MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu...

44

Transcript of MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu...

Page 1: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati
Page 2: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 78 • lipanj 2003. HRVATSKE ©UME

MjeseËnik “Hrvatske πume”IzdavaË: “Hrvatske πume”d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:Æeljko Ledinski

»lan Uprave: Branko ©tuliÊ

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Antun Z. LonËariÊ,Miroslav Mrkobrad, VesnaPleπe i Ivica TomiÊ

UreivaËki odbor:predsjednik Branko MeπtriÊ,Ivan HodiÊ, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, »edomirKriæmaniÊ, Ladislav Jursik,Æeljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. VukotinoviÊa 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: [email protected]

Uredniπtvo se ne mora uvijekslagati s miπljenjima autorateksta.

Priprema i tisak:

Zagreb, Savska c. 31

Naklada:6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;treÊina stranice (1/3) 1200 kn;Ëetvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije moguÊe dijeliti).U tu cijenu nije uraËunat PDV,koji plaÊa oglaπivaË.

Naslovna stranica:Blagdanski ugoaj- A. Z. LonËariÊ

Zadnja stranica:Crveni tepih jeseni- A. Z. LonËariÊ

Page 3: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati
Page 4: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME2

obljetnice

125. OBLJETNICA NADZORNI©TVA - INSPEKTORATA ZA PO©UMLJAVANJE KR©A USENJU (1878.-2003.), SENJ, 27. I 28. STUDENOGA 2003.

Krπ nije samo uspomena, Piπe:

MiroslavMrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

Otkrivanjem spomen-biste petorici upravitelja Kraljevskoga nadzorniπtva zapoπumljavanje krasa krajiπkoga podruËja - Inspektorata za poπumljavanje krπeva,goleti i ureenje bujica u Senju, te znanstvenim savjetovanjem u povodu obilje-æavanja 125. obljetnice djelovanja ove prve hrvatske krπke ustanove, πumarskastruka odala je priznanje kontinuiranom radu πumara na krπu, posebno u Senju

Senjska πumarska organizacija,poslije trπÊanske druga takvevrste na jadranskoj obali,pokrivala je dugo i uskopodruËje πirine 3 - 8 km, odPovila kraj Novog Vinodolskogana sjeveru do Sv. Magdalene(kraj Starigrada) na jugu, gdjeje bila granica Vojne krajine iDalmacije

i ovakiπa πtoupor-no pa-

da ne moæepomutiti mojuradost πto samdanas ovdje, uSenju, i πto ot-krivamo spo-men-bistu veli-kanima krπko-ga i hrvatskogaπ u m a r s t v a ,upraviteljimaNadzorniπtva - Inspektorata za poπumlja-vanje krπa, rekao je predsjednik Hrvatsko-ga πumarskog druπtva Slavko MatiÊ, otva-rajuÊi 27. studenoga u Senju dvodnevnusveËanost obiljeæavanja 125. obljetniceKraljevskoga nadzorniπtva za poπumlja-vanje krasa krajiπkoga podruËja - Inspek-torata za poπumljavanje krπeva, goleti iureenje bujica u Senju, osnovanoga uSenju 1878. godine.

Dva su razloga mome veselju, nasta-vio je prof. MatiÊ. Nadzorniπtvo je u onovrijeme bilo prva institucija takve vrste naovome podruËju i ne bi bilo neprimjere-no nazvati ga i europskim, i drugo, mno-gi πumarski struËnjaci u ovaj su posaougradili sebe i ovo je spomenik i njima isvim ostalim anonimnim πumarima kojisu u njemu sudjelovali.

Brojne πumare iz cijele Hrvatske u dvo-riπtu su senjske Uprave πuma, gdje je bi-sta postavljena, pozdravili i voditelj Upra-ve Jurica TomljanoviÊ te Nikica Pleπe, sinposljednjega upravitelja NadzorniπtvaVinka Pleπe, koji je spomen-bistu i otkrio.Spomenik od zelenoga granita, na komesu uklesana imena upravitelja Nadzorniπ-tva - Inspektorata i koji simbolizira izra-slu vegetaciju na kamenu, djelo je arhi-tekta Darka LukanoviÊa iz Rijeke.

Sudionici proslave potom su u Osnov-noj πkoli Silvija Strahimira KranjËeviÊa uzprigodan uËeniËki program mogli razgle-

Dr. Ivica TikviÊ

N

Page 5: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

3Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

nego i opomena

K rπ nije samo uspomena, nego iopomena, proroËanski je po-Ëetkom proπloga stoljeÊa izre-

kao πumar i znanstvenik Stjepan Fran-ËiπkoviÊ (Praputnjak, 1901.-1979.) injegova je misao bila i svojevrsni mo-to obiljeæavanja 125. obljetnice po-Ëetaka radova na poπumljavanju krπa,27. i 28. studenoga u Senju. A poËe-tak se veæe za naredbu Carskog i Kra-ljevskog glavnog zapovjedniπtva Voj-ne krajine u Zagrebu, 7. svibnja1878., kojom je u Senju osnovanoKraljevsko nadzorniπtvo za poπumlja-vanje krasa krajiπkog podruËja. To jezapravo, kako navodi dr. Vice Ivan-ËeviÊ, povjesniËar primorskog πumar-stva, “poËetak suvremenog πumarstvana krπu, koje se time uvrstilo u samvrh najrazvijenijih europskih i medi-teranskih zemalja”. Velike zasluge zaosnivanje Nadzorniπtva pripadaju An-tunu barunu Mollinaryju, zapovjed-niku Vojne krajine od 1870. do 1877.,koji je zasluæan za “izbor πumarskevarijante na podruËju krπa”. Senjskaπumarska organizacija, poslije trπÊan-ske druga takve vrste na jadranskojobali, pokrivala je dugo i usko podru-Ëje πirine 3-8 km, od Povila kraj No-vog Vinodolskoga na sjeveru do Sv.Magdalene (kraj Starigrada) na jugu,gdje je bila granica Vojne krajine iDalmacije. Na povrπini viπe od 51 ti-suÊu hektara provedeni su tijekom 64-godiπnjega trajanja Nadzorniπtva (do1942. godine) najvaæniji radovi po-πumljavanja krπa - osnovano je 95kultura, branjevina, na 10.097 ha nakojima je obavljeno poπumljavanje

na 1738 ha, popunjavanje na 1441ha te prirodno pomlaivanje na 7435.Za to je utroπeno oko 15 milijuna sad-nica (83% ËetinjaËa) te 3600 kg sje-mena. U vlastitim je rasadnicima pro-izvedeno viπe od 82 milijuna koma-da od kojih je veÊi dio bio isporuËenu druge krajeve, a 40% je ostalo zapotrebe na krπu. Osim poπumljavanja,πumari su provodili i druge uzgojneradove, od Ëega su posebno vaæni bi-li resurekcije, ËiπÊenja i prorede. Utom je razdoblju napravljeno i viπetehniËkih zahvata. Tako su πumskikompleksi ograivani suhozidima (iz-graeno ukupno 260 km). Posebnapozornost pridavala se sprjeËavanjubujica Senjske drage i upravo se sani-ranje toga predjela moæe uvrstiti me-u najznaËajnije projekte zaπtite odbujica na Ëitavom krπu.

Ovakvim kontinuiranim radomNadzorniπtva - Inspektorata, podsje-Êa V. IvanËeviÊ, poboljπane su ukup-ne prilike na krπu, πto je utjecalo i nabolji æivot i viπi standard tamoπnjegastanovniπtva.

Tijekom 64 godine senjske krπkeπumarske ustanove, svoj je neizbri-siv peËat ostavilo njezinih pet upra-vitelja, ali i ostalih πumara, Ëija je do-segnuÊa πumarska struka podizanjemspomen-biste posebno valorizirala. ANadzorniπtvom - Inspektoratom ruko-vodili su E. Malbohan (1895.-1898.),A. Rosmanith (1895.-1898.), O. Nyi-tray (1899.- 1918.), dr. Josip Balen(1919.-1925., prvi Hrvat na tomemjestu), A. Kaunders (1926.-1934.),V. Pleπe (1935.-1942.).

125 godina Nadzorniπtva - Inspektorata

dati iznimnozanimljivu iz-loæbu posve-Êenu 125. ob-ljetnici poπum-ljavanja krπa iborbi protivbujica, koju jeuz mnoπtvopovijesnih do-kumenata iizvornih foto-grafija osmisliodr. Vice Ivan-

ËeviÊ.ZajedniËko

πumarsko dru-æenje toga ki-πnoga danaupotpunili sunaveËer svo-jim stihovimaknjiæevnici πu-mari DavidKabalin i Mi-lan KrmpotiÊte prof. Kreπi-mir StaniπiÊ.

Dr. Tibor Pentek Prof. dr. MilanGlavaπ

Spomen-bistu otkrio je Nikica Pleπe

Otvaranje izloæbe o 125 godina poπumljavanja, uO© S. S. KranjËeviÊa

Senjska draga 1906.

s Savjetovanje je okupilo blizu 150 πumaraNajstariji sudionik poπumljavanja u proπlom stoljeÊuFrane RogiÊ prima priznanje od Slavka MatiÊa t

Page 6: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME4

uzgajanje πuma

JESENSKI RADOVI

U obnovuπuma blizu 90milijuna kunaOdræati prirodnost hrvatskih πuma i oponaπati prirodu uobnovi ovoga prirodnoga resursa trajni je zadatak πumarskestruke. Stoga je iznimno vaæno obaviti na vrijeme radove napoπumljavanju i cjelovitoj obnovi πuma, u koje Hrvatske πumeove godine planiraju uloæiti oko 90 milijuna kuna

H rvatske πume ove su godine uobnovu πuma uloæile blizu90 milijuna kuna. NajveÊidio tih sredstava, 80-ak mili-

juna, potroπen je na poπumljavanje (nasadnju sadnica na Ëistim povrπinama ipopunjavanje, potom na sjetvu æira nanovim povrπinama i pod stare sastoji-ne), a s 9,7 milijuna kuna podignuto je258 km æiËanih ograda kako bi se oddivljaËi zaπtitile novopoπumljene pov-rπine. RijeË je o poslovima i u jedno-stavnoj i u proπirenoj bioloπkoj repro-dukciji. VeÊi dio posla obavljen je uproljeÊe, tako da se ove jeseni kani po-troπiti oko 45 milijuna.

Savjetovanje o ulozi i znaËenju Nad-zorniπtva - Inspektorata u desetak jeznanstvenih referata istaknutih struËnja-ka dalo presjek najznaËajnijih dogaanjau πumarstvu krπa, posebice vezanih za po-Ëetak poπumljavanja Senjske drage, i bilosrediπnji dogaaj drugoga dana senjsko-ga skupa koji je okupio blizu 150 πumaraiz Hrvatske i goste iz Slovenije. Tom pri-godom odano je posebno priznanje jedi-nom æivuÊem sudioniku poπumljavanjaSenjske drage, tadaπnjem lugaru Frani Ro-giÊu za koga je predsjednik Hrvatskogaπumarskoga druπtva, uruËujuÊi mu na-gradu, rekao “da je tek malo mlai od ob-ljetnice!”

Iscrpne povijesne podatke o osnutku“Kraljevskoga nadzorniπtva...” 1878. naskupu je prezentirao dr. sc. Vice IvanËe-viÊ. Ostale referate pripremili su:

- Doc. dr. Nikola Pernar, mr. sc. An-drija VrankoviÊ i mr. sc. Darko BakπiÊ -SpecifiËnost tala na baziËnim stijenamaSenjske drage,

- Prof. dr. Zvonko SeletkoviÊ, doc. dr.Ivica TikviÊ - Utjecaj poπumljavanja krπana hidroloπku funkciju πuma,

- Doc. dr. Milan OrπaniÊ - Stanje i tren-dovi poπumljavanja u nas i u svijetu,

- Doc. dr. Igor AniÊ - Promjena sasto-jinskog oblika prirodnim pomlaivanjemna primjeru πumskih kultura crnoga bora,

- Doc. dr. Vlado TopiÊ - ©umska vege-tacija na krπu kao znaËajni Ëimbenik za-πtite tla od erozije,

- Dr. sc. Tibor Pentek, doc. dr. Dragu-tin PiËman - Uloga πumskih prometnicapri gospodarenju πumama na krπu s po-sebnim osvrtom na Senjsku dragu,

Prof. dr. Milan Glavaπ - ©umski poæarii protupoæarna zaπtita na podruËju Upra-ve πuma Senj od 1994. do 2003.,

Doc. dr. Æeljko ©panjol - ZaπtiÊeni di-jelovi prirode u Parku prirode Sjeverni Ve-lebit,

Prof. dr. Branimir PrpiÊ, dipl. ing. Hra-nislav Jakovac,

Prof. dr. Slavko MatiÊ - ©umarstvo u dru-πtvenom ozraËju danas i 1878. godine.

O poloæaju πumarstva i zadaÊama ko-je stoje pred hrvatskim πumarima u svo-me je podnesku govorio i dipl. ing. To-mislav StarËeviÊ.

Antun barun Mollinary, zapovjednikVojne krajine, zasluæan za osnivanjeNadzorniπtva

Planirano je ukupno posaditi blizu 15milijuna sadnica razliËitih vrsta drveÊa,najviπe hrasta luænjaka.

- Posebna je priËa ove godine bio æirkoji je rodio kao rijetko kad. Zbog togaje velik dio poπumljavanja obavljen sje-tvom æira a napunjeni su i naπi rasadni-ci kako bi se osigurale sadnice za godi-ne kada ga neÊe biti dovoljno - kaæerukovoditelj proizvodne sluæbe u Hrvat-skim πumama Mladen Slunjski. Æira jebilo znatno viπe nego πto je potrebno inego πto su Hrvatske πuma mogle otku-piti. KonaËne brojke govore da je skup-ljeno 2.55 tona æira, od Ëega 2.229 lu-ænjaka te 323 tone kitnjaka.

Uprava πuma Osijek ove je je-seni posadila viπe od 200 tisuÊa sadnica razliËitih vrstadrveÊa na ukupno 166 ha.

Od toga su najveÊe povrπine tradicio-nalno saene euroameriËkim topola-ma, Ëak na 134 ha, za πto je utroπeno36.300 sadnica. Prvi put ove jeseniopseænije se poπumljavalo sadnicamajasena, na 19 ha, na kojima je zasae-no 93.000 sadnica. To su preteæno sta-niπta na kojima su do sada bile topolei vrbe, umjesto kojih je unoπen jasen.Sadnice su iz rasadnka iz N. Gradi-πke. Znatna koliËina, 70.00 sadnica jeluænjaka posaenog na 11 ha. Tu je ivrba tradicionalna vrsta, koje iz godi-

Pomagala i vojskane u godinu ima sve manje, tako da jeove godine zasaeno samo 1400 sad-nica na dva hektara.

Posljednjih godina na podruËjuosjeËke Uprave u pomoÊ naπim rad-nicima uskaËu i sezonci (iz Udruge ne-zaposlenih) te pripadnici Hrvatske voj-ske i policije. Tako je bilo i ove jesenikada su na podruËju valpovaËke πu-marije radili pripadnici policije, a napoπumljavanju jasenom na osjeËkojπumariji pripadnici 201. brigade PZO-a. Tridesetak je roËnika u tri dana po-sadilo viπe od 10.000 sadnica.

Vojska je pomagala i na podruËjuUprave πuma Poæega pri sadnji javora,kada je posaeno 44.000 sadnica.

Page 7: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

5Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

UUpravi πuma GospiÊ planira-na je sadnja ukupno 381.065sadnica na 114 ha. S obziromna to da je dio posla obavljen

u proljeÊe (πumarije Udbina, GospiÊ),te zbog rebalansa plana πumarija Oto-Ëac i Korenica zbog nedostatka sadni-ca kitnjaka, za jesensku sadnju ostaloje ukupno 243.690 komada sadnica(crni bor, smreka, obiËni bor, hrast lu-ænjak). Sve sadnice proizvedene su uvlastitom rasadniku VujnoviÊ brdo, ©u-marije GospiÊ, osim hrasta luænjaka ko-ji je nabavljen u ©umarskom institutuJastrebarsko.

NajveÊi opseg radova obavit Êe sena podruËju πumarija Korenica, Go-spiÊ, GraËac, OtoËac, PeruπiÊ, Karlo-bag i Brinje. Na podruËju ©umarije Ko-renica posaen je æir hrasta luænjaka"pod motiku" u Laudonovu gaju, pa jeza tu svrhu u U© Podruænici Bjelovarotkupljeno oko 8.914 kg æira.

Problema na tom podruËju ima zbogrelativno kratkog vremena predvienogza sadnje, ograniËenog s jedne straneodbacivanjem lista na sadnicama u ra-sadniku, te vrlo ranim poËecima snje-ænih dana. Za kratku kampanju sadnjepotrebno je u vrlo kratkom roku anga-æirati velik broj radnika.

Da bi se produæilo vrijeme sadnje,sa ©umarskim institutom Jastrebarskodogovorena je isporuka za ©umarijuKorenica 18.000 komada kontejnerskih

sadnica hrasta luænjaka. Ako pokuπajuspije, iduÊih godina planirali su zasadnju i viπe takvih sadnica.

Na senjskom su popdruËju jesenskesadnje zapoËele sredinom rujna, a bitÊe okonËane sredinom studenoga. Po-πumljavanja su obavljena na povrπiniod 63 ha s 182.000 komada sadnica.Sadio se crni bor (2+0), bijeli bor (1+0),primorski bor (1+0) i obiËna jela (2+0),a sve su sadnice iz rasadnika Podba-danj u Crikvenici.

U karlovaËkoj Upravi jesensku sad-nju kane zavrπiti do kraja studenoga.Na povrπini od 61 ha zasadit Êe seukupno 207.660 komada sadnica, odËega 115.000 komada hrasta luænjaka(2+0), 24 090 sadnica poljskog jasena(2+0), potom joπ crnu johu, obiËnusmreku, crni bor i duglaziju.

Sadni materijal nabavljen je iz ©u-marskog instituta Jastrebarsko, rasadni-ka Hajderovac U©P-a Poæega, rasad-nika Cernik te rasadnika Oπtarije.

U©P Delnice

U dræavnim πumama delniËke Upra-ve dosad je poπumljeno 35 ha, od Ëe-ga u jednostavnoj bioloπkoj reproduk-ciji 42 850 sadnica na 18,5 i 34 280sadnica na 17 ha u proπirenoj biolo-πkoj reprodukciji. U privatnim πuma-ma poπumljavanje je obavljeno napovrπini od 18 ha.

Najviπe se sadilo u πumarijama Fu-æine, Skrad, Rijeka, Gomirje, Vrbovsko.

Zbog suπe i pomanjkanja oborina, naterenima πumarija doπlo je do suπenjasadnica. Od ukupno 90.150 komadasadnica posaenih proπle jeseni i u pro-ljeÊe 2003., osuπilo se viπe od 28 tisu-Êa komada. Do suπenja je doπlo i u ra-sadniku Kuæelj zbog, kako se navodi,neadekvatno rijeπenog sustava za no-vodnjavanje.

Poπumljavanja crnim borom na te-renima buzetske podruænice okonËa-na su i zasaeno je 16 ha. Do krajagodine sadnicama crnog bora brzaca(2+0) poπumit Êe se povrπina od joπ 16ha te do polovice prosinca oko 4 hasadnicama hrasta luænjaka. Sve su sad-nice proizvedene u kontejnerima, sasjemenom iz vlastitih sjemenskih sasto-jina i rasadnika FranËeskija.

Obavljeno je popunjavanje sadni-cama crnog bora brzaca (2+0) te sje-menom brucijskog bora. Sjeme je izvlastitih sjemenskih sastojina ©umari-je Pula.

Na terenima ogulinske Uprave po-saeno je ukupno 41.400 komada sad-nica smreke, 650 komada ariπa 650 i806 sadnica duglazije. Sav sadni ma-terijal nabavljen je iz rasadnika ogu-linske podruænice u Oπtarijama.

U rasadniku Oπtarije od 377.350sadnica, zbog suπe i nedostatka obori-na, osuπilo se 53.030 komada.

U preboru i na krπu ranijePoËetkom listopada zapoËelo se s jesenskim poπumljavanjima na podruËju prebora i krπa

ovogradiπka podruænicaHrvatskih πuma tijekomjesenskoga poπumljava-nja na pribliæno 50 haposadila je 392.390 sad-

nica, od Ëega 229.210 hrasta lu-ænjaka, 55.000 kitnjaka, 69.180bukve i 39.000 poljskoga jase-na. Kako smo doznali od struË-noga suradnika za uzgajanje πu-ma dipl. ing. Josipa Gaπpara,najveÊi radni zadatak bio je napodruËjima ©umarije Oriovac (Gospo-darska jedinica Mrsunjski lug), gdje jena gotovo 18 ha posaeno 124.810 lu-ænjakovih sadnica, te na terenima no-vogradiπke πumarije (na 12 ha posae-no 94.800 kitnjaka i bukve). Za orio-vaËku πumariju isporuËeno je 121.560sadnica hrasta luænjaka iz vinkovaËkepodruænice Hrvatskih πuma, buduÊi da

ih nije bilo dovoljno u rasadniku Cer-nik U©P-a Nova Gradiπka.

U cerniËkom rasadniku posijano je3 t luænjakova i 5 t kitnjakova æira, 200kg jasena i 50 kg bukvice. U akcijamapoπumljavanja sudjelovali su stalni ipovremeni πumskouzgojni radnici.

Poæeπka podruænica posadila je nagotovo 40 ha 399.300 luænjakovih i kit-

njakovih sadnica. Prema rijeËi-ma struËnoga suradnika za uz-gajanje πuma dipl. ing. ZdenkaDevËiÊa, najviπe se sadilo hra-stom kitnjakom (268.300). Naj-veÊa akcija bila je na podruËjuπumarija »aglin (na 14,60 ha96.000 luænjaka i 50.000 kitnja-ka), i Kutjeva (na 9 ha 90.000kitnjaka). Na podruËju Poæeπti-ne na poπumljavanju su radilipreteæito radnici primljeni naodreeno vrijeme, a nastavlje-na je dobra suradnja s vojskom.Tako su pripadnici Srediπta zaobuku prometnih specijalnostiiz Poæege sadili na terenima Ëa-glinske i kutjevaËke πumarije, aposao je obavljen u sklopu ak-

cije "Milijun sadnica za Lijepu Naπu",koja je ove godine u planu hrvatskihOruæanih snaga imala naziv "Jesen2003."

U πumsko-hortikulturnom rasadni-ku Hajderovac kod Kutjeva posijanoje 1519 kg æira hrasta luænjaka,11.307 kg kitnjakovog æira i 135 kgbukvice.

U Osijeku je pomagala i vojska

Najopseænije na oriovaËkoji Ëaglinskoj πumariji

N

Piπe:Redakcijskiizvjeπtaj

Foto:A. Z. LonËariÊ

Page 8: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME6

Piπe:V. Pleπe

Foto:B. Pleπe

suπenje πuma

Suπenje smreke, jele i obiËnogbora na podruËju Uprave πu-ma GospiÊ poprima razmjereprave katastrofe i ako se uskoro

neπto ne poduzme, πtete bi mogle po-stati nenadoknadive i u gospodarskomei u ekonomskom smislu.

Najizraæenija su suπenja na dijelo-vima πume uz buduÊu autocestu. PrvajaËa suπenja stabala, pojedinaËno alii u skupinama, pojavila su se prije dvi-je do tri godine probijanjem trase au-toceste, kad se poslije njezina prosi-jecanja poËela suπiti jela, rubna sta-bla, a kod tunela Plasina i cijela plo-ha povrπine 2 ha. Ni jedno stablo nijeostalo zeleno.

