Odre‘enje filozofije .ppt

download Odre‘enje filozofije .ppt

of 37

  • date post

    15-Dec-2016
  • Category

    Documents

  • view

    275
  • download

    11

Embed Size (px)

Transcript of Odre‘enje filozofije .ppt

  • Odreenje filozofije

    autor: mr Gorana udurovi Pratalo

  • Filozofija

  • Filozofija

    gr. ljubav prema mudrosti; u svakodnevnom govoru ee je prisutna rije filozofija (ljubav prema mraku- ne odgovara znaenju, ali je prisutna uticaj njemakog jezika) Mnogo znanja ne ui mudrosti Heraklit koji prvi ovu imenicu odreujeImenice nam ne olakavaju otkrivanje sutine, treba misliti glagolski da bi se dolo do pojma

  • Filozofirati

    Filozofirati- glagol se spominje prvi put u Herodotovoj Istoriji kao putovanja Solonova da bi se uilo posmatranjemeling u Sistemu transcendentalne filozofije naglaava da se u obinom djelovanju zaboravlja kraj objekta djelovanja samo djelovanje, to se ne deava u filozofiranju gdje je uvijek prisutno i samoposmatranje (Selbstanschaugen) u djelovanju.

  • Jaspers je tvrdio da se od filozofije ija je sutina traenje istine, a ne posjedovanje, ne moe pobjei. Ko odbacuje filozofiju, i sam se priklanja jednoj filozofiji iako toga nije svestan.(Jaspers,129:1967)Filozofija znai :biti na putu. Njena pitanja su bitnija od njenih odgovora, a svaki odgovor se pretvara u novo pitanje. (Jaspers, 129:1967)

  • Poetak filozofije

    Sama filozofija teko se odreuje jer poinje kako Hegel istie kad shvatimo da poznato nije spoznatoUvod u filozofiju nikada ne moe preskoiti problem poetka, koji nije samo metodiki, nego je uvek i egzistencijalni problem: to je pitanje koje smera na korene naeg ljudskog bivstva. Da li ono smera samo na to da li i kako mi ulazimo u filozofiju, da li i kako nalazimo put, ispravan prilaz? Kako je mi zapoinjemo? Nije li i pitanje ta filozofija zapoinje sa nama? ( Fink. 1989: 22)

  • Teina poetka

    Aristotel je u djelu Nikomahova etika izrekao misao da je poetak vie od polovine neke cjeline. Hajdeger je govorio o teini kraja (mjesta), kao nepretecivo dovrenog poetka u koji smo baeni. Pokuaj izraziti svoj stav o navedenoj misli!Filozofija je uvijek poetak, jer pitanje o bitku (bivstvovanju, stvarnost kako je do sada ovjek zamiljao sve to jeste) mora biti prezentno.

  • Odreenja filozofije...

    Karakteristike filozofije koje Adorno navodi u Uvodu u filozofiju su:Predmet filozofije je sve to jeste (bitak, bivstvovanje);Specifinost filozofije je u pojmovnom miljenju (a u pojmu uvijek ima neto nepojmljeno)Specifinost filozofije je u terminologiji;Svaka filozofija je odraz duha vremena

  • Predmet filozofije

    Filozofiji nedostaje prednost koja je od koristi drugim znanostima da, u pogledu svojih predmeta, moe pretpostaviti da su neposredno dani predodbom i da je metoda spoznavanja za poetak i dalji tok ve prihvaena.(Hegel, 29: 1987)

  • Cilj filozofije

    T. Adorno smatra da je jedan od ciljeva filozofije -da upoznajui istoriju miljenja trai ono to jo nije miljeno, ono to je izmicalo miljenju.

    To je mogue negacijama (one nisu nitenja ve ukidanja i ouvanja onog neophodnog za dalji razvoj miljenja) koje je inio Hegel iskusivi miljenjem istoriju miljenja kako mu priznaje Hajdeger ili korakom unatrag (ako slijedimo njegov nain).

