time bi se osjetno smanjili troπkoviproizvodnje i ukupnoga poslovanja novinskih izdavaËa.

Kakva je buduÊnost?Takva razmiπljanja o buduÊnosti dnevnih novina nisu

neutemeljena. DugoroËnije pred izdavaËima i samim novinarimapostavljaju se suπtinska pitanja buduÊnosti cijele branπe: moguli se dnevne novine u sadaπnjim formatima uopÊe odræati?

Svjedoci smo prakse da se zainteresirani sve viπeinformiraju o aktualnim dogaanjima preko druπtvenihmreæa koje daju iste informacije, samo mnogo bræe odnovina. Mnogi portali i agencije nude temeljite analize ibackground informacije veÊ isti dan, a novine to Ëine skaπnjenjem. Zabrinjava Ëinjenica da u NjemaËkoj samo svakitreÊi stanovnik izmeu 14 i 19 godina Ëita redovito nekednevne novine. Prije deset godine takvih je bilo gotovo 50posto. Sve to govori da se umiranje najveÊeg broja dnevnihnovina neÊe moÊi zaustaviti, moæda samo usporiti.

Sigurno, takva perspektiva na najveÊem europskom træiπtunovina nije ugodna vijest, posebno za novinare u timredakcijama. Njihova buduÊnost ovisi o tome u kojoj Êe mjeriizdavaËi pronaÊi nove poslovne modele koji Êe omoguÊavatiprakticiranje kvalitetnog novinarstva.

Glavni urednik WAZ-a Ulrich Reitz nudi u tom pogledumodele i odgovore. Novine, pored vijesti, koje se mogu dobiti“na svakom uglu”, moraju osigurati Ëitateljima i neke drugeelemente: organizirati iznenaenja, sve drugo je zamjenskonovinarstvo. Taj koncept u sebi nosi potrebu pojaËane strastiprema kvalitetnom novinarstvu. Kvaliteta i kreativnost nisu samostvar pojedinca, veÊ posljedica timskog redakcijskog djelovanja.On smatra da formula uspjeπnosti leæi u organizaciji radaredakcije, i to na temelju poveÊane struËnosti samih novinara.

Tko ugroæava medijske slobode?Usporedo s pitanjima egzistencijalne buduÊnosti novina

i novinara u NjemaËkoj se u posljednje vrijeme vode dostaæuËne rasprave i oko slobode medija. Tu slobodu, kako senavodi u πirokoj raspravi koju je inicirao Goethe Institut, neugroæava u tolikoj mjeri dræava, jer pokuπaje ugroæavanjatih sloboda odmah sankcionira Ustavni sud πtiteÊi znaËenjete slobode za demokraciju uopÊe. Meutim, ugroæavanjeslobode medija izazivaju - sami mediji. Kvaliteta novinarstvaopada jer izdavaËi novina nastoje uz pomoÊ medijazaraivati viπe nego ranije.

Krilatica “»iji kruh jedem, njegovu pjesmu pjevam“ sveje rasprostranjeniji oblik novinarskog izraæavanja stavova imiπljenja. To napose dolazi do izraæaja u sve prisutnijemisprepletanju novinarstva i PR-a. Najraπirenija je spreganovinarstva, politike i gospodarstva, gdje se novinari sve ËeπÊejavljaju kao glasnogovornici pojedinih, osobito privrednihlobija, pri Ëemu se gubi javni respekt prema novinarstvu,njegova vjerodostojnost, a samim time i vrijednost slobodeizraæavanja i medijskih sloboda.

NakladniËki menadæeri govore sve ËeπÊe o novom konceptu“bijesnog reportera” koji s pomoÊu laptopa i kamere stoji blizudogaaja i istodobno izvjeπtava on-line, on air i za tisak. Takavnovinar je, slijedeÊi taj koncept, nadleæan za sve - televiziju,radio, internet i novine. Sve se to pokriva formulom“multifunkcionalnog novinarstva”, pri Ëemu menadæerismatraju da su se vremena promijenila i da je takav obliknovinarstva primjereniji suvremenim potrebama. U stvari, toje (ipak) samo pokuπaj smanjivanja osoblja i troπkova.

Praksa veÊ sada na konkretnim primjerima pokazuje dase time potire srediπnja zadaÊa novinarstva: opada kvalitetanovinarskih uradaka. StruËnjaci ukazuju na opasnost da senjemaËko novinarstvo svede na uploπnjavanje i zaglupljivanje.Za istraæivaËko novinarstvo jednostavno viπe nema ni vremenani mjesta. Zagovornici medijskih sloboda upozoravaju datakvo udaljavanje od temeljnih zadaÊa novinarstva ozbiljnougroæava slobodu. Oni istiËu da je sloboda izraæavanja zanovinarstvo ono πto je za funkcioniranje pravosua neovisnostsudaca. Bilo bi groteskno ako bi ponaπanje samih novinaraslobodu dovelo u pitanje�


57NOVINAR

BROJ 1-3/2013intervju zlatko sinobad

Najzasluæniji Ëovjek za osnivanje Televizije Radio Zagreb- odnosno danas Hrvatske televizije, nesumnjivo je ZlatkoSinobad.”

To je izjavio pomoÊnik glavnog urednika za politiËko-informativni program TV Zagreb Marko VojkoviÊ 60-ihgodina proπlog stoljeÊa. Podsjetili smo na to koleguSinobada. Uslijedio je odgovor:

- Nisam samo ja za to zasluæan - ogovara skromni,danas 90-godiπnji Zlatko Sinobad dok s njimerazgovaramo u Domu Zaklade “Lavoslav ©varc” uZagrebu, posebno se osvrÊuÊi na osnivanje i poËetak radadanas najmoÊnijeg medija u nas - Hrvatske televizije.

- Marko je vjerojatno u pravo, premda se meninelagodno o tome izjaπnjavati. Za osnivanje TelevizijeRadio Zagreba - odnosno televizije Zagreb, najzasluænijisu generalni direktor Radio Zagreba Ivan ©ibl, tehniËkidirektor Vojko Trs, glavni inæenjer Roman GaliÊ i mojamalenkost. Televiziju je osnovao Radio Zagreb,osiguravao je plaÊe za sve zaposlene, kupovao tehniËkuopremu i ostalo neophodno.

©to vas je odredilo kao novinara, gdje ste uËili zanat?

Razgovarali Nataπa KaliniÊ AhaËiÊ i Jozo PetriËeviÊ

- Na duænost direktora Radio Zagreba postavljen sam 1.svibnja 1950. godine odlukom hrvatske Vlade. Meutim, zadirektora me odredio CK KPH, odnosno tadaπnji organizacionisekretar Centralnog komitete KPH, drug Zvonko BrkiÊ. InaËeAGITPROP je utemeljen u NOB-u s dvije zadaÊe: u KomunistiËkojpartiji ideoloπkom, a u narodnooslobodilaËkoj vojsci i na teritorijupod kontrolom Titove vojske kulturno-prosvjetnom.

Ideju za osnivanje televizije Radio Zagreb zapravo vamje dao Ëlan Politbiroa CK KPJ i potpredsjednik savezneVlade Edvard Kardelj. Zar ne?- ToËno tako. Bio sam predsjednik Upravnog odbora

Jugoslavenske radiodifuzije - dva mandata - u kojem su senalazili direktori svih vodeÊih republiËkih i pokrajinskihradiostanica. Zbog vrlo teπkog materijalnog poloæaja u kojemsu tada bile radiostanice (1955), zatraæio sam sastanak naπihpredstavnika kod Edvarda Kardelja, Ëlana Politbiroa CK KPJi potpredsjednika savezne vlade, nadleænog za zakonodavstvo.Neposredan povod za taj sastanak bio je Zakon o autorskimpravima i jedna uredba πto ju je potpisao Milovan –ilas, ËlanPolitbiroa CK KPJ i nadleæni ministar za kulturu i prosvjetu,a odnosila se na izjednaËavanje malih, tzv. mehaniËkih pravas osnovnim autorskim pravima. A ona su podlijegala istimprincipima u provoenju. To je bio teæak udar na radiostanicekoje su raznim agencijama morale uplaÊivati velika sredstvaza koriπtenje njihovih usluga. Upravni odbor JRD-e smatraoje da to treba ispraviti. Kad sam izloæio svoje miπljenje o tomzakonu, dr. GerπkoviÊ uzeo je rijeË i rekao da je to sve isto -mislio je pritom na autorska i izvoaËka prva. Mene je toiznenadilo jer sam dr. GerπkoviÊa cijenio kao iskusnogpravnika. Zanijemio sam nekoliko sekundi i mislio πto damu kaæem, a onda sam rekao: “Druæe GerπkoviÊu, mislimda niste u toku s razvojem pravne nauke danas u svijetu, tase prava - mala autorska prava, na engleskom nazivaju‘miberingh rights’, a na francuskom ‘droit voisens’, πto znaËisusjedna slova.” Dr. GerπkoviÊ na to nije rekao ni rijeË.ZahvaljujuÊi tome πto je JRD-a joπ 1945. bila Ëlanicazapadnoeuropske unije za radiodifuziju, koja je imalastruËna tijela, komisije i odbore za razliËita podruËja u Ëijemsmo radu i mi sudjelovali, bilo nam je omoguÊeno da i onekim pravnim pitanjima vezanim uz radiodifuzijuiznosimo meritorna miπljenja i stavove. Kao i na sastanku okojemu je bila rijeË. Na kraju tog sastanka, kad smo sepripremali otiÊi, potpredsjednik Edvard Kardelj je zapitao:“A da li vi, drugovi, mislite πto o televiziji?”, na πto sam muja odgovorio: “Mislimo ozbiljno, ali se ne usudimo o tomejavno govoriti.” Tom prigodom Kardelj je joπ dodao: “Znamda ste u teπkoj materijalnoj situaciji. Ali mislim da bi setrebalo ozbiljno pripremati za televiziju, jer Êemo zaostatiza susjednim zemljama koje su manje razvijene od nas.”

