naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2...

28
Broj 185 . God ina V . 25 . travnj a 2008 . BESPLATNI PRIMJERAK w w w . h r v a t s k i - v o j n i k . h r ISSN 1330 - 500X PRINTED IN CROATIA 2,10•CAD 3,00•AUD 3,30•USA 2,00•CHF 3,50•SLO 1,80; SIT 430,00•SEK 17,00•NOK 17,00•DKK 15,50•GBP 1,30 O svrt na op eraciju B lj esak

Transcript of naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2...

Page 1: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

Broj 185. Godina V. 25. travnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

O svrt na operaciju Bljesak

naslovna strana besplatna 04/23/08 08:52 Page 1

Page 2: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

K ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bioprvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.Sredinom proπloga tjedna moratorij je prekinut i nakon 53 dana je-

dan B-2 uspjeπno je izvrπiolet. Amerikanci istiËu da upovijesti zrakoplovstva ni-kada nije bilo tako sigur-nog aviona kao πto je B-2,i da su do spomenute ne-sreÊe imali viπe od 14 000letova (100 borbenih). “U75 000 sati leta nije bilo ninajmanjih problema”, izja-vio je zapovjednik 509. es-kadrile bombardera bri-gadni general Gary Haren-cak. InaËe, okolnosti ne-sreÊe na Guamu joπ supod istragom.

2

ZRAK O PLO VN A BAZA W H ITEMAN

Indija i Velika Britanija u vodamaazijske dræave od 21. travnja do 2.svibnja provode veliku mornariËku

vjeæbu naziva Konkan 2008. Funkcijuzapovjednika vjeæbe obnaπa Indijac,kontraadmiral Anil Chopra, koji je naËelu indijske Zapadne flote. Britancepredvodi komodor Tom Cunningham,

zapovjednik udarne grupe okupljene oko nosaËa aviona HMS Illustrious(na slici), koji takoer sudjeluje u vjeæbi. Od znaËajnijih plovila-sudionikajoπ vrijedi spomenuti britansku fregatu HMS Westminster i podmornicuHMS Trafalgar, te indijsku fregatu INS Gomati i razaraËe INS Mysore i INSRajput. U sklopu vjeæbe provodi se viπe mornariËkih operacija, ukljuËuju-Êi djelovanje mornariËkog zrakoplovstva i protupodmorniËko ratovanje.

C BC, medijska kuÊa koja je kanadskainaËica britanskog BBC-ja, 20. travnjaje objavila da se broj samoubojstava

meu pripadnicima kanadskih aktivnih i pri-Ëuvnih pripadnika oruæanih snaga gotovo ud-vostruËio 2007. godine u odnosu na 2006.Tuæna brojka je s 20 narasla na 36 i najviπaje u viπe od deset godina. ProsjeËna brojkaod 1994. do 2007. jest 16 samoubojstava

godiπnje. Doktor Greg Passey, nekadaπnji vojni psihijatar, smatra da jepoveÊanje upozoravajuÊe, no ne i iznenaujuÊe. “VeÊ smo nekoliko godi-na na prvim linijama. Vojnici koji sudjeluju u borbi, pa Ëak i pomoÊno osob-lje, moraju iÊi u viπe rotacija”, rekao je on.

N izozemci su odluËili uniπtiti svebombe tipa CBU-87 koje su uuporabi u njihovoj vojsci. Nai-

me, ta kazetna bomba sadræi kontejners joπ 202 elementa koji se mogu razlet-jeti i potom eksplodirati. Bacali su ihzrakoplovi F-16. Nasuprot tomu, minis-tar obrane Eimert van Middelkoop izrazio je namjeru da u naoruæanju os-tanu kazetne bombe M261 u arsenalu borbenih helikoptera Apache. Onesadræe devet eksplozivnih podelemenata i odgovaraju namjeri Nizozema-ca da, u dogovoru s partnerima, globalno zabrane uporabu kazetnih bom-bi koje imaju viπe od deset zvonËiÊa.

25. travnja 2008.

DEN H AAG

N O RFO LK

N EW DELH I

SALEM

P ripremio D. VLAHOVIΔ

O TTAW A

N a slici gore je ameriËki lovac tipa F-18 Super Hornet, uhvaÊen utrenutku probijanja zvuËnog zida iznad svoje baze, nosaËa avionaUSS George Washington. Pilot koji je demonstrirao brzinu i moÊ

svoje letjelice jest satnik Norbert Szarleta, inaËe zapovjednik ZraËne sku-pine 17. Satnik Szarleta nije zanimljiv samo zbog svojeg umijeÊa, nego izbog nadimka pod kojim je poznat - Smurf (©trumpf)!

H M S Illustrious u Indiji

B -2 opet leti

Roya

l N

avy

S VIJ ETU

S N

avy

Zabrana kazetnih bombi

A ileen Iverson-Doyle (52) i njezinsin Gregory Doyle (24) iz Sale-ma pripadnici su Nacionalne

garde ameriËke dræave Massachusettsi proπloga su tjedna oboje rasporeeniu Irak. Taj sluËaj je glasnogovornik Gar-de prozvao “povijesnim”. Izgleda da je majka zadovoljna takvim stanjem.Naime, za Boston Globe je izjavila da je, “kao i svaki roditelj, zabrinutakad god joj sina nema”. No, “ovaj put Êu znati gdje je”. Najmlai sin oËi-to ne dijeli majËino zadovoljstvo, osjeÊa da je neπto nervozniji nego ina-Ëe, “ne zato πto je ona moja majka”. Misli da je pritisak koji donosi Ëinje-nica da je netko od rodbine s nama samo dodatak na uobiËajeni pritisak.

VeÊa crna brojka

M ajka i sin zajedno u Iraku

© trump f bræi od zvuka

02 strana vijesti.qxd 04/23/08 12:01 Page 2

Page 3: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

Satelitsko snimanje dostupno svima

U skladu s nastojanjem da se legitimira kao odgovornaËlanica meunarodne zajednice, koja je spremnaaktivno sudjelovati u procesu uspostave i odræavanjamira i globalne sigurnosti, Hrvatska je preuzela iobvezu sudjelovanja u meunarodnim vojnim vjeæba-ma, sve ËeπÊe u ulozi zemlje domaÊina i (su)organiza-tora, πto Êe biti i sljedeÊeg svibnja

Hrvatski memorijalno-dokumenta-cijski centar Domovinskog rataosnovan je radi prikupljanja gradi-va iz Domovinskog rata. U ovombroju saæet Êemo zapaæanja o ne-kim dokumentima “Republike Srp-ske Krajine“ koji govore o vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-6 20-2500-328106 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 236 0000-1101321302 poziv na broj16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Svake godine vjeæba se odræava prema drugomscenariju, u drugom formatu i prema drugom

strateπkom konceptu. No, nije rijeË o terenskojvjeæbi sa stvarnim snagama nego o simulaciji

politiËko-vojnog odluËivanja, na kojoj seuvjeæbavaju procesi donoπenja odluka i ostale

procedure Saveza u sluËaju izbijanja kriza

S t r a n a 4

Snimanje iz svemira, koje je dosad tradicionalno pripadalo supersilama i bilo

vrlo skupo, postalo je jeftinije i dostupnijenego ikada prije

S t r a n a 2 1

S t r a n a 9

Osvrt na operaciju Bljesakkroz dokumente „Repub-like Srpske Krajine“

Naslovnicu snimio D avor K IR IN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Meunarodna vjeæba medicinskih vojnih timovaodræat Êe se u Splitu od 1. do 15. svibnja

Odræana NATO vjeæba upravljanja krizama

S t r a n a 1 2

03 strana 04/23/08 12:02 Page 3

Page 4: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

25. travnja 2008.4

N akon dugogodiπnjeg odugovlaËenja pobunjenih Sr-ba, koji su smatrali da i dalje mogu diktirati uvjete,hrvatske su vlasti bile prisiljene na vojno oslobaa-

nje okupiranog teritorija zapadne Slavonije. Iskoristile suza to pogodan trenutak i 1. svibnja 1995. krenule u na-pad, tijekom kojega su hrvatske O ruæane snage u samo tridana razbile 18. korpus Srpske vojske K rajine (SV K ). Æ e-leÊi utvrditi uzroke i krivce koji su doveli do teπkoga voj-nog poraza u operaciji Bljesak, vodstvo pobunjenih Srbakrenulo je u detaljnu analizu dogaaja u zapadnoj Slavo-niji, πto je na kraju zavrπilo s razliËitim miπljenjima, me-usobnim optuæbama i svaljivanjem krivnje jednih nadruge. R adi toga su osnovane dvije komisije: D ræavna ko-misija za utvrivanje uzroka i naËina pada Z. Slavonije iK omisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacijeza pad Z. Slavonije, koje utvruju odgovornost lokalnihvojnih i civilnih vlasti te vodeÊih krajinskih duænosnika zapretrpljeni poraz. No, uzroci poraza pobunjenih Srba uzapadnoj Slavoniji nisu odraz jednog trenutka, veÊ dugo-trajnog procesa. S jedne strane treba ih traæiti u dobrojpripremi i snazi hrvatskih O ruæanih snaga, a s druge stra-ne u siromaπtvu, rasulu i nesuglasicama meu pobunje-nim Srbima, koji su u sukobu pokazali potpunu nemoÊ.

P rije osvrta na dokumente “R epublike Srpske K rajine“ ooperaciji Bljesak, treba podsjetiti na stanje u UNP A sek-toru Zapad, odnosno na okupiranom podruËju R epublikeH rvatske (R H ), uoËi operacije. K ad je 3. sijeËnja 1992. nasnagu stupilo Sarajevsko primirje, sukobi na podruËju za-padne Slavonije su zaustavljeni, Ëime je oko 6 00 km2 teri-torija ostalo pod srpskom okupacijom. P rema svojem“Statutu“, proglaπenom 18. travnja 1992. u O kuËanima,“Srpska oblast Zapadna Slavonija“ bila je teritorijalna je-dinica u “R epublici Srpskoj K rajini“. Sastojala se od opÊi-ne O kuËani, novoformirane opÊine od “srpskog povijes-nog i etniËkog prostora Novske i Nove Gradiπke“, i opÊi-

ne P akrac, Ëiji je teritorij dijelom ostao pod hrvatskomvlaπÊu. P ripadale su joj i “srpske“ opÊine D aruvar, Gru-biπno P olje i P odravska Slatina, koje su potpuno bile podhrvatskom vlaπÊu. ZadaÊu obrane okupiranog teritorijazapadne Slavonije imao je 18. korpus SV K , formiran na-kon organizacijsko-formacijskih promjena u vojsci pobu-njenih Srba u listopadu i studenom 1992. godine. Naokupiranom podruËju æivjelo je u vrlo teπkim uvjetima od23 000 do 29 000 stanovnika.

© to svjedoË e dokum entiO tvaranjem autoceste 21. prosinca 1994., nakon sklapa-

nja sporazuma izmeu hrvatskih vlasti i pobunjenih Srba2. prosinca 1994., doπlo je do postupne normalizacije od-nosa izmeu R H i pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji.P ritisnuti teπkim uvjetima æivota i opÊom nestaπicom naokupiranom podruËju, ali i æeljom da vide Ëlanove svojihobitelji, Srbi s tog podruËja poËeli su masovno dolaziti naslobodni hrvatski teritorij, traæeÊi pritom i domovnice, ko-je su bez problema dobivali. D okumenti svjedoËe o tomeda su mnogi Srbi, uz potporu ili aktivno sudjelovanje naj-viπih predstavnika krajinskih vlasti, a neki srpski zapov-jednici dræe i uz hrvatski poticaj, bili ukljuËeni u πverc go-rivom, koje su nabavljali na slobodnom teritoriju R H . A na-lizirajuÊi situaciju nakon pretrpljenog poraza, duænosnicipobunjenih Srba primijetili su da je otvaranjem autocestenaruπen srpski sustav obrane, a da je stanje dodatno ote-æavalo curenje sigurnosnih informacija hrvatskim tijelimavlasti, zakljuËivπi da je otvaranje autoceste, ponajprije izsigurnosnih razloga, bila kobna pogreπka.

No, s obzirom na to da je, uz oruæane incidente, neposre-dan povod za operaciju bilo zatvaranje autoceste i odbijanjesrpske strane da je opet otvori, srpski duænosnici su nakonporaza u Bljesku mnogo raspravljali o tome tko je odgovo-ran za odluku o neotvaranju autoceste. Ispostavilo se da je

H rvats k i m e m o rijalno -d o k u m e ntac ijs k i c e ntar D o m o vins k o g rata o s no van je p o najp rije

rad i p rik u p ljanja i s re ivanja g rad iva iz D o m o vins k o g rata, ali i nje g o va o b javljivanja

i inte rp re tac ije . U o vo m b ro ju s aæ e t Ê e m o z ap aæ anja o ne k im d o k u m e ntim a “ R e p u b li-

k e S rp s k e K rajine “ k o ji g o vo re o vo jno -re d ars tve no j o p e rac iji B lje s ak

O svrt na operaciju B ljesak kroz dokumente“ R epublike Srp ske Krajine“

Iva n B RIG OVIΔ, F otoa rh iva HVG -a

04-07 strana 4/23/08 11:39 AM Page 4

Page 5: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

25. travnja 2008.5

takvu odluku donio M ilan M artiÊ u dogovoru sa zapovjed-nikom SV K , generalom M ilanom » eleketiÊem, uz potporuGlavnog πtaba, koji je smatrao da Êe “prisutne jake snageH V -a“ otvaranjem autoceste doÊi u joπ povoljniji operativ-no-taktiËki poloæaj. P ritom se istiËe da je njihovu odlukuproveo zapovjednik 18. korpusa SV K , pukovnik L azo BabiÊ,koji takve tvrdnje oπtro negira. O n istiËe da do „ hrvatskeagresije“ ne bi bilo ni doπlo da je otvorena autocesta, za πtose i sam zalagao, optuæujuÊi pritom Glavni πtab da je “jedi-ni mogao narediti otvaranje ceste, ali to nije uËinio“. Spo-menuti dokumenti pokazuju da su se za otvaranje autoces-te i pregovore s hrvatskim vlastima (zbog trenutaËnih okol-nosti- op. a.) zalagali “ministar obrane“ pukovnik R adeT anjga i “premijer“ Borislav M ikeliÊ, koji optuæuje “rato-borne Srbe“ (M artiÊa i » eleketiÊa- op. a.) za zatvaranjeceste, Ëime je R epublici H rvatskoj pruæen povod za napad.