Za potrebe izgradnje autoceste ispojnih cesta do sada je na podruËjuπumarija OtoËac, PeruπiÊ, GospiÊ, SvetiRok, Udbina i Korenica posjeËenoukupno 38.787,77 m3. GospiÊka po-druænica zatraæila je od Hrvatskih πumaosnivanje struËne komisije koja Êeutvrditi uzroke suπenja πume uz radi-liπta i rijeπiti pitanje sanacija nastalihπteta.

Prva suπenjaevidentirana 1999.

Prva znaËajnija suπenja jele i smre-ke evidentirana su 1999., a pojava jeosobito izraæena na terenima πumarijaKorenica (Javornik - Tisov vrh), DonjiLapac (Pljeπevica - DrenovaËa), Oto-Ëac (Crno jezero - MarkoviÊ rudine),Vrhovine (Bijeli vrh - Dolac). U 2002.

UPRAVA ©UMA GOSPI∆

evidentirano je 27.910 m3 suπaca napodruËjima navedenih πumarija, istiËeMandica DasoviÊ, rukovoditeljica eko-loπkog odjela gospiÊke podruænice.

Na terenima ©umarije Korenica, uGospodarskoj jedinici Javornik - Tisovvrh suπenje smreke poprima razmjerekatastrofe. Prva jaËa suπenja zabiljeæe-na su 1999., s kulminacijom 2003. Ovegodine evidentirano je oko 16.000 m3

bruto-mase suπaca smreke na panju.Procjenjuje se da je u tijeku daljnje su-πenje oko 10.000 m3 smreke.

Tijekom mjeseca lipnja 2003. terensu obiπli Tomislav UæareviÊ, upravitelj©umarije Korenica, mr. sc. Sanja No-vak Agbaba, predstavnica ©umarskogainstituta Jastrebarsko, struËni suradnikza zaπtitu πuma - fitopatolog, MandicaDasoviÊ, dipl. ing., rukovoditeljicaOdjela za ekologiju, i Silivija Zec, dipl.ing., struËni suradnik za uzgajanje πu-ma u gospiÊkoj podruænici. Pregledomsastojine ustanovljeno je da se stablasmreke suπe pojedinaËno i uskupinama, da suπenje brzo napredu-je, a 2002. i 2003. i u veÊim razmjeri-ma. Na temelju vienog stanja usta-novljeno je sljedeÊe:

©to se dogaa

- analizom oborenih primjernih sta-bala uoËena je promjena boje usrediπnjem dijelu baze debla s poËeci-ma truljenja,

- pregledom panjeva na sjeËini pro-naena je gljiva Armillaria mellea (Va-

hl.ExFr.), micelij i rizomorfe izmeukore i debla,

- na deblima obiËne smreke odlo-æene na stovariπtu skidanjem kore do-njeg dijela debla takoer su pronae-ne rizomorfe i micelij gljive (Armilla-ria mellea (Vahl. ExFr.)),

- na prerezu debla vidljivo je plavilodrva, prisutno na veÊini stabala, a

Na terenima ©umarije Korenica, u Gospodarskoj jedinici Javornik - Tisov vrh suπenje smrekepoprima razmjere katastrofe. Prva jaËa suπenja zabiljeæena su 1999., s kulminacijom 2003.Ove godine evidentirano je oko 16.000 m3 bruto-mase suπaca smreke na panju

Suπci u Gospodarskoj jediniciJavornik - Tisov vrh u Korenici

Suπenje smreke u gospiÊkojUpravi poprima razmjerekatastrofeZa probijanje trase nove autoceste u πest je πumarija gospiÊkeUprave posjeËeno viπe od 38 tisuÊa kubika drvne mase.Istodobno s poËetkom radova poËelo je i izraæenije suπenjesmreke, jele i obiËnog bora. Na pojedinim dijelovima suπenje jepoprimilo katastrofalne razmjere i nuæno je neπto uËiniti

Page 9: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

7Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

uzroËnik plavila je gljiva Ophiostomapiceae, koja osim πto uzrokuje pojavuplavila moæe biti i uzrokom venuÊa sta-bala,

- na polusuhim i suhim stablima pri-sutni su potkornjaci.

S obzirom na stanje u sastojini, u si-tuaciji kada se oËekuje daljnja progre-sija suπenja, predloæeno je formiranjetima struËnjaka uzgajivaËa i zaπtitarakoji Êe predloæiti πto dalje raditi.

Ako se ne poduzmu odgovarajuÊemjere, drvni fond od 95 posto smrekeobiËne u ovoj gospodarskoj jedinici zadvije Êe godine potpuno nestati, istiËe

Tomislav UæareviÊ. Posljedice Êe bititeπke, jer u mjeπovitosti smjese drveÊanema zamjenske vrste, a smreka je za-stupljena u omjeru smjesa 68 do mak-simalno 96 posto. Jedini naËin spaπa-vanja situacije provedba je sanacijskihmjera na cijelom podruËju zahvaÊe-nom suπenjem, izmjenom vrste i kon-verzijom u ureajni razred jele i bukve.

U dosadaπnjoj se praksi pokazalo daHrvatske πume problematici suπenjasmreke, odnosno istraæivanju te poja-ve do sada nisu posveÊivale veÊu po-zornost. Za 2003., ©umarija Korenicapredloæila je donoπenje sanacijskogplana kojim bi se u skladu s Ëlankom70. ZO©-a financirala obnova sastojine,kvalitetnijom pripremom staniπta i pod-sijavanjem povrπine mjeπovitim sjeme-nom obiËne bukve i jele u omjeru75:25 posto. U tome ih trenutaËnosprjeËava pomanjkanje financijskihsredstava. Kako se suπenje nepovoljnoreflektira i u ekonomskom smislu po-kazuju podaci prema kojima sadaπnjistadij suπenja utjeËe na postizanje ci-jena pilanske oblovine klase II. i III.,trenutaËno iznosi 360 kn/m3. Svakodaljnje suπenje snizit Êe cijenu trupa-ca na 252 kn/m3, ako se neπto ne po-duzme.

Osim smreke suπi se i jela, pojedi-naËno i u skupinama. Suπi se od gor-njih grana, a iglice poprimaju crven-kastu boju, πto upuÊuje na nagli pre-kid kolanja sokova. Stabla u vrlo krat-kom razdoblju pocrvene. Napada ih iimela, iako ta pojava nije velikih raz-mjera. Oboljela stabla uklanjaju se izsastojine kako bi se mogla Ëim boljeekonomski iskoristiti.

Suπenja na obiËnom boru najveÊa suna terenima ©umarije Vrhovine (prirod-na sastojina) i ©umarije Korenica(umjetno podignuta sastojina). Na bo-ru je evidentirano nekoliko vrsta pot-kornjaka, ali nije zakljuËeno da su oniuzroËnici ove pojave. U Laudonovu ga-ju na podruËju ©umarije Korenica, doc.dr. sc. Boris Hraπovec postavio je joπ2000. godine 18 klopki i od tada se su-stavno prati pojava, gradacija i vrstapotkornjaka.

Na kraju valja naglasiti sljedeÊe:stanje je konstatirano, pojava suπenjaje zabrinjavajuÊa, treba hitno djelova-ti, utvrditi joπ jednom razloge te poja-ve, poduzeti mjere sanacije i dogovo-riti daljnje naËine gospodarenja ugro-æenim povrπinama, kako πtete ne bi bi-le joπ veÊe.

U rjeπavanje problematike trebaukljuËiti sve mjerodavne struËnjake iznanstvenike iz Hrvatskih πuma, ©u-marskoga fakulteta i ©umarskoga insti-tuta, i to πto prije kako ne bi bilo pre-kasno za bilo kakva rjeπenja.

Tomislav UæareviÊ, Darko Smerdel i Mandica DasoviÊ

Smrekov potkornjak

Trupci spremni za otpremu

Page 10: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME8

Piπe:Antun Zlatko

LonËariÊ

Foto:A. Z.

LonËariÊ

arboretum

A rboretum LisiËine jedan je odpet sliËnih objekata parkovaprirode stvorenih ljudskom ru-kom i htijenjem da se na jed-

ARBORETUM LISI»INE

Bogatstvo flore koje treba

nome mjestu saËuva sve bogatstvodendroloπke flore nekog kraja. Pa setako osim najstarijeg Arboretuma Trste-no te Arboretuma Opeka i Arboretu-

ma Brijuni, BotaniËkog vrta u Zagre-bu i ©kolskog botaniËkog vrta “Ostrog”u Kaπtel LukπiÊu, Arboretum LisiËinediËio svojim dendroloπkim bogats-tvom od preko 2500 unesenih vrsta,taksona i kultivara, te se ubrajao u naj-znaËajniji arboretum u bivπoj dræavi iu jugoistoËnom dijelu Europe, do Do-movinskoga rata. Smjeπten je sjevero-zapadno od mjesta VoÊina u selu Li-siËine, na povrπini veÊoj od 37 ha. Da-nas njime upravlja Uprava πuma, Po-druænica Naπice.

U Domovinskom je ratu bio okupi-ran od polovice srpnja do kraja 1991.godine, a poslije povlaËenja srpskihparavojnih i odmetniËkih skupina bioje djelomiËno i miniran i ubrzo de-vastiran. Selo je LisiËine sa srpskimæivljem kompletno izbjeglo i danas jeposve razruπeno i napuπteno te zaraslou πikaru.

PoËetak Arboretuma seæe u 1963.godinu, kada su na zapuπtenim ora-nicama i paπnjacima posaeni prviprimjerci raznog drveÊa s podruËjabivπe dræave, a veÊ 1966. godine uno-se se i prvi primjerci crnogoriËnihvrsta. Na zahtjev Katedre za πumar-sku genetiku i dendrologiju ©umar-skoga fakulteta u Zagrebu, tadaπnjiRepubliËki komitet za poljoprivredui πumarstvo 1979. g. donosi rjeπenjeo izdvajanju odreenih povrπina iz re-dovitog gospodarenja πumama iz ta-daπnjeg ©G-a Papuk iz Podravske Sla-tine u πumu s posebnom namjenom,tj. za arboretum. Namjena Arboretu-ma bila je da se na jednoj odreenojpovrπini uzgajaju autohtone i alohto-ne vrste drveÊa i grmlja koje Êe sluæi-ti za demonstraciju uËenicima, stu-dentima za izuËavanje bioloπkih ka-

Od skromnih poËetaka unoπenja sadnica πumskoga drveÊa1963. godine, pred Domovinski rat Arboretum LisiËine postigaoje zavidnu veliËinu povrπinom i brojem unesenih vrsta taksonai kultivara, te se ubrajao u srednje takve zaπtiÊene objekte uEuropi. Na æalost, ratna i poratna pustoπenja ostavila suduboke tragove pa je od nekadaπnjih viπe od 2500 autohtonihi alohtonih vrsta drveÊa i grmlja ostalo tek neπto viπe odpetstotinjak

Arboretum je smjeπtensjeverozapadno od mjestaVoÊina u selu LisiËine, napovrπini veÊoj od 37 ha.Danas njime upravlja Upravaπuma Naπice. U sastavu jeArboretuma i rasadnikpovrπine 2 ha te retencija ibrana na rijeci »aavici iakumulacija

Najstariji dijelovi s prvim unesenim primjercima crnogoriËnih vrsta drveÊa

Na podruËju kamenjara nalaze se ihortikulturne vrste koje nikoga nemogu ostaviti ravnoduπnim

Ostaci zdanja koje je trebalo biti znanstveno-nastavnicentar

Page 11: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

9Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

Razgovorvodio:Antun ZlatkoLonËariÊ

Foto:A. Z.LonËariÊ

intervju

saËuvatirakteristika pojedinih vrsta drveÊa uk-ljuËujuÊi i fenoloπka opaæanja, te zaskupljanje, distribuciju i razmjenusjemenskog i drugog biljnog materi-jala. Tako je do 1985. veÊ unesenoviπe od 1100 taksona i hortikulturnihkultivara sa svih pet kontinenata. Hu-midna klima padina i obronaka Pa-puka, gdje je smjeπten Arboretum navisini izmeu 150 i 220 metara, omo-guÊio je vrlo dobar prijam i razvojunesenih vrsta, ne samo iz cijele Eu-rope veÊ i iz daleke Kine, Koreje Ja-pana, Sjev. Amerike i drugih dijelovasvijeta.

Arboretum LisiËine podijeljen je nauæe i πire podruËje. U uæem podruËjuuzgajaju se vrste, niæe taksonske jedi-nice ili kultivari u jednom ili viπe pri-mjeraka ili manjim skupinama, dok seu πirem podruËju osobito zanimljivitaksoni i kultivari sa znanstvenog,πumskogospodarskog i hortikulturnogstajaliπta uzgajaju u veÊim skupinama,odnosno kao razliËiti pokusi.

Uæe podruËje podijeljeno je u tri dje-la: podruËje Europe i Azije s vrstamakoje uspijevaju na tim kontinentima,drugi dio uæeg podruËja sadræava vrstedrveÊa i grmlja ameriËkoga kontinen-ta, dok su u treÊem dijelu zasaeni hor-tikulturni kultivari i taksoni.

Od samog poËetka stvaranja Arbo-retuma pokazivala se potreba za pro-izvodnjom vlastitoga sadnog materi-jala, ali tek od 1978. g. U sastavu jeArboretuma i rasadnik povrπine 2 ha.Programom razvoja Arboretuma pred-viena je bila i opseæna proizvodnjasadnog materijala za vlastite potrebe,ali i za ozelenjavanje naselja te za pro-daju na træiπtu. Kasnije, 1983. g. po-dignuta je retencija i brana na rijeci»aavici, te je stvorena akumulacija ipovrπina rasadnika poveÊana na 5 ha.Nekoliko godina prije rata zapoËinjena ulazu u Arboretum i podizanjeobjekta za znanstveni rad, s dvoranomza predavanje. Na æalost, ratna pusto-πenja gotovo su uniπtila sve do tadaizgraeno pa se danas samo betonskakonstrukcija izdiæe iznad zelene povr-πine Arboretuma LisiËine. Uprava πu-ma Naπice nastoji saËuvati objekt isam Arboretum u okviru skromnih fi-nancijskih sredstava namijenjenih sa-naciji Arboretuma. P rigodom nedavnog naπeg po-

sjeta Arboretumu LisiËine, za-tekli smo “na djelu” prof. dr.sc. Æelimira Borzana iz Zavo-

RAZGOVOR / PROF. DR. ÆELIMIR BORZAN,©UMARSKI FAKULTET ZAGREB

Arboretum uLisiËinama iznimnoje vrijedan objekt itreba ga obnovitiNakon sanacije Arboretuma, koja je u tijeku, potrebno je izraditiprogram revitalizacije.

da za πumarsku genetiku i dendrologiju©umarskoga fakulteta u Zagrebu. Raz-govarali smo o obnovi donedavno za-puπtenog dragulja ne samo podravskog

Ovih dana unesene su nove vrste jorgovana

Page 12: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME10

kraja veÊ i cijele Slavonije, pa i Hrvat-ske.

Profesore Borzan, Vi ste od samogpoËetka prisutni u Arboretumu?

- Arboretum LisiËine razvio se nakonπto je na ©umarskom fakultetu u Za-grebu, u Zavodu za πumarsku geneti-ku i dendrologiju izraen elaborat o ra-zvoju Arboretuma i nakon πto je na pri-jedog akademika prof.dr. Mirka Vida-koviÊa povrπina Arboretuma s rasad-nikom izdvojena iz redovitog gospo-darenja i proglaπena objektom poseb-ne namjene. Elaboratom je bilo predvi-eno da Arboretum sluæi unapreenjuznanstvene i nastavne djelatnosti u πu-marstvu, posebice iz dendrologije i πu-marske genetike, te se isticala njegovavaænost za πumarsku znanost i strukuopÊenito, zatim za oËuvanje genofon-da taksona koji uspijevaju u Arboretu-mu, za generativnu i vegetativnu repro-dukciju tih taksona za potrebe πumars-tva i urbanog πumarstva, za obrazova-nje πumarskih struËnjaka i za podiza-nje ekoloπke svijesti aka, laika i ljubi-telja prirode. Stoga je bilo predvienoda se Arboretum razvija pod nadzo-rom struËnjaka sa ©umarskoga fakul-teta, pri Ëemu je bilo nezaobilaznoime pokojnog akademika prof. Vida-koviÊa, a kako sam ja bio njegov asi-stent u to vrijeme, gotovo sam redovi-to, praktiËki od poËetka razvoja Arbo-retuma bio stalni posjetitelj. Ja sam bionjegov asistent i koautor elaborata, tesam se redovito, praktiËki od poËetka,intenzivnijeg razvitka Arboretumabrinuo o nabavci sjemena, reznicanovih kultivara, uzgoju i razmno-æavanju biljaka na Fakultetu i njihovojsadnji u Arboretumu. Nekoliko godi-na prije rata, toËnije 1990. i 1991. uArboretumu se odvijala i terenska na-stava sa studentima ©umarskog fakul-teta iz Ëak pet predmeta. Putem na-πeg zavoda Arboretum je i ostvarivaovrlo uspjeπne kontakte s desetak ve-Êih ili manjih arboretuma u svijetu. Naæalost, rat je prekinuo njegov razvoj iod tih dana pa gotovo do ove godineArboretum je svakodnevno sve viπepropadao.

Koliko je toËno da je cijelo podru-Ëje Arboretuma 1991. bilo minirano i

moæe li se danas slobodno kretati unjemu?

- Potkraj ljeta 1991. g. prestala jesvaka aktivnost u Arboretumu. Zbognametnutog nam rata, naπ dolazak uto podruËje nije bio moguÊ, bili smosvjedoci zvjerstava πto je radilo doma-Êe stanovniπtvo u sprezi s Ëetnicimakoji su stigli iz Srbije, a pred BoæiÊ jestigla vijest kako je ovo podruËje oslo-boeno. Meutim, malo se tko osimnaπih pripadnika HV-a usudio kretatiovim podruËjem. To je omoguÊilo po-jedincima koji su znali gdje je i πtominirano da poËnu s uniπtavanjem nesamo objekata u okolici ArboretumaveÊ i u nutar njega. Tijekom 1992.g.Arboretum su pregledali struËnjaciHrvatske vojske i uklonili svaku opa-snost od mina i drugih eksplozivnihnaprava, tako da se danas posve si-gurno moæe kretati Ëitavim podruËjemArboretuma.

Jesu li poznate ukupne πtete nasta-le ratnim pustoπenjem u Arboretu-mu?

- Teπko je, gotovo nemoguÊe utvrditikolike su ukupne ratne πtete u Arbo-retumu, jer je teπko procijeniti vrijed-nost pojedinih uniπtenih vrsta, takso-na i kultivara, viπe od 2.500 koliko ihje bilo do rata, od kojih su neki biliiznimno vrijedni jer su bili prava rijet-kost u ovim naπim krajevima. Danasmoæemo govoriti tek o moæda kojih500-600 preostalih taksona. Znam si-gurno kako je Uprava πuma Podruæni-ca Naπice u Ëetiri okupirane πumarijeizgubila samo na mehanizaciji i uni-πtenim objektima viπe od 3.5 milijunaeura. Meutim nisu samo izravne rat-ne πtete ovdje prisutne. Zbog uniπte-

ne ograde oko Arboretuma nastale suvelike πtete jer je divljaË, osobito div-lje svinje, u potrazi za hranom dola-zila u prostor Arboretuma i hranila seplodovima otpalim sa stabala, a kadanjih nije bilo, uniπtavala je mladice,rovala po tlu i gulila koru sa starijegdrveÊa. Tako je po mojoj slobodnojprocjeni najmanje 1000 mladih razli-Ëitih kultivara i vrsta zasaenih neko-liko godina prije rata posve uniπteno.Mnogi su primjerci iskopani i nestaliiz Arboretuma odmah u prvim posli-jeratnim godinama, a svoj danak uËi-nila je i visoka trava i korovi te ba-grem, kupina i druge neæeljene vrste;prerasle su manje sadnice i uguπilenjih i druge hortikulturne vrste. Vje-troizvale i snjegolomi, uz poæare, do-datni su faktor koji je reducirao brojkorisnih vrsta u Arboretumu.

Monumentalna zgrada koja je bilapredviena kao znanstveni, administra-tivni i upravni viπenamjenski prostor icentar Arboretuma, odmah u prvim go-dinama potpuno je devastiran, te su odskoro dovrπenog objekta ostali samogoli zidovi.

Kakvo je sada stanje u Arboretumu?- Iskreno govoreÊi, ne moæemo se

baπ pohvaliti s danaπnjim stanjem.Moæda se moglo i viπe napraviti, ali is ovim treba biti zadovoljan. Naimejoπ tijekom 1993. i 1994. g., u dogo-voru s U©P Naπice, obavljeno je obi-ljeæavanje plastificiranim etiketamapojedinih taksona, obiljeæeno je bilooko 500 razliËitih vrsta drveÊa igrmlja. Danaπnje stanje prije osam-de-vet godina obiljeæenih taksona poka-zuje kako su mnoge etikete ukrali ra-zni posjetitelji koji su s tih biljaka uzi-mali reznice, a primjetan je i vandali-zam u smislu trganja etiketa i njihovopremjeπtanje na druge, neodgovaraju-Êe taksone. Tijekom 1996. i 1997. go-dine ureene su Ëetiri eksperimental-ne plohe, od ukupno 15 koliko ih imau Arboretumu, te je omoguÊena izmje-ra biljaka na tim plohama, πto je veÊuËinjeno.

Potkraj 2001. i poËetkom 2002. go-dine zapoËelo se s podizanjem ogradeoko prilaza Arboretumu, a ove bi segodine trebalo dovrπiti joπ oko 1,5 km;bez zavrπene ograde nema smisla ni-πta novog unositi jer divljaË sve uniπti.Tijekom 2002. godine obavljeni su naveÊoj povrπini ËiπÊenje i koπnja trave,a vrijedno je istaknuti kako se ovog ljetau akciju ËiπÊenja trave i korova dobro-voljnim radom ukljuËila i skupina mla-dih iz nekoliko europskih zemalja, ko-ji su tri tjedna proveli na ureenju Ar-boretuma. Na æalost, tijekom ureenjai koπnje trave stradalo je i dosta samo-niklih brojnih vrsta, jer nisu bile na

Najprije valja rijeπitiimovinsko-pravne odnoseranijih vlasnika te definiratigranice Arboretuma.Najkasnije do proljeÊa trebalobi zavrπiti joπ predvienuduæinu ograde, potom izlovitidivljaË koja Êe se naÊi unutarArboretuma

prof. dr. sc. Æelimir Borzan

Page 13: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

11Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

vrijeme prepoznate kao namjenski sa-eni taksoni. TrenutaËno, po mojoj slo-bodnoj procjeni, u Arboretumu se na-lazi izmeu 500 i 700 vrijednih takso-na, od preko 2.500 koliko ih je bilopred poËetak rata 1991. godine.

Proπle smo godine potkraj stude-noga i poËetkom prosinca na odabra-noj plohi, povrh kamenjara, zasadiliprvih 35 razliËitih kultivara jorgova-na, Ëime je zapoËela svrsishodna sad-nja s novim floristiËkim elementima. Ievo, danas ste me “uhvatili na djelu”jer sadimo novih dvadesetak kultiva-ra jorgovana, a Ëim se dovrπi ogradanastavljamo saditi, tako da oËekuje-mo iduÊe godine veÊ blizu stotinjakvrsta jorgovana, Ëije smo sadnice do-bili na dar iz najveÊeg rasadnika u svi-jetu, iz Kanade.

Koje su, po Vama, mjere sanacije ov-dje nuæne?