O tome susretu u Beogradu morali ste izvijestitigeneralnog direktora Ivana ©ibla?- Normalno da sam o tome odmah po povratku

obavijestio generalnog direktora Radio Zagreba Ivana ©ibla.On je bio vrlo precizan i jasan: “Zlatko, radi i ubuduÊe sveπto si dosad radio. Nemoj mene optereÊivati time, da ne kaæem

Kako jeosnovanaTelevizija

Radio Zagreb

gnjaviti.” BuduÊi da ©ibl nije bio formalist, sastanke smo upravilu odræavali u predsoblju njegova kabineta u JuriπiÊevojulici broj 4, na “kafici”, gdje je sjedila i tajnica Renata, izmeu9 i 9.30 kad je obiËno dolazio. Ondje smo ga informirali omom susretu s Kardeljem, pitali za miπljenje i upoznali sidejom da se zapoËne s televizijom. On je isprva prema tojideji bio skeptiËan i dræao kako Êemo samo imati problema,ponajviπe financijske naravi.

Osim Zagreba za pokretanje TV-a bili su zainteresirani iBeograd i Ljubljana?- Naravno. Poslije sastanka kod Edvarda Kardelja sastao

se Upravni odbor JRD-a i poËeli su razgovori o uvoenjutelevizije. Osim Zagreba, zainteresirani su bili Beograd iLjubljana. Osnovno pitanje bilo je kako se pripremiti te kakoi kada poËeti. Beograd je smatrao da prije poËetka stvarnogemitiranja televizije valja obaviti potpune i obilne pripreme utri osnovna podruËja: prvo, obuËiti kadar za televiziju(tehniËko i programsko osoblje slati u inozemstvo u velike TVcentre); drugo, nabaviti cjelokupnu televizijsku tehniku; itreÊe, sagraditi adekvatan TV dom. Sve je to zahtijevalo golemasredstva kojih tada u Jugoslaviji, a i za tu svrhu, nije bilo.Zagreb je imao suprotno stajaliπte. Mi smo dræali da stelevizijom treba zapoËeti πto prije i πto skromnije, sasredstvima koja imamo i kojima moæemo raspolagati,znanjem koje imamo uz pomoÊ prijatelja koje imamo uinozemstvu, πto je osobito smatrao inæenjer GaliÊ, te damoramo uËiti kroz rad.

Ing. GaliÊ je odigrao najveÊu ulogu kada je rijeË o tehnici,nabavci opreme?- Prijateljske i poslovne veze s francuskom tvrtkom

“Compagnie Francaise Thompson - Houston (C.F.T.H.)”, kojesu poËele veÊ 1948. godine, kada je od te tvrtke kupljen naπ 135KW odaπiljaË za Deanovac, te kasnije poslovne veze s nekimtalijanskim i njemaËkim tvrtkama omoguÊile su inæenjeruGaliÊu da se upozna s osnovnim tehniËkim i programskimdostignuÊima novog medija. ZahvaljujuÊi naπim prijateljskimvezama s tvrtkom CFTH i njenim komercijalnim direktorom J.M. Crostom, GaliÊu je uspjelo da sve ureaje dobije na posudbuod francuskih tvrtki CSF i CFTH bez ikakve naknade za troπkoveprijenosa i kasniju eksploataciju ureaja. Te dvije strane tvrtkeposlale su o svom troπku i po dva svoja inæenjera koji su ureajemontirali te su poduËili naπe tehniËare kako se njima rukuje.Nakon amaterskog rada naπih inæenjera i tehniËara poËeli smose ozbiljno i sustavno pripremati za televiziju. Doπli smo dozakljuËka da se malim odaπiljaËem na Sljemenu moæe hvatatii emitirati TV program. Da se i u Istri i Primorju moæe gledatiRAI. Imali smo radioodaπiljaË na UËki koji smo za prijem togprograma mogli povezati UËka - Pljeπivica - Sljeme.

Uspjeli ste konaËno zainteresirati direktora ©ibla zateleviziju?- Vojko Trs, inæenjer GaliÊ i ja smo se dogovorili da

zainteresiramo ©ibla za televiziju. On je jako volio nogomet.Iπao je redovito na Dinamove utakmice. ImajuÊi to na umu,odluËili smo iskoristiti meunarodnu utakmicu Jugoslavija -Italija koja se trebala igrati u Torinu. U Hrvatskoj je tada

Zlatko Sinobadkrajem 50-ih godina

Prve TV antena naTomislavovu domu naSljemenu, 1956.

Antena radijskih i TVodaπiljaËa na Vrhu,terestijalne antene naterasama, Sljeme

Naπ sugovornik je ugledni novinar, urednik i diplomatZlatko Sinobad, prvi direktor Televizije Radio Zagreba

(TRZ) i Televizije Zagreb te nekadaπnji predsjednik Druπtva novinara Hrvatske. Povod - njegov 90. roendan i

podsjeÊanje na sada veÊ tako daleke dane kada se krenulo u osnivanje televizije, o Ëemu se u nas malo zna


59NOVINAR

BROJ 1-3/2013intervju zlatko sinobad

postojao samo jedan televizor i to u Rijeci. U dogovoru s namanjihovi su tehniËari odnijeli taj televizor u Dom kulture naTrsat i javili nam da su uhvatili signal i da mogu gledati RAI teda Êe se utakmica sigurno prenositi. Tada smo Trs, GaliÊ i janagovorili ©ibla, malo je dulje potrajalo, da odemo u Rijeku igledamo utakmicu. Znali smo, ako prijenos uspije, da Êe i onpozitivno gledati na uvoenje televizije. KonaËno je pristao. Mise ujutro skupljamo kod Blaæeka (portir Blaæ) na porti, a ©iblanema. Javlja da neÊe iÊi. Kad nedugo zatim zove njegovasupruga Neva i javlja da on ipak dolazi. Imali smo plan. Najprijena dobru ribu u Rijeci pa na gledanje utakmice. Ribe nije bilo,a i ruËak je bio oËajan. ©to ako tako bude i s utakmicom?

©ibl je uæivao - bio je oduπevljen?- Utakmica je poËela. Signal je bio odliËan. ©ibl je uæivao.

Bilo mu je to prvo gledanje televizije. S puta smo direktnosvratili u Klub knjiæevnika na Trgu Republike, tadaπnjeokupljaliπte svih ljudi od kulture kamo smo i inaËe odlazilinakon programa. I tu je veËer Klub bio pun. Svi su priËali outakmici, a ©ibl kaæe: “Nije bilo tako, veÊ tako i tako…”“Kako znaπ? Zar si bio tamo?” A ©ibl veli: “Nisam. Gledaosam utakmicu na televiziji u Rijeci.” Oni u klubu nisu moglivjerovati… Od tog se vremena i ©ibl zainteresirao, pomagaoi pratio rad televizije. S ponosom je na proslavi 30-godiπnjiceRadio Zagreba, na sveËanosti u Domu JNA, 15. svibnja 1956.,u 20 sati objavio: “Od ovog momenta prenosi se prvitelevizijski signal u Jugoslaviji.”

O tome je Borba, glasilo CK KPJ, opπirno pisala?- Kako je Zagreb doËekao taj prvi televizijski program,

moæe se saznati iz Borbe od srijede 16. svibnja 1956., u kojojpiπe: “Dok se sinoÊ u Domu JNA odvijala sveËana akademijapovodom 30. godiπnjice Radio Zagreba, mnogobrojniZagrepËani su se skupili na Trgu Republike, Trgu MarπalaTita, Britanskom trgu i ostalim dijelovima Zagreba gdje subili postavljeni televizori.” ToËno u 8 sati poËela je prvatelevizijska emisija u Zagrebu. Prenoπen je programtelevizijske stanice iz Graza. Treperenje na ekranu. Nekolikodesetaka sekundi nestrpljivog iπËekivanja i u toËno odreenovrijeme pojavila se posve jasna slika. Nadalje, Borba piπe opripremama prostorija za televizijski studio za koji bi uskorojedna francuska tvrtka “poslala” ureaje, te o tornju koji bi

se gradio na Sljemenu. To Êe biti dovoljno da se na televizijskimekranima u Zagrebu pojavi i prvi domaÊi program. Bit Êe to,kako predviaju u radiostanici, pod kraj srpnja, a za krajgodine priprema se stalan domaÊi program.

Nastavljene su opseæne pripreme - posla je bilo napretek?- Nakon naπeg prvog signala tehniËki dio ekipe nastavio

je opseæne pripreme. Tako smo se dogovorili da se u ime Ra-dio Zagreba na jesenji ZagrebaËki velesajam pozovuproizvoaËi televizijske opreme. Znali smo da postoje velikeproizvoaËke kuÊe koje dræe monopol, ali i oni su znali da jeto prodor na buduÊe træiπte. Tako nam je Schaub Lorenz izSttudgarta poklonio 30-ak TV aparata. Taj je sajam bio prilikaza joπ neke akcije. U sklopu Velesajma postojale su redovitemoguÊnosti da se bez administrativno vrlo sloæene dodjeledeviza nabavi “devizna” oprema. GaliÊ je imao izvrsne veze isa Siemensom, a poËelo se i pomalo putovati u inozemstvo.