P rema ratnom planu “Gvozd“ iz veljaËe 1995., 18. kor-pus SV K trebao je“odsudnom i ak-tivnom obranomsprijeËiti prodorustaπkih snaga unjegovu zonuobrane, uniπtitiuklinjene snage istvoriti uvjete zanapad prema et-niËkim srpskimprostorima, s te-æiπtem na pravcuL ipik-P akrac-D a-ruvar“. T rebao seodluËno braniti trido pet dana, πtobi drugim jedini-cama omoguÊiloizvoenje ofen-zivnih akcija s ciljem zauzimanja hrvatskih teritorija, kojibi posluæili kao kompenzacija za eventualni gubitak za-padne Slavonije. V ojni i civilni duænosnici pobunjenih Sr-ba bili su upoznati s toËnim vremenom poËetka hrvatskognapada, jer su s viπe strana dobili informacije. No, te supodatke dobili prekasno, a nisu ih ni shvatili ozbiljno. Ia-ko su njihovi vojni zapovjednici naglaπavali spremnost, is-tiËuÊi kako je, zbog napetosti oko autoceste, veÊ 28/29.travnja 1995. nareena mobilizacija (pitanje je u kojem jeopsegu uopÊe provedena), pobunjeni Srbi doËekali su hr-vatski napad u velikoj mjeri nepripremljeni i optereÊenibrojnim problemima. U dokumentima se istiËe slaba obu-Ëenost i uvjeæbanost vojnika, koji su dodatno bili optere-Êeni podjelama i sukobima u politiËkom vrhu svoje para-dræave, nedostatak zapovjednog kadra te “nepostojanje

usuglaπenosti i zajedniËkog djelovanja jedinica po pravcu,mjestu, vremenu i cilju“. P roblem je bila i dobna strukturavojnika te slaba popunjenost jedinica. Svi ti problemi do-veli su do pada morala i obrambenih moguÊnosti srpskihvojnika. K ao dodatni se problem spominju i meusobnisukobi izmeu domaÊih Srba i Srba izbjeglih “s teritorijapod ustaπkom vlaπÊu“, koji su Ëinili oko 7 0% jedinica, teneslaganje i sukobi izmeu vojnih i civilnih vlasti, πto je,uz prisutnu sumnju i defetizam dijela boraca, iseljavanje,pa Ëak i spominjanje mirne reintegracije, pridonijelo nji-hovu brzom porazu. A naliza koju je vodstvo pobunjenihSrba provelo nakon poraza navodi na zakljuËak da 18.korpus SV K , zbog brojnih teπkoÊa u kojima se naπao, nijemogao jamËiti sigurnost srpskom narodu na podruËju za-padne Slavonije.

Nasuprot tome, u spomenutoj analizi navodi se dugo ipomno planiranje i pripremanje hrvatskog napada. P oseb-

no se istiËe de-taljno prikuplja-nje podataka osrpskim poloæaji-ma, pri Ëemu su“koriπteni diver-zanti H V -a, ali ipripadnici UN-P R O F O R -a, lo-kalno stanovniπ-tvo i πverceri“.Ne oËekujuÊi na-pad veÊih raz-mjera, dio pobu-njenih Srba bio jepotpuno iznena-en snagom, od-luËnoπÊu, naËi-nom i taktikomizvoenja hrvat-

skog napada. A nalizom srpskih dokumenata moæe se za-kljuËiti da su, osim na podruËju P akraca, hrvatske snagebrzo i kontinuirano napredovale, slamajuÊi otpor pobunje-nih Srba. U njima se istiËe pouËnost suradnje H V -a i sna-ga M UP -a te dobro pripremljena i dosljedno realiziranahrvatska propagandno-psiholoπka djelatnost. Navodi se ida se, u pripremi i tijekom samih borbi, H V koristio pe-tom kolonom, koju su Ëinili “lojalni H rvati“ i, joπ brojniji,lokalni Srbi, a spominju se i brojna lukavstva. O pÊenito jeodnos prema svemu hrvatskom i H rvatima, koji se u srp-skim dokumentima redovito poistovjeÊuju s ustaπama, vr-lo negativan, a katkad prerasta i u otvorenu mrænju.

U analizi uzroka poraza raspravlja se i o razlozima “padaJ asenovca“, koji je prema vojnom rasporedu pobunjenihSrba branila “T aktiËka grupa 1“ sa zapovjednikom potpu-

04-07 strana 4/23/08 11:40 AM Page 5

Page 6: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

625. travnja 2008.

kovnikom Borivojem P avloviÊem. Zbog nespremnosti i ma-lobrojnosti, ona nije pruæila ozbiljniji otpor, a na poËetkusukoba ni njezin zapovjednik ni njegov zamjenik nisu senalazili na zapovjednom mjestu, Ëime su pridonijeli opÊemrasulu i panici u jedinici, tako da su hrvatske snage uπle uJ asenovac 1. svibnja 1995. u 13 sati. D okumenti pokazuju ida je, æeleÊi sakriti svoju odgovornost za brzi poraz, zapov-jedniπtvo “T G 1“ krivotvorilo ratni dnevnik, u kojemu se,uz iscrpan opis sukoba i povlaËenja, navodi da je J aseno-vac branjen do 15 sati i da je odbijeno viπe hrvatskih poku-πaja forsiranja Save prema Uπtici, πto ne odgovara istini.P iπuÊi o borbama, u srpskim se izvjeπtajima odmahpojavljuju dezinformacije o ruπenju spo-menika na Spomen-podruËjuJ asenovac, Ëime sehrvatske vojnikeæeljelo poistovje-titi s ustaπama teocrniti pred svjet-skom javnoπÊu.Uostalom, u te srp-ske dezinformacijeuvjerio se i ameriËkiveleposlanik u R H ,P eter Galbraith kada je8. svibnja 1995. posjetioJ asenovac i vidio razru-πenu katoliËku i nedirnu-tu pravoslavnu crkvu.

Iz sadræaja dokumenatamoæe se zakljuËiti da supobunjeni Srbi jaËi otporpruæili samo u prijepodnev-nim satima 1. svibnja 1995., ada je onda obrana popustila tesu vojnici, kako bi pomogli uevakuaciji svojih obitelji i zbogstraha od okruæenja, poËeli napuπtati poloæaje, πto se tije-kom dana pretvorilo u opÊu bjeæaniju i kaos. Nakon po-puπtanja prvih crta, pobunjeni Srbi pokuπali su organizi-rati drugu liniju obrane, koju, unatoË naporima pojedinihzapovjednika, zbog opÊeg kaosa u njihovim redovima ibrzog napredovanja hrvatskih snaga, nisu uspjeli usposta-viti. T ako je veÊ prvog dana sukoba pokrenuta velika kolo-na izbjeglica, u kojoj je, osim æena, staraca i djece, bilo imnogo vojno sposobnih (i naoruæanih- op. a.) muπkaraca.Iako se u nekim dokumentima to pokuπalo “uljepπati“ iliprikriti, izvlaËenje poraæenih srpskih jedinica i civila napodruËje Bosne i H ercegovine pod srpskom kontrolom bi-lo je neorganizirano, popraÊeno panikom i rasulom, u ko-jemu nitko nije znao ni brojno stanje ljudstva. M eu po-

raæenim srpskim vojnicima vladala je razoËaranost i apati-ja. Zapovjednici, koji se nisu smjeli pojaviti pred naro-dom, meusobno su se optuæivali. Nakon izvlaËenja srp-skih vojnika juæno od Save, vojna policija bosanskih Srba,uz obrazloæenje da se nalaze “na tuem teritoriju“, poËelaih je hapsiti, oduzimati im oruæje i borbenu tehniku, paËak i tuÊi ih pendrecima, πto je potaknulo njihovo masov-no iseljavanje, uglavnom prema istoËnoj Slavoniji i Srbiji.

V eÊina pobunjenih Srba i stanovnika napustila je podru-Ëje zapadne Slavonije prije dolaska H V -a. S podruËjaP akraca, iako nisu bili prisiljeni na to, veÊina njih otiπla je

tijekom svibnja i lipnja 1995. godine. Uzroketome treba traæiti u njihovu strahu

i nepovjerenju premahrvatskimvlastima te Ëi-

njenici da veli-ka veÊina njih

nije æeljela prih-vatiti i priznati

hrvatsku vlast.Uostalom, razmiπl-

janja veÊine pobu-njenih Srba o æivotu

u R H moæda najbo-lje oslikavaju rijeËi

M ilana M artiÊa, kojije, govoreÊi o P lanu Z-

4, na zasjedanju Skup-πtine pobunjenih Srba u

veljaËi 1995. u K ninu iz-javio: “Zar da pristanemo

na vlastitu smrt? Æ ivot uH rvatskoj bio bi gori od

svakog rata. Æ ivot u H rvat-skoj - zar bi to bio æivot? “SuoËeni s teπkim porazom,

pobunjeni Srbi pribjegli su teroristiËkim metodama te su2. i 3. svibnja 1995., uz druge gradove, raketirali i glavnigrad R H Zagreb, ubivπi pritom sedmero i ranivπi 17 6 civi-la. D okumenti potvruju da je odluku o raketiranju Zagre-ba donio Glavni πtab SV K , koji je u dogovoru s M ilanomM artiÊem veÊ oko 17 ,15 sati 1. svibnja 1995. izdao zapovi-jed o podizanju borbene spremnosti odjeljenja “O rkan“.M artiÊ se poslije hvalio kako je baπ on to naredio. Iako jegaanje vitalnih ciljeva diljem R H bila okosnica srpskogplana aktivne obrane i “srpske doktrine odmazde“, kojusu prihvatile sve institucije srpske paradræave, ipak, da biopravdali svoje zloËine, u srpskim dokumentima nakonporaza ponudili su razliËita objaπnjenja za raketiranje gra-dova; primjerice, da su gaani iskljuËivo vojni ciljevi.

04-07 strana 4/23/08 11:40 AM Page 6

Page 7: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

25. travnja 2008.

OS RH

7

Posjet pripadnika H rvatske ratne m ornarice Muz ejsko-m em orijalnom odjelu Dom ovinskog rata

H r v a t s k i m o r n a r i u V u k o v a r uP rip ad nic i H R M -a p o s je tili s u V u k o var i no vo u s tro je ni M u z e js k o -m e m o rijalni o d je l

D o m o vins k o g rata te o b iπ li m je s ta s trad anja b ranite lja i s tano vnik a g rad a

P ripadnici H rvatske ratne mornarice posje-tili su 16 . travnja V ukovar i novoustrojeniM uzejsko-memorijalni odjel D omovinskog

rata. Svrha posjeta bio je obilazak mjesta strada-nja branitelja i stanovnika V ukovara za vrijemeD omovinskog rata. P o dolasku u V inkovce, pri-padnike H R M -a ugostili su pripadnici 1. gardij-ske oklopno-mehanizirane brigade u vojarni naBosutu. Izaslanstvo H R M -a, sastavljeno od 7 5pripadnika svih postrojbi i ZapovjedniπtvaH R M -a, poloæilo je u vojarni vijenac na spome-nik poginulim pripadnicima 5. gardijske briga-de, uz zajedniËku molitvu, koju je predvodio ka-pelan vojne kapelanije sv. Nikole - H R M , donBranimir P rojiÊ. SljedeÊe odrediπte “hrvatskihmornara“ bila je T rpinjska cesta, gdje se nalazipoznato groblje tenkova i spomenik heroju T r-pinjske ceste, generalu Blagi Zadri. NakonstruËnih objaπnjenja djelatnika M emorijalnogcentra V ukovar, pukovnika P ere M ihaljeviÊa isatnika M arina IvankoviÊa, koji su ljubazno i sr-daËno preuzeli ulogu domaÊina, pripadnici H R M -a odalisu poËast i poginulim braniteljima na ovom mjestu.

Najdublji dojam na pripadnike H R M -a ostavio je posjetR atnoj bolnici u V ukovaru. Bolnica je saËuvala podrumskidio kako bi se posjetiteljima mogli doËarati stvarni uvjetirada u dane potpunog okruæenja grada, kada je lijeËniË-ko i ostalo osoblje bolnice nadljudskim naporima do pos-ljednjeg trenutka pruæalo pomoÊ svojim sugraanima. P o-tresno je bilo vidjeti u kakvim su uvjetima proveli svojeposljednje dane. SvjedoËanstva na zidovima bolnice i na

stropovima podrumskih prostorija dirljivo svjedoËe o timdanima, danima patnje, danima prkosa i otpora neprijate-lju. P otom su pripadnici H R M -a posjetili vukovarskogroblje te poloæili vijenac na srediπnji kriæ i spomen-obi-ljeæje na O vËari. D jelatnici M emorijalnog centra u V uko-varu odveli su ih do hangara na Svinjogojskoj farmi V upi-ka, jednoj od najteæih postaja “kriænog puta“ ranjenika ibolesnika iz vukovarske bolnice. H angar je sada preure-en kako bi posjetiteljima doËarao golgotu πto ju je proæi-vio 26 1 muËenik iz vukovarske bolnice. Njihovi likovi na

zidovima, predmeti πto su ih ponijeli sa sobom naposljednje putovanje, strujanje zraka sa stropa ....T eπko je zamisliti πto su sve proæivjeli na tomegroznom mjestu, ali - bili su tu. O ve slike ostajuduboko urezane u mislima posjetitelja.

P osljednje odrediπte posjeta bio je novoustrojeniM uzejsko-memorijalni odjel D omovinskog rata V u-kovar. O ndje su pripadnici H R M -a obiπli izloæbeneprostore vojne opreme, te se posebno zadræavali naborbenoj tehnici s poËetka D omovinskog rata. IzloπcipodsjeÊaju na odluËnost i domiπljatost graana R e-publike H rvatske u obrani domovine. V aæan dio mu-zeja predstavlja i poligon simulacije bitke, gdje jevojna oprema izloæena u stvarnim uvjetima, na bojiπ-tu. P utovanje je ostavilo dubok dojam na sve koji subili u izaslanstvu H R M -a, a prepriËavanje dojmovaveÊ je stvorilo novu listu pripadnika H R M -a za iduÊiposjet M uzejsko-memorijalnom centru u V ukovaru.

OJ I HRM

Ispred spomen-obiljeæja na

vukovarskom groblju

Iz aslanstvo H R M-a poloæilo je vijenac na spomenik

poginulim pripadnicima 5 . gardijske brigade

04-07 strana 4/23/08 11:40 AM Page 7

Page 8: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

8

MORH

25. travnja 2008.

D ræavni tajnik M inistarstva obrane Æ eljko GorπiÊ, uznazoËnost naËelnika Glavnog stoæera O ruæanih snagaR H generala zbora J osipa L uciÊa i suradnika, primio je18. travnja naËelnika Glavnog stoæera R epublike E stoni-je general pukovnika A ntsa L aaneotsa.

D ræavni tajnik GorπiÊ zahvalio je na angaæmanu E sto-nije u mirovnoj misiji u H rvatskoj, ali i u naπoj regiji, is-taknuvπi kako je H rvatska u kratkom roku, od zemljeprimateljice mirovnih snaga, postala zemlja koja sudje-luje u oËuvanju mira diljem svijeta.

NaËelnik GS E stonije A nts L aaneots rekao je da je H r-vatskoj brzi put do punopravnog Ëlanstva u NA T O -u

osiguran, istaknuvπi kako je H rvatska na samitu te or-ganizacije u Bukureπtu dobila bezrezervnu potporu svihËlanica NA T O -a.

Na sastanku se govorilo i o moguÊnosti suradnje uπkolovanju kadrova, ali i razmjeni iskustava iz meuna-rodnih misija izmeu estonske vojske i O SR H -a.

E stonija u mirovnim misijama sudjeluje od 1994. godi-ne, a danas u njima ima pribliæno jednak broj pripadni-ka kao i H rvatska.

OJ I

P redstavnici Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika, Sindikata djelatnika u vojsci i dræavnimsluæbama te Samostalnog sindikata djelatnika u zrakoplovstvu, sastali su se 17 . travnja u M O R H -u s dræavnimtajnikom Æ eljkom GorπiÊem.