- S obzirom na to da je Upravni od-bor Hrvatskih πuma p.o., Zagreb, joπpoËetkom veljaËe 1993. godine na pri-jedlog ©umarskog fakulteta, Zavoda zaπumarsku genetiku i dendrologiju, do-nio odluku o tome da se Fakultetuodobrava uporaba Arboretuma s ra-sadnikom za znanstveno-nastavnudjelatnost, a da troπkovi odræavanjaobjekta terete Hrvatske πume, potreb-no je postupiti u skladu s tom odlu-kom i provesti mjere sanacije u ovojfazi spaπavanja tog objekta. Smatramkako je najhitnije potrebno rijeπitiimovinsko-pravne odnose ranijih vla-snika, te definirati granice Arboretu-ma i obaviti geodetsko premjeravanjepovrπine, zajedno s rasadnikom. Naj-kasnije do proljeÊa trebalo bi zavrπitijoπ predvienu duæinu ograde, a na-kon toga potrebno je izloviti divljaËkoja Êe se naÊi unutar Arboretuma.Bez toga nema smisla unositi nove pri-mjerke.

Poslije toga trebalo bi urediti i sani-rati putove i staze, oËistiti jezero i ko-rito potoka, kako bi doveli Arboretumu stanje kao 1991. g.

S obzirom na to da je Arboretumunajbliæa ©umarija VoÊin, potrebno jeodrediti dva mlada πumarska inæenje-ra koji poznaju strane jezike i koji suvoljni raditi u Arboretumu, a koji bibili profesionalno zaduæeni za njego-vo odræavanje i razvoj. Njima bi bilopotrebno omoguÊiti i znanstveno istruËno usavrπavanje u ovoj specifiË-noj djelatnosti.

Takoer je nuæno odmah utvrditi lo-kaciju i zastupljenost zasaenih bilja-ka na znanstvenim plohama koje suzaguπene prebujno razvijenim bagre-mom i ostalim samoniklim drvenastimvrstama, te ako bude moguÊe, spasitite pokusne plohe paæljivim uklanja-

njem brzorastuÊih agresivnih korovskihdrvenastih vrsta unutar tih ploha.

U rasadniku koji pripada Arboretu-mu treba obnoviti aktivnosti, te podiÊiplastenik ili staklenik, jer bez tih osnov-nih sredstava nema rasadniËke ozbilj-ne proizvodnje.

Graevinski objekt u Arboretumupotrebno je konzervirati i spasiti oddaljnjeg propadanja.

S ovim najnuænijim mjerama sana-cije veÊ bi se tijekom 2004. godine mo-gla ponovno odræavati terenska nasta-va sa studentima.

S obzirom na to da je Arboretum biojedan od najznaËajnijih u ovom dijelu ju-goistoËne Europe, tijekom iduÊe godinebilo bi potrebno izraditi i Elaborat revita-lizacije Arboretuma LisiËine, kako bi po-stao ono πto je veÊ nekada, do rata i bio.

Nova zaπtitna ograda je nuæna

Ljetos su u dobrovoljnoj akciji ËiπÊenja Arboretuma sudjelovali i ËlanoviVolonterskog centra iz Zagreba s kolegama iz Europe

Svaka nova unesena sadnica treba biti odmah i ucrtana s detaljnim opisom

Page 14: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME12

Vozni park PIM-a Kutina

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ,

Fotoarhiva RJPIM Kutina

πumska mehanizacija

Nedavno je Radna jedinica Pri-jevoz i mehanizacija zagre-baËke podruænice Hrvatskihπuma obiljeæila 40. obljetni-

cu postojanja. Na ovome se podruËjumehanizacija u πumskoj proizvodnjipoËinje kori-stiti poËetkomπezdesetih go-dina proπlogastoljeÊa, u on-daπnjem ku-tinskom ©um-skom gospo-darstvu Garje-vica. Prva me-hanizacija sa-stojala se odjedne starePrage, novogaOM-a, starogaFAP-a i neko-liko domaÊihtraktora Za-

RADNA JEDINICA PRIJEVOZ I MEHANIZACIJA KUTINA

»etrdeset godinaNa ovome se podruËjumehanizacija u πumskojproizvodnji poËinje koristitipoËetkom πezdesetih godinaproπloga stoljeÊa, uondaπnjemu ©umskomgospodarstvu Garjevica. Danasje ta radna jedinica meunajopremljenijima inajuËinkovitijima u Hrvatskimπumama

drugar. Radi provoenja akcija poπum-ljavanja topolovim sadnicama nabavlje-no je nekoliko traktora gusjeniËara i dvabuldoæera, a u dvoriπtu ©umarije Kuti-na u MoslavaËkoj ulici osnovan je 1.listopada 1963. godine pogon za me-hanizaciju, u sadaπnjem prostoru Rad-ne jedinice. Prvi upravitelj bio je An-tun PaviÊ. Na privlaËenju drvnih sorti-menata u πumarstvu se do tada koristi-la konjska zaprega, a poslove su obav-ljali privatni kirijaπi, koji su nametalivisoke cijene. Stoga se πumarska stru-ka odluËuje za uvoenje strojeva u ovojfazi rada, a sredinom πezdesetih godi-na kupljeno je dvadesetak traktoramarke Zetor, opremljenih za privlaËe-nje. BuduÊi da se strojevi sve viπe ko-riste za radove na osnivanju plantaæatopola i u poljoprivrednoj proizvod-nji, izdvaja se poseban Pogon za po-ljoprivredu u Okeπincu. VeÊ u ©um-skom gospodarstvu Garjevica nabav-ljeni su valjak i nekoliko traktorskihprikolica za izgradnju πumskih cestate dva kipera tipa FAP za rasuti teret.PostojeÊi buldoæeri koriste se zazemljane radove, a kamen se eksplo-atira iz vlastitih kamenoloma. U todoba utovar drvnih sortimenata obav-lja se ruËno, no 1965. kupljena je po-kretna mehaniËka dizalica, a godinuposlije dvije autodizalice marke CO-LES, kojima se obavlja mehaniziraniutovar trupaca. Jednu od njih i danasmoæemo vidjeti u dvoriπnom prosto-ru Radne jedinice.

Meu najopremljenijimau Hrvatskoj

Potkraj πezdesetih kupljena je prvahidrauliËna dizalica πvedske proizvod-nje, montirana na traktor, a 1970. na-bavljena su Ëetiri OM-a Titano, tadanajbolji europski kamioni. Ubrzo sli-jedi kupnja hidrauliËnih dizalica Hi-ab-Foco, koje su u kutinskoj radionicimontirane na OM-ove kamione i upotpunosti zamjenjuju ruËni utovarogrjevnoga drva. Poslije nabave no-vih kamiona Magirus, kutinska Meha-nizacija postaje jedna od najoprem-ljenijih u Hrvatskoj, no zbog konku-rencije privatnih kirijaπa u drugoj fazirada, mehanizacija je rasformirana.Nabavom suvremenijih strojeva priv-laËenje drvnih sortimenata organizi-

Stjepan ima 44 godineradnoga staæa(!), od Ëega 35godina u πumarstvu, a radioje razliËite poslove. Bio jevozaË direktora,automehaniËar, skladiπtar,voditelj odræavanja. Sedamgodina, od 1966. do 1973.boravio je na radu uNjemaËkoj. U kutinskome jekraju poznat i kao vrstanvinogradar i vinar. Najednom od juænih obronakaMoslavaËke gore on uzgajapoznati πkrlet

Dipl. ing. DeanBoæiÊ, upraviteljRJ Prijevoz igraditeljstvoKutina

Stjepan MikoË, najstariji zaposlenik,odnedavno u mirovini

Suvremeni kamion MAN

Page 15: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

13Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

kutinske Mehanizacijerano je u svakoj πumariji. Polovicom1970. godine veÊi dio ©umskoga go-spodarstva Garjevica poËinje djelovatiu sastavu novoosnovanoga ©umskoggospodarstva Josip Kozarac u NovojGradiπki, u poËetku u sklopu OOUR-aMehanizacija Kutina, zajedno s novo-gradiπkom Mehanizacijom, a ubrzo isamostalno. Meutim, s obzirom nasamostalnost druge pa i treÊe faze ra-da na πumarijama te manjka posla, ku-tinska Mehanizacija prisiljena je ra-diti u Gorskome kotaru, ali i BiH, Slo-veniji, te prevoziti umjetno gnojivo zaINA Petrokemiju. Reorganizacijomπumarstva po funkcionalnom naËelu,polovicom 1985., formiran je zasebanOOUR Transport i graevinarstvo sasjediπtem u Kutini, s tri radne jedini-ce: Transport Kutina, Transport NovaGradiπka i Graevinarstvo Nova Gra-diπka. Naposljetku, formiranjemHrvatskih πuma, u sijeËnju 1991., usastavu zagrebaËke uprave poËinjedjelovati kutinska Radna jedinica, sasvim osnovnim sredstvima do tada ko-riπtenim u iskoriπtavanju πuma. PoËet-kom listopada 1997. osniva se sada-πnji Prijevoz i mehanizacija Kutinad.o.o u vlasniπtvu Hrvatskih πuma, aod poËetka 2000. posluje u sastavuH©-a.

Star vozni park

Danas je ova radna jedinica, kojaima 43 uposlena, opremljena i orga-nizirana za poslove prijevoza u ce-stovnom prometu i poslove privlaËe-nja drvnih sortimenata; u cestovnomprometu izvrπava prijevoz unutarHrvatskih πuma, ali obavlja i vanjskeusluge. Raspolaæe s 13 voznih jedini-ca za prijevoz drvnih sortimenata, s13 prikljuËnih jedinica, 3 kamionskevozne jedinice za prijevoz rasutogatereta, jednom niskonoseÊom priko-licom za izvanredni prijevoz ("labu-dica"), jednom voznom jedinicomtehniËki osposobljenom za ËiπÊenjesnijega, te s tri zglobna traktora (for-wardera) tipa Timberjack (1210,1710, 1410). Kako smo doznali odupravitelja ing. Deana BoæiÊa, voznicestovni park najstariji je u H©-u i pri-jeko je potrebna njegova obnova. Ta-ko se starost πest Magirusa kreÊe izme-u 19 i 24 godine.

Povratnim turama doznaËajnoga prihoda

- Planirani kamionski prijevoz drvnihsortimenata za prvih deset mjeseci izvr-πili smo s pribliæno 80 posto, a godiπnjiplan, koji iznosi 82.400 m3, bit Êe izvr-πen. U razdoblju od sijeËnja do listopa-da prevezli smo 7408 m3 kamenoga ma-terijala, πto je Ëak 93 posto godiπnjegaplana, pa je realno oËekivati da Êemoovu godinu zavrπiti pozitivno - istiËemladi upravitelj. Dodaje da je iskoriπte-nost voznoga parka u odnosu na radnifond 71%, a ispravnost gotovo 80%.Treba napomenuti, kaæe, kako je koefi-cijent iskoriπtenosti novijih vozila tipaMAN, starosti 4-8 godina, Ëak 119%.Prema rijeËima upravitelja, iznimno do-bar geoprometni poloæaj Kutine omo-guÊuje kombiniranje takozvanih povrat-nih tura i usluga prijevoza izvan H©-a,kojima se ostvari i 20 posto prihoda. Prinabavi novih vozila trebalo bi viπe vo-diti raËuna o homogenoj strukturi vo-znoga parka radi boljega odræavanja,koriπtenja pojedinih dijelova otpisanihvozila i dr. To bi pridonijelo veÊoj uËin-kovitosti u radu i veÊoj iskoriπtenosti.Vozni park raspolaæe s devet razliËitihtipova dizalica i πest razliËitih voznihjedinica. Na prijevozu su zaposleni pre-teæito mladi ljudi, izmeu 33 i 35 godi-na, a rijeË je o iznimno profesionalnimvozaËima, koji u posljednje Ëetiri godi-ne nisu izazvali nijednu prometnu ne-sreÊu s materijalnom πtetom.

Danas ova radna jedinicaima 43 uposlena teraspolaæe s 13 voznihjedinica za prijevoz drvnihsortimenata, s 13 prikljuËnihjedinica, 3 kamionske voznejedinice za prijevoz rasutogatereta, jednom niskonoseÊomprikolicom za izvanredniprijevoz (“labudica”),jednom voznom jedinicomtehniËki osposobljenom zaËiπÊenje snijega, te s trizglobna traktora (forwardera)tipa Timberjack (1210, 1710,1410)

Stara autodizalica Coles od prijetridestak godina

Prostorije za odræavanje vozila

Page 16: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME14

Nabavljena preπa zavisokotlaËna crijeva

- Za izvanredne prijevoze osposob-ljena je Ëetiri godine stara "labudica",koja najviπe obavlja usluge za dræav-no poduzeÊe za razminiranje Mungos.Osim toga, obavlja selidbe pojedinihstrojeva za matiËnu i druge podruæni-ce H©-a. U rujnu ove godine kupili smopreπu za visokotlaËna crijeva za naπedizalice, ali i za vanjske usluge, a je-dan naπ zaposlenik specijalno je obu-Ëen za te poslove. Pogon s preπom ipopratnim strojevima bit Êe sljedeÊegodine maksimalno iskoriπten, a oËe-kujemo uπtedu izmeu 50.000 i 60.000kuna - napominje BoæiÊ, dodajuÊi daje, prema Planu investicija za sljedeÊugodinu, potrebno obnoviti kroviπteupravne zgrade i urediti prostor zaodræavanje.

Za posjeta RJ Prijevoz i mehanizaci-ja u MoslavaËkoj 5 u Kutini razgovara-li smo i sa Stjepanom MikoËem, naj-starijim zaposlenikom i odnedavnoumirovljenikom. Stjepan ima 44 godi-ne radnoga staæa(!), od Ëega 35 godi-na u πumarstvu, a radio je razliËite po-slove. Bio je vozaË direktora, autome-haniËar, skladiπtar, voditelj odræavanja.Sedam godina, od 1966. do 1973. bo-ravio je na radu u NjemaËkoj. Dobrose sjeÊa prvih vozila i strojeva u kutin-skoj Mehanizaciji: tri FAP-a, jednogaOM-a, drobiliËnoga postrojenja za pro-izvodnju kamena, poslije nabave Ma-girusa i dr. IstiËe kako tijekom Domo-vinskoga rata nekoliko godina nije kup-ljeno nijedno vozilo. - Vozni park smodobro i kvalitetno odræavali, a u suprot-nom bi neka vozila, stara i viπe od 20godina, koja joπ dobro rade, veÊ ranijebila otpisana - ponosno istiËe StjepanMikoË, koji je u kutinskome kraju po-znat kao vrstan vinogradar i vinar. Najednom od juænih obronaka MoslavaË-ke gore on uzgaja poznati πkrlet, kojidaje izvornu domaÊu kapljicu prvora-zredne kvalitete, moslavaËku graπevi-nu i dr. Za svoja kvalitetna vina dobioje jednu zlatnu i tri srebrene medalje.Moæda je tajna njegova mladolika iz-gleda u kuπanju vlastitih vina, koja pro-izvodi u svom omanjem vinogradu s350 trsova, ali koji, kako kaæe, svakegodine daje neuobiËajeno obilan urod.

NapuπtajuÊi Kutinu, grad 80 km is-toËno od Zagreba, u sjevernome dije-lu SisaËko-moslavaËke æupanije, s ri-jetko bogatim zelenilom, u okruæjuLonjskoga polja i vinorodne MoslavaË-ke gore, shvatismo da bitan utjecaj nanjezin gospodarsko-industrijski razvojimaju i πumari zagrebaËke podruæniceH©-a, u okviru koje Radna jedinica Pri-jevoz i graditeljstvo ima dugu tradicijui zauzima vaæno mjesto.

Potpisivanjem granskog Kolek-tivnog ugovora za πumarstvo,14. studenoga, uspjeπno suokonËani polugodiπnji pre-

govori izmeu poslodavca, Hrvatskihπuma d.o.o., i πumarskih sindkata. Ugo-vor su u prisutnosti ministra poljopriv-rede i πumarstva Boæidara PankretiÊa,doministra Ivice Grbca te brojnih gosti-ju, meu kojima i predstavnika πumar-skih sindikata Slovenije, Makedonije iRumunjske, u ime Uprave Hrvatskih πu-ma poptisali predsjednik Uprave ÆeljkoLedinski te Ëlan Uprave Branko ©tuliÊ,dok su tri πumarska sindikata zastupaliGordana Colnar, predsjednica Hrvat-skog sindikata πumarstva, Æeljko Cutva-riÊ, predsjednik Sindikata zaposlenih u

POTPISAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ©UMARSTVO

Zadræana sva materijalna Novim Kolektivnim ugovorom predvien je porast plaÊa od 10%,zadræana su dosad steËena materijalna prava, a predvieneotpremnine za odlazak radnika utvrene su u veÊem iznosu odonih πto ih utvruje Zakon o radu. Radnici Hrvatskih πuma imajupravo na regres za godiπnji odmor (50% prosjeËne plaÊe zaprethodni mjesec), boæiÊnicu od 700 kuna, uskrsnicu od 300kuna. Preostaje najvaænije - poπtovati odredbe Ugovora

πumarstvu Bjelovar te Ivan Zovak, pred-sjednik Samostalnog πumarskog sindi-kata Vinkovci. Novim Kolektivnim ugo-vorom, petim po redu otkako postojeHrvatske πume kao jedinstveno podu-zeÊe, predvia se porast plaÊa od 10%,nije doπlo do smanjenja materijalnihprava radnika i osigurava se sigurnostzaposlenja i rada. Predviene su otprem-nine za odlazak radnika, i to u veÊemiznosu od onih πto ih utvruje Zakon oradu. Radnici Hrvatskih πuma imaju pra-vo na regres za godiπnji odmor (50%prosjeËne plaÊe za prethodni mjesec),boæiÊnicu u iznosu od 700 kuna, us-krsnicu od 300 kuna, kao i na dar zadjecu. Predviene su i jubilarne nagra-de kao i odmori i dopusti.

N aπe sindikalno stablo posadi-li smo 22. studenoga 1990.godine, svakim danom bilismo brojniji i jaËi i tijekom go-

dina postali odgovoran socijalni partnersposoban da se izbori za interese svogaËlanstva. PoËeli smo suraivati i sa πu-marskim sindikatima iz inozemstva,1996. primljeni smo i u Meunarodnufederaciju πumara, drvara i graditelja (IF-BWW), a te godine potpisali smo i prviKolektivni ugovor, istaknula je meuostalim nova (i stara) predsjednicaHrvatskoga sindikata πumarstva na dvo-denevnoj Izbornoj skupπtini u Zagrebu,13. i 14. studenoga, podsjeÊajuÊi na do-sadaπnji razvojni put ovoga najveÊega

IZBORNA SKUP©TINA HRVATSKOGA SINDIKATA ©UMARSTVA

Gordana Colnar ponovno Izbornom skupπtinom i ponovnim izborom Gordane Colnar zapredsjednicu okonËano je petogodiπnje razdoblje rada ovoganajveÊega πumarskog sindikata, te otvorena nova stranica uradu i borbi za radniËke interese. Tijekom Skupπtine potpisan jei Kolektivni ugovor za πumarstvo

πumarskoga sindikata s oko 9000 Ëla-nova. I potpisivanje petoga kolektivno-ga ugovora koje Êe se obaviti tijekomrada Skupπtine dio je strpljive i uspjeπnepregovaraËke politike, ali i razumijeva-nja poslodavca, rekla je predsjednica.

Skupπtinom i ponovnim izborom Gor-dane Colnar na mandat od pet godinazaokruæeno je proteklo skoro petogo-diπnje razdoblje rada Hrvatskoga sindi-kata πumarstva (1999.-2003.). Za do-predsjednika je izabran Æeljko Kalauz(Vinkovci), a za predsjednicu Skupπti-ne Jasna Bubanj (N.Gradiπka). U Nad-zorni odbor uπli su Viktor ©porËiÊ (pred-sjednik, Delnice), Anita CvitaniÊ (Split)i Zdenko LeπiÊ (Vinkovci).

sindikat

Page 17: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

15Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

prava, predvien porast plaÊaOdajuÊi priznanje hrvatskoj πu-

marskoj struci πto je tijekom dva i polstoljeÊa sustavnog gospodarenja πu-mama saËuvala njihovu prirodnost,kakvom se moæe pohvaliti malo ko-ja europska zemlja, ministar Pankre-tiÊ istaknuo je potrebu oËuvanjaovog nacionalnog bogatstva budu-Êim pokoljenjima. Potpisivanje Ko-lektivnog ugovora pozdravio je ipredsjednik Uprave Hrvatskih πumaÆeljko Ledinski, istaknuvπi da Ugo-vor donosi socijalni mir za 10 tisuÊazaposlenih, toliko potreban u vreme-nima koja dolaze i skorom poËetkurestrukturiranja poduzeÊa. U buduÊ-nosti πumari se moraju okrenuti stje-canju dohotka i od ostalih djelatnostivezanih uz πumarstvo, rekao je on.Presjednica najveÊeg πumarskog sin-dikata koji obuhvaÊa oko 9000 rad-nika, Hrvatskog sindikata πumarstva,Gordana Colnar, posebno vaænomdræi kooperativnost svih sudionika udugotrajnim pregovorima i naglaπa-va da je sada vaæno sve dogovorenoi ostvariti.

S potpisivanja Kolektivnog ugovora

predsjednica

Rad 4. izborne skupπtine, otkako jesindikat utemljen, u zagrebaËkome ho-telu “I” pozdravili su i Vesna Dejano-viÊ, v.d. predsjednika Saveza samostal-nih sindikata Hrvatske, Kreπimir Sever,predsjednik Hrvatskih nezavisnih sin-dikata, Marijan FerËek, tajnik Sindika-ta Gozdnoga gospodarstva Slovenije,

πuma Æeljko Ledinski, doministar πu-marstva i drvne industrije Ivica Grbacte predstojnik Vladina Ureda za soci-jalno partnerstvo Vitomir BegoviÊ.

Skupπtina je prihvatila i Izvjeπtaj oradu za razdoblje 1999.-2003. te Pro-gram rada HS©-a u iduÊe dvije godine.Tijekom dvodnevnog rada potpisan je

je govorila mr. Marija Zuber, dok su dru-gog dana Perica FrkoviÊ, iz Hrvatskihπuma, i Neven PuljiÊ, iz RepubliËkoginspektorata zaπtite na radu, govorili oprovoenju mjera zaπtite na radu u πu-marstvu i kako dalje rjeπavati te proble-me, o Ëemu je prihvaÊena i Rezolucijao zaπtiti na radu. (m)

Predsjednica G. Colnar podnosiizvjeπtaj

S rada Skupπtine Radnu atmosferu upotpunili su svojimnastupom i Ëlanovi KUD-a “©umari”

Æivko Mitevski, predsjednik Sindikataπumarstva Makedonije, Marijan Kon-Ëeski u ime πumarskog sindikata Ru-munjske “Silve”. Sindikalcima su seobratili i predsjednik Uprave Hrvatskih

i novi Kolektivni ugovor za πumarstvo,a sindikalci su se pozabavili i dvjemaaktualnim temama vaænima za radnikeu πumarstvu. Prvoga dana upoznati sus novostima u Zakonu o radu, o Ëemu

Page 18: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME16

Piπe:Branko

Ranogajec

mislim, dakle...

V lada Republike Hrvatske pri-hvatila je Program restrukturi-ranja Hrvatskih πuma koji jeizradila irska konzultantska

kuÊa COILLTE te zaduæila H© d.o.o. da,uz ostale subjekte, pristupe restruktu-riranju. Projektom restrukturiranjaodreuje se vizija H© d.o.o., kljuËneakcije i ciljevi od kojih su najznaËajni-ji: optimalna organizacija (decentrali-zacija), racionalizacija svih segmena-ta poslovanja, toËna podjela posla, rad-nih zadataka, s praÊenjem i utvriva-njem odgovornosti za njihovo izvrπe-nje, privatizacija odreenih djelatno-sti, potpora osoblju koje Êe prijeÊi uprivatni sektor, razvijanje novih profi-tabilnih poslova. Bit je u tome da H©d.o.o. postanu ekoloπki odgovorno,ekonomski uspjeπno i profitabilno πu-marsko druπtvo. OËekuje se znatnosmanjenje svih troπkova, bolje koriπte-nje potencijala osoblja, πto treba rezul-tirati poveÊanjem prihoda i, πto je va-æno, dobiti, kao πto je to i primjerenokomercijalnome trgovaËkom druπtvu.Za provedbu svega toga predloæena jeorganizacijska struktura:

U Direkciji bi se nalazili sektori pro-izvodnje, usluga, financija, ljudskih re-sursa, prodaje i marketinga, korpora-tivnih usluga, informatiËka sluæba i slu-æba interne kontrole i revizije.