PoËelo se i s kadrovskim ekipiranjem?- Morali smo i o tome razmiπljati. Tako je delegacija JRD

stigla i u Kopar. Tadaπnji direktor Radija Kopra Lado Poharpozvao nas je da posjetimo radiostanicu. Dok smo razgovarali,otvorila su se vrata jedne sobe i ja sam ugledao televizor i dvamomka kako gledaju RAI i diskutiraju. Bili s to Mario Fanellii Anton Marti. Vratio sam se u Zagreb, nastavili smo pripremeza televiziju. Sjedio sam se mladiÊa iz Kopra. Nazvao samLadu Pohara i pitao ga ima li πto protiv da ih pozovem uZagreb. “Naprotiv”, rekao je. Oni su i tako honorarci. Nazvaosam ih i dobio Fanellija. Kaæem mu kako pripremamo svojuteleviziju i bi li on i prijatelj htjeli doÊi u Zagreb. “Ja bih vasrado imao ovdje. Ne brinite, dobit Êete i putne naloge.” Doπlisu i poËeli raditi. Dali su ideju da se naprave drvene kamerena kojima su vjeæbali. Radijski novinari su se smijali i smiπljaliviceve na njihov raËun. I ©ibl je reagirao: “Ona dva tvojapripremaju se za cirkus.” Televizija je, pored svega, i cirkus.Ali rijetki su tad shvatili kako je to moÊno sredstvo. Radio jemoÊan, ali i televizija…

Napokon, krenula je prva emisija iz “studija”? - U studenome 1956. pripremali smo se za prvi TV pro-

gram i prvu emisiju u “studiju”, u JuriπiÊevoj 4, ovalnopredvorje na prvom katu. Sjedio sam u reæiji s Vojkom Trsomi gledao kako se tehniËari muËe podeπavajuÊi instrumente zasnimanje grupe Dalmatinaca i Anice ZuboviÊ. Kako godokrenu - jeka i nemoguÊ ton. I tad sam se sjetio neËega: kadje za direktora Radio Zagreba doπao Ivo SarajËiÊ kojem sambio zamjenik i direktor programa, javio sam se na natjeËaj zastipendiju UNESCO-a. I dobio sam je. Bio sam dva mjesecana BBC-ju gdje su me ukljuËili u svoj interni teËaj uznapomenu da sam prvi i jedini “iza æeljezne zavjese” koji jenjega primljen. Vodio sam biljeπke. Doπao i do literature. Zatimsam bio mjesec dana u Norveπkoj i mjesec dana u ©vedskoj.Na povratku sam svratio i u Dansku. Ondje sam nazoËiopripremama za televiziju kakve smo planirali i mi u Zagrebu.Na granici su carinici bili razoËarani sadræajem mog kofera.Naime, imao sam samo knjige. Moj boravak na BBC-ju iliteratura pomogli su mi da shvatim πto se u to vrijemedogaalo u naπem studiju. Objasnio sam im da tako ne mogu

snimati i uputio ih kako da rijeπe problem i naprave prvi“play back”. Pokusi su u toku, a 29. studenoga od 8.00 do13.25 i od 14.15 do 16.30 ugaala se definitivno veza, jer senaveËer od 20.00 do 22.30 emitirao prvi put iz vlastitog studijavlastiti program. Program se dalje kombinirao kao domaÊi -strani, ali i prijenosi su iπli uz najavu Televizije Zagreb. Naprogramu prvog dana bile su TV novosti, pjesme naπihkrajeva, a kao film prikazao se “Dokument jednog vremena”.

Uzgred, mi smo prvi u ovom dijelu Europe organizirali teËajpisanja za radio. Nabavio sam literaturu i obradio desetak tema.

Radiostanica Zagreb postala je u stvari - kulturnicentar grada?- Naπa JuriπiÊeva 4 bila je sredinom 50-ih godina proπlog

stoljeÊa kulturni centar Zagreba. Dolazili su nam umjetnicii znanstvenici. S Rankom MarinkoviÊem, na primjer,konzultirao sam se o metodama predavanja za teËaj pisanjaza radio. S prof. B. KlaiÊem o pravopisu, a s prof. Guberinomkakav treba biti govor na radiju i kako ga treba pisati. I kolikozapamti prosjeËan Ëovjek od onoga πto Ëuje na radiju.

Uslijedila je prijetnja iz Beograda: smjesta prekiniteprogram?- Malo poslije prve televizijske emisije u prosincu 1956. ostao

sam raditi premda je proπlo radno vrijeme. Pokraj ©iblove sobe,u sobi pravnika dr. Ive Balena, radila je takoer prekovremenoi njegova tajnica. Odjednom je dojurila u moju sobu: zovesavezna vlada. Traæe hitno direktora. Javio sam se na telefon.Glas s druge strane æice iz Beograda: “Dobio sam nalog davam prenesem naredbu da smjesta prekinete s televizijom.”Kad sam upitao tko je to naredio, glas je rekao: “Ovo je kabinetpotpredsjednika savezne vlade Rodoljuba »olakoviÊa. Ostavilisu pismeno da vam to prenesem. Ja sam inaËe deæurni…”Tada sam se predstavio: “Moje ime je Zlatko Sinobad. Reciteda sam vam rekao da neÊemo prekinuti s televizijom.”

Tu veËer nisam nikom niπta govorio. Sutradan sampozvao Vojka Trsa, Romana GaliÊa, glavnog urednika IvuVuljeviÊa na kolegij u uredu direktora ©ibla i obavijestio ihπto se dogodilo. Nastao je muk. ©ibl me pitao: “©to ti misliπ,πto Êe biti?” Kazao sam: “7, 8 dana niπta. Onda Êe sazvatisastanak u Beogradu.” Osjetio sam da je zabrinut. Rekaosam mu: “Ako se stvar zapetlja na viπem nivou, recite toËnoπto se dogodilo. Da sam to uËinio u svoje ime i da nisamnikoga pitao niti sam mogao pitati.” ZakljuËak kolegij bioje da s tim treba upoznati dr. Vladimira BakariÊa. Naravno,©ibl je to i obavio. ©to je toËno bilo kod BakariÊa, ne znamjer nisam bio nazoËan.

Prigovor je bio - nedopuπteno troπite devize?- Moja pretpostavka o sastanku u Beogradu bila je toËna.

©ibl je onamo poslao Vojka Trsa i mene. Kad smo doπli uSavezno izvrπno vijeÊe, k Rodoljubu »olakoviÊu, bio jepozvano puno ljudi: predstavnici Radio Beograda i Ljubljane,ministar saobraÊaja i veze, predstavnici industrije itd. Prvi jegovorio Rodoljub »olakoviÊ. Do njega su doπle neke ruænepriËe. Kao da smo nedopuπteno troπili devize, kupovaliopremu itd. Mislim da je nekima bilo krivo πto s televizijompoËinjemo prvi. Javili su se i predstavnici industrije da njima

treba dati sredstva za proizvodnju televizijske opreme. Tadaim je neki mladi inæenjer iz Beograda rekao da najprije nauËeproizvoditi gramofonske ploËe jer da i toga nema na træiπtu.Napokon je doπao red i na mene. Iznio sam Ëinjenice ispomenuo sastanak kod Kardelja. Tada je sve zavrπilo, a minismo imali nikakvih posljedica. Nastavili smo s televizijom.Beograd je i dalje tjerao megalomaniju pa su krenuli tek 1958.uËeÊi na naπim iskustvima.

Tijekom rada na televiziji i kasnije upoznali ste brojnenajvienije osobe druπtveno-politiËkog æivota zemlje?- Predsjednika Tita, Edvarda Kardelja, Milovana –

ilasa, Rodoljuba »olakoviÊa, Miloπa MiniÊa, dr. VladimiraBakariÊa i druge.

Danas se svakojake primjedbe upuÊuju na adresupredsjednika Tita. Po Ëemu ga vi pamtite?- On je neosporno bio veliki dræavnik, vojskovoa,

vizionar, po svojoj ideologiji graanin svijeta. Poveo jenarod u borbu i u toj borbi trijumfirao. Obnovio je zemlju,vratio sve ono πto nam je oteto. ZahvaljujuÊi njemu naπazemlja uæivala je golem ugled u svijetu.

S drugom Titom sam se susreo u viπe navrata. Kad samodlazio na duænost ambasadora u Finsku, poæelio mi je punouspjeha u radu. “ProuËavaj dobro njihova iskustva, koristisvaku priliku da ih pozivaπ na ljetovanje na Jadran. VodiraËuna o ugledu svoje zemlje i predstavljaj je najbolje πtomoæeπ”, rekao mi je predsjednik Tito.

Sudjelovali ste i na dvije sjednice gdje je razmatranprijedlog o dodjeli Nobelove nagrade za mir drugu Titu?- Istina je. Na sastanku kolegija Saveznog sekretarijata za

vanjske poslove SFRJ, odræanog 30. svibnja 1972., na tajnojsjednici dakako, razmatrali smo taj prijedlog. Ja samobavijestio prisutne da je prijedlog da se predsjedniku Titudodijeli Nobelova nagrada za mir podnio Pjer Gregoar,luksemburπki politiËar, tada predsjednik Komiteta zaprouËavanje posljedica Drugog svjetskog rata. To je prvisluæbeni prijedlog takve vrste. Mi smo - razumije se - pozitivnoocijenili taj prijedlog i donijeli odgovarajuÊe zakljuËke.

Koga od ljudi πto su stvarali televiziju ne bismosmjeli zaboraviti?- Na prvome mjestu generala i narodnog heroja,

generalnog direktora Ivana ©ibla, tehniËkog direktora VojkaTrsa, glavnog inæenjera Romana GaliÊa, direktora privredno-financijskog sektora Pavla PaveliÊa, zatim Veseljka VelËiÊa,Ivu VuljeviÊa, Marija Fanellija, Antona Martija, MladenaBjaæiÊa, Boæu MilaËiÊa, Todora DediÊa, Josipa Bracu MiπkoviÊa,Josipa GrubiπiÊa ∆abu, Kreπu Novosela, Ivu Rugerrija, JovuUgrËiÊa, Mladena DeliÊa, Antu Viculina, Mihaela Ostrovidova,Viktora Faragu, Vladu JurkoviÊa, Maria Saletta, –uru Salka,Hrvoja MacanoviÊa, Cina Handla, Stanka Edear, IvanaHetricha, Franu Aduma, ©imu MihoviloviÊa, Jozu VukeliÊa,Ljubu JelËiÊa, Netu Slamnig, Marka VojkoviÊa, GordanuBonetti, Miloπa RadivojeviÊa, Duπana ©trbca, Milku BaboviÊ,Saπu Bjelousova i joπ mnoge novinare, snimatelje, reæisere itd.Ako sam nekoga zaboravio, nisam to namjerno uËinio.

PreskoËili smo Ivu BojaniÊa?

Sastanak UpraveRadiotelevizije Zagreb1956. godine kodgeneralnog direktoraIvana ©ibla. Slijevanadesno - tehniËkidirektor Vojko Trs, ing.Roman GaliÊ, direktoricaRadio Zagreba Marija Ritz,direktor privredno--financijskog sektora PajoPaveliÊ i generalnidirektor RTZ-a Ivan ©ibl

Neprocjenjivovrijednameunarodnaiskustva»esto ste putovali uinozemstvo prouËavatiiskustva drugih, i uvijekste se vraÊali doma skoferom knjiga?