  • Savremena filozofija o cilju

    Danas smatraju da bi njen cilj morao biti jasan, da ona mora biti traenje samo, traenje bitka. Traenje je neophodno, jer se razumijevanje, tumaenje zasnivaju na tome. Odvoenje neeg natrag na njegovo mesto (Ort) mi nazivamo raspravljanjem (Errterung). Objanjavanje i tumaenje temelje se na raspravljanju. (Hajdeger,412: 2003)Kako se moe tumaiti, raspravljati o traenju? Nevolja mjesta se mora uoiti. Stoga Hajdeger pita: gdje je istina, gdje je vrijeme, imaju li oni mjesto. Da li je to gdje nedostupno naem miljenju, sakriveno znanju?

  • Miljenje i pitanje

    Bez pitanja nema miljenja;ta je miljenje? Dosadanje miljenje je bilo po Hajdegeru predstavljanje. Novo, pripremno miljenje naglaava mora misliti i ono neizrecivo, ono nita pred kojim je stala i filozofija i nauka i treba napustiti zakone logike, a potovati nova pravila- prikladnost kazivanja koja ukljuuje strogost razmiljanja, tedljivost rijei i brigu o kazanom.Istorija filozofije istorija pitanja:Antika filozofijata je sutina svih stvari i ta se nalazi iza promjenljivog (metafiziko pitanje); ta je ovjek? (antropoloko pitanje-sofisti i Sokrat); ta je sutina bia? ( ontoloko pitanje -Platon i Aristotel) ta je dobro i ispravno? (etiko pitanje-stoici, skeptici i epikurejci) Srednji vijekKakav je odnos izmeu vjere i uma? Da li opti pojmovi postoje ili su to samo imena?Novi vijek

    Koje su granice spoznaje? (gnoseoloko pitanje u kom dominira problem metode i supstancije empirizam i racionalizam, njemaka idealistika filozofija iprosvjetiteljstvo)

    Savremena filozofija Da li je volja u biti svih stvari?Kakav je odnos esencije i egzistencije? Da li samo intuicija prodire u sutinu ivota ? i dr...(voluntarizam, egzistencijalizam, intuicionizam...)

  • Slojevitost samog pitanja

    U svakom pitanju kako je isticao Hajdeger neophodno je razlikovati- pitano (das Gefragte)-bitak bia, upitano (das Befragte) - samo bie i ispitano (das Erfragte) - smisao bitka.

  • Istorija pitanja

    Stoga pitanje: to je to-filozofija? moemo pitati samo ako se upustimo u razgovor s miljenjem grkog duha. Ali nije podrijetlom grko samo ono to je u pitanju filozofija, nego i nain kako pitamo; nain, na koji jo i danas pitamo, takoer je grki. Pitamo: ta je to...? .... Odgovor se sastoji u tome da nekoj stvari, koju ne poznajemo tono, naemo njezino ime. .... U svakom sluaju vrijedi: ako se pitanje- to je to? odnosi na filozofiju, pitamo grko pitanje.(Heidegger, 1996:266)Odgovor nije, po Hajdegeru, kraj, zaustavljanje miljenja. To je samo mjesto, kao sabiralite kome se treba znati obratiti. Odgovor na pitanje: to je filozofija? ne nalazimo putem historijskih izrijeka o definicijama, nego putem razgovora s onim to smo predajom primili kao bitak bia. Taj put k odgovoru na nae pitanje nije prekid s povijeu, nije nijekanje povijesti, nego prisvajanje ili preobraavanje predajnog. Takvo prisvajanje povijesti zamiljeno je pod nazivom 'destrukcija'. .... Odgovaranje bitku bia ostaje, naime, nae stalno prebivalite.(Heidegger,1996:257)

  • uenje kao pokreta pitanja

  • Izvori filozofije

    Izvor filozofije po Jaspersu je ono svagdanje vrelo iz koga dolazi podstrek za filozofiranje. Zahvaljujui upravo njemu, svaka filozofija postaje bitna, a ranija filozofija razumljiva.To izvorno je mnogostruko. Iz uenja proizlazi pitanje i saznanje, iz sumnje u ono to se saznalo raa se kritiko ispitivanje i jasna izvesnost, iz ovekove potresenosti i svesti o sopstvenoj izgubljenosti izvire pitanje o samom sebi. (Jaspers, 133:1967)

