Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... ·...

37
MEĐUNARODNI EKONOMSKI ODNOSI Prof. dr Jugoslav Jovičić

Transcript of Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... ·...

Page 1: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

MEĐUNARODNI

EKONOMSKI

ODNOSI

Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 2: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Diplomatija (1)

Riječ „diplomatija“ potiče od grčke riječi diploma (δįπoω), koja doslovno znači „dvostruko presavijen akt izdat od suverena“.

Diplomatija je svojevrsna politička aktivnost koja, ako je dobro organizovana i kreativna, može da predstavlja značajan i efikasan elemenat državne moći.

Njena misija je da država ostvari svoje spoljnopolitičke ciljeve, nekada i uz upotrebu sile, propagande ili prava.

11/16/2015 2 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 3: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Diplomatija (2)

Diplomatija se shvata kao sinonim za više različitih, ali i međusobno povezanih aktivnosti države u spoljnoj politici.

Te aktivnosti su slijedeće: spoljnopolitičko predstavljanje države;

vođenje spoljnopolitičkih odnosa države putem službenog komuniciranja od strane određenih državnih organa sa istim takvim organima drugih država;

sposobnost, znanje i umijeće vođenja pregovora sa drugim državama;

služba, organizacija i aparat države za vođenje spoljnopolitičkih odnosa;

zvanična aktivnost šefova država i vlada i specijalnih organa spoljnih poslova za realizaciju zadataka i ciljeva spoljne politike;

nauka ili vještina koja objedinjava sve prethodne sadržaje i aktivnosti diplomatije.

11/16/2015 3 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 4: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Definisanje pojma diplomatija

Diplomatija primjena inteligencije i takta na

vođenje zvaničnih odnosa između vlada

nezavisnih država (Satou).

Diplomatija je vođenje međunarodnih odnosa

više pregovorima nego silom, propagandom ili

primjenom prava (G. R. Beridge).

Diplomatiju je vođenje spoljne politike jedne ili

više država (B. Janković).

11/16/2015 4 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 5: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Pojam ekonomske diplomatije (1)

Termin „ekonomska diplomatija“ potiče iz francuskog

jezika „la diplomatie economique“, i kao takav ugradio se

i u rusku diplomatiju pod nazivom „ekonomičeskaja

diplomatija“.

Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine

„trgovinska diplomatija – trade diplomacy“ ili

„komercijalna diplomatija – comercial diplomacy“.

Područje u kojem živimo još uvijek „stidljivo“ govori o

ekonomskoj diplomatiji, a u rijetkim govorima na ovu

temu ustalio se i termin „ekonomska diplomatija“.

11/16/2015 5 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 6: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Pojam ekonomske diplomatije (2)

Prvulović ekonomsku diplomatiju definiše kao

„specifičan i istančan spoj diplomatije u

klasičnom smislu, ekonomskih nauka i nauka

menadžmenta, metoda i tehnika pregovaranja

sa stranim partnerima, odnosa sa javnošću i

prikupljanja ekonomskih informacija od interesa

za privredu svoje zemlje ili kompanije, u cilju

prodora na svjetsko tržište“.

11/16/2015 6 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 7: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Pojam ekonomske diplomatije

(3)

Francusko-ruska škola (Hauser, Coper,

Ornatski), smatra da „ekonomska diplomatija je

upotreba državnih diplomatskih instrumenata

(trgovinska politika, kreditno monetana politika,

tehnološka politika i dr.) na bilateralnoj i

multilateralnoj osnovi, radi obezbjeđenja razvoja

nacionalne privrede i zaštite spoljno-ekonomskih

interesa zemlje“.

11/16/2015 7 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 8: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Pojam liberalizacije svjetske

trgovine

Značaj koncepta liberalizacije svjetske trgovine

prvi je objasnio Adam Smith 1776-te godine.

Smith je još tada značaj koncepta liberalizacije

svjetske trgovine objasnio, rekavši: „Ukoliko nam

neka strana zemlja može ponuditi robu jeftinije

nego što je mi sami možemo proizvesti, bolje je

kupiti je od te zemlje uz neke dijelove proizvoda

iz naše industrije, iskorištene na način prema

kojem mi imamo neku prednost“

11/16/2015 8 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 9: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Teorijski koncepti liberalizacije

međunarodne trgovine

Do danas razvijeno je mnogo teorijskih koncepata koji se

bave liberalizacijom svjetske trgovine.

Svaki od njih na svoj način posmatra značaj, mane i

nedostatke liberalizacije, ali u cjelini gledano

objašnjavaju svaki segment ove ideologije.

Dva koncepta su se održala i do danas, a to su:

„laissez-faire“ i

teorija komparativnih prednosti.