- Doista sam mnogoputovao, u SAD, VelikuBritaniju, Italiju i nekeskandinavske zemlje.Obilazio sam uglednetelevizijske kuÊe,upoznavao se snjihovim radom.Istodobno, od njih samdobivao i donosio uZagreb obilje knjiga,publikacija iprospekata o TV-u, ostvaranju programa, isvemu πto je vezano zateleviziju. »ak su tozamijetili i carinici. “Pavi stalno, za razliku oddrugih, nositeknjige…” rekli su mi. IzRima sam, na sugestijuFrane Barbierija,rasnog novinara -dopisnika, donio uZagreb nekoliko ploËaMarije Callas, Ëemu seosobito obradovaomuziËki urednik RadioZagreba Ivo VuljeviÊ. Te1955. godinerazgovarao sam u Rimus delegacijom RAI-ja otome imaju li iπtaprotiv da njihoveprograme emitiramobesplatno. Sloæili su seu naËelu, premda sumorali konzultiratisindikate. Bilo im je uinteresu da idu van�

ZlatkoSinobad

danas


61NOVINAR

BROJ 1-3/2013intervju- Ne moæemo ga preskoËiti nikako. Njegova je uloga i

zasluga neosporna, od kraja 50-ih godina nadalje. On je, kakoje veÊ reËeno i zapisano, jedan od vaænijih, ako ne inajvaænijih utemeljitelja TV Zagreb, otac da tako velim,suvremene radiotelevizije.

S kojim ste sve kolegama izvan svoje kuÊe dobrosuraivali?- Najbolje s tanjugovcima: Rudijem ©tajduharom, Antunom

Horvatom, Viktorom Knivaldom, Vladom Benedikom idrugima. Sve su to bili rasni novinari i dobri organizatorinovinarskog posla, svi odreda debatni stenografi i poligloti.

I dokle ste ostali u JuriπiÊevoj ulici, na broju 4?- Sve do 1957. kada sam otiπao na novu duænost: postavljen

sam za direktora Centra za informacije FNRJ u New Yorku gdjesam ostao pune Ëetiri godine. Potom sam se vratio u Beograd uæelji da Êu se vratiti u Zagreb. Meutim, na temelju dobroobavljenog posla u SAD-u, rasporeen sam za rad u Ministarstvuvanjskih poslova. Imenovan sam za ambasadora FNRJ u Finskojgdje sam proveo Ëetiri godine, od 1976. do 1971. Po istekumandata postavljen sam za savjetnika Saveznog sekretara zavanjske poslove Miloπa MiniÊa, a radni vijek okonËao samtakoer u Beogradu na mjestu izvrπnog sekretara Jugoslavenskeradiodifuzije. Na tu me duænost predloæio generalni direktorRTZ-a Franko Vinter i taj posao obavljao sam sve do 1985. kadasam otiπao u mirovinu.

Tko su vam uzori u novinarstvu?- Prije svega - slavni novinar, publicist, povjesniËar i

poliglot Josip Horvat, Frane Barbieri, Hrvoje MacanoviÊ, NikicaSmoËiÊ. To su super klase u novinarstvu.

Nekad su novinari bili itekako odgovorni i cijenjeni. A danas?- Vi to znate najbolje. Danas se trËi za senzacijama.Naπ uvaæeni kolega Ante GavranoviÊ svojevremeno jepodsjetio da je uloga medija nekada bila da informiraju,educiraju i zabave, a danas dominiraju tri “s”.- ©to znaËe ta tri es?To su skandali, senzacije i seks.- ToËno. Svaka mu Ëast. Svijet se mijenja, pa i pisanje medija.Ne poπtuje se ni istina ni istinito informiranje?- Da. Teπko je ljudima i znati πto je istina. Kamo je sve

skupa otiπlo.Jeste li za represiju protiv onih kolegica i kolega koji negovore istinu?- Valjalo bi sve one πto se tako neodgovorno ponaπaju

iskljuËivo opaliti po dæepu. Svakako.Mnogi novinarski giganti u nas su se ugasili - je li dotoga, primjerice do gaπenja Vjesnika, trebalo doÊi?- Nipoπto. Velika je πteta πto je nestalo kuÊe Vjesnik, lista

Vjesnik i πto je tako proπla Vjesnikova dokumentacija. To jeogroman kapital koji je morao biti pohranjen u HND. Ondjeje toj dokumentaciji mjesto. ©teta.

©to kaæete na to da je u zadnje dvije godine oko 750kolega i kolegica ostalo bez posla?- Uæas jedan, to je æalosno.Bili ste 1953. i 1954. godine predsjednik Druπtvanovinara Hrvatske. Zaπto ste se tada zalagali?

- Pune dvije godine obavljao sam tu duænost. Prije menepredsjednici DNH bili su od 1945. Nikola RubËiÊ, Franjo Hartl,Martin Furlan, Stjepan ©eparoviÊ, Branko Priselac, FraneBarbijeri i Berto »rnja. Kao predsjednik DNH zalagao sam se,sa svojim najbliæim suradnicima, za povratak povjerenja ucehovsku organizaciju - pravilnu raspodjelu roto papira kojegje u to vrijeme bila nestaπica. Ukazivao sam da æivotne prilikei visina mirovina starijih kolega nisu zadovoljavajuÊe. Borilismo se i za beneficirani radni staæ. Jedna od vrlo vaænih zadaÊabila je redovito izlaæenje naπeg cehovskog glasila - biltenaDNH, odnosno lista Novinar.

Æutog tiska u nas je sve viπe?- Ja ga ne Ëitam. Ali on ide, Ëita se.Koje sve novine danas pratite?- Sve do kojih doem. Jutarnji, Novi list, evo sada i naπe

cehovsko glasilo, list Novinar. OdliËan je ovaj posljednji broj.Gledate i televiziju?- Gledam svakodnevno Dnevnik, a ne preskaËem

dokumentarne, kriminalistiËke, pa Ëak i kaubojske filmove.I, kakav je televizijski program?- ©aren. Ima dobrih stvari.Je li za novinarski zanat bitan talent ili se sve moæe nauËiti

na fakultetu?- Bitno je i jedno i drugo.HoÊe li pisano novinarstvo ipak opstati?- HoÊe, bez obzira na sve nove tehnike i tehnologije, na

internet. NeÊe ga niπta potisnuti.Radili ste u viπe sredina, gdje vam je bilo najljepπe?- Svugdje mi je bilo lijepo. a najljepπe u JuriπiÊevoj 4. Dakle,

na radiju, odnosno televiziji.Kako protjeËu umirovljeniËki dani?- Idu dani. Kada je lijepo, proπetam. InaËe. oËi me dobro

sluæe pa Ëitam knjige, novine, gledam televiziju, a susretnemse i s nekim poznatim.

Kakvu biste poruku æeljeli uputiti mladim kolegicama ikolegama πto stupaju na televizijsku scenu?- Obavljajte svoj posao odgovorno, poπteno, struËno,

provjereno, toËno, istinito, nepristrasno, pa Êe vas i ljudicijeniti. Klonite se senzacionalizma. ©teta da su netragom“nestali” iz naπih novinskih kuÊa mentori, od kojih mladimogu nauËiti moæda i viπe nego na fakultetu�

BiografijaZlatko Sinobad roen je u

Benkovcu 1923. Realnugimnaziju pohaao je u

Splitu, pravo apsolvirao naZagrebaËkom sveuËiliπtu.Sudionik je antifaπistiËkeborbe i NOR-a od 1941.

Jedan od organizatoramasovnih srednjoπkolskih

demonstracija u Splitu 1941.,protiv aneksije i okupacije

Dalmacije od stranefaπistiËke Italije.

Rjeπenjem Vlade NRHrvatske, Ëiji je predsjednikbio dr. Vladimir BakariÊ (1.

svibnja 1950.) postavljen jeza direktora Radio Zagreba,

upravo u vrijeme kad poËinjerad novog srednjevalnogodaπiljaËa od 135kW. Uz

pomoÊ predsjednika VladeNRH, dr. BakariÊa, uspijeva

za RZ dobiti zgradu uJuriπiÊevoj 4, Ëime se stvarajutemeljni tehniËko-materijalni

uvjeti za razvoj. EmisijeRadio Zagreba mogle su seËuti ne samo u Hrvatskoj isusjednim zemljama, veÊ i

πirom Europe, a noÊu i izvaneuropskog kontinenta. VeÊ

1955. inicira i organizirapripreme za poËetak

televizije, u Upravi RZ naËelu s I. ©iblom. Prevodi i

prireuje publikaciju opisanju i izvedbi TV

programa (“Adaptacijapripovijetke”), zatim o

tehnici prezentacije vijesti iprijenosa dogaaja “uæivo” i

sl. Kao (prvi) direktor TV-a(1956.) rukovodi

neposrednim pripremama zapoËetak emitiranja TV

programa u Hrvatskoj (πto jebilo i prvo emitiranje TV u

ovom dijelu Europe) 15.svibnja 1956., kao i

pripremom za izvedbu prvogdomaÊeg TV programa (29.

studenoga 1956.).U viπe mandata biran je

za Ëlana AdministrativnogvijeÊa (upravnog odbora)

Europske unije za radio i TV(EBU/UER) sa sjediπtem u

Æenevi; 1980. biran je zaËlana Meunarodnog vijeÊa

(Bord of Directors) NATAS(Nacionalna akademija za

televizijske umjetnosti iznanosti) sa sjediπtem u

New Yorku�

Godine 1951, tijekom sastanka ministara vanjskihposlova u Parizu, u krugu novinara koji su pratili tajskup izdvojio se vatreni planinar i skijaπ Gilles de LaRocque i predloæio nazoËnima da osnuju me-unarodni Ski klub novinara. U spontanom razgovorurazliËitih politiËkih, ponekad i suprotstavljenih strana,novinari ljubitelji prirode i skijanja, bez svojih uskopolitiËkih vokabulara i osloboeni svih banalnosti iπovinizma osnovali su SCIJ (Ski Club International desJournalistes). U sijeËnju 1955, san je postao stvarnost iprvi susret SCIJ je organiziran u Meribel-les-Allues(Francuska). Susretu je nazoËilo 65 novinara iz 8 zemalja(Austrija, Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg,©vicarska, Zapadna NjemaËka i Jugoslavija).