Na redovitom sastanku odræanom u M inistarstvu obrane razgovaralo se o aktualnom tijeku preustroja obrambenogsustava, u sklopu kojega se, uz proces obnavljanja osoblja, istodobno odvija i proces izdvajanja dijela osoblja. R adipronalaæenja najboljeg rjeπenja, dogovoreno je da se osnuje zajedniËko povjerenstvo, u kojemu bi predstavnici M i-nistarstva obrane i sindikata u sljedeÊih mjesec dana donijeli prijedlog odluke o stimulativnim otpremninama za dr-æavne sluæbenike i namjeπtenike koji bi bili izdvojeni iz sustava M O R H -a i O SR H -a. D ræavni tajnik GorπiÊ napome-nuo je da Êe sustav nastaviti s realizacijom smjernica zadanih D ugoroËnim planom razvoja i nastojati poπtovati zada-ne rokove, no nadasve vodeÊi raËuna o ljudima unu-tar sustava. NaËelnik Uprave za personalne posloveGSO S-a brigadir T omo M edved izrazio je zadovolj-stvo dosadaπnjim tijekom preustroja, s Ëime se sloæioi Ëelnik Sindikata djelatnika u vojsci i dræavnim sluæ-bama R adimir D eliÊ, te je joπ jednom istaknuta vaæ-nost meusobne suradnje u tom procesu. K ao πto jenajavljeno, u predstojeÊem razdoblju oËekuje se i pri-jam novih djelatnika u obrambeni sustav te je u skla-du s tim ove godine donesena odluka o moguÊnostiprimanja novih sluæbenika i namjeπtenika u statusupripravnika. Na kraju je dogovoren nastavak inten-zivne suradnje, koja Êe se i ubuduÊe odvijati na redo-vitim sastancima sindikalnih predstavnika s Ëelnici-ma M inistarstva obrane.

M. ALVIR

N aËelnik G S R epublike Estonije u posjetu M O R H -u

Sastanak u M O R H -u s p redstavnicima sindikata

snim

io D

. K

IRIN

snim

io D

. K

IRIN

snim

io D

. K

IRIN

08,09 strana 4/23/08 11:43 AM Page 8

Page 9: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

925. travnja 2008.

VJEÆ BA

O vogodiπnje izdanje NA T O -ove vjeæbe upravlja-nja krizama (C M X - C risis M anagement E x er-cise) veÊ je petnaesto po redu. T o pokazuje da

je rijeË o vaænom ispitivanju spremnosti Saveza injegovih partnera da odgovore na eventualne kriznesituacije, izazvane ljudskim djelovanjem ili djelova-njem viπe sile. V eliko znaËenje C M X -u daje i pokro-viteljstvo glavnog tajnika NA T O -a (sada aktualnogJ aapa de H oopa Scheffera). Svake godine vjeæba seodræava prema drugom scenariju, u drugom formatui prema drugom strateπkom konceptu. No, nije rijeËo terenskoj vjeæbi sa stvarnim snagama nego o simu-laciji politiËko-vojnog odluËivanja, na kojoj se uvjeæ-bavaju procesi donoπenja odluka i ostale procedureSaveza u sluËaju izbija-nja kriza.

C M X '08, koji se odr-æavao od 16 . do 22.travnja, stavio je osobitinaglasak na civilno pla-niranje za izvanrednesituacije. D akle, osimvojnih komponenti dr-æava sudionica, vaænuulogu imale su i civilnedræavne strukture ovlaπ-tene za postupanje ueventualnim krizama,uigravajuÊi koordinacijurada nacionalnih, zapovjednih i upravljaËkih struktura nasvim razinama. T ako je bilo i u H rvatskoj, koja se ove godi-ne, po drugi put nakon 2005., naπla meu sudionicima. Uz26 Ëlanica NA T O -a, osim naπe sudjelovalo je joπ 13 zemalja(A lbanija, A rmenija, A ustrija, A zerbajdæan, F inska, Gruzija,Irska, Izrael, M akedonija, M aroko, © vedska, © vicarska,Ukrajina), izmeu kojih prvi put u vjeæbi sudjeluju i dvijeËlanice M editeranskog dijaloga - Izrael i M aroko.

V jeæba je trajala tjedan dana, a odvijala se na dvije razine.P rva je bila smjeπtena u sjediπtu NA T O -a u Brux ellesu, gdjesu nacionalni predstavnici sudjelovali u radu odgovarajuÊihodbora i ostalih tijela A lijanse, poput Zapovjedniπtva zatransformaciju i Zapovjedniπtva za operacije. D ruga razinanalazila se u glavnim gradovima dræava sudionica vjeæbe,gdje se odvijao odvojeni ciklus politiËkih konzultacija unu-tar odgovarajuÊih resora dræavne uprave. L ogiËno, da bismoiz prve ruke doznali viπe o samoj vjeæbi i njezinu znaËenju,

uputili smo se u zagrebaËke prostorijeM O R H -a, u kojima je radio tim M i-nistarstva, umreæen s drugim tijelimahrvatske dræavne uprave te sa samomsrediπnjicom Saveza. V jeæba nipoπtonije shvaÊena olako, unatoË tome πtoje simulacija bila virtualna, a rad oba-vljan u stvarnom vremenu, kao da jezaista izbila kriza, prema scenarijukoji ju je smjestio na izmiπljenu loka-

ciju izvan euroatlantskog podruËja. Savez je svoja fiktivnadjelovanja provodio na isto takav poziv organizacije Ujedi-njenih naroda i u skladu s njezinim rezolucijama i povelja-ma, utemeljenim na stvarnim dokumentima.

“H rvatska izgrauje sustav upravljanja krizama, a nauËe-ne lekcije i iskustva iz ove vjeæbe primjenjivat Êe se u kri-zama” , izjavio je voditelj M O R H -ova tima M arko V uËak,naËelnik O djela obrambenih priprema iz Sluæbe za obram-benu politiku i planiranje. © to se tiËe uloge M O R H -a i nje-gova tima u vjeæbi, V uËak je rekao da je “bitno da πto viπeljudi iz M O R H -a proe sliËan proces i upozna se s postup-cima u upravljanju krizama u NA T O -u, jer Êemo uskorokao Ëlanica intenzivnije sudjelovati u njima” .

U C M X -u '08 H rvatska je, pridruæeno, sudjelovala napartnerski poziv Saveza. M oguÊe je da Êe veÊ na sljedeÊojvjeæbi ovoga tipa sudjelovati “po inerciji” , kao punoprav-na Ëlanica NA T O -a.

S vak e g o d ine vje æ b a s e o d r æ ava p re m a d ru g o m s c e nariju , u d ru g o m fo rm atu i p re m a

d ru g o m s trate π k o m k o nc e p tu . N o , nije rije Ë o te re ns k o j vje æ b i s a s tvarnim s nag am a

ne g o o s im u lac iji p o litiË k o -vo jno g o d lu Ë ivanja, na k o jo j s e u vje æ b avaju p ro c e s i d o no -

π e nja o d lu k a i o s tale p ro c e d u re S ave z a u s lu Ë aju iz b ijanja k riz a

CMX '08O dræ ana N ATO vjeæ ba upravljanja kriz am a

Doma g oj VLAHOVIΔ, s nimio Da vor K IRIN

C MX '0 8 , koji se odræavao od 1 6 .

do 2 2 . travnja, stavio je osobiti

naglasak na civilno planiranje

z a iz vanredne situacije

08,09 strana 4/23/08 11:44 AM Page 9

Page 10: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

1 025. travnja 2008.

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

Vojna organizacijska kulturaV rlo b itan vid s tvaranja, o d r æ avanja i ja Ë anja k u ltu re je s u le g e nd e i m ito vi ve z ani u z

ra z d o b lje nas tank a i raz vo ja o rg aniz ac ije , te ju nac i i p o je d inc i k o ji s u z naË ajnije o b i-

lje æ ili p o vije s t o rg aniz ac ije . T o s u o s o b e k o je u tje lo vlju ju najviπ e o rg aniz ac ijs k e vre d -

no te , a p o ru k a k o ja s e na taj naË in p re no s i na o s tale p rip ad nik e tre b ala b i b iti jas na:

u g le d ati s e na te i tak ve lju d e je r to je o no π to s e vre d nu je …

S vaki je pojedinac prepoznatljiv po svojoj osobnosti,odnosno izraæenijim obiljeæjima koja se oËituju u re-lativno konzistentnom ponaπanju i doæivljavanju.

J ednako tako i svaka ljudska zajednica, poËevπi od temelj-ne kao πto je obitelj, preko radne organizacije sve do dræa-ve, naroda i nacije, obiljeæena je svojom kulturom. K ulturapovezuje pripadnike zajednice i pruæa im osjeÊaj smisla ipripadnosti. P ojam je preuzet iz sociologije, antropologije ietnologije, a obuhvaÊa vrijednosti, vjerovanja, norme, pi-sana i nepisana pravila zajedniËka Ëlanovima odreeneskupine. O sobe unutar odreene zajednice svoja po-naπanja, ali i vrijednosti i stavove koje zastupaju,usklauju s kulturom i ozraËjem skupine kojoj pri-padaju i internaliziraju ih kao svoje.

Svaka kultura ima svoje znaËajke, prema ko-jima se razlikuju i odvajaju pojedine ka-tegorije i zajednice ljudi. O rga-nizacija takoer ima svojukulturu, odnosno skup za-jedniËkih obiljeæja i vri-jednosti tipiËnih samo zanju. K ao πto razlikujemopsiholoπke profile razliËi-tih osoba, tako moæemogovoriti i o profilu organi-zacijske kulture. K ulturaima ulogu odreivanja grani-ca, oznaËava razliku izmeu po-jedinih skupina ljudi, pruæa identitetsvojim Ëlanovima, podræava razvojskupne pripadnosti, pojaËava stabilnostsustava pruæajuÊi standarde ponaπanjate svojim mehanizmima odreuje zna-Ëajke okoline koja djeluje na stavove iponaπanje pojedinaca u odreenoj zajedni-ci. O sim vrijednosnog znaËenja, organizacij-ska kultura (uz organizacijsku klimu) Ëimbenik jekoji uvelike upuÊuje na uspjeπnost jedne organizacije.Stoga je njezino prouËavanje i mijenjanje posebno vri-jedno za neproizvodne i neprofitne organizacije.

Upravo zbog posebnosti vojne organizacije, poglavitonjezine veliËine, stalne fluktuacije pripadnika te vaænostiizvrπavanja zapovijedi i provoenja odluka, jakost i sa-dræaj vojne organizacijske kulture od iznimne su vaænos-ti. Uspjeπni i poæeljni postupci i ponaπanja prenose sekao temeljne organizacijske vrednote na nove Ëlanove

selekcijskom procedurom, inicijacijom, uËenjem po mo-delu te prilagodbom, socijalizacijom i internalizacijomnormi ponaπanja i vrijednosti prisutnih u organizaciji.Na taj naËin organizacijska se kultura produbljuje i jaËa.Zajednice s jakom kulturom imaju bolji red i stegu, veÊuprovodljivost odluka i dosljednost ponaπanja njihovihËlanova. © to je jaËa kultura, manje je potrebe za formal-nom regulacijom i pisanim pravilnicima koji usmjeravajuk æeljenom ponaπanju ili kojima se kaænjavaju nestegov-

ni postupci. Za organizacijsku kulturu, sliËnokredibilitetu, vrijedi pravilo da ju je teπko

stvoriti, ali se vrlo lako razara.NjegujuÊi svoju kulturu, organizacijajaËa i svoju manifestnu moÊ. R azliËi-tim vanjskim obiljeæjima odraæava setradicija, obiËaji i uspjeπnost organi-zacije i naglaπava se vaænost, prepoz-

natljivost i prihvaÊenost u πirojpopulaciji. P ri tome se, oso-

bito u vojsci, posebna po-zornost posveÊuje ritu-alnim ponaπanjimakao πto su naËini poz-dravljanja, posebnegeste i pokreti te pro-slavljanje znaËajnih

dogaaja koji su obiljeæ-ili povijesne trenutke.

V rlo bitan vid stvaranja,odræavanja i jaËanja kulture je-

su legende i mitovi vezani uz razdoblje nas-tanka i razvoja organizacije, te junaci i poje-

dinci koji su znaËajnije obiljeæili povijest or-ganizacije. T o su osobe koje utjelovljuju najvi-

πe organizacijske vrednote, a poruka koja se nataj naËin prenosi na ostale pripadnike trebala bi bi-

ti jasna: ugledati se na te i takve ljude jer to je ono πtose vrednuje.

U predstavljanju pojedine organizacije drugim struk-turama i skupinama u protokolarnim aktivnostima, pa iu meunarodnim odnosima, upravo se naglaπava vidlji-va razina organizacijske kulture: statusni simboli, cere-monije, zastave i sl. T akvi simboli, materijalne oznake,ali i prigodni povijesni govori podræavaju postojeÊu or-ganizacijsku kulturu te dublje i jednoznaËnije prenoseporuke odreenog znaËenja.

S u z a na F ILJ AK

10,11 strana 4/23/08 11:45 AM Page 10

Page 11: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

25. travnja 2008. 1 1

Tamo p rema jugu

IS A F

B eskonaËna praπina na putu prema D o L ey nahu iSharaku gotovo je jedino πto se moæe vidjeti na ces-ti koja se pruæila od Bajana prema jugu. SreÊkova

ekipa, naπe danske kolege, T omislav i ja popriliËno smo seiznenadili ugledavπi na smeim brdima tu i tamo ponekuzelenu vlat trave. Gotovo smo i zaboravili kako paleta bo-ja nije samo sme-a. L okalni poljo-djelci prionuli suposlu - obrauje sezemlja, a upregnu-ti volovi i magarciprkose ponekad izakonima fizikestoiËki vukuÊidrveni plug po te-renima na kojimabi im pozavidjeliorganizatori skijaπ-kih spustaπkih utr-ka. Ima ih i u doli-ni. V ozeÊi se glav-nom prometnicomπto povezuje me-tropolu C hagcha-ran s njegovim ju-gozapadnim dis-triktima, lako jenaletjeti na kanale za navodnjavanje, koji su se pragma-tiËno protegnuli preko ceste. A li πto je muka prelaska teπ-ke blatne kaljuæe prema moæebitnom dobrom urodukrumpira ili æita? ! Ipak, treba znati kroz Ëije dvoriπte pro-lazi ono πto bi, ghorskim oËima mjereno, trebala biti izvrs-na cesta. Ne moæe Ëovjek razbiti glavu od drmanja viπe odtisuÊinjak puta. » ista uæivancija. P rolazimo kroz D o L ey -nah. Sjetio sam se indoeuropskih korijena hrvatskoga je-zika i ponekih roaËkih relacija s Ghoranima te slavodo-bitno u krajobrazu πto je promicao pokraj nas prepoznaodolinu. P revoditelj A bed dao mi je za pravo. Na cesti æivo.Ne proe niti sat vremena, a ususret nam doe nevjerojat-no pretovareni kamion marke K amaz, za kojega Ëini se,na ovim pistama nema zapreka. V ozaË iz kabine ukusnoureπene tapiserijama i draperijama prijateljski odmahujedok, nakon nekog vremena, ipak ne pronaemo mjesto zamimoilaæenje. Ima se vremena.