11/16/2015 9 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 10: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Teorija „laissez-faire“

Naziv teorije „laissez-faire“ potiče od francuskog izraza

„laissez-faire, laissez-passer“, koji u prevodu znači

„pustiti da se uradi, pustiti da prođe” ili tačnije „ostaviti

stvari na miru, pustiti ih da prođu“.

Osnovna ideja ove teorije je težnja u postizanju da se

tržište samo reguliše, tj. da privatne odlike kao što su

određivanje cijena, obim proizvodnje i uslovi raspodjele

prepuste onima na koje te odluke i utiču, a to svakako

podrazumijeva smanjenje uplitanja države.

11/16/2015 10 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 11: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Teorija komparativnih prednosti (1)

Tvorac ove teorije je David Rikardo, a formulisao ju je

početkom XIX-og vijeka.

Teorija je postala uslovno rečena „Sveto pismo“ među

mnogim ekonomistima a WTO je nedvosmisleno naziva

„...jedinim najprodornijim uvidom u ekonomiju.

Prema teoriji komparativnih prednosti neka zemlja može

imati benefite od trgovinske razmjene sa drugim

zemljama čak iako je apsolutno efikasnija (ili apsolutno

manje efikasna) u odnosu na druge zemlje.

11/16/2015 11 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 12: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Teorija komparativnih prednosti (2)

Teorija dokazuje da će svaka zemlja imati koristi ukoliko

se specijalizuje za proizvodnju, a time i izvoz robe koja

se može proizvoditi relativno jeftinije, odnosno sa manje

troškova.

Time je ta zemlja relativno efikasnija u odnosu na druge

zemlje.

S druge strane, druge zemlje će ostvariti koristi time što

će datu robu uvoziti po nižim cijenama nego što bi bili

troškovi domaće proizvodnje proizvoda za čiju

proizvodnju se nije specijalizovala.

11/16/2015 12 Prof. dr Jugoslav Jovičić

Page 13: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Trgovina (1)

Trgovina podrazumijeva razmjenu između

pojedinaca, grupa ili privrednih subjekata

direktnim putem putem nekog sredstva

razmjene.

Najčešće sredstvo razmjene je novac.

Trgovina omogućuje pojedincima i društvu u

cjelini da mogu svoje potrebe zadovoljavati

velikim brojem proizvoda.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 13 11/16/2015

Page 14: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Trgovina (2)

Trgovina obavlja veliki broj funkcija od kojih su

najznačajnije:

interpersonalna – trgovina povezuje ljude koji

učestvuju u fazama proizvodnje i potrošnje,

posredujući između proizvodnje i potrošnje,

interlokalna – trgovina prostorno povezuje subjekte i

učesnike na različitim tržištima, koja su često veoma

udaljena, i

intertemporalna – trgovina vrši vremensko

posredovanje.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 14 11/16/2015

Page 15: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Trgovina (3)

Danas se najčešće pozivamo na sistematizaciju Filipa

Kotlera koja je usklađena sa instrumentima marketing

miksa, a sadrži slijedeće funkcije trgovine:

Kontaktna funkcija – funkcija pronalaženja kupaca i prodavaca;

Robna funkcija – prilagođavanje robe zahtjevima tržišta;

Cjenovna funkcija – izbor cijene koja je dovoljno visoka da

omogući rentabilno poslovanje ponuđača, i dovoljno niska da

bude prihvatljiva za potrošače;

Propagandna funkcija – komunikacione aktivnosti trgovinskih

preduzeća prema njihovim postojećim i potencijalnim

potrošačima;

Fizičko-distributivna funkcija – funkcija prevoza i smještaja robe;

Završna funkcija – funkcija ostvarivanja ciljeva procesa

marketinga.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 15 11/16/2015

Page 16: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Trgovinska politika (1)

Pod trgovinskom politikom podrazumijeva se skup

pravila, normi i aktivnosti jedne države koja se odnose

na vođenje i upravljanje tokovima trgovine i plaćanjima.

Trgovinska politika je uvijek sastavni dio ekonomske

politike jedne države.

Ciljevi trgovinske politike nalaze se u strategiji

privrednog razvoja.

Najznačajnije načelo trgovinske politike u savremenim

tržišnim uslovima polazi od toga da je promet roba i

usluga slobodan.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 16 11/16/2015

Page 17: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Trgovinska politika (2)

Kao sredstva trgovinske politike koriste se propisi,

mjere i radnje koje donose državni organi.

Ove mjere se obično odnose na politiku cijena i

spoljnotrgovinske razmjene.

Najznačajnije mjere trgovinske politike u cilju

ostvarivanja uravnoteženog odnosa ponude i

potražnje jesu mjere vezane za formiranje

materijalnih rezervi, mjere vezane za kreditiranje

potrošača, mjere vezane za poreski sistem u oblasti

trgovine i sl.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 17 11/16/2015

Page 18: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Trgovinska politika (3) Trgovinska politika se bavi i zaštitom potrošača na način

da propisuje kvalitet proizvoda koji su predmet razmjene,

kao i propisivanja uslova pod kojim se vrši razmjena.