No razlog podsjeÊanja na SCIJ-ovu povijest jejubilarni 60. susret novinara skijaπa u Ponte di

Branka Malnar (HRT- Hrvatski radio Rijeka) najuspjeπnija je hrvatskanovinaraka skijaπica na 60. Svjetskom prvenstvu novinara skijaπaodræanom u talijanskom skijaliπtu Ponte di Legnu. Osvojila je broncu uveleslalomu i kombinaciji (veleslalom, skijaπko trËanje)

Malnar najuspjeπnija

Legnu u Italiji na kojem je sudjelovala i naπadeseteroËlana novinarska ekipa. U trkama vele-slaloma i skijaakog trËanja sudjelovali su Ëlanovihrvatske novinarske reprezentacije: Branka Malnar(HRT), Barbara ©trbac (Nova TV), Ana RaiÊ KneæeviÊ(Novi list), Mirjana ©oπiÊ (umirovljena novinarka)Sran VranËiÊ (Cropix), Tom Dubravec (Cropix), PetarFabijan (Novi list), Ivica MikuliËiÊ (Novi list), DanFigenwald (HRT) i Danijel PopoviÊ, kapetan hrvat-skog tima. Na ovogodiπnjem SCIJ-evu, πto su gaorganizirali talijanski novinari skijaπi, sudjelovalo je250 predstavnika medija iz 31. zemlje.

Hrvatski tim se ponosno vratio s dvije medalje kojeje osvojila Branka Malnar (HRT Rijeka) - broncu uveleslalomu, te broncu u kombinaciji za koju se bodovaoi rezultat u skijaπkom trËanju�(Danijel PopoviÊ)

sekcija skijaπa


63NOVINAR

BROJ 1-3/2013nove knjigeKajkavska Ëitanka Boæice BrkanKnjiæevnica, novinarka i urednica Boæica Brkan (1955.) sve jeneumornija u pisanju i tiskanju novih djela. Nakon nedavno objavljenezbirke pjesama “Pevcov korak” podarila nam je novi oblizek - djelopod naslovom “Kajkavska Ëitanka Boæice Brkan”, a uskoro Êemoimati u rukama i knjigu “Rez”.

Spisateljica Brkan piπe standardnim hrvatskim knjiæevnim jezikomi kajkavskim - moslavaËkom kekavπtinom. Diplomirala je na dvafakulteta. Tri desetljeÊa radila je kao profesionalna novinarka,kolumnistica i urednica te suraivala u razliËitim medijima. Osobitosu je zanimale teme vezane za komunikaciju, træiπte i baπtinu.Predavala je stilistiku u medijskoj komunikaciji na Hrvatskim studijima,a osnivaËica je, urednica i autorica internetskih magazina tesuosnivaËica Acumena. Uz sve te silne i nimalo lagane obveze vezaneza ureivanje, uvijek je nalazila dovoljno vremena za pisanje proze,poezije i romana, πto je snaæna potvrda o sposobnosti te vrsne irasne novinarke i spisateljice. O njoj i njenom najnovijem djelu spuno uvaæavanja govore ponajbolji poznavatelji njezina opusa.

“Kajkavska Ëitanka Boæice Brkan” baπ je mjera voljenja iskonskog,materinskoga, jezika svojega neponovljenoga i neponovljivoga, a ipakosuenog na izumiranje. Da ga nije zabiljeæila, poetski i prozno snaænoutisnula i nama neπtokavcima prije svega u duπu, a potom u svijest, nebismo ni znali koliki zapravo moæe biti ponovno pronaen uæitak Ëitanja,i to u kajkavskome idiomu - kekavskome. Njezina Ëitanka - premamiπljenju Maje MatkoviÊ, natkriljuje uobiËajenu rjeËniËku definiciju,proπiruje joj znaËenjsko polje, baπ kao πto to autorica Ëini izboromrijeËi (primjerice, vetrenica, kuπalice, oblizeki, osebuπek) jer ovdje nijeposrijedi samo “πkolska knjiga s prikladnim πtivom iz koje se uËe jezicii knjiæevnosti, knjiga izabranih πtiva”, nego vlastoruËna, vlastopisna,vlastita tkanica u razliËitim rijeËnim bojama, odnosno æanrovima.

“Kajkavska Ëitanka Boæice Brkan” svojim hrvatskim kekavskimsvakako Êe stoga biti vaæno πtivo i u nastavi hrvatskoga jezika jeruËiteljima nudi velik izbor tekstova, potiËuÊi ih da i sami s uËenicimastvaraju svoje zaviËajne rjeËnike, a jezikoslovcima je izazov da provjerei odluËe πto kajkavski (kekavski) moæe dati standardu - ukazuje MajaMatkoviÊ� (jp)

Sonja Hodak Mirela HolyKomunikacijske magijeBiblioteka: Posebna izdanja - Naklada Ljevak

Ono πto æelimo naglasiti ovom knjigom jest: nema niËega vaænijeg uposlu od komuniciranja. I nema niËega manje pametnog u poslu odignoriranja te Ëinjenice. Bilo da se vaπa tvrtka bavi proizvodnjom kruha ipeciva, raËunovodstvenim ili pogrebnim uslugama, turizmom, prodajomoruæja, gradnjom brana - sve poËne i okonËa komuniciranjem - kaæuautorice knjige “Komunikacijske magije” novinarka Sonja Hodak i bivπaministrica i aktualna saborska zastupnica Mirela Holy.

Dvije po mnogoËemu specifiËne autorice navode kako obiËnopoËinje komuniciranjem u jednoj glavi: centri u mozgu pretaËu ianaliziraju nekakvu ideju. “Potom se ideja seli u tue glave: autor sijezarazu meu svojim bliænjima (obitelj, prijatelji, poslovni partneri, kolege)koji takoer neπto deriviraju po toj ideji. Uspije li se uhvatiti na nekakvojmikrorazini, ideja postaje nukleus koji dobiva obrise, konstrukciju,dijelove koji rastu, nastaje æivi organizam... Ako ste Bill Gates, u nekolikokoraka doπli ste iz garaæe u klub multimilijardera. Ostalima ide neπtopolakπe”, navode autorice.

Knjiga nije liπena i odreenih pikanterija, a zasigurno izaziva ipozornost svojom neuobiËajenom provokativnoπÊu koja proizlazi izæivotnih stilova dviju suradnica i prijateljica� (no)

Dossier BoriËevacNaklada PaviËiÊ, Posebna izdanja

Knjiga “Dossier BoriËevac”, urednika (i jednog od autora) uglednognovinara Josipa PaviËiÊa (r. 1944. u Bjelovaru, u obitelji podrijetlomiz BoriËevca), prva je knjiga u kojoj se otvoreno, bez uvijanja, obuhvatnoi ËinjeniËno, iz povijesne i ljudske perspektive, kroz priËu i sjeÊanje,progovara o sudbini sela BoriËevca, o æivotu u selu i okolnostima ukojima je selo, zajedno sa svojom æupom Male Gospe, nestalo u ljeto1941. Selo su zapalili, a sve æupljane, neduæne i nenaoruæane seljane,zauvijek protjerali (neke i pobili) srpski ustanici (kako su sami sebenazivali) s kokardama i ponekom crvenom zvijezdom petokrakom nakapama te bez ikakvih oznaka, ako se u oznake ne raËuna mrænja,dakle, Ëetnici, komunisti i razjarena rulja (πto nisu razdvojene skupine).

Prvi se put na sustavan naËin osvjetljava naliËje dogaaja koji suu Jugoslaviji 45 godina prikazivani i slavljeni kao “ustanak narodaHrvatske protiv faπizma”, premda su u svojoj sræi bili antihrvatski iantiljudski. Znali smo da je bilo teπko biti BoriËevljanin, rekao je uBoriËevcu biskup BogoviÊ; sada se iz ove knjige napokon vidi kako jeto uistinu bilo - prije progona, kako se i zaπto progon dogodio i kakose æivjelo i æivi u progonstvu.

Tekstove o BoriËevcu i boriËevaËkom kraju - rasprave, uspomene,priËe, kronologije, zapise, polemike, komentare, popise stradalih,propovijedi, peticije, govore - napisali su povjesniËari i publicisti,sudionici zbivanja, sami BoriËevljani, njihovi prijatelji i potomci, natemelju povijesnih izvora i svjedoËenja roditelja i djedova, a to su, uzdruge, dr. Zlatko Begonja, dr. Mile BogoviÊ, Hrvoje DeËak, dr. ZdravkoDizdar, Ana Doπen, Dane IveziÊ, Marija i Milkan Krpan, Abaz Muπeta,Marija MuæeviÊ, Ivan, Josip, Jure Juko, Kreπimir, Marko, Martin Marani Mile PaviËiÊ, Ana TomljenoviÊ, Nikola VidakoviÊ Nikac...

Knjigu ilustrira 400-tinjak fotografija i faksimila, kompletno jetiskana u boji i ima razdjelnu traku u obliku hr. trobojnice. U

Ivo Horvat Nema predajeDugogodiπnji urednik Radio Zagreba, poznati novinar i publicist IvoHorvat (1920.), premda je zakoraËio u 92. godinu i dalje neumornoradi i objavljuje.

PoËeo je pisati davnih dana. Od 1946. do prosinca 1971. radio jena Radio Zagrebu na raznim novinarskim poslovima. Kao πefinformativnog programa smijenjen je nakon udara u Karaorevu.PolitiËki i druπtveno je izoliran sve do demokratskog preokreta 1990.

Posljednja Horvatova knjiga donosi Ëlanke, zapise i reagiranjaod 2002. do 2012. godine, odnosno tekstove o kajkavskim temamatiskanim u istom vremenu u dnevnim i tjednim listovima - najviπeu Vjesniku, zatim Novom listu, Meimurju, Kajkavskom kalendarui zbornicima.