V uËemo se D o L ey nahom, ulazimo u sela jedno nalik nadrugo. » ovjek stekne dojam da se u Ghoru ljudi bave ilipoljodjeljstvom ili trgovinom. V aljda nema ni zadnjeg seo-

ceta u kojemu se ne nae dvadesetak trgovinica poreda-nih duæ glavne prometnice. Ispred svake ËuËi vlasnik i Ëe-ka namjernika na Ëaπici razgovora. A izmeu sela raz-miljela se stada ovaca. D jeca nam pritrËavaju. Svako bi ilivode ili igraËaka. T o im je, pretpostavljam, prva asocijacijakada nas ugledaju.

U naπ em Sharaku I, nakon nepunih

osam sati nezabo-ravne voænje, sti-æemo u Sharak.J edan od onih dis-trikata koje poma-lo svojatamo, jersu SreÊkovi deËkiovdje na doma-Êem terenu. P rvoidemo do lokalneklinike, za kojudonosimo agregat.SimpatiËni medi-cinski tehniËarprenosi rijeËi lijeË-nika, koji za-hvaljuju na naπemdaru. T o im je ne-dostajalo, a na lis-

ti afganistanskih prioriteta, agregati zasigurno nisu na pr-vih stotinjak stranica. I nama je drago πto smo uspjeli uËi-niti neπto za ove drage ljude. Naravno, imamo i darova zaπkolu u kojoj je πkolska godina tek poËela. P onekad SreÊ-ko, T omislav i ja nalikujemo na neku neimenovanu inaËi-cu lokalnog D jeda BoæiÊnjaka. Nije da nam nije draga tauloga. A i nepristojno je u tuu kuÊu dolaziti praznih ru-ku. T o smo odavno nauËili. O graniËeni smo prostorom unaπim vozilima da bismo mogli donijeti i viπe. No, pone-kad se uËini da i kad bi ovim krajevima prolazila pruga, ikad bismo se umjesto terencima koristili æeljezniËkimkompozicijama, opet teπko da bismo zadovoljili lokalneapetite. J er, recimo, lokalni policajci iz Sharaka trebajusve. I novine, i hranu, i sajamske djeËje igraËke. A tek od-bojkaπku loptu! "Idemo“, zovu. "Samo jedan set.“ Nema sevremena. » eka nas dugo putovanje prema metropoli, Ëe-ka nas duga cesta πto poskoËi ubrzo na tri i pol tisuÊe me-tara visine, a onda sunovratom krene prema C hagchara-nu. T eku malene rijeke, ispunjene snijegom πto se lijenotopi. Ghor se budi...

Iz Afg a nis ta na Dra æ en JONJ IΔ

P o ne k ad S re Ê k o , T o m is lav i ja nalik u je m o na ne k u ne im e no vanu inaË ic u lo k alno g

D je d a B o æ iÊ njak a. A i ne p ris to jno je u tu u k u Ê u d o laz iti p raz nih ru k u . O g raniË e ni

s m o p ro s to ro m u naπ im vo z ilim a d a b is m o m o g li d o nije ti i viπ e . N o , p o ne k ad s e u Ë ini

d a i k ad b i o vim k raje vim a p ro laz ila p ru g a, i k ad b is m o s e u m je s to te re nc im a k o ris tili

æ e lje z niË k im k o m p o z ic ijam a, o p e t te π k o d a b is m o z ad o vo ljili lo k alne ap e tite

U podjeli donacije

10,11 strana 4/23/08 11:46 AM Page 11

Page 12: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

25. travnja 2008.1 2

S udjelovanje u meunarodnim vojnim vjeæbamaiznimno je vaæno za H rvatsku, napose u pogledunaπeg pribliæavanja euroatlantskim asocijacijama,

a to je ujedno jedan od partnerskih ciljeva R H u sklo-pu provoenja A kcijskog plana za Ëlanstvo (M A P ) naputu do punopravnog Ëlanstva u NA T O -u. U skladu snastojanjem da se legitimira kao odgovorna Ëlanicameunarodne zajednice, koja je spremna ak-tivno sudjelovati u procesu uspostave iodræavanja mira i globalne sigurnosti,H rvatska je preuzela i obvezu sud-jelovanja u meunarodnim vojnimvjeæbama, sve ËeπÊe u ulozizemlje domaÊina i (su)organi-zatora, πto Êe biti i sljedeÊegmjeseca. Naime, u organizaci-ji Zapovjedniπtva ameriËkihsnaga u E uropi (US E UC O M )i Glavnog stoæera O SR H -a, uSplitu se od 1. do 15. svibnjaodræavaju dvije meunarodnevojne vjeæbe - C ombined E ndea-vor (C E ), koju smo najavili u proπ-lom broju, i M E D C E UR 08, koja Êebiti stvarni korisnik mreæe πto Êe serazvijati u vjeæbi C E .

M edicinska vjeæba u srednjoj i istoËnoj E uropi(M edical T raining E x ercise in C entral and E astern E u-rope), kako glasi puni naziv M E D C E UR -a, provodi seradi jaËanja interoperabilnosti meu zemljama sudioni-cama, kako bi se postigla πto veÊa uËinkovitost prilikomzajedniËkog djelovanja u sluËajevima raznih katastrofa ihumanitarnih kriza. Ujedno je svrha vjeæbe uvidjeti re-alne moguÊnosti vojnih saniteta dijela zemalja srednje iistoËne E urope u akcijama spaπavanja ærtava odreenihkatastrofa, a sve u duhu P artnerstva za mir, kako su is-taknuli pukovnici M ario GjuriÊ i D avorko J okiÊ, hrvat-ski predstavnici ukljuËeni u stoæer vjeæbe - dr. GjuriÊkao "glavni i odgovorni“ s naπe strane za provedbu vjeæ-be, a pukovnik J okiÊ kao kodirektor uz ameriËkog bri-gadira K evina R ossa, koji Êe zapovijedati objema vjeæ-bama, C E i M E D C E UR 08.

Scenarij ovogodiπnjeg M E D C E UR -a obuhvaÊa zajed-niËke aktivnosti sudionika u saniranju posljedica jakogpotresa u T rogiru i zaleu, koji bi uz golemu materijalnuπtetu prouzroËio i brojne ærtve. Nakon nekoliko dana us-lijedio bi novi, joπ jaËi potres, πto bi dovelo do pucanjabrane P eruËe, uslijed Ëega bi poplavila cijela C etinskakrajina. T akav scenarij podrazumijeva da hrvatske sna-

ge nisu u stanju same sanirati posljedice, negoje nuæna pomoÊ izvana, te se na njihov

poziv odazivaju prijateljske zemlje i πa-lju svoje snage za zbrinjavanje. M e-

u zemljama koje Êe se odazvati isudjelovati u ovoj vjeæbi, uz H r-vatsku u ulozi zemlje domaÊinate SA D kao suorganizatora isponzora, jesu i A lbanija, A r-menija, A zerbajdæan, Bosna iH ercegovina, C rna Gora, Gru-zija, K irgistan, M akedonija,M oldavija, Srbija i Ukrajina,

dok Êe NA T O Ëanice NjemaËka iSlovenija biti u ulozi promatraËa.

T ijekom dvotjedne vjeæbe,predstavnici tih zemalja bit Êe smjeπ-

teni u vojarni "K nez T rpimir“ u D ivulja-ma, gdje Êe se i odvijati cijeli scenarij. Naj-

prije Êe se u skladu sa zamiπljenom situacijomodræati teoretski dio, koji Êe se provoditi u tri skupine zarazliËite razine polaznika (za lijeËnike, medicinske ses-tre i tehniËare te za bolniËare), a potom Êe se usvojenateoretska znanja realizirati u praktiËnom dijelu vjeæbe,koji Êe se odvijati prema navedenom scenariju. Na vjeæ-bi Êe biti angaæirano oko 500 sudionika. O d toga Êe njihstotinjak biti zaduæeno za logistiËku potporu u organiza-ciji i provedbi. Izmeu 400 izravnih sudionika vjeæbe bitÊe oko 50 hrvatskih vojnih medicinara.

V alja napomenuti da Êe najveÊi dio sredstava za pro-vedbu ove vjeæbe sponzorirati US E UC O M kao nositeljtog programa, πto obuhvaÊa oko 7 0 posto ukupnih troπ-kova, dok preostali iznos ide na teret zemlje domaÊinate Êe H rvatska sudjelovati s oko 800 tisuÊa kuna, s timda se dio tog iznosa ulaæe u objekte unutar vojarne.

Me unarodna vjeæ ba m edicinskih vojnih tim ova odræ at Ê e se u Splitu od 1. do 15. svibnja

U s k lad u s nas to janje m d a s e le g itim ira k ao o d g o vo rna Ë lanic a m e u naro d ne z aje d ni-

c e , k o ja je s p re m na ak tivno s u d je lo vati u p ro c e s u u s p o s tave i o d r æ avanja m ira i g lo -

b alne s ig u rno s ti, H rvats k a je p re u z e la i o b ve z u s u d je lo vanja u m e u naro d nim vo jnim

vje æ b am a, s ve Ë e π Ê e u u lo z i z e m lje d o m aÊ ina i (s u )o rg aniz ato ra, π to Ê e b iti i s lje d e -

Ê e g s vib nja

M EDC EUR 08 - joπ jedna p rilika za dokazivanje u me unarodnom okruæenju

Ma rija ALVIR

VJEÆ BA

12,13 strana 4/23/08 11:47 AM Page 12

Page 13: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

1 325. travnja 2008.

U H rvatskom dom u u Vukovaru

U vu k o vars k o m H rvats k o m d o m u p re d s tavlje n je e s e j u Ë e nik a O © A ntu na B au e ra, "J u -

nac i D o m o vins k o g rata - R o b e rt Z ad ro “ , i o d r æ ana p ro je k c ija film a O d je la h rvats k ih

vo jnih g las ila " » u vari s vje ts k o g m ira“

U Ëenici vukovarske O snovne πkole A ntuna Baueraokupljeni u grupu povjesniËara, koju vodi profesorJ oakim Sabadoπ, prije godinu dana pokrenuli su

hvalevrijedno istraæivanje o junacima D omovinskog ra-ta. Njihova namjera trajnog obnavljanja i oËuvanja sje-Êanja na hrabre hrvatske branitelje koji su dali æivot zaobranu hrvatske slobode viπe je od pukog podsjeÊanja.Æ rtva hrvatskih branitelja trajno nas je obvezala da ihpamtimo, poπtujemo i nikad ne zaboravimo, a to su ovivukovarski osmoπkolci vrlo ozbiljno shvatili.

P rvi projekt, o junaËkoj pogibiji vukovarskog braniteljaA lfreda H illa, uspjeπno su realizirali i objavili u prigod-noj broπuri. M arljivo su nastavili i priveli kraju joπ jednoistraæivanje, o joπ jednom hrabrom vukovarskom junaku,sinu legendar-nog vukovar-skog zapovjed-nika, R obertuZadri. » injeni-ce iz njegovaæivota, sudjelo-vanja u obranigrada i pogibijepredstavili su17 . travnja uH rvatskom do-mu u V ukovarusvojim kolega-ma iz O © M ijatStojanoviÊ iz Babine Grede. Na predstavljanju su, meuostalima, bili i obitelj Zadro, saborski zastupnik P etarM linariÊ, predstavnici grada i udruga branitelja, ravna-telji obiju πkola te, kao gosti, predstavnici O djela hrvat-skih vojnih glasila.

Na ideju da se detaljnije posvete priËi o R obertu ZadriR obiju potaknuo ih je porazni podatak ankete koju suproveli meu uËenicima svoje πkole, a prema kojoj je ospomenutom vukovarskom junaku tek manji broj neπtoËuo i znao. Ne dopustivπi da vrijeme izbriπe sjeÊanje nanedavnu povijest, na slavne i ponosne trenutke obranedomovine i one koji su svojom ulogom u njoj dali ne-mjerljiv doprinos, posvetili su se opseænom istraæivanju.R azgovarali su s Ëlanovima obitelji, suborcima, R oberto-vim nekadaπnjim πkolskim kolegama, zapravo svima ko-ji su im mogli dati bilo koji podatak da upotpune i zao-kruæe priËu o tom vukovarskom junaku. R obert Zadrobio je nastariji sin legende obrane V ukovara, Blage Zad-re. U obranu se ukljuËio na samom poËetku i kao pri-

padnik A T J L uËko sudjelovao u akcijamana P litvicama, u P etrinji, Glini, D voru naUni… K ad napadi na V ukovar postanusve otvoreniji, ukljuËuje se u obranu Boro-va naselja. Zajedno s najhrabrijim subor-cima okupljenima u T urbo vodu, vodi nad-ljudske borbe za grad. Iako biva ranjen isuoËen s oËevom pogibijom, neprekidnimborbama, situacijom u gradu koji sve teæeodolijeva neprijateljskim napadima te na-posljetku gubi bitku, R obert se uspijeva

probiti iz okruæenja. R atni put nastavlja kao pripadnikinterventnog voda 204. brigade, no, naæalost, pogiba ujednoj akciji svog voda u travnju 1992.

R ad u kojem su ovi mladi povjesniËari opisali saznanjado kojih su doπli na æupanijskom je natjecanju ocijenjenkao jedan od najboljih, πto im je izazov i veliki poticajda nastave s istraæivanjima. U dogledno vrijeme æeljaim je da svoje priËe o junacima D omovinskog rata ujedi-ne u knjizi, koja Êe, vjerujemo, biti vrijedan doprinos is-tini o D omovinskom ratu i nezaobilaznim pojedincimakoji su zasluæili da ih uvijek pamtimo.

H rvatske oruæane snage, ponosne na svoju proπlost inastavljajuÊi tradiciju hrvatskih vojnika uvijek u sluæbimira, daju i danas svoj doprinos oËuvanju mira i izvannaπih granica. Stoga je na kraju ove zanimljive prezen-tacije osnovnoπkolcima prikazan film "» uvari svjetskogmira“, o sudjelovanju naπih pripadnika u mirovnoj misi-ji ISA F u A fganistanu, kojeg su autori djelatnici O djelahrvatskih vojnih glasila.

O d vukovarskih junaka do moderne H rvatske vojske

VU KOVA R

Vesna P INT ARIΔ, s nimio T omis la v B RANDT

Mladi povjesniË ari predstavili su

svoje istraæivanje o vukovarskom junaku

O snovnoπkolci iz Babine G rede u posjetu V ukovaru

12,13 strana 4/23/08 11:48 AM Page 13

Page 14: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

1 425. travnja 2008.

OS RH

Izaslanstvo saniteta R atne morna-rice R epublike P oljske, u kojemu subili bojnik dr. K rzy sztof D ziew ia-tow ski i satnik dr. H ubert Bialasie-w icz, boravilo je od 12. do 18. trav-nja u uzvratnom posjetu Institutupomorske medicine Zapovjedniπtvaza potporu i sanitet H rvatske ratnemornarice.

D omaÊin poljskom izaslanstvu bioje zapovjednik Instituta pomorskemedicine u Splitu, brigadir prof. dr.Nadan P etri. Intenzivan radni dio,

pod naslovom "E kspertnirazgovori u pomorskoj me-dicini", iskoriπten je za raz-mjenu miπljenja i iskustavate sagledavanje organizacij-skih rjeπenja. Utvreno jeda postoje brojne sliËnosti,ali i specifiËne razlike u or-ganizaciji i radu saniteta iinstituta pomorske medici-ne u dvjema vojskama. Iskustva polj-ske strane su korisna za ulazak R e-publike H rvatske u NA T O . O bje stra-

ne izrazile su æelju za nastavkom su-radnje veÊ sljedeÊe godine.