RESTRUKTURIRANJE / ©TO JEST A ©TO NIJEPREDLOÆENO, A IZNIMNO JE VAÆNO

Jesu li irski konzultantiipak neπto zaboravili?Bit je procesa restrukturiranja u koje uskoro kreÊu Hrvatskeπume u tome da bi to trgovaËko druπtvo trebalo postatiekoloπki odgovorno, ekonomski uspjeπno i profitabilno. No jeli u studiji predloæeno sve πto je bitno kako bi se uspjeπnoostvario krajnji cilj?

Bit Êe 13 uprava proizvodnog sekto-ra i tri uprave usluænog sektora. Pro-jekt predvia 170 πumarija te radne je-dinice i kompanije kÊeri.

Da bi se ostvarilo planirano, konzul-tanti su predloæili brojne konkretne ak-tivnosti, postupke s terminskim planomkako Êe se i do kada to postiÊi. Detaljio tome mogu se naÊi na Intranet stra-nicama Hrvatskih πuma.

Jedna je od kljuËnih akcija i Plan ra-zvoja ljudskih resursa za Hrvatske πume.Tim se planom æeli racionalizirati osob-lje, smanjiti struËno i tehniËko osoblje naoptimalan broj, s naglaskom da Êe se toprovesti na osjetljiv i socijalno odgovo-ran naËin. Planira se popuniti, raspore-diti radnike na radna mjesta temeljem na-tjeËaja i razraenog postupka odabira.Razradit Êe se planiranje uËinaka, postav-ljanje zadataka te praÊenje ostvarenja ivrednovanje uËinaka. Kako bi se mogloudovoljiti tom cilju, konzultanti su ista-knuli potrebu stjecanja i razvoja vjeπti-na, struËnosti i kompetencije u svim po-druËjima osim u “tradicionalno i povije-sno πumskouzgojnim praksama” za kojese ocjenjuje da “radna snaga ima velikudubinu znanja i struËnosti”.

Odreeno osposobljavanje, obuku,morat Êe proÊi viπe i niæe poslovods-tvo, administrativno osoblje i πumskiradnici.

Vjerujem da Êe se provedbom Pro-jekta restrukturiranja ostvariti strateπkiakcijski plan, da Êe provedba predlo-æenih radnih paketa i kljuËnih akcijapridonijeti da H© d.o.o. budu uspjeπnokomercijalno druπtvo.

Meutim, upozorio bih i istaknuo je-dan segment koji Projekt nije obuhva-tio, a mislim da je vaæan kad se odreu-ju smjernice strateπkog razvoja H© d.o.o.

Ne samo troπkovi, nego inove vrijednosti!

UoËljivo je kako konzultantska ku-Êa nije predloæila da strateπki razvojHrvatskih πuma sadræi i organizacij-ski ustroj i ono πto je danas od najve-Êeg znaËenja za moderno uspjeπnoposlovanje, a to je usmjeravanje po-slovne strategije k stvaranju vrijedno-sti umjesto, ili samo, prema kontrolitroπkova. Moderno poslovanje traæiprimjereno upravljanje intelektualnimkapitalom, “sivom supstancijom”,znanjima, usmjerenje od materijal-

Jedna od primjedbi bila je da konzultanti nisu predvidjeli sektor ili odjelrazvoja, bez Ëega ne moæe biti ni jedna veÊa tvrtka ako raËuna na svojnapredak i razvoj. Navodno su se konzultanti s tim sloæili, ali, unatoËtomu, u organizacijskoj shemi nema sektora razvoja. To se komentiralokao aljkavost i povrπnost. Skloniji sam drukËijem razmiπljanju, da jenaglaπena orijentacija na komercijalno poslovanje, za πto je potrebno daosoblje svlada odreene vjeπtine, tehniku rada. “UËitelji” Êe biti oni ilinetko izvan Hrvatskih πuma, a to onda naravno treba i platiti

Page 19: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

17Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

noga k nematerijalnom stvaranju vri-jednosti.

Projekt restrukturiranja, osim πto na-znaËuje potrebu koriπtenja ljudskih po-tencijala u preciznoj, priliËno konkret-noj razradi aktivnosti, nigdje ne spo-minje niti planira inovacijske procesekojima bi zaposleni mogli i trebali sit-nim ili znaËajnijim poboljπanjimapridonijeti unapreivanju proizvodnihi usluænih procesa.

Dok je Projekt restrukturiranja bio joπu izradbi, H© d.o.o. uputio je nekolikoprijedloga kojima bi se doradio konaËniizvjeπtaj konzultanata. Jedna se od pri-mjedbi odnosila na to kako je Ëudno πtokonzultanti nisu predvidjeli sektor iliodjel razvoja, bez Ëega ne moæe biti nijedna veÊa tvrtka ako raËuna na svoj na-predak i razvoj. Navodno su se konzul-tanti s tim sloæili, ali, unatoË tomu, u or-ganizacijskoj shemi nema sektora razvo-ja. To se komentiralo kao aljkavost ipovrπnost. Skloniji sam drukËijem razmi-πljanju; naime kada se iπËitava Projektnaglaπena je orijentacija na komercijal-

znanosti i 4 doktora znanosti bavit Êese iskljuËivo komercijalnim poslovima.PredlagaËi Projekta vjerojatno dræekako je domena razvoja, inovacija ivladavine znanja privilegij nekoga dru-goga koji Êe nam onda to prodavatikroz neki novi projekt, kroz obuku zastjecanje nekih novih vjeπtina.

StruËni kadrovi i dalje uinozemstvo?

Stajati na “vlastitim nogama”, biti us-trojen tako da se tvrtka samorazvija iupuπta u utakmicu na træiπtu, Ëini senije postavljeno kao cilj konzultanta.S hrvatskih sveuËiliπta, poznato je, izla-ze kvalitetno obrazovani struËnjaci kojise nerijetko zapoπljavaju na razvojnim,kreativnim poslovima, ali u inozems-tvu. Treba li to tako i ostati?

Istodobno s Projektom restrukturira-nja prihvaÊena je Hrvatska nacionalnapolitika i strategija kojom je, izmeuostalog, dana i vizija OBRAZOVANJA,ISTRAÆIVANJA I ME–UNARODNESURADNJE.

Nacionalnom se politikom odreu-je da Êe se s razvojem baviti znanstve-ne ustanove i instituti. Od komercijal-nog sektora oËekuje se da sufinanciraistraæivanja i provodi rezultate na ope-rativnoj razini. I to bi bilo uglavnomsve πto se tiËe istraæivanja.

Sva se istraæivanja mogu podijeliti natri osnovna podruËja: fundamentalna,primijenjena i razvojna. U fundamen-talnim i primijenjenim istraæivanjimakoriste se znanstvene metode, dok seu razvojnim istraæivanjima ne koristeuvijek znanstvene metode. Organiza-cijski promatrano, fundamentalna i pri-mijenjena istraæivanja treba provoditiu znanstvenim ustanovama. Razvojnai primijenjena istraæivanja lociraju se

Prema tome, 1300 visokoobrazovanih radnika, viπe od 50 magistaraznanosti i 4 doktora znanosti bavit Êe se iskljuËivo komercijalnimposlovima

no poslovanje, za πto je potrebno daosoblje svlada odreene vjeπtine, teh-niku rada. “UËitelji” Êe biti oni ili netkoizvan Hrvatskih πuma, a to onda narav-no treba i platiti. Prema izraËunu troπko-va strateπkog akcijskog plana, vanjskeusluge osposobljavanja, vanjski troπakposlovnog informacijskog sustava i dru-ge konzultantske usluge i razni troπkovistajali bi H© d.o.o. 11,353.000 eura.

Razvoj i sve ono πto se podrazumije-va pod razvojem nije postavljeno kaostrateπki cilj.

Prema tome, 1300 visokoobrazova-nih radnika, viπe od 50 magistara

u operativi jer se svaka proizvodnja te-melji na odreenoj tehnologiji, a teh-nologija proizlazi iz razvojnih ili pri-mijenjenih istraæivanja.

Cijenjeni akademik Mirko VidakoviÊje u povodu 125. obljetnice πumarskenastave u Hrvatskoj iznio miπljenje usvezi s tim, koje je joπ uvijek aktualno,pa Êu ga citirati: “U organizacijskompogledu, ozbiljniji je nedostatak po-manjkanje razvijenih razvojnih sluæbikod operativnog πumarstva i drvne in-dustrije. Takva razvojna sluæba morabiti spona izmeu znanstvenih institu-cija i operative. Transfer znanosti se

mora odvijati putem razvojnih sluæbi.Ukoliko bismo imali bolju razvojnusluæbu onda bi se i znanost bolje ra-zvijala, jer bi zahtjevi za konkretnimistraæivanjima bili inicirani putem tesluæbe. Naime, ova bi sluæba vrπila ra-zvojna istraæivanja, a znanstvene usta-nove bi se bavile primijenjenom i te-meljnom naukom. U takvoj konstela-ciji snaga ne bi postojala bojazan daoperativa viπe neÊe pokazivati interesza pravu znanost, jer bi razvojna slu-æba traæila da se rjeπavaju znanstveneteme, i to one koje su od bliæeg ili da-ljeg interesa za razvoj novih tehnolo-gija.” (M.V., 1985.)

Da bi se postigla konkurentska pred-nost, bitno je izraditi tri poslovne stra-tegije: strategiju inovacija, strategiju ja-Ëanja kvalitete i strategiju sniæavanjatroπkova.

H© d.o.o. bi u tom cilju, a na temeljuizloæenoga, trebao ispraviti propust, akose radi o propustu, i postaviti si kao stra-teπki cilj svekoliki razvoj Druπtva, opti-malno koriπtenje ljudskih kreativnih po-tencijala koji bi trebali inovirati, una-preivati, racionalizirati sve segmenteposlovanja te stoga primjereno motivi-rati i stimulirati radnike.

Nuæno je i organizacijski ustrojitisektor razvoja, πto bi ujedinjavao(timski) rad najkreativnijih, koji bi bi-li nositelji transfera znanja, ali i istra-æivaËi. U skladu s tim, obrazovanjekao stalni proces razvoja osoblja po-stavlja se kao permanentan, s nazna-kom da se ulaganja u razvoj, ljudskikapital, tretiraju kao investicije, daone, kao πto se to i oËekuje od svihdrugih investicija, donose dobit i dase isplativost takvog investiranja ne-prestano utvruje, mjeri i na temeljutoga vrednuje grupni i individualnidoprinos!

Page 20: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME18

©UMARIJA POKUPSKO, UPRAVA ©UMA SISAK

Piπe:Miroslav Mrkobrad

Foto:Miroslav Mrkobrad

πumske razglednice

» etvrtkom je u Pokupskomeæivlje nego obiËno - to jeodvajkada sajmeni dan ka-da se seljaci iz okolnih sela

okupljaju u srediπtu mjesta, oko glav-nog parka ispred opÊinske zgrade.Dva πtanda s promidæbenim plakati-ma HDZ-a i SDP-a, oko kojih je naj-veÊa guæva, pokazuju da ni sajmoviviπe nisu kao nekada i da je predizbor-na kampanja ovoga drugog Ëetvrtkamjeseca studenoga i ovdje naπla svo-je poklonike, a politika zamijenila ra-zgovore o “niskim cijenama krava ikonja”, uz gemiπt i kotlovinu kod ne-kog od peËenjara. A ni peËenjara vi-πe nema kao prije.

Jest, nekad je to bilo drukËije, dola-zilo je puno viπe seljaka sa stokom “odpreko”, red konjskih zaprega pretezaose skroz dolje niz cestu, uz πumariju,prisjeÊa se upravitelj pokupske πuma-rije dipl. ing. Ivan ©Ërbak. Ovo “pre-ko” oznaËava sela preko Kupe, rijekekoja ovdje umnogome odreuje æivot.Preko Kupe je novi veliki most kojimnema tko prolaziti, rijeka je za vrijemeposljednjega rata bila granica i prijekoje bilo okupirano podruËje od kuda jes brda za neprijateljsko topniπtvo Po-kupsko bilo ”na dlanu”. Tamo je joπuvijek i 200-tinjak ha miniranih πumaoznaËenih bodljikavom æicom i osta-cima æutih vrpca na kojima se tek na-ziru natpisi “mine”.

©UMARIJA POKUPSKO, UPRAVA ©UMA SISAK

GospodareÊi s 4000 ha πuma,©umarija Pokupsko je gotovojedini privredni subjekt napodruËju te opÊine kojaveÊinu prihoda ostvaruje odbukve. SuraujuÊi dobro slokalnim vlastima, ©umarijainicira i sudjeluje u brojnimakcijama obnove toga uposljednjem ratu stradalogapodruËja

Bukova sastojina, starosti 80 godina, u Pokupskim πumama

U Poku

Page 21: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

19Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

Tu se sve dogovara i organizira - mali okrugli stol kodnaËelnika opÊine

Srediπte zbivanja - novozasaeni park pred opÊinskomzgradom

©umarska zgrada obnovljena je 1993.

Kupa dijeli i spaja

pskome se æiviod bukve

Jedini gospodarskisubjekt

U takvom ozraËju æivi i radi i 17-erozaposlenih u ©umariji Pokupsko, go-tovo jedinom gospodarskom subjektuove male opÊine s 2660 æitelja, uteme-ljene 1995. godine. ProstiruÊi se s objestrane Kupe, na podruËju VukomeriË-kih gorica, najmanja πumarija sisaËkeUprave πuma gospodari s 4000 ha πu-ma i πumskog zemljiπta (joπ 3500 hasu rascjepkane privatne πume) raspo-reenih u tri gospodarske jedinice. Naj-veÊe i najznaËajnije su Pokupske πu-me (oko 2000 ha), Kljuka ima 900, aVinica-KobiljaËa 1100 ha. To je πuma-rija koja æivi od bukve, na koju od oko15.000 kubika etata otpada 60% (dalj-njih 30% je hrast kitnjak, a sve ostalevrste ne Ëine viπe od 10%).

- Ovogodiπnji plan sigurno Êemoizvrπiti. S radovima na iskoriπtavanjuveÊ smo odavno gotovi pa su naπi sje-

I turizam jedna odmoguÊnosti

Pokupsko je s oko 350 æitelja najve-Êe meu 14 naselja ove opÊine. Æivoti sva zbivanja koncentrirani su oko op-Êinske zgrade, u kojoj su osim lokalneuprave smjeπteni i knjiænica, ljekarna,poπta, ambulanta i neke druge djelat-nosti. Dnevni, a pogotovo veËernji(druπtveni) æivot upotpunjuju i Ëetiri ka-fiÊa. Ispred zgrade je srediπnji park spoprsjem Pavla ©tossa, pjesnika i æup-nika koji je ovdje æivio od 1842. do1862. godine. Park je u fazi obnove ko-ju je inicirala i pruæila punu pomoÊ -©umarija. ©umari i inaËe dobro sura-uju s lokalnom upravom; tako je biloi prije, kada je ovdje radila dipl. ing.Darinka Æuna, sada zamjenica upravi-telja Uprave, koja i sama Ëesto posre-duje pri pojedinim akcijama.

- Pokupsko je na raskriæju dræavnihcesta od V. Gorice prema Glini i na

Od tri gospodarske jedinice, najveÊe i najznaËajnije suPokupske πume (oko 2000 ha), Kljuka ima 900, aVinica-KobiljaËa 1100 ha. To je πumarija koja æivi odbukve, na koju od oko 15.000 kubika etata otpada 60%(daljnjih 30% je hrast kitnjak, a sve ostale vrste neËine viπe od 10%)

(nastavak na str. 22)

kaËi ljeti pomagali u ©umariji Koreni-ca, a poslije i u Glini - priËa upravi-telj ©Ërbak. - U prvom tromjeseËju ifinancijski smo bili pozitivni, isto ta-ko i proπle godine i svih proteklih go-dina, πto u ovim uvjetima, kada je joπ20 posto podruËja zbog mina nedo-stupno, i nije lako.

©umarija obavlja 70 posto posla naiskoriπtavanju πuma sa svojim radni-cima, ostalo rade poduzetnici. Koduzgojnih radova taj je postotak obra-tan jer tamo se za ljetnih mjesecizapoπljava dosta sezonaca. Vaæno jeda se do njih moæe doÊi, kaæu u ©u-mariji, te da nema problema ni s po-nudama poduzetnika za preuzimanjenekih poslova.

drugu stranu od Siska prema Karlov-cu. Tu iznimno dobru poziciju i pri-rodne ljepote ovoga kraja æelimoiskoristiti za poticanje turistiËke po-nude. Ovo tradicionalno jest poljo-privredni kraj, bez industrije, pa mi-slimo da Ëista i nezagaena Kupa sdodatnim sadræajima seoske ponudemogu biti i te kako zanimljiviputnicima nomadima, posebno oni-ma πto vole nove i neistraæene pro-store - priËa ambiciozni naËelnik Op-Êine Boæidar ©krinjariÊ.

Da u Pokupskome misle ozbiljno,dokaz su i radovi uz glavnu prometni-cu prema V. Gorici, koja se obnavlja.

Page 22: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME20

Piπe:mr. Darko

Getz

Foto:D. Getz

kopaËki rit

B rodiÊem Liska turisti su neka-da obilazili KopaËki rit. Za vri-jeme rata Liska je ostala na je-zeru Sakadaπ, potopljena i

nedavno izvuËena. Sada se obnavlja,no pitanje je kada Êe i kojim putovi-ma zaploviti buduÊi da je KopaËko je-zero gotovo zaraslo vrbovom πumom,a plovnost dodatno oteæana niskimvodostajem i rijeËnim nanosima kojise nisu uklanjali od 1987.

Svojedobno se korisniku Parka pri-rode KopaËki rit, Lovno-πumskom ga-zdinstvu Jelen zamjeralo πto je “za-tvoren” za javnost, πto ne dopuπtaobiËnim graanima posjet glasovituKopaËkom jezeru, Tikveπu i drugimlokalitetima koji su se nalazili u su-stavu Parka. Prigovor je bio viπe negoopravdan, jer je 1967. godine LoviπteBelje proglaπeno upravljanim prirod-nim rezervatom. VeÊ sam naziv im-plicira namjenu, dakle osim zaπtitebiljnog i æivotinjskog svijeta, trebaoje posluæiti u turistiËke i edukativnesvrhe.

Meutim, nakon proglaπenja Zoo-rezervatom, joπ dugo Êe vremenaostati sve po starom. Jednostavno, Je-len nije bio spreman primiti veÊi brojposjetitelja jer nije bio turistiËki pre-ustrojen, niti je imao potreban inven-tar: plovila, vozila, turistiËku kuÊu isl. Posjetitelje Êe do 1980. godine pri-mati ribari iz OOUR-a za ribarstvoKopaËevo i u svojim skromnim Ëi-klovima odvoziti do KopaËkog jeze-ra, eventualno i dalje do Hulova i Du-nava. Tjedno se moglo ugostiti najvi-πe desetak osoba, tako da je bio ma-len broj posjetitelja koji su vidjeli dje-liÊ sadræaja i bogatstva flore i faune.

Joπ sredinom 70-ih poËelo se razmi-πljati o gradnji turistiËke kuÊe na Sa-kadaπu i nabavi veÊeg plovila koje bitrebalo zadovoljiti uvjete ritsko-mo-Ëvarnog terena - imati plitki gaz, be-

Liska puna turista na Sakadaπu 1988. godine

Potopljena 1992, izvaena iz vode 2003.

Obnova

HoÊe li turisti ponovno plovitiKopaËkim ritom?

πumni motor na elektriËni pogon, ka-pacitet 50-ak posjetitelja. Na æalost,odustalo se od gradnje brodice premanacrtima brodogradiliπta u Sisku pa jenabavljen brodiÊ Liska, koji Êe imatiznatno skromnije parametre od onihpriæeljkivanih.

BrodiÊ o kojemu je rijeË nedavnoje izvuËen na obalu jezera Sakadaπ.Izgraen je 1980. godine u brodogra-diliπtu Tisa u Novom BeËeju u Vojvo-dini, dugaËak je gotovo 13 m, πirok4 m, visine boka 1,2 m. Bio je teæak5,5 tona i imao je ugraeni dizelskimotor “Rakovica”, 34 KS. Na palubise nalazila kabina za kormilara, a is-pred su bile klupe s naslonom. Bio jeprekriven plastiËnom tamnonaranËa-stom tendom i obojen u zeleno. Izakormilarske kabine nalazio se WC.Posluæivali su ga mornar motorist(“kapetan”) i mornar broda. Kretao seprosjeËnom brzinom 6-10 km na sat.U πpici sezone isplovljavao bi doosam puta dnevno prema KopaËkomjezeru. Voænja je trajala oko jedan sat.Nekih dana Liska je znala primiti napalubu i 100-tinjak posjetitelja.

NajveÊi problem bila je buka po-gonskog stroja popraÊena vibracija-ma, koja se prenosila na palubu i put-nike i zbog toga se nije mogao Ëuti nikreket æaba, ni Êurlik liski, cvrkuta-nje trstenjaka i drugih ptica koje bi senaπle na putu plovidbe.

Zgode i negode Liske

Uz plovidbu Liske zabiljeæeno jeviπe zanimljivih dogaaja. Prilikomjedne plovidbe brodiÊ je nestao! Kre-nulo se u potragu, a njemu ni traga.Nakon duljeg vremena pronaen jeduboko u trπËaku kamo ga je odniojaki sjeverozapadnjak nakon πto sepokvario motor. Turisti su bili upla-πeni, no na kraju se sve dobro svrπilo.

BRODI∆ LISKA, DONACIJA HRVAKOPA»KI RIT

Page 23: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

21Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

brodiÊem LiskaNedugo nakon toga u kapetanovu ka-binu ugraena je radiostanica, a na-bavljen je i Ëamac s izvanbrodskimmotorom, koji Êe stalno ploviti sLiskom.

Drugom prilikom na Lisku seukrcala partijska delegacija iz nekognaπeg veÊeg grada. Bili su sveËanoodjeveni, kao da su netom izaπli izkonferencijske dvorane. Kapetan ih jedoveo do kolonije kormorana na Ko-paËkome jezeru. Meutim nisu bilizadovoljni, traæili su full contact, ne-posredno uz gnijezda u koloniji. Bilisu upozoreni na moguÊe posljedice,no njihov voditelj bio je uporan. “Do-bro, kad baπ to æele, neka im bude”,rekao je kapetan i uplovio brodompodno stabla, meu gnijezda kormo-rana.

BraneÊi se od uljeza, kormorani supoËeli defecirati i bljuvati polupro-bavljenu ribu koja se poput tuËe sru-Ëila na palubu i goste. Na nesreÊu,tog je dana bila skinuta tenda, takoda je zavladao uæas. Nastala je strka ivika, πto je joπ viπe razjarilo kormora-ne. Hrabri su muπkarci poskidali sa-koe i pokuπali obraniti svoje kolegi-ce. Uza sve to, zbunjeni je kapetanokreÊuÊi brod zapeo za neki podvod-ni panj - katastrofa. Trebalo je gotovopola dana da se opere, a smrad neu-tralizira nekim mirisnim sredstvom.