- U doba sveopÊe ravnoduπnosti prema dijalektima (a naæalost iprema hrvatskom jeziku uopÊe), koja je posljedica globalizacije isuvremenog naËina æivota, Ëlanci Ive Horvata o razliËitim jezikoslovnimpothvatima na toj zanemarenoj njivi pravi su melem za duπu onimakoji su te pothvate ostvarili.

Njegovi Ëlanci o kajkavskoj tematici doista su vaæan povijesnidokument jer Êe pomoÊu njih i buduÊe generacije dokumentirano moÊipratiti sudbinu tog dijela hrvatskog jezika u posljednjim desetljeÊimadrugog tisuÊljeÊa i na poËetku treÊeg. Horvat je meu prvima detektiraodeset temeljnih meimurskih samoglasnika i o tome pisao s naπimvelikim lingvistom Bulcsuom Laszlom. Zalagao se skupa s mr. IvanomZvonarom i za πto jednostavniju grafiju kojom bi meimurskukajakavπtinu mogao biljeæiti i πiri auditorij, a ne samo znanstvenici -zapisao je dr. –uro Blaæeka.

Autor u pogovoru, meu ostalim, kaæe:- »esto se tematski ponavljam. Ponavljam i argumente i citate.

To je znaËajka moga angaæiranog novinarstva. Ako je potrebno,ponovit Êu i po sto puta osnovne teze i stajaliπta koja branim. Takavsam bio i nekoÊ, 1980-ih godina, kada sam u obrani hrvatskog jezikai njegovog ustavnog naziva napisao stotinjak Ëlanaka varirajuÊi Ëestoistim argumentima� (jp)

maloprodaji stoji 290 kn, a izravno od nakladnika moæe se nabavitis popustom.

Djelo je sveËano predstavljeno u petak, 27. srpnja 2012., u 12 sati,u Novinarskom domu, PerkovËeva 2, u Zagrebu. O njoj su govorilipovjesniËar dr. Æeljko Holjevac, knjiæevnik, akademik Dubravko JelËiÊ iurednik Josip PaviËiÊ, koji je proËitao i prigodnu rijeË odsutnog prof. dr.Zdravka Tomca. Knjiga je drugi put predstavljena u samom BoriËevcu,8. rujna 2012., na proslavi zaπtitnice sela Male Gospe� (p)

NATJE»AJPoπtovanekolegice ikolege,raspisan jenatjeËaj zagodiπnjenagrade zanajboljinovinarski rad ozaπtiti okoliπaVelebitskadegenija. Na natjeËaj seprimaju radoviobjavljeni iliemitirani od1.oæujka 2012.godine do 28.veljaËe 2013.godine.NovËani iznosnagrade u svakojkategoriji iznosi12.000 kuna.OËekujemo vaπeprijedloge sobrazloæenjemdo 30. oæujka2013. godine.

sekcija skijaπaKapetan slovenske reprezentacije Blaæ MoËnik ikapetan hrvatske reprezentacije Danijel PopoviÊsporazum o stalnoj suradnji sa Slovenijompotpisali su prije svojih premjera!

Na nacionalnoj veËeri prepun stol hrvatskih delicija

Sarmi nijeodolio ni πeforganizacijskogodbora ovogsusreta MarioSansini... ...ni

turskenisu takfine,al zatosu onelijepe

ZahvaljujuËi Edyju Strikeru i njegovojTecnica Groupi, dobili smo priliku testirali najnovije Blizzardice(za 2014.). Edy, bravo, odliËne su!

Tom Dubravecradi i kad ne

radi!


65NOVINAR

BROJ 1-3/2013in memoriam

Mario Peruπina(1934.-2013.)

Jedan od najpoznatijih i najboljih filmskih i televizijskihsnimatelja, glasoviti Mario Peruπina preminuo je 27. veljaËe u79. godini, a pokopan je 1. oæujka na groblju Markovo polje.

Peruπina, filmski i tv-snimatelj, roen je 1934. u Tivtu, Bokakotorska, Crna Gora. Diplomirao na filmskoj πkoli u Zagrebu1953. Od tada radi kao snimatelj u Croatia filmu, potom u Zorafilmu, a od 1957. na TV Zagreb. Snimio je brojne dokumentarnefilmove i televizijske serije.

Godine 1964. prelazi u filmski program TV Zagreb i takozapoËinje pravi stvaralaËki rad. Snima serije “NB 21”, djeËju seriju“Riki”, “Kad je maË krojio pravdu”, “Stoljetnu eskadru”, drame idramske serije u reæiji Marija Fanellija, MaruπiÊa, Hetricha itd.,“Mendo i Slavica”, tv-seriju “Nepokoreni grad”, “»uvaj se senjskeruke”, “Auto trubi - mi smo rodoljubi” , “»ovik i po”, “Smrt TomeBakrana”. Snimao je takoer tv-seriju “Putovanje u VuËjak” kaoi istoimeni igrani film, “Horvatov izbor”, πto je jedini igrani filmkoji su mu dali da ga radi, tv-seriju “Libar Marka MaruliÊaSpliÊanina”, tv-seriju “Hokejaπi” , dok s oskarovcem DuπanomVukotiÊem snima film “Ritam i slika”.

Prema scenariju Matka PeiÊa i u reæiji Viπnje Laste snimio jefilm “Ljubav na putu”, a sa Josipom GrubiπiÊem »abom glasovitureportaæu o “IRI” u Irskoj.

Za Domovinskog rata, osim za HRT, radio je za ORF (najdulje),ABC (za koji je snimio dokumentarac “Marπalka” u Zagrebu,odnosno izlazak i napuπtanje tenkova i pripadnika JNA Zagrebai Hrvatske) i druge ugledne strane televizijske kuÊe. Za potrebeHRT-a snimio je film “Oluja nad Mostarom” (snimatelj i reæiser).

Predsjednik SFRJ Josip Broz Tito odlikovao ga je 1975.Ordenom rada sa srebrnim vijencem, a od 1994. do 1997. dobioje viπe priznanja za “pomoÊ i potporu hrvatskom narodu u BiHu borbi za oËuvanje rodnih ognjiπta”� (jp)

Duπko RadiÊ(1955.-2012.)

Nakon kraÊe i teπke bolesti u Zagrebu je 31. prosinca 2012.godine, iznenada u 58. godini, preminuo dugogodiπnji novinar,urednik, komentator i direktor Radio Zagreba (Hrvatskog radija)Duπko RadiÊ. Roen je 6. svibnja 1955. u Splitu. Osnovnu πkolui gimnaziju zavrπio je u Zagrebu gdje je diplomirao na FakultetupolitiËkih nauka. TeËno je govorio njemaËki, engleski i πpanjolski.Prve novinarske radove objavio je tijekom studija u “Studentskomlistu” 1974. i 1975. godine. Po zavrπetku studija zaposlio se naRadio Sljemenu, a od 1986. na Radio je Zagrebu.

Autor je prvog radijskog “Gastronomskog vodiËa” i “KulturnogvodiËa”. Na Drugom programu vodio je i ureivao emisiju “Musicfree shop”. Bio je urednik Informativno- politiËkog programaHrvatskog radija i ravnatelj Prve mreæe 1993., odgovorni urednikDrugog programa Hrvatskog radija 1996.

Tijekom Domovinskog rata, kao urednik Radio Sljemena. Bio jepredstavnik Hrvatskog radija u Europskoj radiodifuziji te glavniurednik HR 2000-2003., a zatim i privremeni direktor programaHrvatskog radija te novinar mentor.

Dobitnik je Godiπnje nagrade HR za voenje redakcije Drugogprograma, Nagrade HND “Marija JuriÊ Zagorka” 1998. i Nagrade“Ondas” 1997. u Barceloni.

“Duπko slovio za jednog od najboljih hrvatskih novinara iurednika te uspjeπnog medijskog direktora i menadæera.UpamÊen je kao inteligentan, svestran, odliËno obrazovan,borben, druπtven, otvoren, izvrstan kolega i prijatelj s kojim jebilo veliko zadovoljstvo druæiti se. Imao je veliki osjeÊaj i potrebupruæiti sve πto moæe i za dobrobit novinarske profesije uHrvatskoj, pa je tome doprinosio i u naπem HND-u”, zapisao jeZdenko Duka, predsjednik HND-a� (jp)

nove knjige

Neven ©antiÊ »ari hrvatske politologijeDisput, Zagreb

Knjiga “»ari hrvatske politologije” novinara Nevena ©antiÊa, posvetaje 50. obljetnici Fakulteta politiËkih znanosti u Zagrebu, najstarijegsveuËiliπnog politoloπkog studija u jugoistoËnoj Europi. Knjigu koja jeizbor novinarskih tekstova razgovora s doktorima politologije,objavljenih u Novom listu 7. studenog, na Fakultetu politiËkih znanostipredstavili su profesor emeritus dr. Ivan ©iber, dekan i redoviti profesordr. Nenad Zakoπek te urednik i nakladnik, takoer politolog, JosipPanduriÊ. Knjiga “»ari hrvatske politologije” sadræi izbor od 50novinarskih intervjua novinara Novog lista Nevena ©antiÊa, s doktorimaznanosti s Fakulteta politiËkih znanosti, koji su na fakultetu diplomiralipolitologiju, magistrirali i doktorirali, koji su predavali na FakultetupolitiËkih znanosti i joπ predaju, kao i onima koji su znanstveni putstvarali u drugim centrima. Svaki politolog predstavljen je s po jednimrazgovorom, objavljenim u Novom listu od 1993. do 2012. godine. Sglediπta struke, doktori politologije analizirali su razliËite politiËkedogaaje i procese demokratske tranzicije i viπestranaËja u Hrvatskoj,ali i mnoge πire teme. Novinarski tekstovi podijeljeni su zato u tematskecjeline: Jugoslavensko naslijee i hrvatska nezavisnost, ideoloπki okviri,politiËki sustav i institucije, izbori i stranke, razvojne dileme i problemi,javne politike, politiËka kultura, javnost, mediji i politiËko ponaπanje,globalizacijski izazovi, meunarodni odnosi i sigurnost u svijetu tepogled u Europsku Uniju. Svojom prisutnoπÊu kroz medij, posredujuÊisvoje znanje o onom πto se na politiËkom i druπtvenom planu u zemljidogaa, doktori politologije su izvan katedre i znanstvenih publikacijai politiËare i obiËne graane pokuπali obrazovati, ali i savjetovati zademokraciju i demokratsku praksu.