N.P .

Na vojnom poligonu "Gaπinci" poËetkom travnja odræano je 10.prvenstvo O SR H -a u krosu.

Sudjelovalo je stotinjak pripadnika O SR H -a iz svih rodova igrana O ruæanih snaga okupljenih u 14 ekipa, kako u muπkoj, ta-ko i u æenskoj konkurenciji. UnatoË vrlo teπkim uvjetima i zah-tjevnoj stazi postignuti su odliËni rezultati. D eseto prvenstvo O S-R H -a u krosu sveËano je u vojarni "Bosut" u V inkovcima otvorioizaslanik naËelnika GSO SR H -a brigadir M laden M ikolËeviÊ.

I. O.

V ojno izaslanstvo V isokog instituta Glavnog stoæera T alijanske R e-publike posjetilo je 10. travnja H V U.

P redvoeni kbb. R obertom D ominijem, vojnim izaslanikom T alijan-ske R epublike u R H , njih 45 stiglo je u radni posjet. P rezentirane suim sljedeÊe teme: "Sigurnosno stanje u jugoistoËnoj E uropi", “R efor-me u O SR H " i "Sustav vojnog πkolovanja u O SR H ". Nakon iscrpnih idoista zanimljivih prezentacija uslijedila su mnogobrojna pitanja tali-janskih gostiju- naravno, na obostrano zadovoljstvo. Na kraju radnogdijela posjeta razmijenjeni su protokolarni darovi, a goste iz Italijepozdravio je i ravnatelj H V U-a general bojnik M irko © undov.

OJ I

Sanitet poljske R atne mornarice u Sp litu

Talijansko vojno izaslanstvo na H VU-u

M U© K A R C I - P O J E D INA » NO1. M ario T isauer - gombr2. Æ eljko F ranjo L etonija - V ob. H K oV3. Siniπa K ovaË - P oË. zaπtitna bojna

E K IP NI P O R E D A K1. P oËasna zaπtitna bojna

2. V ob. H K oV3. gombr

Æ E NE - P O J E D INA » NO1. V alentina Æ upaniÊ - gombr2. Nevija L eljak - H V U3. R ebeka K ruπelj - H V U

E K IP NI P O R E D A K1. H V U - 1. ekipa2. gombr3. H V U - 2. ekipa

P rvenstvo O SR H -a u krosu

Sanitet poljske R atne mornarice u Sp litu

Rez ultati

14,15 strana 4/23/08 11:49 AM Page 14

Page 15: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

1 5

OS RH

25. travnja 2008.

trotehnike (po moguÊnosti instruktor -operater besposadnih letjelica ili instruk-tor padobranstva)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91501• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja6. Voditelj Odsjeka zrakoplovno-tehniË-

kih standarda i certifikacijeUvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva / dipl. ing. elektrotehnike• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja7. Viπi struËni savjetnik - nadzornik za

zrakoplovno-tehniËke standarde helikopteraUvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva / dipl. ing. elektrotehnike• Ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja8. Viπi struËni savjetnik - nadzornik za

zrakoplovno-tehniËke standarde zrako-plovnog naoruæanja

Uvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva / dipl.ing. elektrotehnike• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja9. Voditelj Odsjeka upravljanja kvalitetomUvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva / dipl. ing. elektrotehnike• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:92201• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja10. Viπi struËni savjetnik za kontrolu kva-

litete, registre, certifikaciju i licenciranjeUvjeti: VSS/VII/I - dipl. ing. strojarstva / dipl. ing. elektrotehnike / dipl. ing. zraËnog prometa • ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp: 92203/91501• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanjaPrijave s dokazima za ispunjavanje nave-

denih uvjeta zainteresirani kandidati iz us-

trojbenih cjelina MORH-a mogu dosta-viti na adresu: Ministarstvo obraneRH, Uprava za ljudske resurse, Per-sonalna sluæba, StanËiÊeva 6, 10000 Zagreb, a zainteresirani kandida-ti iz ustrojbenih cjelina GSOSRH-a pri-jave s dokazima mogu dostaviti naadresu: Glavni stoæer OSRH, Upravaza personalne poslove,

vojarna "Croatia", Sarajevska bb, 10 000 Zagreb.Rok za podnoπenje prijave je 30.

travnja 2008.Za eventualne upite u svezi s natjeËa-

jem, zainteresirani kandidati mogu seobratiti na telefon 01/4568-553.

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆBA

za popunu upraænjenih radnih mjesta

VI©I STRU»NI SAVJETNIK ZAKEMIJSKU ZA©TITU - 2 IZ-VR©ITELJAUvjeti:• VSS/I - dipl. ing. kemije• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSp: 91901• poznavanje jednog svjetskog

jezika• iskustvo u radu s opasnim tva-

rima i RBK zaπtitnom opremomRok za podnoπenje prijava je

30. travnja 2008.Prijave s dokazima za ispunjava-

nje navedenih uvjeta zainteresiranikandidati iz ustrojbenih cjelina Mi-nistarstva obrane mogu dostavitina adresu:Ministarstvo obrane RH, Upra-

va za ljudske resurse, Personalnasluæba,StanËiÊeva 6, 10 000 Zagreb, a kandidati iz ustrojbenih cjelina

Glavnog stoæera OSRH i OSRH naadresu: Uprava za personalne poslove

GS OSRH, Sarajevska bb (vojar-na "Croatia"), 10 000 Zagreb

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE

ZAGREBUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

Za popunu radnih mjesta u Samostal-nom odjelu za vojni zraËni promet

1. Voditelj Odsjeka letaËkih standardai operacija

Uvjeti:• VSS/VII/I -dipl. ing. prometa - aero-

nautiËki smjer - pilot (nastavnik letenja naborbenom avionu MiG-21, osposobljenostza PC-9 i Zlin)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91503• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja2. Viπi struËni savjetnik - nadzornik za

sigurnost letenja aviona• VSS/VII/I - dipl. ing. prometa - aero-

nautiËki smjer - pilot (pilot transportnog iliprotupoæarnog aviona An-32 B, CL-415,AT-802)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91503• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja3. Viπi struËni savjetnik - nadzornik za

sigurnost letenja helikopteraUvjeti:VSS/VII/I - dipl. ing. prometa - aeronau-

tiËki smjer - pilot (kapetan transportnog he-likoptera, po moguÊnosti osposobljen zahelikopter Bell - 206)

• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91503• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja4. Viπi struËni savjetnik za zraËni pro-

met - Odsjek aerodroma i vojnog zraË-nog prometa

Uvjeti:• VSS/VII/I - dipl. ing. prometa - aero-

nautiËki smjer ili smjer kontrole letenja• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSSp:91501• aktivno znanje engleskog jezika• 10 godina rada u struci• posebna vojna znanja5. Viπi struËni savjetnik - nadzornik

za besposadne letjelice i padobranstvoUvjeti: • VSS/VII/I - dipl. ing. zraËnog prometa/ dipl. ing. strojarstva / dipl. ing. elek-

14,15 strana 4/23/08 11:50 AM Page 15

Page 16: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

25. travnja 2008.

BRITANSKA tvrtka BA E Sy stemsnastavlja s razvojem novog topniË-kog sustava Non-L ine-of-Sight(NL O S). T vrtka je tijekom terenskihispitivanja na topniËkom poligonuY uma ispalila viπe od tisuÊu projek-tila. InaËe, samovozni topniËki sus-tav NL O S razvija se u sklopu pro-grama F C S (F uture C ombat Sy s-tems). T o je najvaæniji razvojni pro-gram ameriËke kopnene vojske (US

A rmy ) u zadnjih Ëetr-desetak godina.

P lanirano je da sedo ljeta 2008. ispali4400 projektila tije-kom sveobuhvatnihtestiranja. C ilj je do-biti sigurnosni certi-fikat, nuæan za pot-puno automatiziranusamovoznu haubicu.

Nakon toga bi se trebali dostavitiprvi predserijski primjerci NL O S-a,i to prema planu u kasno ljeto 2008.

R ezultati dobiveni tijekom ovihtestiranja izravno se primjenjuju uproizvodnji druge serije prototipo-va, koji Êe se dovrπiti do kraja 2008.T a bi serija, zahvaljujuÊi iskustvimas testiranja prve serije prototipova,trebala biti vrlo blizu konaËnomproizvodu.

R azlog za uæurban razvoj NL O S-ajest i u tome πto ameriËka kopnenavojska i dalje rabi stari i nezadovo-ljavajuÊi samovozni topniËki sustavM 109, koji je dogurao do inaËice A 6P aladin i trebao je biti samo prije-lazno rjeπenje do uvoenja novog inaprednog samovoznog sustavaC rusader.

No, C rusader je otkazan kako bise uπtedjela sredstva i usmjerila, iz-meu ostalog, na razvoj komponen-ti sustava F C S. O n Êe zbog najmo-dernije tehnologije umreæenostiimati znatno veÊe operativne mo-guÊnosti. Ne treba smetnuti s umani da je F C S zamiπljen kao “sred-nji” program, koji se u preæivljava-nju ne oslanja na oklop veÊ na nizaktivnih mjera te sveobuhvatnu um-reæenost svih snaga na terenu.

M. P E T ROVIΔ

1 6

TALIJANSKI proizvoaË zrako-plovne tehnike A lenia A ermacchi, usvojoj tvornici u V enegono Superio-reu, 10. travnja priredila je velikusvjetsku promociju nove, poboljπaneinaËice svoga novoga mlaznog πkol-sko-borbenog aviona M -346 . V elikaposebnost te promocije jest Ëinjeni-ca da predstavljena konfiguracijaaviona ujedno znaËi definiranupretprodukcijsku tehnoloπku konfi-guraciju aviona, odnosno uspjeπnizavrπetak viπegodiπnjeg razdobljarada na optimiziranju brojnih susta-va za avion, te njegovu pripremu zainicijalnu industrijsku proizvodnju.A lenia A ermacchi dosad je izgradiladva prototipa M -346 , na kojima jeprovodila brojna i intenzivna ze-maljska i letna testiranja. P rvi pro-totip M -346 predstavljen je u lipnju2003., a svoj prvi probni let imao jeu srpnju 2004.

Ukupna teæina novopredstavljenogM -346 manja je za 7 00 kg od dosa-daπnjih prototipova, a to se postigloveÊom primjenom kompozitnih ma-

terijala u proizvodnji aviona, broj-nim strukturalnim promjenama kri-la i trupa, te ugradnjom novogaglavnog stajnog trapa. V aæan po-mak ostvaren je i u smjeru lakπegopsluæivanja i odræavanja aviona,odnosno lakπe zamjene pojedinihsustava na njemu. T vrtke A leniaSIA i SE L E X C ommunications velik

pomak naprijed ostvarile su s novimletnim raËunalom na avionu, te po-boljπanom inaËicom prateÊeg sof-tvera. Sve to pridonijelo je znatnoboljim performansama aviona. P o-Ëetak isporuke prvih aviona talijan-skom ratnom zrakoplovstvu oËekujese krajem 2008. godine.

I. S K E NDE ROVIΔ

BA

E S

yste

ms

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N astavlja se razvoj novog topa

P redstavljen novi M -346

16-19 vijesti 04/22/08 14:35 Page 16

Page 17: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

1 725. travnja 2008.

SUNCE je joπ uvijek slabo iskoriπ-ten obnovljivi izvor energije. J edanod temeljnih razloga je skupa teh-nologija fotonaponskih solarnih pa-nela koji SunËevu svjetlost mogu iz-ravno pretvarati u elektriËnu ener-giju. IstraæivaËi diljem svijeta nasto-je razviti nove metode izrade fotonaponskih panela kako bi se prevla-dala ta zapreka.

NjemaËki istraæivaËki institut F ra-unhofer predstavio je novu tehnolo-giju organskih solarnih panela, kojise printaju na tanki film. No, nijesve tako sjajno jer istraæivaËi morajurazviti i odgovarajuÊe supstrate imaterijale za prevlaËenje panela,koji Êe ih πtititi od vanjskih utjecaja.

Na sadaπnjoj razini razvoja, organ-ski solarni paneli nemaju kapacitet

klasiËnih solarnih pane-la, a osobito su manjka-vi u pogledu uËinkovi-tosti. No, njihova je veli-ka prednost prilagodlji-vost pa se mogu primje-njivati na novim podru-Ëjima. IstraæivaËi pred-viaju kako bi se u po-Ëetku mogli rabiti za op-skrbu energijom malih troπila i priizradi samodostatnih mikrosustava(kao πto su razne vrste senzora).

P redstavljeni primjerak organskogsolarnog panela bio je dimenzijastranice knjige, a istraæivaËi vjerujukako je rijeË o tehnologiji koja sejednostavno moæe prilagoditi ma-sovnoj proizvodnji. D izajniran je dabude πto jeftiniji. D osad je prednji

prozirni dio obiËno bio naËinjen od(skupog) indij kositar oksida.

U F raunhoferu su pak razvili jefti-nu slabo vodljivu prozirnu polimer-nu elektrodu i visoko vodljiv metal-ni sloj na straænjem dijelu solarneÊelije. V eza meu njima omoguÊenaje brojnim siÊuπnim rupama u solar-noj Êeliji.

M. P E T ROVIΔ

KONTINUIRANI rast cijena naftene zabrinjava samo gospodarstve-nike diljem svijeta, nego je borba snjegovim posljedicama sve oËitija iu zrakoplovnoj industriji, posebiceu onim zemljama koje su tehnoloπ-ki i ekonomski sposobne ulagati unjezinu prilagodbu novonastalojenergetskoj situaciji. A meriËko rat-no zrakoplovstvo proteklih godinauloæilo je mnogo u razvoj i opera-

tivnu primjenu sintetiËkog goriva,posebice u svojoj transportnoj ibombarderskoj floti. Novi veliki ko-rak koji vrlo odluËno kani poduzetiu sljedeÊem kratkoroËnom razdob-lju, glede dodatne dimenzije ener-getske uËinkovitosti, jest razvoj iprimjena novih lakπih materijala zaizgradnju poboljπanih inaËicatransportnih i bombarderskihaviona.

A meriËko ratno zrakoplovstvo ne-davno je pokrenulo projekt E A GL(E fficient A ffordable Global L ift), ko-jim æeli izgraditi tehnoloπki demon-strator sposoban za prvi probni letunutar 36 mjeseci od trenutka skla-panja ugovora za njegovo financira-nje. E A GL demonstrator trebao bi bi-ti dosad najveÊi ameriËki avion sa-graen od novih materijala, odnosnoprimjenom novih tehnologija. A me-riËko ratno zrakoplovstvo vrlo izrav-no navodi kako s novim transport-nim E A GL avionom traæi alternativuza svoj najveÊi transportni avionC -5B Galax y , Ëija teæina kad je pra-zan iznosi 16 9 6 43 kg, πto itekakoutjeËe na njegovu æe za gorivom.P ri projektiranju i izgradnji E A GL -abit Êe kao nikada dosad za taj tipaviona koriπteni kompozitni materi-jali, odnosno plastika, aluminijskelegure, staklena vlakna. IstraæivaËkilaboratorij ameriËkog ratnog zrako-plovstva krajem veljaËe odaslao jezahtjev za dostavljanje inicijalnihponuda raznim tvrtkama koje mogusudjelovati u razvoju i primjeni no-vih materijala za gradnju aviona.