  • Izvori filozofije

    uenje je bilo raspoloenje unutar kojeg je grkim filozofima bilo zagarantovano odgovaranje bitku bia. Posve je druge vrste ono raspoloenje koje je odredilo da miljenje postavi na nov nain tradicionalno pitanje o tome to je bie ukoliko ono jeste, i da tako zapone novo doba filozofije. A modifikovano pitanje i novo raspoloenje iz kog je iznicalo omoguavalo je i poetak nove filozofije, nove epohe miljenja i istine. Kod Dekarta je pitanje, naglaava Hajdeger, doivjelo modifikaciju. Suprotno tome, za Descartesa se to to doista jest odmjerava na drugi nain. Njemu sumnja postaje ugoaj u kojem se usklaenost uzdie do ens certum, do izvjesnosti bia. Certitudo postaje ono uvrenje tog ens qua ens, koje se iz nedvojbenosti cogito (ergo) sum izdaje za ovjekov ego. Tim ego postaje oblikovni subiectum, i tako ovjekova bit prvi put stupa u podruje subjektiviteta u smislu jastva (egoiteta). Iz usklaenosti s tim certitudo dobiva Descartesovo kazivanje odreenost u smislu clare et distincte percipere. Ugoaj sumnje je pozitivni pristanak uz izvjesnost. Od sada je izvjesnost mjerodavni oblik istine. Ugoaj pouzdanja u vazda dostupnu apsolutnu izvjesnost spoznaje ostaje , a s tim novovjekovne filozofije.(Heidegger,1996:279)Ponovljenim pitanjem Hajdeger se obraa oblasti miljenog, istoriji filozofije da bi, korakom na-trag dospio u ono nemiljeno a dostojno pitanja.

  • Filozofija i nauka

  • Slinosti i razlike

    Predmet filozofije je sve to jest i on oteava definisanje i odreenje filozofije. Predmet nije nikad neposredno dan. Dok druge nauke imaju jasno preciziran predmet, metod, vidljiv napredak, filozofija ima muku poetka.Hajdeger je kritikovao i filozofiju i nauku. Miljenje ni u filozofiji ni u nauci nije vie prisutno tako da izmeu ostaje tajna. Huserla- koji je imao jasan stav o nauci- Hajdeger u poetku slijedi. Prirodne nauke, po Huserlu, posjeduju istinita znanja, a zadatak filozofije je da postavlja pitanje izvora tih znanja u svijesti. Filozofija tako nadmauje svaku nauku. Nauno odnoenje, za Hajdegera, jedan je nain bitka-u-svijetu i nije samo isto duhovna djelatnost.

  • Savremena misao o problemima odnosa filozofije i nauke

    Kasnija Hajdegerova miljenja nisu u skladu s navedenim egzistencijalnim pojmom nauke, jer se zadravaju na analizi nauke kao tehnike. Ta promjena je vidljiva posebno u spisima: Doba slike sveta, Nauka i razmiljanje, Pitanje o tehnici, ta je miljenje? i Okret.Nauku i tehniku Hajdeger objanjava kao pojave novog vijeka.Novo odreenje nauke uslovljeno je novim poimanjem stvarnosti i istine. Savremena nauka prijeti i izaziva postavom. eli da bude jedino objanjenje, teorija stvarnog. Miljenje koje je u osnovi pitanje napustilo je i nauku i filozofiju. Hajdeger zato i kae kako nauka ne misli. Gadamer jo dodaje da nauka pored toga i ne govori sopstvenim jezikom. Njegov napor bio je usmjeren u sasvim drugom pravcu, ali i on je smatrao da treba pronai miljenje koje e odolijevati zaboravu i nee podnositi podijele na teorijsko i praktino, nauku i filozofiju. Ispitivanjem su se svi rascjepi i za Gadamera trebali dovoditi u otvoreno, na istinu u mogue.

    .

  • Gadamer o odnosu filoz