Autor knjige od 360 stranica politolog je po struci, a novinarpo zvanju. Svojim intervjuima iz domene politologije objavljenimau Novom listu, a sada pripremljenima u izdanju knjige, ©antiÊsvjedoËi da su diplomirani politolozi struËnjaci koji razumiju politikui pomaæu da ona posredstvom medija πiri svijest o demokratizaciji

Ljepπi od pogleda iz sveËane loæeKrunoslav Kruljac: Pogled s jablana

Znate li πto je najljepπe od svega u nogometu? Iz svog iskustva,πezdesetogodiπnjeg intenzivnog bavljenja nogometom, kaæem - to supriËe. PriËe o nevienim igraËima, utakmicama, golovima, obranama,doæivljajima na igraliπtu i oko njega. Jednu takvu, neobiËnu, ispriËaonam je kolega Krunoslav Kruljac u knjizi “Pogled s jablana” kojadanaπnjoj generaciji moæe zvuËati nestvarno. Poput bajke. Toliko jelijepa i poetiËna. I poæeljna, traæena...

Prvo izdanje rasprodano je za tri dana, a i nakon godinu i pol ljubiteljiπtiva sa sportskom tematikom i kolekcionari, raspituju se kako je mogunabaviti. Nema veÊeg priznanja autoru sa 40-ljetnim staæom sportskognovinara, koji je i sam bio svjedokom opisanih dogaaja, a kasnijeprvotimac Varteksa. Kluba u srediπtu zbivanja radnje.

“Pogled s jablana” oda je jednoj generaciji varaædinskih nogometaπa,onoj iz ’61. koja je ostvarila najveÊi pothvat u povijesti kluba pobjedom2:0 nad Hajdukom u polufinalu Jugoslavenskog kupa. Bila je to borbaDavida i Golijata. Splitska momËad sa sedam reprezentativaca,predvoena legendarnim Bajdom Vukasom i dotad viπe-manjeanonimni varaædinski deËki. Rezultat - prvoklasna senzacija. Tribinesu bile ispunjenje do te mjere da naπ pripovjedaË ni s ulaznicom nijemogao do mjesta. SreÊom, stadion je bio opasan jablanovima pa jemjesto jedva pronaπao na jednoj od grana. I na toj “ptiËjoj” pozicijiproveo je 180 minuta! Danas Varteks zapravo i ne postoji, Hajduk je uturbulencijama, i zato ovaj podsjetnik na zlatna vremena joπ viπe znaËi.KruljËev “Pogled s jablana” vredniji je i ljepπi od pogleda iz sveËaneloæe na Barceloninu Camp Nou ili londonskom Wembleyju�

Miroslav Rede

Trilogija Bruna Proface“Ploviti se ne mora” - zapis s Mediterana, Atlantika iDunava, “Pred morem si uvijek na poËetku”, zapis sputa oko svijeta na strancu i “Galeb koji se smije” -pogibelji mora, razgovori s kapetanima

IzdavaËka kuÊa Meridijani iz Samobora objavila je nedavno trilogijunovinara, knjiæevnika, publicista i kapetana duge plovidbe BrunaProface. “Profacina trilogija o moru koja sebe skromno razumijevaputopisnom, jedan je od onih tragova na kojima je istraæivaË sam,kad bi doista takvim ostao, svoje ciljeve prepustio drugima, kakvi seuvijek nau i s Ëime takoer i kad jest i kad nije bilo rijeËi o moru,imamo velikog iskustva”, kaæe u predgovoru trilogiji potpredsjednikMatice Hrvatske Vlaho BogiπiÊ.

Prema BogiπiÊevim rijeËima, novinar i knjiæevnik Profaca je uz todobar pisac. Uzburkanost te vrste uvijek se dogaa u malom moru,kad se rijeË utapa u Ëaπi neizgovorenoga. Njegova je lakoÊa u blagojanegdotalnosti Ëudesa πto æive u predjelima sjeÊanja, u skepsi kakose ploviti ne mora, jer su sve plovidbe ionako veÊ obavljene, osimone o kojoj treba izvijestiti da se ne bi zaboravilo, kao obavezu i ciljbez kakva se ne moæe.

Novinar i knjiæevnik Bruno Profaca je itekako znano ime u tisku,radiju, filmu, televiziji i internetu. Najzapaæeniji uspjeh postigao je uvisokotiraænom Vjesniku u srijedu, koji je krajem pedesetih godina izlaziou nakladi od danas nevjerojatnih 400 tisuÊa primjeraka!

I ostala Profacina djela govore o raznim fazama njegova pomorskogi knjiæevnog sazrijevanja “s okusom mora”, kako se popularno kaæe.To je “Zov mora - zov obala”, “Zanimanje: pomorac”, “Djevojka usvakoj luci” i “VeËera s kapetanom” te posebno troknjiæje zajedniËkognaziva mornarska trilogija: “Ploviti se ne mora”, “Pred morem si uvijekna poËetku” i “Galeb koji se smije”.

Njegove su knjige rijetko pomorsko πtivo nastalo u rasponu odpunih pet desetljeÊa plodnog literarnog i spisateljskog stvaralaπtva.More, ljubav i smrt u svim Profacinim priËama proæimaju se potresnompoetskom ljepotom s ironijskim pomakom� (j.p.)

Branka Primorac ima novu knjiguJedan Kinez i “Zvonka Zmaj i Tri kavalira”

UoËi posljednjeg Interlibera izaπla je - u biblioteci Knjiga za mladeæ,izdavaËke kuÊe “Alfa”, nova knjiga naπe kolegice, veËernjakovke BrankePrimorac, dugogodiπnje urednice i novinarke u dnevnim novinama.

RijeË je o romanu “Zvonka Zmaj i Tri kavalira” koji se nedavnonaπao u uæem krugu za Nagradu “Grigor Vitez”. Napeta priËa Ëita se udahu, a govori o nasilju i njegovim posljedicama na psihiËko zdravljeærtve. I ne samo to. Dobre djevojke i momci udruæuju snage. Zvonka temomci –uro, Bero i Maro, i njihovi prijatelji, zakljuËuju da se jedinozajedniπtvom mogu oduprijeti huliganima koji maltretiraju cijelu πkolu.

NeoËekivano im se pridruæuje i vrπnjak iz Kine, πto je prilika da se unaπoj knjiæevnosti za mlade progovori o drugoj rasi i predrasudamakoje imamo prema dalekim i slabo poznatim civilizacijama, drukËijimljudima i kulturama. Petnaestogodiπnji Kinez djeËak je drukËije bojekoæe, ali po svemu istih afiniteta kao i njegovi vrπnjaci u Hrvatskoj.Ono πto ih snaæno spaja, unatoË jeziËnoj barijeri, jesu sport i glazba.

Za odrasle je napisala romansiranu biografiju “Pereπin, æivot i smrt”te kriminalistiËki roman “Divlje godine” koji je 2010. tiskao zagrebaËkiizdavaË Fraktura. Svoje bogato novinarsko iskustvo ukoriËila je upriruËniku “Novinarstvo u πkoli” (©kolska knjiga, 2010.), nastalom usuradnji s dvoje kolega. TrenutaËno za “Modru lastu” piπe priËu unastavcima “Martino obeÊanje”, a po motivima te priËe pripremaradiodramu� (j.p.)

moderne dræave, gdje dræava prestaje biti glavni subjekt politike, ato postaju graani. Intervjui su u knjigu preneseni tako da suzadræane fotografije, naslovi, meunaslovi i antrfile kao i unovinama, za πto je zasluæan arhiv Novog lista.

Opus od 50 intervjua publiciranih u knjiπkom izdanju prigodni je inuæni izbor autora i izdavaËa izmeu 150 intervjua i kraÊih razgovorau kojima su politolozi bili analitiËari i komentatori politiËkih dogaaja iprocesa, a koje je Neven ©antiÊ napisao i objavio u spomenutomrazdoblju. Na deset stranica knjiga sadræi i biljeπke o sugovornicima,tako da su navedeni njihovi osnovni biografski podaci, razina struËnogobrazovanja, nastavni status i naslovi znaËajnijih znanstvenih radova.Knjigu je u listopadu 2012. objavila biblioteka Srednji put, a nakladnikje Disput Zagreb�

Ljudevit Gaj(1946.-2013.)

Æivotna nit novinara Ljudevita Gaja iznenada je i preranoprekinuta 17. veljaËe u 67. godini, a ispraÊaj je obavljen 21.veljaËe u Krematoriju na Mirogoju.

Roen je 15. lipnja 1946. godine u Zagrebu gdje je po zavrπetkugimnazije 1965. apsolvirao studij arhitekture na Arhitektonskomfakultetu SveuËiliπta u Zagrebu i na Viπoj grafiËkoj πkoli u Zagrebu.

Od 1. svibnja 1968. najprije radi honorarno, a od 1. srpnja1970. u stalnom je radnom odnosu na mjestu grafiËkog urednikau redakciji “Studija”. Kao vrstan grafiËki i tehniËki urednikitekako se iskazao u grafiËkom ureivanju i opremanju ne samorevije “Studija” nego i drugih listova πto ih je izdavala kuÊa“Vjesnik”. Istodobno, opremio je i mnoge knjige i publikacije,napose one namijenjene djeci i omladini.

Kasnije je osnovao vlastitu tvrtku i gotovo puna dva desetljeÊasuraivao u “Sportskim novostima” gdje je bio iznimno cijenjenkao struËan i vrlo pouzdan u obavljanju tog vaænog posla� (p)

MiroslavKrmpotiÊ(1946.-2013.)

Hrvatsko novinarsko druπtvo ostalo je bez joπ jednog svogdugogodiπnjeg Ëlana; nakon duge i teπke bolesti 13. veljaËe umroje Miroslav KrmpotiÊ, a pokopan je 18. veljaËe u krugu obiteljina zagrebaËkom groblju Mirogoj.