Najzanimljivije je tek uslijedilo -nitko se nije æalio ni na posadu ni nakapetana, konaËno, bili su upozorenina moguÊe posljedice.

Za niska vodostaja Liska je plovilasporo. Njezin ulazak u »onakut bioje odreen poziv moËvaricama na ru-Ëak (Pavlovljev refleks). Oko buËnogbrodiÊa, Ëiji bi valovi izbacivali ribi-ce i druge æivotinje iz vode, skupljalabi se jata galebova, gakova, malih bi-jelih Ëapljica, poneki vodomar i dru-ge ptice. Uz plovni put na polomlje-nim stablima i granama sunËale bi sebarske kornjaËe.

BrodiÊ je imao stalne stanare, neko-liko lastavica koje su svoje gnijezdosavile u kriæu jarbola. Kada bi brodiÊiz jezera Sakadaπ uplovio u kanal »o-nakut, lastavice bi napustile gnijezdoi mlade i Ëekale njegov povratak kojibi popratile glasnim cvrkutom. To jebio ritual koji se redovito ponavljao.Zaπto se lastavice nisu usudile otiÊido KopaËkog jezera ostala je tajna. Na

ATSKIH ©UMA PARKU PRIRODE

BrodiÊ se kretao prosjeËnom brzinom6-10 km na sat. U πpici sezoneisplovljavao bi do osam puta dnevnoprema KopaËkome jezeru. Voænja jetrajala oko jedan sat. Nekih danaLiska je znala primiti na palubu i100-tinjak posjetitelja.

pristaniπtu uz brodice Jasen, Vodo-mar, Kucin, Zmajevac zadræavalo sedesetak pripitomljenih kormorana ko-jima bi turisti bacali kruh ili smrznu-te ribice πto ih je “kapetan” imao nabrodu za takvu prigodu.

Potopljena, ponovnoizvuËena, donirana

Liska je plovila do poËetka rata dosrpnja 1991. godine. Ostala je prive-zana na Sakadaπu, gdje Êe poslije bitipotopljena, buduÊi da se nije vodilabriga o nuænom pomicanju za vrije-me porasta ili opadanja vodostaja. Iz-gleda da je pretrpjela i oπteÊenja odgelera granata. Za proljetne poplave1993. bila je zalivena i povuËena ko-sinom obale prema dubini jezera.

Nakon ulaska Hrvatskih πuma u Ba-ranju 1997. godine, Uprava πumaOsijek imala je namjeru obnoviti i Tu-ristiËku kuÊu Sakadaπ i izvaditi Liskuiz vode, meutim zbog odluke VladeRepublike Hrvatske o osnivanju Jav-ne ustanove, odustalo se od namjere.Da je bilo drukËije, veÊ bi davno Li-ska i druge brodice plovile vodamaKopaËkoga rita, a vjerujemo da bi sesanirao i plovni put do KopaËkoga je-zera.

Lisku je izvukla iz vode mehaniza-cija Vodoprivrede iz Osijeka i sadaje u fazi obnove. Svjeæe je obojena,predstoje radovi na ureenju palubei ugradnje motora. BrodiÊ je inaËeUprava πuma Osijek predloæila (Nad-zornom odboru) za donaciju Parkuprirode KopaËki rit.

Na kraju joπ ostaje pitanje, kuda Êeto ploviti Liska? Kanal »onakut je pli-tak, KopaËko jezero je gotovo zara-slo vrbovom πumom, plovnost je do-datno onemoguÊena niskim vodosta-jem i rijeËnim nanosima koji se nisuuklanjali od 1987. godine. »ini se daÊe turisti pjeπaËiti po prosuπenom tlurita, ili Êe s nasipa pokuπati ugledatiponeku pticu u zelenilu Ribnjaka Be-lje, koji je takoer bez vode.

UnatoË tim pitanjima i nepoznani-cama, æelimo da Liska zaplovi πto pri-je i sretno!

Page 24: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME22

Mlaa bukova sastojina s kitnjakom

Æuta vrpca oznaËava dio miniranogpodruËja preko Kupe

Dio zida i kule (ispred crkve) iz 15.stoljeÊa

Pokupsko se, inaËe, prvi put spo-minje u 13. stoljeÊu kao Opatija Po-kupsko. Vaænu ulogu imalo je za vri-jeme turskih osvajanja kao jedno odgraniËnih mjesta. O tome i danassvjedoËe zid i kule ispred u posljednjemratu devastirane i obnovljene crkveUznesenja Marijina. Zid je stariji odcrkve i potjeËe iz 15. stoljeÊa i danas jespomenik nulte kategorije. Crkva je bi-la graena od drva 1736. godine kaodonacija biskupa Jurja Branjula.

Kupa je i tada bila granica, s ovestrane bio je stari grad trokutaskogoblika, dok su s druge strane bile ku-le od drva kao izviaËnice.

U Pokupskome vole istaknuti kako jeovdje poËela akcija za izgradnju prveπkole joπ 1834., a s radom je poËela25. sijeËnja 1841. godine. Poπtanskiured i telefon imali su prije V. Gorice!

Zgrada obnovljena1993.

- ©umari Êe ove jeseni poπumiti okopet hektara, popunjavanjem sadnica-

ma i sadnjom kitnjaka pod motiku. Lu-ænjaka ovdje nema, on je u ovim pre-djelima praktiËno egzot i ima ga okohektar - govori o planovima upravi-telj ©Ërbak. Sadnice su nabavljene izpoæeπkoga rasadnika Hajderovac.

©umarijska je zgrada u Domovin-skom ratu stradala, no vrlo je brzo,veÊ 1993., obnovljena. U njezinudvoriπtu pravi je mali park, pomnoureen i njegovan. Zgrada preko pu-ta joπ je razruπena i devastirana isvjedok je jednog vremena i jednogludila.

- Na mjestu gdje je sada πumarijanekada je bilo sajmiπte, a 1961. mismo krenuli u izgradnju πumarije - pri-sjeÊa se tih dana ondaπnji upravitelj,danas vitalni umirovljenik Valentin Æi-niÊ. Zanimljivo je da ju je gradio pri-vatnik, πto je u ono vrijeme bilo pra-vo malo Ëudo, “no istodobno se gra-dilo joπ nekoliko zgrada, pa onda to inije bilo tako Ëudno!” Do 1962. πu-marija je pripadala Kotaru Sisak, a po-slije toga V. Gorici. Osnivanjem πum-skih gospodarstva ponovno je u ©GSisak, bila je i OOUR s oko 35 zapo-slenih. I uvijek je dobro poslovala, pri-sjeÊa se ÆiniÊ, samo je prve godineimala mali minus “dok se nismo sna-πli!” Nije bilo ni struje, ni cesta, noπumarija si je ipak uspjela priskrbitijedan dæip, ratni Vilus.

©umarija Pokupsko, kao i mnogedruge, nema neka-kve mehanizacije.Prije je sva opremabila u Radnoj jedi-nici Transport, sadaje ono πto je preo-stalo, a rijeË je sa-mo o traktorima zaprivlaËenje, razmje-πteno u tri πumarije.U Pokupskome neæale za strojevima(samo πto ne kaæu“dobro da smo ih serijeπili!”), jer beznjih “nema ni po-pravaka, ni stajanjazbog Ëekanja na re-zervne dijelove, nikiπnih dana, ni pra-znog hoda”. Poslo-ve privlaËenja obav-ljaju poduzetnici,ima ih dosta, na li-citaciji se moæe po-stiÊi niæa cijena, anema ni problemas poπtovanjem ro-kova.

Pokupsko je imalo vaænu ulogu zavrijeme turskih osvajanja kaojedno od graniËnih mjesta. Otome i danas svjedoËe zid i kuleispred u posljednjem ratudevastirane i poslije obnovljenecrkve Uznesenja Marijina. Zid jestariji od crkve i potjeËe iz 15.stoljeÊa i danas je spomenik nultekategorije

Asfaltira se i dio lokalnih prometni-ca, opet uz pomoÊ ovdaπnje πumari-je koja ima sluha za te probleme, toviπe πto dio cesta i sama koristi. Uzcestu prema V. Gorici, na koju je Po-kupsko inaËe vezano, gradi se vodo-vod. Voda je ovdje problem, pogoto-vo za suπnih razdoblja, pa bi magi-stalni vodovod u duæini 50 km, kojibi trebao biti dovrπen 2004. godine,oËekuju domaÊini, rijeπio sve teπko-Êe s vodom.

U akcije turistiËkog predstavljanjaPokuplja ukljuËuju se i ovdaπnje udru-ge, dodaje opÊinski proËelnik MirkoZguriÊ, koji je u tandemu s naËelni-kom prava pokretaËka snaga svih do-gaanja. Tu mislim na Ekoloπku udru-gu Vidra, Ribolovno druπtvo ©ilj, Ma-ticu hrvatsku, KUD Pokuplje, lovaË-ka druπtva. U pripremi je i ZbornikPokuplja.

Page 25: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

23Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

iz moga kuta

© umarstvo i drvna industrijaosnovne su gospodarske dje-latnosti Gorskoga kotara. Ka-kvi su trenutaËno odnosi s lo-

kalnom drvnom industrijom, posebnos pilanarima?

- Mislim da je delniËka Uprava tunapravila kvalitetniji pomak i da su tiodnosi i prije, ali i sada, barem πto setiËe nas πumara, korektni. Napokonsmo shvatili πto se æeli i s jedne i drugestrane, a to je veÊi stupanj finalizacijeproizvodnje u drvnoj industriji. Sa πu-marske strane nikada do sada nije bilaupitna isporuka sirovine lokalnojdrvnoj industriji, i mislim da smo uvi-jek svoje obveze izvrπavali na vrijemei kvalitetno, unutar moguÊnosti etatakojim raspolaæemo.

Uz osnovnu djelatnost, πumari ovo-ga kraja u posljednje se vrijeme okre-Êu i drugim izvorima prihoda. Jednaje od moguÊnosti i sudjelovanje u tu-ristiËkoj ponudi Gorskoga kotara. Gdjesu tu πumari?

- Stvarnost, ali i buduÊnost Gorskogakotara sve viπe odreuju trendovi uhtijenjima lokalnog stanovniπtva, kojesvoju buduÊnost i egzistenciju poËinjesve viπe graditi na razvoju turizma i sveboljoj turistiËkoj ponudi. U tom kon-tekstu i mi u Hrvatskim πumama shva-tili smo da buduÊnost ovoga kraja nijeviπe samo u iskoriπtavanju πumskogabogatstva kojim raspolaæemo, veÊ u πi-renju ponude i tzv. sporednih proizvo-da, pa i turizma. Gorski kotar poznatje veÊ tradicionalno u povijesti po do-broj turistiËkoj ponudi, ali na æalost dosada nedovoljno iskoriπtenoj.

HoÊe li u buduÊnosti prihodi od tu-rizma imati neko veÊe znaËenje zaukupno poslovanje delniËke Uprave, iπto je sve do sada napravljeno na revi-talizaciji objekata?

HERMAN SU©NIK, VODITELJ UPRAVE ©UMA DELNICE

Izvor prihoda je (i) u turizmui ostalim djelatnostima

Piπe:V. Pleπe

Foto:V. Pleπe

Voditelj delniËke Uprave,dipl. ing. Herman Suπnikprocjenjuje stanje u πumarstvuGorskoga kotara te perspektivuove djelatnosti kroz moguÊnoststjecanja dohotka odneπumarskih proizvoda

- Mogu reÊi da smo do sada uËinje-nim u razvoju turizma vrlo zadovoljni.Kako je turistiËka djelatnost jedna odnajisplativijih grana privreivanja mo-dernog doba, u buduÊnosti planiramood nje, ali i od drugih djelatnosti kojenisu strogo vezane uz πumarstvo, os-tvarivati do 20 posto svojih ukupnih go-diπnjih prihoda. Ovdje ne mogu izo-staviti ni znaËenje socijalne kompo-nente, jer se time pruæa moguÊnostotvaranja novih radnih mjesta.

Zeleni vir, skijaliπte Rudnik, lov...- Od objekata u koje planiramo ulo-

æiti, tu je buduÊe skijaliπte Bijela kosana podruËju grada Vrbovskoga, izgrad-nja streljaËko-biatlonskog centra uMrkoplju. Sa zadovoljstvom moguistaknuti da naπi objekti u Zelenom vi-ru i park-πumi Golubinjak Lokve rade

vrlo uspjeπno, a za zimu pripremamo iobnovu vuËnice na skijaliπtu Rudnik uTrπÊu. U tijeku je i obnova LovaËkogdoma u Delnicama.

U ponudi imamo i adaptirane naπelovaËke kuÊe. Cilj nam je sve objektedovesti u uporabnu funkciju visoke ra-zine, kako bi se naπi stalni gosti vraÊaliu ovaj kraj, ali i svojim dobrim iskus-tvima pomogli da nam dou i novigosti.

©umarska struka pred joπ jednim jeizazovom, pred novom reorganizaci-jom. ©to nam donosi predstojeÊe res-trukturiranje Hrvatskih πuma?

- OËekujem s jedne strane decentra-lizaciju, veÊu samostalnost, ali i odgo-vornost svih subjekata unutar sustavaH©-a, a s druge strane, liberalizaciju ci-jena naπih proizvoda, da samo træiπteodreuje odnose izmeu poslovnihpartnera, a ne administracija. Napomi-njem da se cijene u πumarstvu nisu mi-jenjale od 1996., Ëime je oteæano i po-slovanje poduzeÊa. OËekujem nadaljeda Êe se urediti odnosi izmeu πumar-stva, vodoprivrede, zaπtite okoliπa i dru-gih zainteresiranih strana, kako ne bidolazilo do preklapanja ingerencija naterenu. Zatim okretanje træiπnom naËi-nu poslovanja, Ëime Êe se, vjerujem,rijeπiti i problemi opskrbe sirovinomdrvne industrije.

U razvoju sporednih djelatnosti kaoπto je turizam vidim moguÊnost otva-ranja novih radnih mjesta i rjeπavanjena taj naËin viπka radnika, ako do nje-ga doe i u πumarstvu.

No procesu restrukturiranja moraprethoditi valjan elaborat opravdano-sti i naËina reorganizacije, a cijeli po-sao treba odraditi na struËan i kvalite-tan naËin.

Herman Suπnik, dipl. ing. πum.

Kako je turistiËka djelatnost jedna od najisplativijih grana privreivanja modernogdoba, u buduÊnosti planiramo od nje, ali i od drugih djelatnosti koje nisu strogovezane uz πumarstvo ostvarivati do 20 posto svojih ukupnih godiπnjih prihoda. Ovdjene mogu izostaviti ni znaËenje socijalne komponente, jer se time pruæa moguÊnostotvaranja novih radnih mjesta.Sa πumarske strane nikada do sada nije bila upitna isporuka sirovine lokalnoj drvnojindustriji, i mislim da smo uvijek svoje obveze izvrπavali na vrijeme i kvalitetno,unutar moguÊnosti etata kojim raspolaæemo

Page 26: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME24

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:Arhiv

gljive

Êim skupinama nalazimo je nerijet-ko meu vlaænom mahovinom. Ljev-kasti klobuk promjera je 2-6 cm, usredini je πupalj, ima tanko koæastomeso, a bez oπtre granice prelazi ustruËak. KarakteristiËan je po gornjojpovrπini smee ili sivosmee boje ivalovitom rubu. Trusiπte Ëine ra-zmaknute letvice æutosive boje, ko-je se proteæu s donje strane klobukana struËak, a raËvaju se prema rubuklobuka. Trusiπte postaje bjelkastokad truske dozru. Otrusina je bjel-kasta. Glatki i πuplji te ravnomjernoπiroki struËak æutosmee je boje, navrhu otvoren, dug 3-7cm, a πirok 0,4-1 cm. Meso ove jestive gljive je tan-ko, u srediπnjem dijelu bjelkasto,prema povrπini æuÊkasto i sivkasto,

JESTIVE GLJIVE NA©IH ©UMA (8)

Peharasta lisiËica, martin

Sirovo meso rujnice ugodnoga je, pomalo kiselkasta mirisa navoÊe i neznatno gorka okusa. Na prerezu se pojavljuje naranËastomlijeko poput boje mrkve. Jestivo je peËeno i u sirovom stanju tekonzervirano u octu, no nije prikladno za suπenje

Peharasta lisiËica (Cantharellustubaeformis) je vrlo Ëestagljiva koja raste od kolovo-za do studenoga, za blage zi-

me i kasnije, u sjenovitim bjelogo-riËnim i crnogoriËnim πumama. U ve-

a ima karakteristiËan miris po zem-lji. Peharastoj lisiËici sliËna je æutatrubaËa (Craterellus lutescens), ko-ja je znakovita po naranËastoæutojboji donje strane klobuka i struËka.Uzduæno naboranom struËku bore

pri vrhu prelaze u rijetke letvice nadonjoj strani resastog i kovrËavogklobuka.

MartinËica, velika livka (Clitocybegeotropa) raste u veÊem broju u kru-govima i lukovima ispod grmlja, naπumskim travnatim proplancima, odrujna do prosinca. U nas se nerijet-ko pojavljuje, posebice u Istri i Pri-morju. Mesnati klobuk promjera je5-20 cm, najËeπÊe svijetle æuÊkasto-smee, a katkada Ëak i bijele boje, sglatkom povrπinom i glatkim rubovi-ma. U poËetku je zvonolik, a ubrzoljevkast, sa πiroko spljoπtenim obru-bom i niskom grbicom u sredini. Li-stiÊi trusiπta su gusti i bijeli, a kasni-je poprimaju boju vrhnja. Po donjojstrani ljevkastog klobuka proteæu se

koso na struËak, uz koji su prirasli.Otrusina je bijela. Visoki, Ëvrsti i punistruËak dug je 8-15 cm, debeo 1,5-3cm, u donjemu je dijelu πiri, a u mla-de gljive viπi od πirine klobuka. Ka-snije postaje spuævasto πupljikav. Za-debljali donji dio koji je u zemljiobrastao je bijelom vlaknatom mre-æicom. »vrsto i bijelo meso martin-Ëice ugodnoga je okusa, a izrazitomiriπe na lavandu, voÊe ili gorke ba-deme. Treba napomenuti da struËak

stare gljive nije jestiv. Zbog boje i mi-risa moæemo je zamijeniti s velikomgrlaπicom (Clitocybe maxima), kojarate u krugovim u jelovim πumama,a ljevkasti joj je klobuk veÊi, promje-ra do 30 cm. Mala martinËica (Cli-tocybe gibba) pojavljuje se u πumiispod crnogoriËnih i bjelogoriËnihstabala, u skupinama i u veÊim koli-Ëinama, od lipnja do studenoga. Uusporedbi s martinËicom ili velikomlivkom, manje je zdepasta i manjemesnata. Dok je velika livka svjetli-je smee boje, s debljim struËkom,ljevkastim klobukom, spljoπtenimobrubom i grbicom koja raste u je-sen i s karakteristiËnim aromatiËnimmirisom, mala martinËica je vitkagljiva s manjim klobukom (3-8 cm),

MartinËica (Clitocybe geotropa)Peharasta lisiËica (Cantharellus tubaeformis)

Page 27: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

25Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

Ëica, rujnica, modrikaËatakoer ljevkastim, ali smee bojeljeπnjaka, s tankim struËkom i tankimmesom.

Rujnica (Lactarius deliciosus) imastaniπte u nizinama i viπim predjeli-ma, u mladim nasadima ËetinjaËa, narubu smrekovih i borovih πuma, a do-lazi u skupinama i pojedinaËno. Ra-ste od srpnja do studenoga, no u ve-Êim koliËinama nalazimo je u kasnujesen, Ëak i pod snjeænim pokriva-Ëem. Mesnati naranËastocrveni klo-

buk, s tamnijim koncentriËnim ope-kastocrvenim krugovima, promjera je5-15 cm, u mladosti je ispupËen i spodvijenim rubom, kasnije spljoπten,u sredini ulegnut te naposljetku ljev-kast. Znakovito je da su koncentriË-ni krugovi u starijih gljiva zelenka-sti. Povrπina klobuka je glatka, a ljep-ljiva tijekom vlaænoga vremena. Tan-ki, gusti, krhki i naranËasti listiÊi tru-siπta obrasli su po struËku i razliËitosu dugaËki, a otrusina je svijetloæu-ta. Valjkasti, Ëvrsti i πuplji struËak dugje 3-9 cm i debeo 1-2 cm, u donje-mu je dijelu uæi, ima æuÊkasti ma-πak. Na mjestima je s plitkim, oπtroograniËenim okruglim ili ovalnimudubinama izrazito jarke naranËasteboje. Meso rujnice je bjelkasto, tvrdo

i krhko, naranËasto pod povrπinomstruËka. KarakteristiËno je da na pre-rezu izbija naranËasto mlijeko, po-put boje mrkve, koje postupno nazraku pozeleni. Valja istaknuti da jesirovo meso ugodnoga, pomalo ki-selkasta mirisa na voÊe i neznatnogorkog okusa. Ova poznata gljiva je-stiva je peËena, ali i u sirovom sta-nju, konzervirana u octu, no trebanapomenuti kako nije prikladna zasuπenje, jer se za kratko vrijeme

ucrva i u takvom stanju je neupotreb-ljiva. Rujnicu moæemo zamijeniti sdrugim vrstama mlijeËnica s naran-Ëastim ili crvenim mlijekom, koje susve jestive. To su krvna mlijeËnica(L.sanguifluus), polukrvna rujnica(L.semisanguifluus), lososova rujni-ca (L.salmonicolor) i smrekina ruj-nica (L.deterrimus).

ModrikaËa (Lepista nuda) je vrloËesta gljiva koja raste u skupinama uπumi na humusnom tlu, od rujna dostudenoga, tijekom cijele jeseni domrazova. Osobito je nalazimo ispodcrnogoriËnih stabala. Glatki klobuk jepromjera 6-15 cm, u mladosti je izra-zito ljubiËaste boje. U poËetku jeispupËen, zatim spljoπten te kasnijeulegnut. Rub klobuka isprva je podvi-

jen, potom istegnut i izdignut. Zna-kovito je da boja, osobito tijekom su-hoga vremena, izblijedi te postanesmeasta, posebice na tjemenu. Vrlogusti, tanki i razliËito dugaËki listiÊitrusiπta viπe ili manje su obrasli postruËku, a uza struËak zaobljeni. UpoËetku su svijetloljubiËasti, kasnijeljubiËastosmei, a otrusina je ruæiËa-sta. Valjkasti i puni struËak dug je 6-10 cm i debeo 1-2,5 cm, uzduæno jevlaknat ili vlaknasto pahuljiËav. U do-

njemu dijelu je zadebljao i omotanvlaknima koja sliËe na vatu. Meso ovedobre jestive gljive je u klobukukrhko, u struËku vlaknato, svijetlolju-biËaste je boje, ugodnoga je okusa imiriπe na rotkvu. ModrikaËa je do-bra za peËenje na æaru i konzervira-nje u octu, a moguÊe ju je umjetnouzgajati. Moæemo je zamijeniti s je-stivom prljavom koturnicom (Lepistasordida), koja je manja i sivoljubiËa-ste boje, raste u kasnu jesen u vrtovi-ma i na poljima, a miriπe na zemlju.SliËna joj je i uvjetno jestiva blijedo-ljubiËasta koturnica (L. glaucocana),gljiva koju nalazimo u listopadnimπumama, sivoljubiËastoga klobuka,πupljega struËka te neugodnog oku-sa i mirisa.

ModrikaËa (Lepista nuda)Rujnica (Lactarius deliciosus)

Page 28: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME26

Piπe:V. Pleπe

Foto:Arhiv

ljekovito bilje

Gospin plaπt(Alchemil-la vulgarisL.) biljka

je iz porodice ruæi-njaËa, poznata i podnazivima obiËnavrkuta, rosanica, bo-æja plahtica, rosnik ivirak. Smatra se jed-nim od najboljih pri-rodnih lijekova zaæenske bolesti.