I. S K E NDE ROVIΔ

Demonstrator tehnologija EA G L

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ovi solarni panel

Fra

unhofe

r

16-19 vijesti 04/22/08 14:35 Page 17

Page 18: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

NJEMA»KA tvrtka InfoterraGmbH ima ekskluzivno pravo ko-mercijalne eksploatacije novog iz-vidniËkog satelita s radarom T erra-SA R -X . T aj je radarski satelit lansi-ran 15. lipnja 2007 ., omoguÊuje pri-bavljanje kvalitetne satelitske ra-darske slike, koja ne ovisi o meteo-roloπkim uvjetima u atmosferi, aima visoku rezoluciju i kvalitetnuuslugu pristupa podacima moguÊihkupaca.

T erraSA R -X satelit je proizvod tvrt-ke A strium (dio koncerna E A D Sspecijaliziran za svemirske progra-me), a nastao je kao privatno javnopartnerstvo izmeu D L R -a (skupinajavnih institucija odgovorna za su-radnju sa svemirskim programima) iInfoterre.

Svoje je moguÊnosti T erraSA R -Xpokazao tijekom poplava u Boliviji

u veljaËi 2008. T ada se operativniprogram UN-a UNIT A R obratio In-foteri, traæeÊi æurnu dostavu slikapoplavljenog podruËja kako bi seπto prije mogla procijeniti stvarnasituacija na terenu.

R adarske slike poplavljenog po-druËja dostavljene su struËnjacimaUNISA T -a nakon 48 sati. O ni su bili

zadovoljni i brzinom dostave poda-taka (slika) i kvalitetom materijala.T o je omoguÊilo prve analize po-plavljenog podruËja, koje su pomo-gle institucijama UN-a, lokalnimvlastima i nevladinim organizacija-ma u pruæanju najuËinkovitije po-moÊi ugroæenom stanovniπtvu.

M. P E T ROVIΔ

NAKON gotovo osam godina ope-rativne sluæbe, ameriËka ratna mor-narica je potkraj 2007 . iskljuËila izoperativnog sastava posljednju seri-ju od Ëetiri obalna lovca mina klaseO sprey . » itava klasa od 12 lovacamina izgraena je u ameriËkim bro-dogradiliπtima Intermarine USA iA vondale Industries. O d raspremlje-nih brodova, USS Black H aw k pri-mljen je u aktivnu sluæbu u svibnju1996 ., a nakon toga USS K ing F is-her u listopadu iste godine, USSC ormorant u travnju 1997 . i USSShrike u svibnju 1999.

V rlo je vjerojatno da Êe lovci minaBlack H aw k i Shrike biti prodaniT urskoj, slijedom dokumenta US

Naval V esselT ransfer A ct 2007 ,dok su preostaladva trenutaËnopredviena zaprodaju L itvi. No,s obzirom na to daje L itva u procesuakvizicije dvajupatrolnih brodova

namijenjenih protuminskoj borbiStanflex 300, koji su sluæili u dan-skoj mornarici, s opcijom nabavetreÊeg takvog broda, nije vrlo iz-gledno da Êe poËeti proces akvizici-je ameriËkih lovaca mina.

P otkraj 80-ih godina X X . stoljeÊa,ameriËka je mornarica naruËilagradnju osam lovaca mina klaseO sprey pune istisnine 800 tona, Ëijise projekt temeljio na talijanskimbrodovima klase L erici, ali poneπtoizmijenjen. D odatna serija od Ëetiribroda naruËena je nakon πto su lov-ci mina bili izloæeni protuminskimoperacijama u Zaljevskom ratu1990. i 1991. No, kao relativno malibrodovi (duljine 57 m), koji postiæu

maksimalnu brzinu od 10 Ëv, nisuprikladni za brzu prekooceanskuuporabu niti za sve vremenske uvje-te. Stoga je ameriËka mornarica od-luËila da Êe za potrebe protuminskeborbe bolje sluæiti 14 veÊih lovacamina klase A venger istisnine 1380tona, mornariËki helikopteri i malebrodice ukrcane na buduÊe brodoveza priobalnu borbu - L C S.

T rup lovaca mina klase O sprey na-Ëinjen je od staklom ojaËana polies-tera (stakloplastike), a prva Ëetiribroda iz klase raspremljena su2006 ., dok su sljedeÊa Ëetiri brodapovuËena iz operativne sluæbe u si-jeËnju i veljaËi 2007 . Brodovi H eroni P elican odmah su po raspremitransferirani grËkoj mornarici, C ar-dinal je prodan Bahreinu, a R avenE giptu. K ako je ukinuta Ëitava kla-sa od 12 lovaca mina, odluËeno jeda posada koja je na njima sluæilazapoËne obuku na protuminskimmodulima koji Êe biti ugraeni naameriËke nove L C S brodove za pri-obalnu borbu.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 825. travnja 2008.

R asp rema ameriËkih lovaca mina klase O sp rey

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ovi izvidniËki satelit

EA

DS

16-19 vijesti 04/22/08 14:35 Page 18

Page 19: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

1 9

RUSKI vojno-diplomatski izvoriobjavili su da Êe preinake na iran-skoj dizel-elektriËnoj podmorniciP rojekt 87 7 E K M (NA T O oznake K i-lo) biti okonËane krajem 2008. P od-mornica je jedna od tri takve vrstekoju je Iran nabavio od R usije pos-redstvom ruske dræavne vojneagencije za izvoz opreme R osoboro-nex port, od 1992. do 1997 ., a su-kladno s navedenim izvorom, od2006 . godine prolazi proces preina-ke, dok se preostale dvije podmor-nice nalaze u operativnoj sluæbiiranske mornarice. V oenje moder-nizacije je povjereno brodogradiliπ-tu Zvy ozdoËka tvrtke Severodvinsk,koja se specijalizirala za prepravke,modernizaciju i nadogradnju pod-mornica ruske mornarice, jednakokonvencionalnih i nuklearnih kao idizel-elektriËnih podmornica nami-jenjenih izvozu.

P odmornica ima povrπinsku istis-ninu 2300 tona dok podvodna istis-nina iznosi 4000 tona, podvodnubrzinu do 25 Ëv, dok joj povrπinskidoplov pri brzini osam Ëvorova iz-nosi 6 000 nm, a podvodni doplov400 nm pri brzini od tri Ëvora.O perativna dubina zarona je speci-

ficirana na 250 m, dok je maksi-malna dubina 300 m. NaoruæanjeukljuËuje πest torpednih cijevi kali-bra 533 mm, a rezerva naoruæanjasastoji se od 18 punjenja i 24 pod-morske mine.

V isoko na ruskoj listi prioriteta uvojnoj suradnji s Iranom jesu detalj-ni pregledi, preinake i modernizaci-ja svih triju iranskih podmornicaP rojekta 87 7 E K M . P rema neimeno-vanim izvorima, modernizacija vrlovjerojatno ukljuËuje opremanje pod-mornica novim 3M 54E protubrod-skim projektilima, koji se lansirajuiz torpednih cijevi, i novim 3M -14Eprojektilima namijenjenim napadu

na kopnene ciljeve, a povezani su soruæanim sustavom K lub. Iran je nasvoj zahtjev veÊ davno dobio odo-brenje od R usije za nabavu novogoruæanog sustava i navedenih pro-jektila. No, taj sustav jedino semoæe ugraditi u podmornice u R usi-ji, πto ne odgovara Iranu zbog spo-rosti kojim se modernizira prva odtri podmornice, a Iran ne æeli povu-Êi iz aktivne sluæbe preostale dvijena tako dugo razdoblje. Zbog nave-denog, jedna podmornica iz klaseK ilo, koja se nalazi na modernizaci-ji u Iranu, neÊe biti opremljenaoruæanim sustavom K lub.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

SREDINOM travnja, indijski na-cionalni dnevni list T he H indu izvi-jestio je kako je Indijsko ratno zrako-plovstvo naruËilo kupnju P ZO susta-va A kash (akash na indijskom znaËinebo). T a vijest ima viπestruko zna-Ëenje, posebice za Indiju. R ijeË je oP ZO sustavu srednjeg dometa novegeneracije, koji se po njegovim teh-niËko-taktiËkim odlikama svrstava

uz bok ameriËkom P ZO sustavuP atriot. T akoer, rijeË je o potpu-no samostalnom sustavu koji jerazvila Indija, uz primjenu svo-jih tehnologija, a sam sustavA kash bit Êe prvi takav autohto-ni indijski oruæni sustav πto ga usvoju operativnu uporabu uvodeindijske oruæane snage.

Indija je razvoj A kash P ZO susta-va zapoËela prije 21 godinu, i on ÊeIndiji biti dobrodoπla zamjena zapostojeÊe ruske P ZO sustave 2K 12K ub (NA T O naziv SA -6 Gain-ful/Straight F lush), koji su sada teh-noloπki zastarjeli. Za potrebe indij-skog ratnog zrakoplovstva zasad sunaruËene dvije bitnice A kash susta-va, premda postoje odreene πpeku-

lacije da Êe Indija taj sustav ponu-diti i na svjetskom træiπtu. Sam pro-jektil s ramjet pogonom teæi 7 00 kg,dok bojna glava teæi 6 0 kg, a maksi-malna brzina koju moæe postiÊi iz-nosi 3,5 M uz maksimalno optere-Êenje od 20 G. R adarski dio kom-pleta Ëini indijski radarski sustavR ajendra, koji se temelji na ruskomradarskom sustavu F lap-L id B, ka-kav se rabi na ruskom P ZO sustavuS-300. M aksimalni domet A kasha je27 km, odnosno maksimalni visin-ski doseg 15 km. A kash moæe gaa-ti πirok spektar ciljeva u zraku: bes-pilotne letjelice, balistiËke i krstare-Êe projektile, te razliËite tipoveaviona i helikoptera.

I. S K E NDE ROVIΔ

25. travnja 2008.

Indijski P ZO sustav A kash

O konËanje p reinaka na iranskoj Kilo podmornici

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 04/22/08 14:35 Page 19

Page 20: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

VOJ NA T EH NIKA

25. travnja 2008.

Izraelska nesreÊa u juænom L iba-nonu potaknula je protutenkov-ske lobije da “novim” argumenti-

ma dokazuju zastarjelost tenkova ipotrebu hitnog razvoja novih borbe-nih vozila koja Êe ih zamijeniti. Na-ravno, paæljivo su izbjegavali spo-menuti da je Ëak 90 posto posadaproπlo bez teæih ozljeda, iako su nji-

hovi tenkovi pogoeni protutenkov-skim ruËnim bacaËima i/ili voenimprojektilima. D a su tim oruæjimapogoena druga oklopna vozila si-gurno bi bila uniπtena. P otrebno jenaglasiti da ni M etis ni R P G-29V ampir ne posjeduju tajnu tehnolo-giju. Istu bi ubojitu moÊ borci H ez-bollaha imali i da su kojim sluËajem

rabili zapadne sustave kao πto suM ilan ili P anzerfaust 3.

K ornet EU usporedbi s M etis sustavom

K ornet E je znatno veÊi i teæi, alizato ima i bolje borbene moguÊnos-ti. M aksimalni domet sustava9M 133 K ornet jest 5000 metara tese moæe usporediti s ameriËkimsustavom T ow . NajveÊa je razlika unaËinu navoenja projektila na cilj.I dok ameriËki sustav rabi æicu (Sa-clos), ruski se oslanja na laserskuzraku po kojoj projektil “jaπe” . P ro-izvoaË (K BP ) tvrdi da ovaj naËinvoenja ima odliËnu otpornost naometanje s obzirom na to da je sa-ma laserska zraka skrivena iza pro-jektila tijekom njegova leta premacilju. Zanimljivo je da je europskatvrtka M BD A odabrala isti naËinvoenja za svoj protuoklopni voenisustav P ars/A C 3G M P , Ëiji su naru-Ëitelji bili F rancuska i NjemaËka, aËiji je razvoj u meuvremenu obus-tavljen.

K ornet E ima tandem kumulativ-nu bojnu glavu promjera 152 mm imase 10 kilograma, πto je dovoljnoda probije 1200 mm ËeliËnog oklo-pa zaπtiÊenog eksplozivnim reak-tivnim oklopom. M aksimalni dometprojektila je 5500, a minimalni sa-mo 100 metara. Iako se K ornet EisporuËuje s lakim lanserom, ipaknije prikladan za uporabu u pjeπa-πtvu. Naime, ukupna masa tronoπ-ca, sustava za ciljanje i navoenjeprojektila, te projektila u lansirnomkontejneru jest Ëak 6 0 kilograma.Zbog toga korisnici radije upotreb-ljavaju K ornet E na lakim teren-skim vozilima ili na kupolama bor-benih vozila.

Tekst u cijelosti proË itajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

P rotuoklopna oruæja s istoka (II. dio)Iako ovim træiπtem joπ dominiraju ruski proizvodi, sve veÊu im konkurenciju Ëine ukrajinski, pa Ëak i kineski

proizvo aËi protuoklopnih oruæja

P ripremio S reÊ k o RADOVIΔ

20

20,21 strana 04/22/08 14:36 Page 20

Page 21: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

25. travnja 2008.

Snimanje iz svemira, nekadamonopol najveÊih sila, postaloje dostupno diljem svijeta.

A meriËko nastojanje da se kontro-lira dostupnost slikovnih materijalavisoke razluËivosti za ciljana træiπ-ta u svijetu, a uz pomoÊ timovakoji projektiraju specijalne (tajne)satelite tijekom H ladnog rata iposlije, bilo je samo djelomiËno us-pjeπno.

Izrael razvija tehnologiju i sateli-te za snimanje koji nadmaπuju per-formanse golemih “tajnih” satelitaproizvedenih u SA D -u, i to u ma-njem i viπestruko uporabljivomobliku. Nadalje, osmiπljen je sustavkoji omoguÊuje ostalim zemljamapristup slikovnim materijalima s iz-

raelskih svemirskih letjelica. Izvi-anje iz svemira stoji svake godinesve manje i manje. T urska je izdvo-jila samo 200 milijuna dolara zavlastiti program satelita za snima-nje. V elika Britanija izdvaja samo14 milijuna GBP za svoj eksperi-mentalni satelit za snimanje. R az-voj visoko razluËive svemirske let-jelice, s klasom razlikovanja detaljamanjeg od jednog metra, viπe nijetehnoloπki riziËan Ëime su spuπte-ne cijene na ionako pretrpanomsegmentu træiπta za usluge lansi-ranja.

O snovna je Ëinjenica u svezi selektrooptiËkim (E O ) satelitima uniskoj zemljinoj orbiti (L E O ): oniprekrivaju cijeli svijet! V eÊina sve-

mirskih letjelica za pozicioniranjekamera radije upotrebljava zamaπ-njake (inercijski rotacijski diskovi)umjesto potisnika s pogonskim go-rivom. M otori zamaπnjaka napajajuse elektriËnom energijom, koja sedobiva pomoÊu elektriËnih solarnihpanela na samoj letjelici, a to ne ut-jeËe na cijenu naruËenih slikovnihmaterijala. R ezultat je da satelitskioperateri, kao πto su Izrael i R epu-blika K oreja, vrlo aktivno oglaπava-ju usluge svojih satelita te se upo-trebljavaju kao potpora treÊim koris-nicima izvan vlastitih podruËja odstrateπkog interesa.