KrmpotiÊ je roen 4. listopada 1946. godine u Zagrebu.Najdulje je proveo u radeÊi u latiniËnom izdanju “Borbe” . PoËeo

je 1974. kao novinar - a 1984. je kao stariji suradnik rasporeenna poslove i radne zadatke urednika gradske rubrike i regija u“Borbi”. Ukidanjem latiniËne “Borbe” u Zagrebu 1988. do krajasvog zaposlenja u tom listu (dobio je otkaz u studenom 1991.).

Novinar Miroslav KrmpotiÊ od 30. sijeËnja 1992. godine radioje u novinarsko-izdavaËkom poduzeÊu “Slovo” u MeduliÊevojulici broj 13 u Zagrebu sve do odlaska u mirovinu.

Kolege i prijatelji upamtili su kao i kao solidnog pisca, ali ikao organizatora u izvrπavanju svakodnevnih novinarskihzadataka, te kao solidnog redaktora. Novinarske poslove obavljaoje profesionalno, vrlo brzo, provjereno i odgovorno� (p)


67NOVINAR

BROJ 1-3/2013in memoriamLuka TripkoviÊ(1947.-2013.)

Poznati novinar i publicist, suradnik i dopisnik viπe hrvatskihmedija iz Francuske Luka TripkoviÊ preminuo je 31. sijeËnja uParizu u 66. godini.

TripkoviÊ je roen 12. kolovoza 1947. u Zagrebu, gdje se iπkolovao. Po zavrπetku srednje πkole najprije je radio kaokemijski laborant u Plivi 1968. godine, nakon Ëega postajevoditelj emisije za Jugoslavene u Francuskoj na Radiju France(1972. - 1978), potom ga susreÊemo na stranicama “VeËernjeglista”, da bi postao suradnik i dopisnik nekoliko medija - meukojima Hrvatske televizije i Hrvatskog radija - Radio Zagreba.

Osim u Zagrebu i Parizu, djelovao je i radio u Torontu i Tokiju,pri Ëemu mu je mnogo koristilo poznavanje stranih jezika -francuskog, engleskog, njemaËkog i japanskog.

Ljubav prema sportu - a bio je uspjeπan stolnotenisaË -usmjerila ga je u sportsko novinarstvo, no kasnije se baviotemama iz razliËitih podruËja æivota. Poglavito su ostali zapaæeninjegovi izvjeπtaji iz Domovinskog rata.

Ostavio je traga u publicistici i literaturi - objavio je viπe knjiga ipublikacija, meu kojima “Vremenske zone: razgovori, susreti”,1995., “Tebi, Zagrebe, govorim”. 2002., “Hrvatski testament”, 2005.,“ZagrebaËke istine”, 2011., a kao nogometni zaljubljenik osobitose ponosio djelima “Zaπto volim nogomet”, 1997., u suautorstvusa Z. VukeliÊem, i knjigom “»arli: æivot koji traje”, 2009.

Njegovi kolege, sportski novinari, meu kojima i Tomislav Æidak,zadræali su “novinara i knjiæevnika iz pariπke Latinske Ëetvrti, boema,svjetsku lutalicu, kozera rijetko vienog πarma” u najljepπemsjeÊanju. Nogomet je oboæavao, pa iako je æivio u Parizu, njegovnogomet se igrao u Zagrebu, a idol mu je bio Draæen JerkoviÊ okojem je napisao i knjigu “Neponovljivi Draæen JerkoviÊ”. LukaTripkoviÊ bio je jedini novinar s podruËja bivπe Jugoslavije koji je1987. izvjeπtavao s omladinskog Svjetskog prvenstva, kada su naπi“Ëileanci” osvojili naslov svjetskog prvaka� (p)

Ivan (Ivo)DruæijaniÊ(1926.-2012.)

Jedan od najvienijih i najuglednijih naπih novinara - dugogo-diπnji dopisnik “Politike”, “Borbe “ i Televizije Beograd iz Zagrebai Hrvatske, Ivo DruæijaniÊ, umro je 15. prosinca 2012. godine ubolnici Sestara milosrdnica nakon duge i teπke bolesti, a na vjeËnipoËinak ispraÊen je na Krematoriju na Mirogoj 18. prosinca ukrugu najbliæe rodbine.

Novinar Ivo DruæijaniÊ roen je 30. svibnja 1926. godine uRaπÊanima kod Vrgorca. Od 1938. do 1943. pohaa gimnazijuu Poæarevcu. Godine 1950. postaje novinar u redakciji “Politike”u Beogradu, od 1951. do 1959. dopisnik je “Politike” iz Splita, aod 1960. do 1964 rukovodilac dopisniπtva “Politike” u Zagrebu.

Od 1964. do 1970. DruæijaniÊ je urednik - reporter ulatiniËnom izdanju “Borbe” u Zagrebu, od 1970. do 1987.dopisnik je Televizije Beograd u Zagrebu sve do odlaska u

zasluæenu mirovinu. Nije se ograniËavao na “uski” dopisniËkiæivot i rad. Pisao je komentare i druπtvene kronike sa æivotnim,socijalnim temama. Na primjer, za druπtvenu kroniku “©tobirokratu znaËi ruka rudara” dobio je nagradu Zlatno pero Druπtvanovinara Hrvatske. Ali najdraæa mu je - prema vlastitoj izjavi,Srebrna plaketa za doprinos antifaπizmu.

Oπtricu svog pera i glasa upirao je u “samoupravnu birokraciju”koja je jaËala i πirila se naroËito od kraja sedamdesetih godina proπlogstoljeÊa i to pod laænim plaπtem samoupravnog socijalizma. Osvetate birokratske kaste bivala je sve oπtrija do nemilosrdnosti. Nekolikoputa bio je i sudskim tuæbama gonjen, ali ni jednom nije osuen.

Bilo je sluËajeva kada je politika æestoko reagirala na njegovetekstove - do istrebljenja. U potjeru protiv Ive DruæijaniÊa kaorazbijaËa Jugoslavije najæeπÊe se ukljuËila Televizija Sarajevo.

Novinar DruæijaniÊ ostavio je traga i u publicistici - objavio je triknjige: “S lica i naliËja”, “»ovjek nije od kamena” i “Vjetrometine”.Jedan je od koautora knjige “Suvremeno novinarstvo”.

Svojevremeno sam dragog i uvaæenog kolegu pitao - πto galjuti i na πto je osobito osjetljiv u branπi u kojoj je proveo svoj radnivijek. Odgovorio je: “I sada, petnaest godina od svrπetkaobrambenog rata, Ëesto sluπam o proslavi nekog dogaaja izmeu1991. i 1995. godine, ‘kada je stvarana Republika Hrvatska’.Republiku Hrvatsku stvorili su Titovi partizani u ËetverogodiπnjojantifaπistiËkoj borbi i u granicama do kojih nikada u naπoj proπlostinisu dopirale granice ni jedne hrvatske kraljevine, banovine,kneæevine ili neke druge dræavne tvorevine. Pa, novinari valjdaznaju te osnovne Ëinjenice iz naπe proπlosti: da je naπa dræava,Republika Hrvatska, ovako nacionalno i teritorijalno zaokruæena uantifaπistiËkoj borbi od 1941. do 1945. godine.”� (jp)

Ljubo LjubomirNikoliÊ(1924.-2013.)

Otiπao je na put bez povratka veliki gospodin hrvatskogæurnalizma, uËitelj i prijatelj, Ëovjek blagog osmijeha i dobrostivemudrosti, ugledni rijeËki novinar i urednik Ljubo Ljubomir NikoliÊ.Umro je 1. sijeËnja 2013. godine u Rijeci u 89. godini, a urna sposmrtnim ostacima poloæena je 9. sijeËnja u obiteljsku grobnicuna rijeËkom groblju na Trsatu.

Novinar NikoliÊ, rodom iz Koprivnice, cijeli je svoj radni vijekproveo u Rijeci. Zavrπio je Novinarsko-diplomatsku πkolu uBeogradu. Prve novinarske radove objavio je sada veÊ daleke1947. kao dopisnik agencije Tanjug iz grada na Kantridi. Potomje bio suradnik “RijeËkog lista”, odnosno “Novog lista” od 1953.pa sve do prelaska na Radio Zagreb.

Na Radio Zagrebu je od 1953. do umirovljenja 1984.Isprva izvjeπtava iz Rijeke, a nakon osnivanja TV centra Rijeke

postaje πef dopisniπtva do 1982. Izvjeπtavao je za Informativni pro-gram i suraivao s Dokumentarnim programom Televizije Zagreb.

Svoje radove objavljivao je u “Naprijedu”, “Borbi”, “Politici”,“Ljudskoj pravici” / Slovenija, Radio Rijeci i drugim medijima.

Uz NikoliÊa, kao velikog znalca autorskog i uredniËkog posla,stasali su brojni radijski i televizijski novinari Rijeke.

Posljednjem ispraÊaju kolege NikoliÊa nazoËili su, uz obitelj irodbinu, brojni njegovi prijatelji, kolegice i kolege, umirovljeninovinari. Nitko od rukovodeÊih ljudi iz Radio Rijeke i TV-CentraRijeke nije bio na posljednjem ispraÊaju Ëovjeka koji je Ëitavsvoj radni vijek, do umirovljenja, uloæio u razvoj tih dviju rijeËkihmedijskih kuÊa� (j)

glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske

Poπt

arin

a pl

aÊen

a u

poπt

ansk

om u

redu

510

00 R

ijeka

broj 1-32013.

foto

San

jin S

truk

iÊ

Dossier: RTL i Nova TV - televizije u utrci za profitomGlavni urednik za πaku dolaraSamozapoπljavanje ifiskalizacija novinaraOd Vjesnika do 21. stoljeÊaProkockano povjerenje ËitateljaUvesti medijski odgoj uπkoleZlatko Sinobad: Kako smo stvarali televiziju

EPHizalazi iz krizeIntervju Ninoslav PaviÊ

omot br. 9-12 /2012. - HND

Documents

Transcript of omot br. 9-12 /2012. - HND