Koristili su je veÊu proπlosti; u ger-manskoj mitologijibila je posveÊenaboæici prirode iplodnosti Friggi, aarapske æene vjero-vale su da im bilj-ka daje ljepotu imladost.

Prizemna je zeljasta trajnica s 10 -50 cm visokim, golim ili dlakavim li-stovima i razgranjenim cvjetnim stab-ljikama. Listovi su dugih peteljki, go-tovo okrugli, plitko urezani sa sedamdo deset reænjeva. Obrasli su dlaka-ma, a rub im je malo nazubljen. Zavlaæna i kiπnog vremena na rubu li-stova skupljaju se kapljice vode. Uvrπnim dijelovima uspravne stabljikerazvijaju se sitni zelenoæuti cvjetovitvoreÊi nepravilni metliËasti cvat. Cva-te u svibnju i lipnju, bez mirisa je itrpkog okusa.

Rasprostranjena je u viπim brdskim iplaninskim predjelima, po livadama ipaπnjacima, rubovima putova, πikara-ma, ali i na πumskim sunËanim Ëisti-nama.

Bere se cijela biljka, te suπi na to-plom i prozraËnome mjestu. Ne smijese brati ujutro ni po vlaænome i kiπnomvremenu jer sadræi dosta vode.

Sadræi eteriËna ulja, gorke tvari, ta-nin, vitamin C i dr.

Koristimo je u lijeËenju æenskih bo-lesti i raznih vrsta krvarenja. Zbogtanina koji sadræi djeluje adstrin-gentno tj. steæe tkivo, pa se koristikod vanjskih i unutarnjih krvarenja.Posebno je korisna za ispiranje kodraznih vaginalnih iritacija i ranicana maternici. Regulira mjeseËnakrvarenja kod æena, olakπava po-rod i πtiti od pobaËaja.

Dobar je lijek za æeludac i crije-va, za proljeve, gastritis, polipe ucrijevima, krvarenje hemoroida i sl.

Gospin plaπtZbog diuretiËkih i de-toksiËnih svojstava ko-risti se za lijeËenje bu-brega i mjehura, ali ijaËanje cijelog organi-zma.

Vanjska uporaba na-mijenjena je lijeËenjuËireva, posjeklina,ubodnih rana i sl. Ukozmetici se koristi zalijeËenje masne koæeili raznih neËistoÊa.

Praπak od gospinaplaπta koristi se za li-jeËenje upala grla, zaispiranje grla, kod an-gina, gingivitisa, afti isliËno. Primjenjuje sekod srËanih tegoba,za lijeËenje æivaca,nesanica, glavobolja,astme i loπeg apetita.

»aj od listova: jednu juπnu ælicu su-hih listova dodamo u 1/4 litre hladnevode, pustimo da zavrije, ostavljaju-Êi desetak minuta da odstoji na to-plome mjestu. Pijemo jednu do tri πa-lice Ëaja dnevno. »aj se koristi u vanj-skoj primjeni za obloge ili kao teku-Êina za ispiranje.

Praπak: Suha biljka usitni se s po-moÊu mlinca za kavu. Pripravljenpraπak pohranjuje se u hermetiËki za-tvorenu kutiju prije koriπtenja.

Tinktura: potrebno nam je oko 200grama gospina plaπta i jedna litra 60-postotnog alkohola.

Usitnjeno bilje prelije se alkoho-lom, zatvori se i dræi na toplome mje-stu mjesec dana, uz povremeno muÊ-kanje. Kod unutarnjih krvarenja ko-ristimo 10 do 15 kapi tinkture dvaputa na dan, s malo Ëaja ili soka.

Tinkturu koristimo i za vanjskuuporabu za dezinfekciju rana i u lije-Ëenju razliËitih koænih neËistoÊa.

Moæe se koristiti i kao zaËin u pre-hrani, ali i kod primjena razliËitihdijeta, a pijenjem Ëaja rijeπit Êe-mo se lakπe suviπnih kilograma.

Koristi se i u Ëajnim mjeπavina-ma, a najdjelotvornija je u kom-binaciji stolisnika, rusomaËe i div-lje maÊuhice.

Ljudima koji imaju problema saæelucem, jetrima ili æuËi ne pre-poruËuje se uzimanje pripravakaod gospina plaπta.

Listovi biljke

Gospin plaπt

»aj od listova: jednu juπnu ælicusuhih listova dodamo u 1/4 litrehladne vode, pustimo da zavrije,ostavljajuÊi desetak minuta daodstoji na toplome mjestu. Pijemojednu do tri πalice Ëaja dnevno.»aj se koristi u vanjskoj primjeniza obloge ili kao tekuÊina za ispiranje

Page 29: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

27Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

hortikultura

Piπe:V. Pleπe

Foto:B. Pleπe

O patija, mjestopodno UËke,jedno je od naj-poznatijih i naj-

starijih turistiËkih srediπtana Jadranu, zbog Ëega jeneki vole nazivati i hrvat-skom Nicom. Ime je dobi-la po benediktinskoj opa-tiji sv. Jakova, koja se prviput spominje 1453.

PARKOVI OPATIJE

Srediπnji opatijski parkAngiolina hortikulturnije spomenikLjepotom parkova ibogatom hotelskomponudom Opatija jeveÊ dugo godina usamome vrhuturistiËke ponudeHrvatske. Park okovile Angioline maloje remek-djeloparkovne umjetnosti

PoËeci turizma na sjever-nom Jadranu vezuju se uzdovrπenje ceste prema Ri-jeci 1843. i gradnju vileAngioline, a osamdesetihgodina 19. stoljeÊa poËinjegradnja velikih hotela, ljet-nikovaca, vila i sanatorijana opatijskoj rivijeri. Pot-kraj 19. stoljeÊa poËinjenjezino komunalno uree-nje, 1896. uvodi se po gra-du elektriËna rasvjeta, a vo-dovod 1897. RaπËlanjenaproËelja zgrada, dekorativ-ni detalji fasada, brojni par-kovi i kipovi u parkovimaoko vila, i danas podsjeÊa-ju na proπlost, vladavinuAustro-Ugarske Monarhije,ali svojim izgledom dajudoprinos mediteranskomozraËju toga prekrasnogagrada na Kvarneru.

s Hotel Kvarner©etaliπte Lungo mare t

Vila Angiolina

Page 30: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME28

PoËelo s hotelomKvarner

Godine 1884. Druπtvo juænih æelje-znica gradi hotel Kvarner, Ëime i slu-æbeno zapoËinje razvoj turizma u gra-du. Izgradio ga je arhitekt Franz Wil-helm. U hotelu su odsjedali poznatigosti poput Franje Josipa I., Franza Fer-dinanda, »ehova te mnogi drugi pred-stavnici svjetskih bogataπa. Godine1911. nadograena je poznata Kristal-na dvorana hotela Kvarner, u kojoj jekoncertirao Ëeπki skladatelj Jan Kube-lik.

Prvim klimatskim morskim ljetova-liπtem na Jadranu proglaπena je 1889.godine, Ëime se joπ viπe uËvrπÊujenjezin status turistiËkoga mjesta. Ure-enje Opatije i gradnju hotela prate idrugi vaæni sadræaji, a jedan od naj-vaænijih je uzdizanje i ureenje broj-nih parkova po kojima je Opatija da-nas poznata.

Angiolina, srediπnjiopatijski park

Godine 1844. veletrgovac Higinio vonScarpa gradi za suprugu vilu Angiolinu ioko nje ureuje prekrasan park. Od1845. do 1882. u parku su posaenebrojne biljne vrste πto su ih sa svojih pu-tovanja donijeli rijeËki pomorci. Taj sre-diπnji opatijski park danas je hortikultur-ni spomenik, povrπine 3,64 ha. Razdije-ljen je u 60 polja sa zasaenih oko 150biljnih vrsta iz Dalekog istoka, JuæneAmerike, Australije i ostalih krajeva svi-jeta. Danas prevladava miπljenje da bise u park trebali unositi odnosno saditi iznaËajniji primjerci mediteranskog bilja.

Park se sastoji od dviju cjelina, jednaje uz crkvu-park sv. Jakova, a drugi jedio uz vilu Angiolinu. Crkva sv. Jakovaspominje se u povijesnim spisima prviput 1449.

Park se nalazi u samom srediπtu gra-da. Ispred vile Angioline zamjeÊuju se

nasadi niskog ukrasnog grmlja, kako nebi bio zaklonjen predivan pogled premamoru. Park se proteæe sve do kupaliπtaSlatine u samom srediπtu grada. Zauzi-ma unutarnji postor izmeu ceste kojaprolazi srediπtem i obale i tu se nalazenajznaËajnije opatijske graevine, hote-li, kupaliπta i sl.

Unutar parka dva su dijela, sjeverni ijuæni, koji nisu meusobno strogo raz-graniËeni, ali se razlikuju svojom fizio-nomijom. Juæni dio otvoreniji je, nemagustih nasada lovora, pun je egzota, doku sjevernom dijelu ima viπe vegetacije idublji je hlad. Sjeverni dio leæi na cesti,a pruæa se od nekadaπnjega hotela Habs-burg do vrtlarske kuÊe i staklenika i gor-njeg izlaza prema luci. Tu veÊinom na-lazimo jele, borove i crne borove. Rastui orijentalna omorika, miomirisna jela,

japanska aukuba i drugo. IduÊi premaluci susreÊemo i alepske borove, hra-stove i Ëemprese. Prilaz u juæni dio par-ka iz samog je kupaliπta Slatine ili drugis glavne ceste, nasuprot hotela Central.

SpecifiËne biljke πto ih nalazimo uparku vile Angioline i parku sv. Jakovaegzoti su poput velecvjetne magnolije,niske palme, feniksa, japanske banane,Ëileanske araukarije, trolisne naranËe,japanske kurike, kalifornijskog cedra...

Tu raste i japanska kamelija (CamelliaJaponica), koja je s vremenom postalaprepoznatljivi simbol toga lijepog gra-da. Za parkovne povrπine Opatije, alii πire okolice, karakteristiËni su uz lo-vor i viπnju hrast medunac, zimzelenihrast i lovor.

TuristiËka ponuda cijelegodine

I danas pogodna klima, ureenakupaliπta, πetaliπte uz more Lungo

mare, na potezu Volosko-Opatija-Lovran u duæini 12 km, privlaËe po-sjetitelje i turiste tijekom cijele go-dine. U ponudi je smjeπtaj u dvade-setak visokokomfornih hotela, ugo-stiteljskih objekata, a nude se i ra-znoliki sportsko-rekreativni sadræa-ji. Grad je poznat po razvijenom lje-Ëiliπnom turizmu, Thalasotherapijikoja je osnovana 1959. i koja u svo-jih pet objekata ima oko 250 kreve-ta. Razvija se i kongresni turizam, au 17 hotela ima gotovo 3350 mjestanamijenjenih toj vrsti turistiËke po-nude.

U ponudi su tijekom godine i pri-redbe, kao karnevalske sveËanosti usijeËnju i veljaËi, meunarodne je-driliËarske regate u svibnju, te izletiu Istru i na obliænje otoke.

Godine 1844. veletrgovacHiginio von Scarpa gradi zasuprugu vilu Angiolinu i okonje ureuje prekrasan park.Od 1845. do 1882. u parku suposaene brojne biljne vrsteπto su ih sa svojih putovanjadonijeli rijeËki pomorci. Tajsrediπnji opatijski park danasje hortikulturni spomenik,povrπine 3,64 ha. Razdijeljenje u 60 polja sa zasaenihoko 150 biljnih vrsta izDalekog istoka, JuæneAmerike, Australije i ostalihkrajeva svijeta

Ukrasno bilje u parku Angiolina i parku sv. Jakova

Page 31: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

29Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

druga runda

Piπe:Ivan ©imiÊ,dipl. ing. πum.

Foto:M. Mrkobrad

P ostoji uzreËica "onsamo gasi poæare", uprilikama kada æeli-mo ocijeniti dosta

nesreenu osobu koja vreme-nom uËestalo upada iz jed-noga problema u drugi. Ta-kvom se situacijom moæe sli-kovito prikazati i stanje Dal-macije kroz ljetno razdoblje,kada poæari svake godinepredstavljaju uistinu najveÊeekoloπke katastrofe. Rasprav-ljati o poæarima nakon svegaveÊ je pasê, πto oslikava sta-nje kolektivne svijesti o ovojiznimno vaænoj problemati-ci. Posebna su zanimljivost ucijeloj ovoj priËi i organizacije zaπtiteokoliπa, koje iz godine u godinu ne ispu-stiπe ni glasa. Meutim ne treba klonutiduhom, i u realnoj analizi, od Ëega sepoËinje rjeπavati problem, moæemo da-ti opÊu ocjenu da poæari u Dalmaciji go-re zbog njezine neureenosti ili nesre-enosti. Pri analizi statistiËkih podatakakoji se vode od 1952. godine, jasno uo-Ëavamo da problem velikih poæarnih ka-tastrofa nije slaba opremljenost vatroga-snih postrojbi, veÊ opoæarena povrπi-na po jednom poæaru, koja je poveÊa-na s 2 na viπe od 40 hektara. Kao πtosam veÊ pisao, (Utjecaj fitocenoloπkihprilika na poveÊanje opoæarene pov-rπine ©L/97) promjenom socio-gospo-darskih prilika zapustile su se poljopriv-redne povrπine, πto je stvorilo iznimnonepovoljne fitocenoloπke prilike u pro-storu u smislu protupoæarne zaπtite. Ap-surd s kojim æivimo je πto uz najavenabave novih zapadnih tehniËkih pro-tupoæarnih sredstava uvozimo zapad-no groæe, zapadne smokve, zapadnomaslinovo ulje, zapadne masline i dr.Jedno preskupo, a drugo prejeftino.Svaki seoski trgovac upoznat je s ta-kvim naËinom trgovine, samo idemopronaÊi takvoga tamo gdje treba! U ci-jelom mozaiku institucija koje se bri-nu o prostoru, jedan od najznaËajnijihneposrednih Ëimbenika svakako je i na-πe poduzeÊe (H© d.o.o.). Ako preispi-tamo naπe poslovanje na krπu, a to ni-je problem jer je zbrajanje i oduzima-

©UMARI, POÆARI, MASLINE

Odræavanje povrπina - noviproizvod Hrvatskih πuma!Uniπte li poæari viπestruko viπe nego πto πumari Dalmacije mogu napraviti? ©ire li se zbog toga izgodine u godinu opustoπene povrπine i je li podizanje maslinika jedan od pokuπaja da se takavtrend sprijeËi, neka su od pitanja o kojima se govori o ovome ogledu

nje svima jasno, vidjet Êemo da je do-sadaπnja proizvodnja u potpunosti ne-adekvatna prilikama u kojima se nala-zimo jer poæar uniπti viπestruko viπe ne-go πto πumari Dalmacije naprave. Kaorezultat, iz godine u godinu imamo πi-renje opustoπenih povrπina. Postoje ne-ki pozitivni pokuπaji, kao πto je projektpodizanja maslinika na podruËju ©u-marije ©ibenik. Osobno mogu jamËitida nijedna kuna uloæena u taj projektnije uzalud i svakako takav naËin me-lioracije krπa ima svoju buduÊnost, alito je tek 12 hektara. No pitanje je da li500 000 ha zapuπtenih poljoprivred-nih povrπina, iznimno plodnih, okupa-nih mediteranskom klimom, saditi na

kamenitom tlu! Lijep je primjer πto susluæbenici Svjetske banke na nagovorAndrije Rubina, dipl. ing. πum., dio kre-ditnih sredstava preusmjerili u subven-cioniranje maslinarstva, ali to je kap umoru, koliko je toga zapuπteno. Nekestatistike prikazuju tek 10% obraenogmaslinarskog fonda. Dakle zapuπtenoje oko 20 000 000 stabala masline! ©to

bi se dogodilo da sljedeÊe go-dine tolika povrπina u Slavo-niji ostane neobraena, iakobi na klimatsku razliËitost ko-eficijent trebao biti barem 2.©umari se nikako ne smiju po-naπati kao objekt veÊ kao su-bjekt druπtva. Za to postojedva razloga, jedan je da objek-ti uvijek loπije prolaze u ko-naËnim rjeπenjima, a drugi jerazlog πto smo pozvani po go-spodarskoj poziciji biti subjektpromjena! Kako dodiplomskii poslijediplomski studiji ©u-marskoga fakulteta obraujeproblematiku ureenja parko-va i prirodnih rekreacijskih

objekata, πumarima se otvara moguÊ-nost kroz poduzeÊe H© d.o.o. ponudi-ti træiπtu sliËan proizvod. Ako se takvestvari ne pokrenu, s vremenom Êe do-Êi netko pametan i zapitati se zbog Ëe-ga Hrvatska uvozi 90% πimπira, 85%lovora itd. To je spoznaja koja πumareu druπtvu dovodi u poziciju objekta, akojom prestajemo biti relevantan su-bjekt! S obzirom na to koliki nam jeobujam u tvrtki, fiksni troπkovi bi namtrebali biti tako niski da bi pomeli kon-kurenciju na træiπtu. Ipak, s obzirom natu veliËinu, H© d.o.o. praktiËno i ne po-stoji na tom træiπtu, iako se razvojemposturbanog druπtva potraænja takvogproizvoda poveÊava.

PiπuÊi ovaj tekst, jednim uhom slu-πam vijesti u kojima se spominju ocje-ne Europske komisije kako je jedno od"uskih grla" u Hrvatskoj stanje katastrai zemljiπnih knjiga, o Ëemu sam pisaou spomenutom Ëlanku prije punih πestgodina. HoÊe li u Hrvatskim πumamaopisanu temu netko prije aktualizirati,pokazat Êe vrijeme!

©umari se nikako ne smiju ponaπati kao objekt veÊ kaosubjekt druπtva. Za to postoje dva razloga. Jedan je daobjekti uvijek loπije prolaze u konaËnim rjeπenjima, a drugi jerazlog πto su pozvani po gospodarskoj poziciji biti subjektpromjena!

Maslinik u Istri

Page 32: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME30

Piπe:Marko

PeÊareviÊ,dipl. ing. biol.

Foto:M. PeÊareviÊ

atmosfera

Ozon (O3) je plin Ëija se mole-kula sastoji od tri atoma kisi-ka. U viπim dijelovima atmo-sfere ozon nastaje kada UV

zrake rascijepe molekulu kisika (O2), ko-ja tada otpuπta atom kisika (O-2). Taj seatom kisika spoji s drugom molekulomkisika, te nastaje molekula ozona (O3).U prizemnom dijelu atmosfere nastajekemijskom reakcijom izmeu duπiko-vih oksida (NOx) i hlapljivih organskihspojeva (HOS), u prisutnosti topline iSunËeve svjetlosti (UV zraka). Ozonima isti kemijski sastav bez obzira nato nalazi li se u prizemnom sloju ili nanekoliko tisuÊa metara visine.

HOS + NOx + Toplina + UV zra-ke = Ozon

On moæe biti «dobarfl ili «loπfl, ovi-sno o tome u kojem se dijelu atmosferenalazi. «Dobarfl ozon nalazimo u stra-tosferi na 20 do 30 kilometara visine gdjeËini omotaË koji πtiti æive organizme naZemlji od πtetnog uËinka UV zraka, a«loπfl se nalazi u troposferi (0 - 15km).

U prizemnom se sloju atmosfere pri-rodno nalazi u tragovima (neπto dolaziiz viπih dijelova atmosfere tijekom olu-

PRIZEMNI OZON

ja, a neπto nastaje iz prirodnih izvoraNOx i HOS). Ozon koji nalazimo utroposferi Ëini oko 90% smoga.

Ispuπni plinovi motornih vozila i in-dustrije, benzinske pare te kemijska ota-pala neki su od glavnih izvora NOx iHOS-a. Fosilna goriva i njihovi produk-ti odgovorni su za 95% NOx i 60%HOS-a. IroniËno, drveÊe takoer moæebiti jedan od faktora koji uzrokuju zaga-enje zraka. Pojedine vrste drveÊa ispu-πtaju malene koliËine HOS-a koje na veÊopisani naËin sudjeluju u sintezi ozona.Neke od njih su likvidambar (Liquidam-bar sp.), javorolisna platana (Platanus xhispanica), kelreuterija (Koelreuteria pa-niculata), grimizni hrast (Quercus coc-cinea), hrast oπtrika (Quercus coccifera),te vrboliki hrast (Quercus phellos).

SunËeva svjetlost i toplina uzrokuju dase prizemni ozon u zraku pojavljuje uπtetnim koncentracijama. Koncentraci-ja ozona bude najveÊa poslijepodne(zbog velike koliËine prometa tijekomdana), a relativno niska noÊu. Puno ur-banih predjela ima potencijalno visokerazine prizemnog ozona, ali Ëak su i ru-ralni predjeli u opasnosti zbog toga πtovjetar moæe odnijeti ozon i oneËiπÊenjaod kojih nastaje stotine kilometara odnjihova izvora.

Utjecaj prizemnog ozonana zdravlje

- Ozon moæe uzrokovati iritaciju di-πnih putova te crvenilo koæe, sliËno ope-klinama od sunca. Ostali simptomi uk-ljuËuju hunjavicu, kaπljanje, bol pri du-bokim udisajima, te teπkoÊe u disanjupri vjeæbanju na otvorenom. Ljudi kojiimaju problema s diπnim sustavom sunajranjiviji, no Ëak i zdravi ljudi moguimati problema kada je visoka koncen-tracija ozona.

- Opetovano izlaganje ozonskom za-gaenju tijekom viπe mjeseci moæeuzrokovati trajna oπteÊenja pluÊa.

U veÊim gradovima smog je Ëesta jutarnja

Industrija uvelike pridonosi poveÊanju koli

Drugo lice ozona- u prizemnom slojuatmosfere πtetan i opasan!

U prizemnom se sloju atmosfereozon prirodno nalazi u tragovima(neπto dolazi iz viπih dijelovaatmosfere tijekom oluja, a neπtonastaje iz prirodnih izvora NOx iHOS). Ozon koji nalazimo utroposferi Ëini oko 90% smoga

Prizemni ozon moæe biti πtetani za zdravlje ljudi (iritacijadiπnih putova, bol pri dubokimudisajima), ali i za biljke ukojih moæe izazvati usporenrast, smanjenu cvatnju iformiranje ploda

Page 33: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

31Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

M inistar zaπtite okoliπa i pro-stornog ureenja Ivo Banaci zagrebaËka gradonaËelni-ca Vlasta PaviÊ i njihovi su-

radnici susreli su se poËetkom stude-noga u Ministarstvu zaπtite okoliπa iprostornog ureenja kako bi pronaπliprihvatljivo rjeπenje za spalionicu ot-pada PUTO.

Ministar Banac upozorio je na alar-mantno stanje odlagaliπta Jakuπevec tena Ëinjenicu da zagrebaËko odlagali-πte otpada nije predvieno novimGUP-om. To konkretno znaËi da spo-menutim prostorno-planskim doku-mentom nije predvieno moguÊe rje-πenje ovog problema.

Predstavnici Grada Zagreba potvrdi-li su kako novim GUP-om nije predvi-ena lokacija za odlagaliπte te su obja-snili kako je na Jakuπevcu izvrπenopreslagivanje starog otpada, πto pred-stavlja prvu fazu sanacije i uz πto jeusko vezan problem PUTO-a. Naime,elaborat o stanju postrojenja tvrtkeEkonerg Ëeka na rjeπenje MZOPUkojim Êe se odluËiti daljnja sudbinaPUTO-a.