VOJ NA T EH NIKA

21

Snimanje iz svemira, koje je dosad tradicionalno pripadalo supersilama i bilo vrlo skupo, postalo je jeftinije i

dostupnije nego ikada prije

P ripremio Ma rijo P E T ROVIΔ

Tekst u cijelosti proË itajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

Satelitsko snimanje dostupno svima

20,21 strana 04/22/08 14:36 Page 21

Page 22: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

22

Tijekom rata u A læiru od 1954.do 196 2. francuska je vojskapostala prva koja je masovno

rabila helikoptere u borbenim za-daÊama. T ada steËena iskustvapretoËena su u zahtjeve za novimsrednjim transportnim helikopte-rom sposobnim djelovati 24 sata,bez obzira na vremenske uvjete.K rajnji rezultat tih zahtjeva bio jetransportni helikopter SA 330 P u-ma tvrtke Sud A viation. P rvi je pro-totip prvi put poletio 15. travnja196 5., a u operativnu uporabuSA 330A u francuskoj vojsci uπaoje veÊ 196 7 . D vije godine poslijebritansko ratno zrakoplovstvo oda-bralo ga je za svoj temeljni trans-portni helikopter, te su britanskeP ume u operativnu uporabu uπleveÊ 197 1., pod lokalnom oznakomP uma H C .1.

Ubrzo su razvijene i nove inaËice,bolje prilagoene zahtjevima kupa-ca. T ako je za francusku vojsku raz-vijena inaËica SA 330B, za izvoznamijenjena inaËica SA 330C , a zauporabu u vruÊim i visokim krajevi-

ma inaËica SA 330L . Serijska proiz-vodnja SA 330 okonËana je potkraj1987 ., nakon proizvedenih 7 00 pri-mjeraka. Umjesto nje u serijsku pro-izvodnju krenula je Super P uma A S332 (oznaka je promijenjena jer je197 0. tvrtku Sud A viation preuzelakorporacija A erospatiale). P rva Su-per P uma proizvedena u A erospa-tialeu poletjela je 13. rujna 197 8. iotad je postigla odliËne prodajne re-zultate, stalno se prilagoavajuÊipotrebama starih i novih kupaca.D osad su razvijene tri generacijetransportnih helikoptera iz obiteljiSuper P uma/C ougar. T ako se inaËi-ce namijenjene civilnoj uporabi nu-de pod oznakom A S 332 Super P u-ma, a vojne inaËice kao C ougar.M odel M k 1 (A S 532) razvijen jepoËetkom osamdesetih godina X X .stoljeÊa. Nakon njega razvijen jemodel M k 2 (A S 532A 2), koji jeuglavnom namijenjen civilnim ko-risnicima kao πto su tvrtke za opskr-bu platformi za vaenje nafte na A t-lantskom oceanu. Godine 2004. do-biveni su certifikati za civilne i

vojne modele E C 225/7 25 - treÊageneracija obitelji Super P uma/C o-ugar.

Najbolji pokazatelj napretka, s ob-zirom na to da je rijeË o transport-nim helikopterima, jest najveÊa po-letna masa (M T O W - max imum ta-ke-off w eight), koja je kod modelaM k 1 bila “samo” 8000 kg, da bi sekod modela E C 225/7 25 poveÊalana 11 000 kg. ZahvaljujuÊi tom na-pretku odræan je uzlazni trend pro-daje te konzorcij E urocopter godiπ-nje proizvede 30 takvih helikopte-ra. M oæda je joπ uvjerljiviji podatakda sadaπnji planovi predviaju nas-tavak proizvodnje joπ najmanje de-set godina. Zbog toga ne zaËu- u-je πto je upravo model A S 532A Lbio prvi zapadni helikopter prodanbivπoj Ëlanici V arπavskog ugovoranakon okonËanja H ladnoga rata -28. kolovoza 2006 . predan je prviprimjerak bugarskom ratnom zra-koplovstvu.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

P ume i C ougari mogu sve

Tekst u cijelosti proË itajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

I nakon 40 godina operativne uporabe, transportni helikopteri Eurocopter Puma i Cougar odliËno se prodaju

25. travnja 2008.

P ripremio Dra æ en MILIΔ

22,23 strana 04/22/08 14:37 Page 22

Page 23: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

Tijekom V ijetnamskog rata, kon-cepcija pretvaranja transport-nog aviona u leteÊu topovnjaËu

potpuno je uspjela. Zbog toga jedvije godine prije odlaska A C -47Spooky ja iz operativne uporabe, uprosincu 196 9. (vidi H rvatski vojnikbroj 183), ameriËko ratno zrakoplov-stvo zapoËelo tragati za njegovimnasljednikom. K ao logiËan izbor na-metao se tada najnoviji transportniavion C -130A H ercules pokretan saËetiri turboelisna motora. O sim πto jepo svemu bio napredniji u odnosuna C -47 , imao je i dvije velike mane.P rva je bila znatno viπa cijena, kojaje krajem πezdesetih godina proπlogstoljeÊa bila prevelika Ëak i za ame-riËko ratno zrakoplovstvo. D ruga,doduπe privremena mana bila mu jeπto H ercules tek uπao u serijsku pro-izvodnju i nije bilo dovoljno raspolo-æivih aviona za konverziju u leteÊetopovnjaËe.

Iako ameriËko ratno zrakoplovstvonije odustalo od razvoja A C -130,ipak je moralo potraæiti jeftiniju op-

ciju, barem kao prijelazno rjeπenje.K ao najbolji odabran je F airchildovC -119 F ly ing Box car, razvijen na os-novama transportnog aviona C -82P acket istog proizvoaËa. F ly ing

Box car prvi je put poletio u stude-nom 1947 ., a do prestanka serijskeproizvodnje 1955. proizvedeno jeviπe od 1100 aviona. O n je postaonajbolje iako ne i idealno rjeπenje,te osnova za razvoj leteÊe topovnja-Ëe A C -119G Shadow . Zapravo jeC -119 bio dosta slabo rjeπenje, prijesvega zbog uporabe dvaju slabihklipnih motora. Zbog njih F ly ingBox car zapravo i nije imao bitno bo-lje letne moguÊnosti od C -47 . R jeπe-nje Êe se naknadno naÊi u postav-ljanju dvaju dodatnih turbomlaznihmotora pod krila. T ako je nastaoA C -119K Stinger, koji Êemo opisatiu iduÊem tekstu.

PoË etak raz vojaU lipnju 196 7 ., potaknut snaænim

pritiscima ameriËkog ratnog zrako-plovstva da se odobri razvoj ostarje-

log Spooky ja, tadaπnji tajnik zazraËne snage H arold Brow n odobrioje poËetak razvoja A C -119G kao hit-nu zamjenu za A C -47 . Naknadno jeodluËeno da Êe se, “u sklopu raspo-loæivih novËanih sredstava” , para-lelno razviti i kupovati A C -119G iA C -119K , te da Êe po 16 avionasvake inaËice Ëiniti osnovu za dvijeeskadrile. O dluka je predviala ikupnju joπ 10 priËuvnih aviona na-mijenjenih popuni gubitaka. T ako jenastao P roject Gunship III, koji jepokrenut nakon poËetka razvojaA C -130 - P roject Gunship II. P riti-sak ameriËkog ratnog zrakoplovstvada se kupuje iskljuËivo A C -119Kodbijen je zbog prevelike cijene na-bavke. P ritisak se poveÊao sredinom196 8., kad su i postrojbe poËele ot-voreno tvrditi da letne odlike A C -119G nisu zadovoljavajuÊe, te pos-tavile pitanje moæe li se takav avionuopÊe poslati u borbu.

25. travnja 2008.

Doma g oj MI» IΔ

Tekst u cijelosti proË itajte na:

w w w .hrvatski-vojnik.hr

23

VOJ NA POVIJ ES T

LeteÊa topovnjaËa A C -119 G ShadowNastao kao jeftina opcija skupljem AC-130, AC-119G (kao i AC-119K) ostao je u operativnoj uporabi samo Ëe-

tiri godine. D ovoljno da osigura svoje mjesto u povijesti razvoja borbenih aviona

22,23 strana 04/22/08 14:38 Page 23

Page 24: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

PolitiË ki atentati (IV)

Neuspjeli atentat IRA-e na britansku premijerku Margaret Thatcher tijekom politiËke konvencije Konzervativne

stranke u britanskom ljetovaliπtu Brighton, 1984. godine, jedan je od najambicioznijih politiËkih atentata posljed-

njih desetljeÊa i istodobno jedna od najdramatiËnijih epizoda u novijoj britanskoj povijesti. Mandatom prve æene

na mjestu britanskog premijera dominiralo je pitanje Sjeverne Irske, koje je kulminiralo brightonskim atentatom,

a ostalo nerijeπeno do kraja njezina mandata

25. travnja 2008.24

Neuspjeli atentat IR A -e na bri-tansku premijerku M argaretT hatcher tijekom politiËke

konvencije K onzervativne stranke ubritanskom ljetovaliπtu Brighton,1984. godine, jedan je od najambi-cioznijih politiËkih atentata posljed-njih desetljeÊa i istodobno jedna odnajdramatiËnijih epizoda u novijojbritanskoj povijesti. P rva æena namjestu premijera V elike Britanije,M argaret T hatcher, roena je 1925.godine u gradu Granthamu, u obi-telji niæeg srednjeg sloja. NjezinapolitiËka karijera poËela je ranih pe-desetih pristupanjem K onzervativ-noj stranci, a 1959. godine bila je

izabrana u D onji dom P arlamenta.O d 197 0. do 197 4. godine, u vladipremijera E dw arda H eatha, oba-vljala je duænost ministrice prosvje-te i znanosti. Godinu dana nakonizbornog poraza konzervativaca,197 5., preuzima vodstvo stranke, skojom na izborima 197 9. osiguravaparlamentarnu veÊinu.

UËvrπÊena potporom britanske jav-nosti nakon pobjede na F alklandi-ma, M argaret T hatcher 1983. osvajaparlamentarne izbore, unatoË tomeπto je u godinama do rata K onzer-vativna stranka rapidno gubila po-pularnost meu biraËima. T ijekomcijeloga premijerskog mandata,

M argaret T hatcher je pratio pro-blem i teroristiËka kampanja u Sje-vernoj Irskoj, koja je kulminirala ulistopadu 1984. bombaπkom akcijomIR A -e u hotelu u Brightonu, a metaje bila premijerka sama.

S jevernoirski problemK ad je R epublika Irska 1922. godi-

ne dobila neovisnost, πest okrugana sjeveru otoka, gdje su protestantibili veÊina, ostalo je u okrilju V elikeBritanije. O d sredine πezdesetih go-dina, krhka politiËka stabilnost Sje-verne Irske poËela se uruπavati. K a-toliËko stanovniπtvo se politiËki or-ganiziralo i traæilo veÊi udio u vlas-

Hrvoje B ARB E RIΔ

D OS S IER

Margaret Thatcher (1984.)

Uniπteni hotel

Mandat Margaret Thatcher obiljeæilo je pitanje Sjeverne Irske

24,25 dossier strana.qxd 04/22/08 14:39 Page 24

Page 25: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

ti, a reaktivirana je paravojna skupi-na Irska republikanska armija, Ëijeje radikalno krilo, P rovizorna IR A ,prigrlilo terorizam kao oblik borbeprotiv britanskih snaga sigurnosti.IR A je poËela s operacijama na en-gleskom tlu joπ 1939. godine, nonajæeπÊa kampanja vodila se potkrajπezdesetih godina. Sedamdesetih jegodina u Sjevernoj Irskoj u prosjekuginulo gotovo tri stotine ljudi godiπ-nje, a ekstremne republikanske iunionistiËke skupine natjecale su seu ubojstvima i podmetanjima bom-bi. Najsmjelije akcije IR A -e na en-gleskom tlu u razdoblju uoËi 1984.godine bile su krvavi bombaπki na-padi na pubove u Birminghamu197 4., podmetanja Ëetiri automobi-la-bombe 197 3. u L ondonu, bom-baπki napad na bazu padobranaca uA ldershotu te ubojstvo lorda M o-untbattena 197 9. godine, koje je iz-vedeno na tlu R epublike Irske.A tentat na britansku premijerkusvakako je trebao biti kruna borbeekstremnih irskih republikanacaprotiv vlasti L ondona.

A kcija podmetanja bombe u brig-htonskom hotelu bila je briæljivoplanirana i izvedena. IR A -in opera-tivac P atrick M agee, tri tjedna uoËiakcije, odsjeo je u Grand hotelu uBrightonu pod laænim imenom R oyW alsh. T ijekom trodnevnog boravkau hotelu, u zid kupaonice sobe broj6 29 postavio je bombu s vremen-skim upaljaËem, tempiranim da jedetonira 24 dana poslije, za odræa-vanja konvencije. A tentator M ageeroen je 1951. godine u Belfastu.K ao dijete preselio se u engleskigrad Norw ich, a postavπi punoljetanvratio u Belfast, gdje se pridruæioIR A -i. Nakon toga njegov æivotniput slijedi tadaπnji uobiËajeni æivot-ni obrazac sjevernoirskih radikala.

N oÊ na eksploz ija K onvencija K onzervativne stranke

poËela je prema planu, 12. listopada1984., dan uoËi premijerkina 59.roendana. T ijekom noÊi, u 2 sata i54 minute, eksplodirala je postavlje-na bomba, a snaæna detonacija ot-vorila je proËelje hotelske zgrade iuniπtila nekoliko katova. M argaretT hatcher je u trenutku eksplozije

joπ bila budna, radeÊina svom sutraπnjemgovoru. Iako je teπkobila oπteÊena kupaoni-ca njezina apartmana,tek dvije minute pot-πto ju je napustila, onai suprug D ennis nisuozlijeeni u atentatu.P olicija je odmah eva-kuirala premijerku isprovela je u policij-sku stanicu u Brighto-nu, a potom i u poli-cijsku πkolu L ew es,gdje je ostala do jutra.Za razliku od braËnogpara T hatcher, peteroljudi u brightonskomhotelu nije imalo sre-Êe, a meu poginuli-ma bili su konzerva-tivni zastupnikA nthony Berry i su-pruge dvojice istaknu-tih britanskih politiËa-ra. O zlijeeno je tride-set i Ëetvero ljudi, uk-ljuËujuÊi istaknutogËlana vlade NormanaT ebitta, te su ot-premljeni u bolnicuR oy al Sussex C ounty .

UnatoË atentatu i Ëi-njenici da joπ nije bio

poznat konaËan broj mrtvih i ranje-nih te noÊi, M argaret T hatcher jesljedeÊi dan otvorila prema raspore-du sjednicu konferencije. NoÊni na-pad IR A -e nazvala je pokuπajem dase “osakati demokratski izabranavlada“. A tenator P atrick M agee uhi-

Êen je i u rujnu 1986 . osuen na do-æivotnu kaznu zatvora. No, zahval-jujuÊi Sporazumu, na V eliki petak1999. puπten je na slobodu nakonodsluæenih Ëetrnaest godina. M ar-garet T hatcher je doËekala kraj pre-mijerske i politiËke karijere. Nakonpobjede na parlamentarnim izbori-ma 1987 . godine dobila je treÊiuzastopni mandat u D ow ning stree-tu te tako postala prvi britanski pre-mijer u X X . stoljeÊu kojemu je topoπlo za rukom. Nakon punih jeda-naest godina na Ëelu V elike Britani-je, poslije kontroverzija oko poreznepolitike i pitanja odnosa prema eu-ropskim integracijama, u studenom1990. podnijela je ostavku. IR A je isljedeÊih godina nastavila s bom-baπkim akcijama na engleskom tlu,a 1991. Ëak izvela i minobacaËkinapad na sjediπte britanske vlade uD ow ning streetu.