Predstavnici grada takoer su upo-zorili da ́ hladni pogon´ PUTO-a GradZagreb mjeseËno stoji 500-800.000 knte da Êe ta tvrtka morati iÊi u steËajako se uskoro ne nae rjeπenje.

Ministar Banac upozorio je na veli-ko nezadovoljstvo graana zbog sta-nja odlagaliπta te na njihovu bojazanod posljedica ponovne aktivacije spa-lionice PUTO. Stoga je zamolio pred-stavnike Grada Zagreba da pronaunaËine ulaganja u gradnju nove, suv-remene spalionice opasnog otpada,odnosno pronau novu lokaciju zaodlagaliπte otpada. Ministar Banac po-jasnio je kako MZOPU ne moæe izda-ti privremeno rjeπenje za PUTO s ob-zirom na Ëinjenicu da privremena rje-πenja najËeπÊe postaju stalna, a takvorjeπenje nije prihvatljivo ni za Mini-starstvo, ni za graane.

Sastanak je zakljuËen dogovorom osazivanju novog sastanka predstavni-ka MZOPU i Grada Zagreba u rokuod dva tjedna, do kada predstavniciGrada trebaju razmotriti moguÊnostizgradnje nove spalionice te nove lo-kacije za odlagaliπte.

MINISTARSTVO ZA©TITEOKOLI©A

Piπe:Ida MaheËiÊHoÊe li Zagreb

dobiti spalionicuotpada?

- »ak i u malim koncentracijama pri-zemni ozon uzrokuje razne zdravstve-ne probleme ukljuËujuÊi napadajeastme, smanjeni kapacitet pluÊa, tepoveÊanu podloænost bolestima di-πnog sustava kao πto su upala pluÊa ibronhitis.

Biljke

Intenzitet oπteÊenja ovisi o koncen-traciji ozona, vremenu tijekom kojegje biljka izloæena ozonu i osjetljivostibiljke.

Simptomi oπteÊenja ozonom ukljuËu-ju: propadanje tkiva, meuæilnu nekro-zu, te razne diskoloracije na gornjoj stra-ni lista. »esto je usporen rast biljke, sma-njena cvatnja i formiranje ploda. Kro-niËna oπteÊenja nastaju kada je biljkaopetovano izloæena manjim koliËinamaozona, nedovoljnim da uzrokuju smrttkiva. Koncentracija ozona od 0,1 ppmmoæe reducirati fotosintezu za 50%.OπteÊeni listovi nekih biljaka (agrumi,vinova loza i duhan) osuπe se i preranootpadnu.

»etinjaËe Ëesto pokazuju æuto-smeupjegavost ili prugavost, te oπteÊenje vrho-va iglica koji izgledaju kao nagoreni.

Ozon uglavnom napada listove sred-nje starosti, a tek tada mlae i starije. Mla-de biljke su, najËeπÊe, najosjetljivije naozon, dok su starije relativno otporne. Naozonom uniπtenim tkivima gotovo se uvi-jek javljaju gljiviËne infekcije.

Neke vrste biljaka koje su manjeosjetljive na ozon: breza (Betula sp.),ginko (Ginko biloba), boæikovina (Ilexaquifolium), lipa (Tilia sp.), hrast lu-ænjak (Quercus robur), smreka (Piceaabies), crni orah (Juglans nigra) i tisa(Taxus baccata).

Neke vrste drveÊa koje su osjetljive naozon: katalpa (Catalpa bignoinoides), ja-buka (Malus sp.), crni bor (Pinus nigra),tulpanovac (Liriodendron tulipifera),ameriËka platana (Platanus occidentalis)i orah (Juglans regia).

Kod drveÊa uzgajanog u atmosferiobogaÊenoj ugljik(IV)-oksidom (CO

2)uglavnom se uvijek moæe primijetiti po-veÊana razina fotosinteze i poveÊanje bi-omase, dok se kod drveÊa uzgajanog uatmosferi obogaÊenoj ozonom (O3) pri-mjeÊuje suprotno.

Iz eksperimenata je vidljivo da po-veÊana koliËina CO2 umanjuje, ËestoËak i poniπtava negativne uËinke ozo-nom koje on ima na fotosintezu i rastdrveÊa. Pri objaπnjavanju tih uËinakaveÊina autora smatra da obogaÊivanjeatmosfere s CO2 smanjuje stomatalnuaktivnost (otvaranje puËi), πto smanju-je ulazak ozona, te prema tome i πtetukoju on Ëini na fotosintetskim pigmen-tima i proteinima.

pojava, pogotovo u toplim mjesecima

Ëine πtetnih plinova u atmosferi

Page 34: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

povijest šumarstva

ŠUMARSKI ZNANSTVENICI IZ VINKOVACA I VINKOVAČKE OKOLICE

Velikani hrvatskoga šumarstva Velikanima vinkovačkoga šumarstva, ali i ostalim šumarskim stručnjacima diljem Hrvatske kao i današnjim šumarima treba zahvaliti što danas u nas hrast lužnjak zauzima površinu od 201.739 hektara, s drvnom zalihom od 41,5 milijuna kubičnih metara

Šumarska znanost unaprijedi­la je gospodarenje šumama hrasta lužnjaka, koji je bio i ostao izvorište stručne i znan­

stvene djelatnosti u šumarstvu. Nakon visokoškolskog obrazovanja slavonski su šumari iz Vinkovaca i okolice pre­nosili načela šumarske struke i zasade šumarske znanosti u operativno šumar­stvo, jer hrast lužnjak je najplemeniti­je i najjače drvo u slavonskoj šumi. Zbog odlične kakvoće hrast lužnjak do­bio je međunarodnu karakteristiku Sla­vonska hrastovina (certifikat), pa se «hrašće» našlo i u hrvatskoj himni i na poštanskoj marki. O hrastu lužnja­ku napisan je veliki broj članaka, stu­dija, rasprava, gospodarskih osnova, knjiga i pjesama, a za to pisano blago zasigurno goleme zasluge imaju veli­kani vinkovačkoga, ali i hrvatskoga šumarstva. To su: Antun Tomić (1 803.-1894.), prvi predsjednik Hrvatsko-sla¬ vonskoga šumarskog društva i osnivač "Racionalne metode uređivanja šuma"; zatim Franjo Kadić (1821 .-1888.), tak-sator slavonskih šuma i utemeljitelj po­šumljavanja krasa, Franjo Čordašič (1830.-1906.), profesor uzgajanja šu­ma na gospodarskom učilištu u Križev­cima i pisac prve knjige o uzgajanju šuma "Nauka o sađenju i gajenju šu­ma" (1881.); Josip Kozarac (1858.-1906.), prvi Hrvat šumarski inženjer na Visokoj školi za kulturu tla u Beču, pi­sac Slavonske šume (1888.) i više vri­jednih stručnih i književnih djela, ured­nik Šumarskog lista (1896.-1898.), upravitelj Šumarije Lipovljani (1885.-1895.); Mato Medvedović (1872.-1944.), šumarski stručnjak iz Vrbanje, autor grba grada Vinkovaca i muzeo¬ log.

Univerzalni šumarski znanstvenici

Antun Levaković (1885.-1955.), prvi Hrvat doktor bečke Bodenkul¬ tur, profesor dendrometrije na šumar­skoj akademiji pri Mudroslovnom fa­kultetu, a od 1919. godine redoviti profesor dendrometrije na Gospodar-

Spomenik Josipu Kozarcu na Krnjašu u Vinkovcima

Spačvanske šume hrasta lužnjaka

sko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, znanstvenik svjetskoga glasa iz tog područja, predstojnik Zavoda za šum­ske pokuse gotovo 30 godina (1 922.-

1 952.), dopisni član Akademije u Pra­gu (1926.) i gost profesor na Poljopriv¬ redno-šumarskom fakultetu u Sofiji (1936.). Ono što je Antun Levaković učinio u šumarstvu, u manjem opse­gu učinio je Matej Butković (1902.-1984.), u drvnoj industriji i šumars­tvu. Rođen je u Komletincima neda­leko od Vinkovaca, a diplomirao je na Gospodarsko-šumarskom fakulte­tu u Zagrebu. Rođeni Županjac Ivan Spaić (1919.-1969.), šumarski inže­njer, doktor, šumarski znanstvenik, re­doviti sveučilišni profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu, dekan (1982.-1984.), pisac 200 radova od kojih 1 20 znanstvenih, s područja etomologije i zaštite šuma. Ivana Spaića slijedi u šumarskoj znanosti njegov susjed iz Rokovaca Ivo Dekanić (1 91 9.-1 998.) i Rudolf Sabadi (1 928.) iz Vinkovaca, koji su dali velik doprinos znanosti, Ivo Dekanić u uzgajanju šuma, a Ru­dolf Sabadi u ekonomici šumarstva i drvne industrije, obojica redoviti pro­fesori Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Dr. Rudolf Sabadi bio je prvi pred­sjednik Upravnog odbora javnog po­duzeća Hrvatske šume, od osnutka 1991., do 1995. godine. Objavio je 120 stručnih i znanstvenih radova, od toga 18 knjiga na hrvatskome, engle­skome i njemačkom jeziku. Ovim ve­likanima vinkovačkoga šumarstva, ali i ostalim šumarskim stručnjacima di­ljem Hrvatske kao i današnjim šuma­rima treba zahvaliti što danas u nas hrast lužnjak zauzima površinu od 201.739 hektara, s drvnom zalihom od 41,5 mi l i juna kubičnih metara. Gospodarski, hrast lužnjak jedna je od najznačajnijih vrsta drveća, s obzirom na svoju rasprostranjenost i napose vrijednost drva kao sirovine iz koje se izrađuje najkval i tetni j i namještaj i brojni drugi proizvodi. Najveći cje­loviti kompleks hrastovih šuma ne sa­mo u Hrvatskoj već i u Europi nalazi se u spačvanskom bazenu, na podru­čju Vukovarsko-srijemske županije, odnosno Uprave šuma Podružnica V inkovc i i zaprema površinu od 40.330 hektara.

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ŠUME

Piše: Z. Peičević

Foto: Z. Peičević

32

Page 35: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

33Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

Piπe:D. Ropac

Foto:M. Mrkobrad

B olest je u Ëovjeka otkrivenau prvoj polovici proπloga sto-ljeÊa, a prvi opis te bolesti uHrvatskoj potjeËe iz 1947. go-

dine. Razlog kasnog otkrivanja bolestiu nas i malog broja oboljelih djelomiË-no leæi u Ëinjenici da su se u zagre-baËkoj klaonici mjere kontrole i zdrav-stvenog nadzora nad svinjskim mesompoËele primjenjivati veÊ 1932. godine.Stoga su svi kasniji sluËajevi bolesti po-vezani uz prehranu mesom nekih div-ljih æivotinja ili svinjetine obraene ukuÊanstvima.

TrihinelozaTrihineloza je bolest kojuuzrokuje valjkasta glisticaTrichinella spiralis. Prenosi sena Ëovjeka nedovoljnokuhanim ili na drugi naËinnepravilno obraenim mesomsvinja i nekih drugih æivotinja.To je teπka parazitska bolestπiroko rasprostranjena posvijetu, pa se tako nerijetkojavlja i u Hrvatskoj

UzroËnik

UzroËnik je ove ponekada teπke ismrtonosne bolesti u mesu uËahuranaliËika (larva) parazita. Odrasli parazit æivirelativno kratko u tankom crijevu svognosioca, dok liËinke mogu æivjeti i deset-ljeÊima u miπiÊima. Do zaraze dolazinakon uæivanja mesa u kojem se nalazezaËahurene liËinke tog parazita. Podutjecajem probavnih sokova liËinke seoslobaaju i uËvrπÊuju u sluznici tanko-ga crijeva. Nakon tjedan dana æenke po-staju spolno zrele i otpuπtaju svaka do1.500 liËinki, koje prolaze kroz stijenkucrijeva i kroz limfu ulaze u krvotok. Krvo-tokom liËinke dospiju u sve organe, alise zadræavaju u miπiÊima koji su aktiv-niji, poput oπita, ævaËnih miπiÊa i miπi-Êa pokretaËa oka. LiËinke se u tim miπi-Êima uËahure i ostaju æive godinama.

KliniËka slika

Teæina bolesti ovisi o broju liËinki.VeÊ kod progutanih 100 liËinki po gra-mu mesa javlja se posve jasna kliniËkaslika. Ona obiËno ima tri stadija. Prvistadij povezan je s boravkom parazita

u probavnom sustavu, te su smetnje po-vezane s probavom. ObiËno traje tje-dan dana i nije specifiËan za ovu bo-lest. Pojavljuje se slabost, povraÊenje iproljev. Drugi stadij traje oko pet tje-dana, za vrijeme kojeg liËinke putujupo tijelu. Ovaj je stadij obiljeæen bolo-vima u miπiÊima, poviπenom tjelesnomtemperaturom, oteËenoπÊu lica i oËnihkapaka te krvnim promjenama (eozino-filija). Oporavak slijedi u treÊem stadi-ju i obiËno je povezan s blaæim miπiÊ-nim bolovima. No kako se parazit πiripo svim tkivima i organima, moguÊi sukatkad i drugi nespecifiËni simptomi,poput onih od mozga i srca.

Bolest se prepoznaje na osnovi opisa-nih simptoma i podataka o prehrani; ne-dovoljno termiËki obraenom ili svje-æem mesu (dimljeno, suπeno i sl.). Da-nas su razvijene i specifiËne dijagnostiË-ke metode koje se rade samo u specija-liziranom laboratoriju.

NaËin zaraze

Divlje su æivotinje prirodni rezervoartrihineloze. No glavni rezervoar i izvorzaraze za Ëovjeka domaÊe su svinje.Do zaraze dolazi jedenjem nedovolj-no kuhanog, peËenog, soljenog i dim-ljenog zaraæenog svinjskog mesa ilimesa zaraæene divljaËi. Osim mesa do-maÊe svinje, za Ëovjeka je opasno i me-so divlje svinje i medvjeda. Zaraæenostsvinja ovisi o njihovoj prehrani. Akose svinje hrane nekuhanim klaoniËkimotpacima ili se hrane na gradskomesmetliπtu ili su u prilici pojesti πtakora,velika je vjerojatnost da Êe biti zaraæe-ne uzroËnikom trihineloze. VeÊ 17 da-na nakon zaraze, svinjsko meso posta-je opasno za ljudsku prehranu.

U πumi parazit kruæi izmeu krupni-jih i sitnijih mesojada i svejeda (lisica,vuk, medvjed, divlja svinja) i sitnih glo-davaca, koji se takoer katkad hraneuginulim æivotinjama. Osim prehram-benih navika, drugi uvjeti nemaju ni-kakvo znaËenje u πirenju trihinelozekod Ëovjeka.

Pojavljivanje trihinelozeu Hrvatskoj

Prema podacima Sluæbe za epidemi-ologiju Hrvatskoga zavoda za javnozdravstvo, godiπnje se u naπoj zemljiprijavi u prosjeku oko 100 sluËajeva

Ako komadi mesa nisu veliki, normalno kuhanjeili peËenje ubija parazita. No za komad mesa od0,5 kg potrebno je kuhanje od 35 do 50 minutapri temperaturi od 170 °C. NajveÊa opasnost,dakle, prijeti od jela koja se jedu nedovoljnopeËena ili Ëak i sirova

zoonoze

Page 36: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME34

ove bolesti. Preteæno je rijeË o manjimepidemijama ili pojedinaËnim sluËaje-vima bolesti. Manje epidemije vezanesu za odreene proslave, kada se jedezaraæeno i nedovoljno termiËki obrae-no meso. Stoga su te epidemije obitelj-skoga tipa ili su povezane uz slavlja, po-put vjenËanja ili lovaËkih priredbi.Smrtnost od te bolesti izrazito je niska(1 na 1000 bolesnika). Meu zoonoza-ma trihineloza u Hrvatskoj zauzimaËetvrto mjesto, iza salmoneloza, hel-mintoza i Lyme boreloze. NajuËestalijesu prijave bolesti iz Slavonije i Baranje,πto je u vezi sa zaraæenoπÊu domaÊih idivljih svinja u tim podruËjima.

Zaπtita od zaraze

Najvaænija je mjera osobne zaπtite dase meso koje bi moglo biti zaraæeno pod-vrgne dostatnoj termiËkoj obradi. Akokomadi mesa nisu veliki, normalno ku-hanje ili peËenje ubija parazita. No zakomad mesa od 0,5 kg potrebno je ku-hanje od 35 do 50 minuta pri tempera-turi od 170 °C. NajveÊa opasnost, da-kle, prijeti od jela koja se jedu nedovolj-no peËena ili Ëak i sirova ali zaËinjena(tatarski biftek npr.).

Danas se provode i sekundarne mje-re zaπtite koje se sastoje u deratizaciji(uniπtavanju glodavaca) u svinjogojstvu,klaonicama i kuÊanstvima, uklanjanjustrvina od dohvata svinja i πtakora, za-brani uporabe uginulih svinja u svinjo-gojstvu, a ponajprije zdravstvenom od-goju puËanstva.

Mjere kolektivne zaπtite od zarazeuzroËnikom trihineloze primjenjuju seu nas u klaonicama veÊ duæe od polastoljeÊa. Jednostavna mjera otkrivanjazaraæenog mesa je tzv. trihineloskopija,ili mikroskopski pregled sirovih koma-diÊa mesa, pod manjim poveÊanjem.Postoje i druge specifiËne metode utvri-vanja zaraæenosti æivotinja i zagaeno-sti mesa. Kako bi se sprijeËila trihinelo-za u kuÊanstvima, Ministarstvo poljo-privrede i πumarstva izdalo je Naredbuo obveznom trihineloskopskom pregle-du mesa svinja kod klanja za potrebevlastitog domaÊinstva (NN, 144/98). Va-æno je istaknuti da je nuæno pregledatiuzorke mesa od svake svinje koja se ko-lje. Pri tome je najbolje dostaviti ovla-πtenoj veterinarskoj organizaciji uzorakævaËnog miπiÊa ili oπit, u kojima senajËeπÊe nalaze trihinele. Isti je postu-pak preporuËljiv za pregled mesa divljesvinje ili medvjeda, posebice ako se nji-hovo meso stavlja u kobasice. Meso za-raæene æivotinje neπkodljivo se uklanja,a uporaba za prehranu je zabranjena.

U sluËaju pojave bolesti lijeËenje jekompleksno i obavezno se provodi u za-raznom odjelu bolnice.

U zgajaliπte divljaËi Oπtrica pozemljopisnim je odrednicamajedinstveno na (nekoj budu-Êoj) lovaËkoj karti Hrvatskih

πuma. Smjeπteno na podruËju ©umari-je ©ibenik u splitskoj Upravi, ovo dræav-no loviπte kojim gospodare Hrvatskeπume, sluæbenih oznaka XV/2, s tri jestrane okruæeno morem koje mu je pri-rodna granica. Jedino na istoËnoj stra-ni “tvrdu” granicu na “ulazu” na istoi-meni poluotok Ëini zid, a i on je rari-tet. Zid, bolje reÊi njegovi joπ dobrooËuvani ostaci, podignut je u 15. sto-ljeÊu i sluæio je za obranu od Turaka.A jedva vidljivi ostaci kamenih utvrdau unutraπnjosti polutoka bili su mjestakamo se sklanjalo puËanstvo iz okol-nih mjesta pred najezdom turske voj-ske.

Uzgajaliπe je osnovano 1995. godi-ne a s pripadajuÊim joπ manjim otoci-ma, Velika i Mala Krbela i Oblik, ima260 ha.

-Podizanjem uzgajaliπta na ovom po-druËju æeljeli smo na ovakvom optimal-nom staniπtu i idealnim uvjetima ispita-ti moguÊnost uzgajanja muflona, joπ vi-πe, kapitalnih primjeraka muflona - isti-Ëe voditelj lovstva u splitskoj Upravi Bo-ris ©abiÊ.

S tim ciljem na Oπtricu su 1996. une-sena Ëetiri grla muflona iz loviπta MaË-kovac (–akovo). Lovna je politikaHrvatskih πuma, kaæe struËni suradnikza lovstvo Draæen SertiÊ, da se u lovi-πtima gdje postoje najbolji prirodniuvjeti pokuπaju uzgojiti kapitalni tro-fejni primjerci. Miπljenje je struËnjakada bi zbog “osvjeæenja krvi” ovdje tre-balo unijeti joπ nekoliko grla s drugihpodruËja, osobito s Fakultetskog lovi-πa na Rabu, kako bi se pomijeπale naj-bolje nasljedne osobine.

Oπtrica je pokrivena tipiËnim medi-teranskim pokrovom idealnim za uzgojmuflona, istiËe upravitelj πibenske πu-marije Branko KekeliÊ. To je podruËje

Uzgajaliπte muflona Oπtrica uπibenskoj πumariji predvienoje za uzgajanje i odstrelkapitalnih trofeja kroz lovniturizam. Samo tako mogu serealizirati uloæena sredstva inastaviti s radom u ovimiznimnim staniπnim uvjetimaza uzgoj muflonske divljaËi

lovno gospodarstvo

DRÆAVNO LOVI©TE XV/2, UZGAJALI©TE O©TRICA

Poluotok Oπtrica s istoimenimuzgajaliπtem

Srediπnjim dijelom loviπta prolaziprometnica

Kameni zid iz 16. stoljeÊa na ulazuu loviπte

Odstreljivat Êe se

Page 37: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

35Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

guste makije, planike, zelenike, Ëesmi-ne, na sjevernom dijelu poluotoka kojau juænom dijelu prelazi u garige. Uzazid na ulazu nalazi se kultura alepskogbora. Cijelim poluotokom po duæini idenedavno izgraena prometnica, duæine7 km, koju su projektirali struËnjaci izbjelovarske Uprave, od koje se na jed-nu i drugu stranu prema moru pruæa ne-koliko rukavaca. Izgraene su i πljuka-rice, tako da se poluotkom moæe lakokretati.

Kapacitet loviπta 140 grla

Kapacitet loviπta procjenjuje se naoko 140 grla muflonske divljaËi, a sa-daπnje brojno stanje neπto iznad kapa-citeta.

Komercijalni odstrel trofejne divljaËikroz lovni turizam trebao bi poËeti joπove godine. No neÊe se pucati kako tkohoÊe i na πto hoÊe, veÊ Êe struËno osob-lje loviπta (struËni suradnik Ivo KovaË,lovoËuvar Ante Prgina) procijeniti prijeodstrela zrelost grla. Ako ono premaprocjeni nije doseglo maksimalnu tro-fejnu vrijednost, (7-8 godina starosti),neÊe se dopustiti odstrel.

I. KovaË procjenjuje da u ovom tre-nutku u loviπtu postoji par zrelih grlakoja joπ nisu dosegla najveÊu vrijednost,a koji bi mogli postati i nacionalnimprvakom.

Piπe:M. Mrkobrad

StruËnjaci se slaæu da je potrebno na-staviti s planiranim ulaganjima u lovi-πte kako bi se kroz lovni turizam sreds-tva u skoroj buduÊnosti vratila.

U loviπtu od lovnotehiËkih objekatapostoje Ëetiri hraniliπta s pojiliπtima tejedna Ëeka. Planira se izgradnja manjelovaËke kuÊe te joπ nekoliko Ëeka.

Kada vrhunski trofeji - krdo muflonske divljaËi

Jedno od pojiliπta i hraniliπta

samo vrhunski trofeji

Page 38: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME36

Puπkeiælijebljenih cijeviPuπkeiælijebljenih cijevi

Piπe:Draæen SertiÊ,dipl. ing. πum.

Foto:Arhiv Puπke iælijebljenih cijevi obiË-

no se nazivaju kuglare ili ri-sanice. Radi stabilnosti zrnau letu cijevi risanice izrauju se

s brazdama (æljebovi) ili s poligonal-nim (viπekutnim) presjekom. Æljebovii polja opisuju u cijevi jednake zavojeodreenog koraka. Kretanjem zrna krozcijev, ono slijedi æljebove i okreÊe seoko svoje osi i time dobiva potrebnurotaciju (nekoliko tisuÊa u sekundi), ko-ja mu daje stabilnost u letu kroz zrak.Svrha kuglarice jest postiÊi precizan po-godak na veÊe udaljenosti do 200 m,a kod nekih kalibara i viπe.

Prema broju cijevi mogu biti jedno-cijevke ili viπecijevke. Izrauju se kaoprelamaËe ili puπke s fiksnim cijevima.PrelamaËe mogu biti jednocijevke,dvocijevke, trocijevke ili viπecijevke.Kuglare s fiksnim cijevima su jedno-cijevke. ObiËno su jeftinije od prela-maËa - kuglara. Jednocijevka kuglarapuπka je koja ima spremnik za viπe na-boja. Poluautomatska kuglara puπka jeiælijebljenih cijevi kod koje se otvara-nje zaklopa, izbacivanje Ëahure, pu-njenje naboja, napinjanje vatri i zatva-ranje zaklopa vrπi automatski.

Dvocijevka iælijebljenih cijevi istogakalibra - ekspresica, ima cijevi postav-ljene jednu pokraj druge - poloæara, ilijednu iznad druge - bok-ekspresica.

Dvocijevka kuglara s cijevima razli-Ëitih kalibara posebna je vrsta puπke.ObiËno je jedna cijev s veÊim kali-brom, a druga s manjim.

Trocijevke kuglare su puπke kojeimaju razliËite kalibre, a mogu biti svetri cijevi istoga kalibra.

Kalibar puπke kuglare odreuje se natemelju udaljenosti izmeu suprotnihæljebova i udaljenosti izmeu suprot-nih polja. Oznaka kalibra zaokruæenaje vrijednost izmeu tih dviju udalje-nosti.

Europske oznake kalibra daju poda-tak o kalibru u milimetrima, a drugi po-datak je duæina Ëahure u milimetrima.Npr. 7 x 64. Ako je metak namijenjenza kuglare prelamaËe, onda ima ozna-ku 7 x 65R. Taj R je oznaka metka sËahurom s rubom (njemaËki Rand).

Nakon izrazito toplog studenoga,u prosincu se oËekuje prava zima. Lo-vovi su u punom jeku. Atraktivan jeskupni lov na divlje svinje kojih u na-πim loviπtima ima dovoljno. Divljesvinje se joπ pare - bucaju, zavrπavaprsk - parenje divokoza, a poËinje pa-renje vukova.

Ako je zima jaËa, medvjedi se pov-laËe u brlog na nepravilan zimski san,a medvjedice u brlogu donose mla-de na svijet - meËe se, kod nas svakedruge godine. Prema istraæivanjimaDarija MajnariÊa, dipl. ing. πum., me-dvjedica prosjeËno othrani 2,15 mla-dunËadi (prebrojavanje u jesen, mla-dunËad stara 9 - 10 mjeseci). Procje-njuje se da u Hrvatskoj ima oko 850grla medvjeda, a prirast iznosi oko250 grla godiπnje. To je ujedno ka-pacitet Hrvatske za medvjeda Ëija jepopulacija stabilna, πtoviπe, s tenden-cijom porasta.

LOVA»KO ORUÆJE

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

Prosinac 2003.Papkarska divljaË odvaja se u

krda po spolovima. SrneÊa divljaËstvara tzv. socijalna krda pa je to iprigoda da promatranjem utvrdimobrojnu, spolnu i dobnu strukturuu loviπtu. U prosincu hraniliπtamoraju biti puna. Ako padne du-boki snijeg i stvori se pokorica, zasrneÊu divljaË potrebno je uz pu-tove i na prosjekama izlagati kva-litetnu kabastu hranu. SoËnu hra-nu valja izlagati samo u dnevnimkoliËinama. Uz glavnu vrstu div-ljaËi potrebno je prihranjivati iostale vrste: fazane, trËke, patke,guske i dr.

Lovove ne smijemo odræavatiblizu mjesta zimske prihrane div-ljaËi. Prosinac je zadnji mjesec ukojem odræavamo skupne lovovena divlje svinje i moramo se po-truditi da ispunimo plan odstrjelaza ovu lovnu godinu.

Ëi da je prvi broj oznaka kalibra u in-Ëima, a drugi godina stvaranja naboja(1906.). Za kalibar 8 x 57 postoje dvabuπenja. Starije 7,80/8,07. Te muni-cije viπe nema kod nas, a vjerojatnoni puπaka. Novo buπenje nosi oznaku«Sfl. To se zrno oznaËava 8 x 57 JS i8 x 57 JRS (za prelamaËe). Umjesto slo-va «Jfl moæe biti i slovo «Ifl (Infantry -pjeπaπtvo).

Prema veliËini poËetne energije zr-na, kalibar svrstavamo u tri skupine:

Slabi .22 Hornet, .222 Rem,.223 Rem

Srednji .243 Win., 6,5 x 57,7 x 64, 30-06, 8 x 57IS

Srednje .300 Win. Mag., 8 x 68S,teπki 9,3 x 62, 9,3 x 74.

Prema broju cijevi mogubiti jednocijevke iliviπecijevke. Izrauju sekao prelamaËe ili puπke sfiksnim cijevima.PrelamaËe mogu bitijednocijevke, dvocijevke,trocijevke ili viπecijevke.Kuglare s fiksnim cijevimasu jednocijevke

lovstvo

AngloameriËke oznake kalibra izra-æene su u stotinkama ili tisuÊinkamainËa (1 inch = 25,4 mm) i imaju ozna-ku podrijetla, godine nastanka iliproizvoaËa. Npr. kalibar 30-06 zna-

Page 39: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

37Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

Piπe:ZoranTimarac

Foto: ZoranTimarac

K ao i kod drugihpasmina pasa,postoji viπe teo-rija o nastanku.

Po vjerojatnoj teoriji samo-stalna je pasmina, u kojojje srodnost i kriæanje s bi-lo kojom pasminom isk-ljuËeno. ZnaËi, mogla jenastati razvojem (mutaci-jom) nekog davnog tipapsa, jer tada nije bilo pa-smina u danaπnjem smislu.Po drugim teorijama nastaoje kriæanjem. U svakomsluËaju, najstariji je nje-maËki ptiËar i pripada me-u najstarije ptiËare uopÊe.

Ti psi najmanje su po-znati u prvoj polovici XVII.stoljeÊa. Godine 1631. fla-manski slikar Anthonis vanDick naslikao je knezaRupperta von der Pfalza sasrebrnosivim psom, koji je imao svije-tlu pjegu na prsima i dugaËki rep.

Po jednoj od teorija, Karl August, ve-liki knez od Weimara, dopremio je tepse s putovanja u »eπku. Uzgoj tih pa-sa bio je vezan za dvor Weimar i njiho-vo posjedovanje bilo je veoma ogra-niËeno. Dvor je davao pse samo oso-bama u koje je mogao imati povjerenjeda Êe apsolutno poπtovati sva naËelauzgoja novog psa. UzgajivaËi su si po-stavili za cilj dobiti odvaænog psa, izvr-snog njuha, dobrog vida, u Ëemu su upotpunosti uspjeli.

Na poËetku XX. stoljeÊa vajmarskiptiËari stigli su u Austriju. Zanimljivo jeda je u zamku Grafeneg knez Hancevon Ratibor dræao te ptiËare kao sluæbe-ne pse za lugare. Do 1929. godine pa-sminu je strogo kontrolirala udruga vaj-marskog ptiËara i uzgoj izvan NjemaËkei Austrije nije bio dopuπten.

Nastojanjem H. Knighta te su godinevajmarci dospjeli na sjevernoameriËkikontinent. Poslije II. svjetskog rata, 50-ihgodina vajmarski ptiËari stigli su iz SAD-au Veliku Britaniju, gdje se razvio naj-bolji uzgoj te pasmine. Odatle, iz Nje-maËke, Austrije i SAD-a vajmarci su seraπirili po svijetu. Danas u mnogimdræavama srednje i zapadne Europe teu SAD-u postoje mnogobrojne udruge iklubovi ljubitelja vajmarskog ptiËara,ponajprije kratkodlakog.

Vajmarski ptiËar srednje je teπkoguzrasta. Tijelo mora biti ravno, prsa ve-

Posebna osobina je bojaπtenadi, koja su do dvamjeseca sivoplava s plavimoËima. Od treÊeg mjesecadlaka dobiva srebrnastoplavunijansu, a boja oËiju semijenja u stalnu. KonaËnaboja dlake i oËiju ustaljuje seu osmome mjesecu æivota

LOVA»KI PSI

Vajmarski ptiËar

lika sa πirokim rebrima, noge dugaËke imiπiÊave. Glava dugoljasta, s umjerenoizraæenim Ëeonim prijelazom, jakimËeljustima i visoko postavljenim du-gaËkim i malo preklopljenim uπima. OËisu æuÊkaste ili plavosive. Rep nosi rav-no. SkraÊuje se na 2 cm, kada je πtenestaro dva dana. Visina psa u hrptu je od59 do 70 cm (idealno od 62 do 65 cm),kuje od 57 do 65 cm (idealno od 59 do63 cm). Teæina se kreÊe od 30 do 40 kgu pasa i od 25 do 35 kg u kuja.

Posebna osobina je boja πtenadi, ko-ja su do dva mjeseca sivoplava s pla-vim oËima. Od treÊeg mjeseca dlaka do-biva srebrnastoplavu nijansu, a bojaoËiju se mijenja u stalnu. KonaËna bojadlake i oËiju ustaljuje se u osmome mje-secu æivota.

Vajmarski ptiËari mogu biti kratkodla-ki (na slici) ili dugodlaki. Dlaka kratko-dlakih mora biti tanka, glatka i ravna.Dugodlaki imaju mekπu dlaku, dugaËkuod 2,5 do 5 cm. Dopuπtene su sve ni-janse sive boje dlake, od srebrnosive domiπje sive. Dlaka na glavi i uπima jeneπto svjetlija. Bijela boja dopuπtena jesamo u manjoj mjeri na prsima i noga-ma.

Vajmarski ptiËar ima izvrsne lovaËkesposobnosti, od kojih je najizraæenija na-darenost za rad niskim nosom na krva-vom tragu, oπtrina i talent za rad u vodi.Tim se psom lagano vlada, pogodan jeza mjeπovita loviπta i ima mnoge osobi-ne svestrano nadarenoga lovaËkog psa.

Pri obuci πteneta te pa-smine veÊ se od ranoguzrasta pojavljuje uroe-ni aport. U metodi obu-ke kroz igru, u toj disci-plini nije potrebna prisila.©tenad veÊ od malenaaportira ispunjene koæedivljaËi ili svu divljaË. UveÊine pasa pojavljuje seizvrstan nos, odliËnopretraæivanje terena imarkiranje. Uroeni sutragaËi, rado i sigurnopronalaze divljaË. Priobuci na umjetnom tra-gu od mladosti rade stra-stveno i samostalno, istokao i na tragu æive div-ljaËi.

Vajmarski ptiËar imavisoku uroenu inteli-genciju pri obuci u po-sluπnosti. Izvrstan je za

rad u vodi, te za pronalaæenje odstrije-ljene i nastrijeljene divljaËi, pri Ëemumoæe svladati i krupniju ranjenu div-ljaË. VeÊina mladih pasa poslije godi-nu dana davi “πtetnu divljaË” i maËkeskitnice. Izdræljiv je pas, koji ima istak-nute obrambene osobine.

Vajmarac æivi za svoga gospodara,njegovu obitelj (dobar je Ëuvar) i lov.Roeni je lovac, neumoran u radu, kojipri pravilnom voenju nikada ne ra-zoËara i nadmaπuje veÊinu pasmina lo-vaËkih pasa, i u radu prije odstrjela, i upronalaæenju i donoπenju sitne divljaËi.BuduÊi da je ustrajan u radu, redovitopronae i donese svaki nastrijeljeni pri-mjerak dlakave i pernate divljaËi.

Kako je pametan i posluπan, nije gateπko nauËiti da leæi ispod visoke Ëeke ibude miran, pa se u sluËaju ranjavanjakrupne divljaËi moæe koristiti za rad nakrvavom tragu.

Vajmarski ptiËar

Page 40: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME38

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:Dario MajnariÊ

dogaaji

PoËetkom studenoga u loviπtuBjelolasica, Uprave πuma Del-nice, odstrijeljeno je kapital-no grlo medvjeda u vrijednosti

484 CIC toËke u sirovom stanju i to jedo sada jedan od najjaËih odstrijeljenihmedvjeda u hrvatskim loviπtima. Ods-trijelio ga je talijanski lovac koji je do-πao u lov posredovanjem agencija "Hu-bertus club" iz Ljubljane i "H© toursa".

Lov je zapoËeo poËetkom studenogana terenima ©umarije Vrbovsko. Namrciniπtu se pojavio vrlo krupan primje-rak medvjeda. Proπetao se, ali se nije vra-tio i tako je spasio glavu. Lov je nastav-ljen drugog dana na podruËju ©umarijeMrkopalj, u predjelu Æilavi dolci, gdjeje i prije zamijeÊen i praÊen vrlo krupanprimjerak muæjaka medvjeda. Nakonpojavljivanja kapitalca lovnik Slaven ©er-cer dao je odobrenje lovcu da puca. Po-

LOVNA SEZONA U LOVI©TIMA U©P-a DELNICE

Odstrijeljen medvjedkapitalacod 484 CIC toËke!Ova godina uspjeπna je u lovu na medvjeda. U jesenskom razdobljuodstrijeljena su Ëetiri medvjeda, a ukupno dvanaest tijekom ovekalendarske godine. Od toga, sedam medvjeda odstrijeljeno je urangu zlatne medalje. Lovci gosti tradicionalno su bili iz Italije,NjemaËke, Austrije, Slovenije, Maarske i naπe zemlje

Ovaj kapitalac od 484 CICtoËke imao je gotovo 50 kgsala, a debljina sala naleima prelazila je πirinu od12 cm. To je posljedicakvalitetne prehrane, ali iovogodiπnjega izvrsnog urodaæira bukve na nadmorskimvisinama iznad 1000 metara

godak je bio iznimno toËan, a medvjedje pronaen pedesetak metara od mje-sta nastrijela. Medvjed je bio toliko te-æak da ga πest radnika nije moglo pre-nijeti do mjesta pogodnog za prijevozvozilom. Uz odstrijeljenog medvjedatreba spomenuti i jednu zanimljivost, ka-ko se "pripremio" za zimu. Imao je go-tovo 50 kg sala, a debljina sala na lei-ma prelazila je πirinu od 12 cm. To jeposljedica kvalitetne prehrane, ali iovogodiπnjega izvrsnog uroda æira buk-ve na nadmorskim visinama iznad 1000metara, govori Dario MajnariÊ, rukovo-ditelj Odjela za lovstvo delniËke podru-ænice.

Gost nije krio zadovoljstvo svojim bo-ravkom u Gorskome kotaru, a posebnoje bilo ugodno Ëuti rijeËi pohvale na ra-Ëun delniËke podruænice i Hrvatskih πu-ma, istiËe MajnariÊ. Lovstvo je joπ jed-nom pokazalo da je osim stjecanja pri-hoda vrlo vaæna djelatnost i za promidæ-bu Hrvatskih πuma, ali i naπe zemlje.

Uspjeπan lov na jelena

Ove godine uspjeπno je protekao ilov na jelena. Od poËetka rike, sredi-nom rujna, do sredine studenoga od-strijeljeno je devetnaest jelena. Sedamje u rangu medalje, πto je dobar pro-sjek za brdsko-planinska loviπta.

Medvjed kapitalac Ocijenjeno rogovlje jelena

Poæeπka podruænica Hrvatskih πu-ma nedavno je izradila te usvome πumsko-hortikulturnomrasadniku Hajderovac pokraj

Kutjeva pustila u pokusni rad stroj za sor-tiranje æira, tzv. kalibrator. Na temeljuideje voditelja Proizvodnog odjela, dipl.ing. Marcela KostiÊa, stroj su za nepu-nih mjesec dana izradili zaposlenici me-haniËke radionice Radne jedinice Tran-sport, mehanizacija i graditeljstvo, PeroPaviÊ i Vlatko Novosad, u koordinaciji sposlovoom Brankom Mezakom.

Osim elektromotora snage 1,5 kW, svedruge dijelove (okvir, remenice, osovi-na, nogari, koπ, ladice i dr.) izradili sumajstori u mehaniËkoj radionici, a u ma-terijal je uloæen minimalan novac. Ugra-ene su dvije ladice s po dva æiËana sitarazliËitih okaca, koπ za æir ima dozatorza protok, a brzina izlaza æira moæe seregulirati podizanjem i spuπtanjem pred-njih nogara.

Prema rijeËima voditelja podruænicedipl. ing. Draæena DumanËiÊa, ideja oizradi stroja nastala je nakon razmiπlja-nja posljednjih godina kako tijekom me-hanizirane sjetve u rasadniku upotrije-biti πto kvalitetniji æir, koji bi dao kvali-tetne sadnice. Polazilo se od pretpostav-ke da bi se to postiglo s krupnijim æirom.

- Dosad smo tijekom sjetve sijaËicomnailazili na problem zastoja æira zbognjegove razliËite veliËine, a izradom “ka-libratora” otklonili smo tu moguÊnost.Naime, zahvaljujuÊi æiËanim sitima, sor-tiramo pet razliËitih veliËina æira te upo-trebljavamo onaj krupniji - naglaπavaidejni tvorac stroja za sortiranje, M. Ko-stiÊ, dodajuÊi kako je tijekom pokusno-ga rada ostvaren dnevni uËinak od 7 to-na sortiranog æira. Tijekom rada, kaæe,uoËeni su pojedini nedostaci, koji Êeubrzo biti otklonjeni. Meu ostalim, ra-zmiπlja se o postavljanju podizaËa (ele-vatora) kojim bi se æir transportirao dokoπa s dozatorom. Zanimanje za primje-nu kalibratora pokazale su za sada no-vogradiπka i naπiËka podruænica Hrvat-skih πuma.

I. TomiÊ

NOVE TEHNOLOGIJE UMEHANIZACIJIRASADNI»KE PROIZVODNJE

S “kalibratorom”do kvalitetnijihsadnicaÆiËana sita omoguÊuju sortiranjepet razliËitih veliËina æira, atijekom pokusnoga rada ostvarenje dnevni uËinak od 7000 kg

Page 41: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

39Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME

turistiËki izlogLjudevita Farkaπa VukotinoviÊa 2HR-10000 ZagrebTel.: ++ 385 1 4804 231Fax.: ++ 385 1 4804 241

ID COD: HR-AB-01-080449924M.B. 1695843E-mail: [email protected]: //tours.hrsume.hr/

Loviπte Brezovica nalazi se 65 kmjuæno od Zagreba. Prostire se napovrπini od 4.629 ha. Smjeπteno je uzrijeke Savu, Odru i Lonju, u nizinskimhrastovim πumama slikovite Posavine.

U loviπtima sisaËke Uprave1. Loviπte Brezovica

Loviπte je poznato po bogatoj i raz-novrsnoj lovaËkoj ponudi. U Brezo-vici lovci mogu loviti jelena, srnu,divlju svinju i velik broj pernate div-ljaËi.

Gosti mogu odsjesti u reprezentativ-noj lovaËkoj kuÊi ‘’Brezovica’’, koja Êegostima zbog poznate posavske kuhi-nje i vrhunskih vina ostati u nezabo-ravnom sjeÊanju.

LOVA»KA KU∆A BREZOVICAAdresa: Kutinska bb, 44.202 Novo Selo PalanjeËko

2. Loviπte Posavske πumeLoviπte Posavske πume nalazi se na

povrπini od 15.205 ha, izmeu Save iUne. Smjeπteno je u nizinskim moËvar-nim πumama hrasta luænjaka i jasena.

Loviπte je poznato po lovu na jele-na, srnu, divlju svinju te po lovu na pat-ke, πljuke i prepelice.

Lovci koji æele osjetiti duπu nizinskihmoËvarnih πuma s dobro uredjenimprosjecima i lovnim objektima, na pra-vom su mjestu.

LOVA»KA KU∆A ‘’CEROVLJANI’’Adresa: Cerovljani bb, 44.450 Hrvatska Dubica

Page 42: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati

Broj 84 • prosinac 2003. HRVATSKE ©UME40

turistiËki izlogLjudevita Farkaπa VukotinoviÊa 2HR-10000 ZagrebTel.: ++ 385 1 4804 231Fax.: ++ 385 1 4804 241

ID COD: HR-AB-01-080449924M.B. 1695843E-mail: [email protected]: //tours.hrsume.hr/

LOVA»KA KU∆A ‘’©A©’’Adresa: ©aπ bb, 44.222 ©A©

P redjeli uz rijeku Savu poznatisu po tipiËnom i autohtonom,narodnom graditeljstvu i arhi-tekturi drvenih kuÊa i kapela,

folklornom bogatstvu te po bogatojvinskoj i gastronomskoj ponudi ribljih,lovaËkih i drugih spacijaliteta.

Kraj je poznat po bogatom povije-snom naslijeu. Brojne utvrde iz do-ba Vojne krajine turistiËka su atrak-

cija i svjedoËe o obrani Hrvatske iEurope od turskih osvajanja, od ko-jih je najpoznatija utvrda Stari grad uSisku.

Sisak je kulturno i gospodarsko sje-diπte cijele regije, a jedan je od naj-starijih europskih gradova, star je oko2.500 godina. Sisak ima bogato povi-jesno naslijee, a svjetsku je slavu ste-kao joπ 1593. godine veliËanstvenom

pobjedom protiv do tada nepobijee-nih turskih osvajaËa. Do danas je pot-puno oËuvan Stari grad, utvrda iz do-ba Vojne krajine koja predstavlja sim-bol obrane Hrvatske i Europe od tur-skih osvajanja.

O srednjovjekovnoj povijesti ovogakraja svjedoËe i brojne vrijedne crkve,stradale u turskim ratovima i obnovlje-ne tijekom 18. stoljeÊa.

Ostala turistiËka ponuda

PARK PRIRODE LONJSKO POLJE

Nalazi se na 506 km2 moËvarnih li-vada i hrastovih πuma te zaπtiÊenih sta-niπta ugroæenih biljnih i æivotinjskihvrsta. Napaja se vodom rijeke Lonje, apredstavlja ornitoloπki vrijedno podru-

Ëje jer u njemu uz ostale vrste ptica obi-tavaju i rode, Ëaplje i orlovi πtekavci.Tamo se nalaze i druge zaπtiÊene æivo-tinjske vrste kao πto su vidre, dabrovi idivlje maËke.

U obliænjim selima domaÊe sta-novniπtvo uzgaja jedinstvene po-savske konje, a svjetski je poznatomjesto »igoË kao europsko selo ro-da.

Cjenik

BREZOVICA CEROVLJANI ©A©4/2 4/3, 1/3, 1/1 3/4, 4/2

(8 kreveta) (16 kreveta) (20 kreveta)

kn kn knNoÊenje 366,00 274,50 138,00

NoÊenje s doruËkom 421,00 330,00 193,00

Polupansion 543,00 452,00 315,00

Puni pansion 665,00 575,00 437,00

U cijenu je ukljuËen PDV. Boraviπna pristojba iznosi 6 kn za odraslu osobu. Djeca do 12 godina ne plaÊaju boraviπnupristojbu, a djeca od 13 do 18 godina plaÊaju 3 kn.

Page 43: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati
Page 44: MjeseŁnik ÒHrvatske „umeÓcasopis.hrsume.hr/pdf/084.pdfuzgajanje „uma JESENSKI RADOVI U obnovu „uma blizu 90 milijuna kuna Odr¾ati prirodnost hrvatskih „uma i opona„ati