25. travnja 2008.25

D OS S IER

Bombaπ Patrick Magee

Uniπtena kupaonica apartmana u kojemu je boravila premijerka

24,25 dossier strana.qxd 04/22/08 14:39 Page 25

Page 26: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

26

Prosudba o biti suvremenog svijeta, ispod raznihmedijskih maski i bljeπtavih plaπteva, mogla biglasiti: rijeË je o globalnom mnoπtvu duhovne siro-Ëadi. UnatoË maπtanjima o bajnom XXI. stoljeÊu,suoËeni smo s dramom Titanica u oluji, na kojemuorkestar ne svira skladbu “Bliæe, o Boæe moj” negose u dimu i rok-buci jedva razaznaje “Simpathyfor the Devil”. Znanstvenici, kojima niπta ne zna-Ëi krπÊanski nauk o posljedicama istoËnoga grije-ha, otkrivaju zloÊu Ëak i kod neroene djece! Poz-nati ekonomski struËnjak upozorava na moÊ ban-karske oligarhije, koja je odvojila novac od realite-ta i usmjerila ga u ostvarivanje profita, a ne u raz-vojnu funkciju u smislu socijalizacije naroda, jeroligarhe ne zanima niËiji æivot doli njihov. “RijeË jeo privatizaciji svijeta... Manumonetarizam osvajasvijet po duæniËkoj doktrini. Ako smo prihvatili æi-vot i rad na dug, onda smo izabrali poziciju pod-loænosti” (Slavko KuliÊ). SliËno je i papa Benedikt,za pohoda SAD-u, nekoliko puta izrazio razlogeduboke zabrinutosti za stanje u svijetu. Upozorioje na brzo odumiranje obitelji kao temeljne sastav-nice Crkve i druπtva, na poveÊanje broja rastava inevjera, odnosno shvaÊanje braka kao pukog ugo-vora o æivotu s drugom osobom. “Istodobno vidimoznakove zabrinjavajuÊega srozavanja samih te-melja druπtva: znakove otuivanja, srdæbe i su-protstavljanja u brojnim naπim suvremenicima;rastuÊe nasilje, slabljenje moralnoga osjeÊaja, be-zobzirnost u druπtvenim odnosima i poveÊano za-boravljanje Boga”, kao i odbacivanje kategorija is-pravnog i pogreπnog, koje oslobaa put hladnompragmatizmu koristoljublja, a Ëovjeka svodi na πa-hovsku figuru koju pokreÊu ideologije, upozorio jePapa. Posebno zabrinjavajuÊim ocijenio je svoe-nje vaænog i osjetljivog podruËja spolnog odgoja na“menadæment rizika”. Sv. Otac, govoreÊi ne samoameriËkim katolicima nego i svim Kristovim uËe-nicima “globalnog sela”, posvijestio je kako su“pozvani navijeπtati i utjeloviti poruku nade u svi-jet u kojemu Ëesto izgleda da sebiËnost, pohlepa,nasilje i cinizam guπe krhki rast milosti u srcu na-roda”. Stoga, poruËio je Papa, treba se oduprijetiteænji da se vjera smatra privatnim Ëinom. Tekonda kada vjera proæima svaki vid æivota, krπÊanidoista postaju otvoreni preobraæavajuÊoj snazievanelja. Jer Krist je zajamËio: “NeÊu vas ostavi-ti siroËad” (v. Iv 14,15-21). ObeÊao je svoga Du-ha, koji Êe uvijek biti s njegovim uËenicima da imneprestano dræi otvorene oËi vjere i da im omogu-Êuje istinski æivot. Zato oni nipoπto nisu siroËad jerimaju ispuniti zadaÊu koju im je Krist dao: u nadiprotiv svake nade, ljudima neprestano svjedoËitievaneosku radost i dozivati u svijest krajnji smi-sao æivota jer “bez Boga naπi su æivoti prazni”.

25. travnja 2008.

An elk o K AΔUNK O

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• kazahstansko-ruski povijesni (2007.)• trajanje: 120 minuta• redatelj: Sergej Bordov• distributer: Blitz film & video• glume: Tadanobu Asano (Temudæin/ Dæingis Kan),

Honglei Sun (Dæamuka), Khulan Culuun (Borte)

“Ne podsmjehuj se slabaπnom mladuncu, moglo bi se otkriti da je tigrov sin.”(mongolska narodna poslovica)Dæingis Kan, vladar koji je izgradio najveÊe teritorijalno carstvo u povijesti,tema je filmske trilogije koju spremaju u velikoj euroazijskoj koprodukciji.Pogledavπi prvi dio, u kojemu je prikazano Temudæinovo djeËaπtvo i teæak putprema ujedinjenju mongolskih klanova, mogu reÊi: napokon jedan veliki povi-jesni film, i to potpuno drukËiji nego πto bi ga napravili Amerikanci. Iako muje izmakla nagrada za najbolji strani film na ovogodiπnjoj dodjeli Oscara, si-gurno je rijeË o najboljem spektaklu u posljednjih nekoliko godina. U glavnojulozi japanska zvijezda, za reæijskim kormilom πkolovan i darovit Rus, a sveostalo nama Europejcima potpuno nepoznato, pa Ëak i pomalo tajanstveno.Golema kazahstanska prostranstva, mongolski jezici, naËin æivota i obiËaji izX II. stoljeÊa, a uza sve to suvisla, za potrebe velikog platna romansirana priËao ljubavi i æudnji za æivotom. Na hrvatskom predstavljanju poslije projekcije,Mongola su komentirali proËelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta uZagrebu dr. sc. Borislav Grgin te profesor povijesti i umirovljeni pukovnikHV-a Antun AbramoviÊ. Oni su objasnili povijesni kontekst i vojne taktike togmongolskog kana. Za velebne prizore Kanova osvajanja svijeta morat Êemose strpjeti joπ godinu dana, kada Êe biti dovrπen i drugi dio filma. Ostaje namnadati se da Êe ga distributer dovesti, u odnosu na Kazahstan i Mongoliju, unaπ zabaËeni kutak svijeta.

Dæingis Kan - ratnik i vladar

Leon RIZMAUL

Svjetlo nade globalnoj siroËadi

FILMOT EKA

Ovo je Ëetvrta zbirka pjesama autorice J ozefine Lade, Vuko-varke koju uvelike u njezinu umjetniËkom stvaralaπtvu na-dahnjuje upravo grad iz kojega dolazi, grad u kojemu je pro-æivjela svoje najljepπe, ali i najteæe dane. O svemu tome onaprogovara u pjesmama, koje iz nje izviru kao bujica rijeke i sasobom nose bujicu osjeÊaja πto se meusobno isprepleÊu.Ima u njezinim stihovima i ljubavi i æalovanja, i nade i straha,ali najveÊa njihova vrijednost jest u æaru kojim su napisani,jednostavni i iskreni, baπ kakvom se doima i J ozefina.Nakon njezine prve zbirke pjesama, Platane vukovarske (2000.), uslijedila jepauza, a potom je u dvije godine objavila dvije zbirke - Po æeravici hodim(2004 .) i Miris Dunava i treπanja (2005.), sve u izdanju Udruge umjetnika “TinUjeviÊ” , Ëiji je autorica Ëlan. Iako je poËela pisati relativno kasno, ako za pisa-nje ikada moæe biti kasno, Ëini se da je ovo tek jedna u nizu njezinih zbirki. “Bi-lo je samo pitanje dana kada Êe pjesme eruptivno buknuti iz nje” , zakljuËio jeurednik njezinih zbirki Ivan PuljiÊ, a sudeÊi prema dosadaπnjim “erupcijama”moæemo oËekivati joπ koju zbirku iz toga, Ëini se, nepresuπnog “vulkana” .

Mirela ME NG E S

U Galeriji “Zvonimir“, Bauerova 33, bit Êe u ponedjeljak 5. svibnja 2008.u 19 sati otvorenje izloæbe 1. hrvatski triennale keramike, na kojoj se svo-jim novijim radovima u keramici (raznih naËina izvedbe, materijala i kom-binacija) predstavlja 40 autora πto ih je struËni æiri odabrao za izlaganje,te 10 pozvanih umjetnika. Na otvorenju Êe biti predane nagrade najboljimumjetnicima (Zlatna plaketa i tri Srebrne, te Zlatna za mladog autora i 10poËasnih diploma), takoer prema odabiru struËnog æirija.

Izloæba se moæe razgledati do 21. svibnja, radnim danom od 11 do 18 isubotom od 10 do 12 sati. Ulaz slobodan.

Jozefina Lada: Æuborom mi Dunav zbori, Udruga umjetnika ”Tin UjeviÊ”,

Zagreb, 2007.

INFOKU T A K

26 strana 04/23/08 08:46 Page 26

Page 27: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

25. travnja 2008.

VREMEPLOV

27

www.retirees.af.mil

27. travnja 1522.Poginuo Fernando MagellanMagellan je smatrao, kao i mnogi pomorci onogvremena, da se do Azije moæe stiÊi za samo neko-liko dana ako se ameriËki kontinent zaobie s juæ-

ne strane. ©panjolski kralj Karlo V. poslao ga je 1519. s petbrodova i 270 Ëlanova posade na put. U studenom sljedeÊegodine flota je preπla ispred rta Horn, gdje se sastaju vodeAtlantskog i Tihog oceana. Taj tjesnac otada se u kapetanovuËast naziva Magellanovim prolazom. Plovili su neko vrijemeprema sjeveru uz Ëileansku obalu, a onda skrenuli na zapad -u nepoznato. Plovili su punih 99 dana dok nisu ugledali prvokopno (Marijansko otoËje). Zbog beskrajno dugog puta i pu-Ëine bez kopna, Magellan je u svome dnevniku ocean prozvaoTihim oceanom. Poslije nekoliko dana odmora na Guamu, br-zo su stigli do danaπnjih Filipina. Na otoku Cebuu domorocisu ih prijateljski doËekali, a poglavica je prihvatio krπÊanstvo.ÆeleÊi uËvrstiti prijateljstvo s poglavicom, Magellan je poveosvoje ljude u borbu protiv suparniËkog plemena na otok Mac-tan. U sukobu je pogoen otrovnom strelicom, uhvaÊen i iz-masakriran. Nakon zapovjednikove smrti, brodovi su krenulidalje i nastavili prema Europi. U ©panjolsku je, na kraju prvogputa oko svijeta, 8. rujna 1522. stigao samo jedan brod (Vic-toria), sa 17 preæivjelih Ëlanova posade.

30.travnja 1838.Ruka satnika DanjouaSvake godine potkraj travnja, u sjediπtufrancuske Legije stranaca, u Aubagneu,okupljaju se njezini veterani. SveËanim mi-mohodom obiljeæava se najslavniji dan Legije, dan bitke kodCamerona, a ulicama grada nosi se njezina najveÊa relikvi-ja - drvena ruka satnika Danjoua. Uspomena je to na 30.travnja 1838., kada se 3. satnija Legije, sluæeÊi cara Maksi-milijana u Meksiku, kod Camerona sukobila s brojËano pre-moÊnim protivnikom. Samo πezdesetak vojnika pod zapov-jedniπtvom satnika Danjoua gotovo je Ëitav dan odbijalo na-pade viπe od dvije tisuÊe Meksikanaca. Kad su istroπili stre-ljivo, nekolicini preæivjelih Meksikanci su dopustili odlazak.Bitka je uπla u legendu i postala najveÊi praznik Legije stra-naca, koji se slavi u svakoj postrojbi. Od tada zapovjedniciiznova legionarima Ëitaju priËu o bitki kod Camerona, pamakar morali zbog toga puzati od jednog borbenog poloæa-ja do drugog. PriËa je poznata svakom legionaru s osnovnimmotom: “Legija se nikada ne predaje.“ Od vrelih pustinjaAfrike, preko blatnih rovova Europe, pa sve do praπuma In-dokine, novi naraπtaji legionara nastavili su potvrivati bor-benu vrijednost Legije stranaca.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Fernando Lugo, novoizabrani predsjed-nik Paragvaja, nekada je bio:A vozaË Formule 1B katoliËki biskupC ËistaË ulica

2. Predsjednik Venezuele Hugo Chavez1992. godine bavio se:A vojnim dræavnim udaromB proizvodnjom slatkiπaC treniranjem nogometnog kluba

3. Evo Morales je predsjednik :A PeruaB UrugvajaC Bolivije

4. Suprug sadaπnje predsjedniceArgentine, koji je nekoÊ obnaπao istuduænost, jest:A Nestor KirchnerB Juan PeronC Carlos Menem

5. Sadaπnjeg brazilskog predsjednika zovuLula, a prezimenjak je nogometaπa:A KakeB RonaldinhaC da Silve

Rje

πenj

e: 1

b;2a

;3c;

4a,5

c

Leon RIZMAUL

Kad su u pitanju oruæane sna-ge, Amerikanci u mnogoËe-mu dobrome i prednjaËe. Pri-

mjerice, briga za bivπe vojnike,one koji su u mirovini, pa i za nji-hove obitelji, toliko je vaæna dopostoje udruge na razini grana, Ëi-ja je jedina zadaÊa upravo to. Zra-koplovne snage osnovale su udru-

gu Air Force Retiree Service, Ëiji se site nalazi na www.re-tirees.af.mil i koja i putem weba obavjeπtava svoje Ëlano-ve o akcijama, moguÊnostima povratka u civilno druπtvo,te o nizu drugih stvari koje jednom bivπem Ëasniku, doËas-niku ili vojniku mogu olakπati æivot u mirovini.Zanimljivost na siteu jest i postavljanje videomaterijala natemu rekreacije. Vlasnik sitea oËito smatra da nakon godi-na i godina sluæbe, tijekom kojih je tjelesna sprema bila jed-na od najvaænijih stvari za svakog pripadnika zrakoplovstva,tijelo nikako ne treba zapostaviti, nego treba odræavati kon-diciju. Dakako, stranice se redovito aktualiziraju svjeæim vi-jestima. Bez obzira na to πto cijela priËa i nema previπe ve-ze s Oruæanim snagama RH, ipak je sam model rada vrlo za-nimljiv, pa i djelomiËno primjenjiv u hrvatskim uvjetima. Ukrajnjem sluËaju, sama ideja o brizi za djelatnike i nakonzavrπenog radnog staæa svakako je hvalevrijedna!

Neven MILADIN

27 strana 04/23/08 09:57 Page 27

Page 28: naslovna strana besplatna - bib.irb.hr · PDF fileK ad se 23. veljaËe jedan bombarder B-2 sruπio na Guam, πto je bio prvi takav sluËaj, Amerikanci su stopirali sve letove tih zrakoplova.

28 strana 04/23/08 08:53 Page 28