Isto tako, trgovinska politika se bavi i pitanjima zaštite

konkurencije i zaštite od monopolskog i drugog sličnog

ponašanja privrednih subjekata koje uzrokuje

neravnotežu na tržištu.

Trgovinskom politikom se utvrđuje osnovno državno

opredjeljenje, tj. da li će se voditi politika liberalizacije ili

protekcionizma.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 18 11/16/2015

Page 19: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Trgovinska politika (4)

Sve savremene tržišne privrede svoju trgovinsku

politiku definišu u pravcu liberalizacije.

Samo slobodna liberalizovana trgovina može donijeti

korist za sve zemlje.

Liberalizacija tržišta podrazumijeva da se ukidaju

barijere na državnim granicama, da se omogućava i

stimuliše potpuna sloboda trgovinskog preduzetništva,

da se sve mjere odnose na nesmetano funkcionisanje

tržišta i puno poštovanje tržišne utakmice.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 19 11/16/2015

Page 20: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Trgovina na veliko (1)

Trgovina na veliko ili veleprodaja bavi se nabavkom

robe u velikim količinama, od proizvođača ili nekih

drugih trgovinskih organizacija, a zatim tu robu

prodaju trgovini na malo, prerađivačima i drugim

poslovnim kupcima i krupnim potrošačima.

Prema Filipu Kotleru, trgovina na veliko

podrazumijeva sve aktivnosti koje uključuju prodaju

robe ili usluga onim subjektima koji će tu robu

koristiti za dalju prodaju ili poslovnu potrošnju.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 20 11/16/2015

Page 21: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Trgovina na veliko (2)

Poslovanje trgovine na veliko može biti organizovano

kao:

veleprodaja određenog asortimana robe i usluga;

specijalizovana prodaja na veliko;

„Cash and carry“ veleprodaja;

regalna trgovina;

dobrovoljni lanac;

veleprodajni centar;

trade market;

centar trgovačkih predstavnika;

trgovinsko preduzeće proizvođača;

tranzitni promet.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 21 11/16/2015

Page 22: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Funkcije trgovine na veliko

Trgovci na veliko obavljaju čitav niz funkcija koje se

mogu podijeliti na tradicionalne i novije funkcije

veleprodaje.

Tradicionalne funkcije su one koje trgovci na veliko

obavljaju već dugi niz godina. Ove funkcije predstavljaju

standardne, klasične veleprodajne aktivnosti, po kojima

je ova djelatnost poznata.

Među nove funkcije veleprodaje ubrajamo promociju i

prodaju, preuzimanje rizika poslovanja, funkciju

informisanja i pružanje usluga konsaltinga.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 22 11/16/2015

Page 23: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Spoljna trgovina

Razvijene zemlje spoljnotrgovinskom

razmjenom obezbjeđuju proširivanje tržišta za

plasman svojih proizvoda i potencijalne izvore

za snadbijevanje sirovinama.

Nasuprot njima, zemlje u razvoju u ovoj razmjeni

vide mogućnost da u zamjenu za svoja dobra

obezbjede potrebna dobra za svoj ubrzan

privredni razvoj.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 23 11/16/2015

Page 24: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Pojam spoljne trgovine

Pojam spoljne trgovine obuhvata redovnu razmjenu

dobara i usluga sa inostranstvom u obliku trajne i

profesionalne djelatnosti.

Spoljnja trgovina predstavlja dio prometa u kome se

razmjena obavlja na taj način što predmet kupoprodaje,

prelazeći carinsku liniju, napušta teritoriju zemlje

prodavca (izvoz) ili ulazi na teritoriju zemlje kupca

(uvoz).

Ova razmjena još obuhvata i obavljanje najrazličitijih

proizvodnih i neproizvodnih usluga po nalogu i za račun

inostranih državljana (špedicija, transport, osiguranje,

turizam, bankarske usluge isl.).

Prof. dr Jugoslav Jovičić 24 11/16/2015

Page 25: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Spoljnotrgovinsko poslovanje (1)

Spoljnotrgovinsko poslovanje predstavlja promet robe i

usluga između trgovinsko pravnih subjekata čija se

sjedišta nalaze na teritorijama različitih država.

Ovo poslovanje se obavlja u skladu sa osnovnim

načelima društveno-ekonomskog uređenja države.

Spoljna trgovina i uopšte međunarodni ekonomski

odnosi, prenose znanja iz jednog u druge dijelove svijeta

koja su sadržana u novim mašinama, proizvodnoj

opremi, proizvodima namjenjenim zadovoljavanju

različitih potreba.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 25 11/16/2015

Page 26: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Spoljnotrgovinsko poslovanje (2)

Spoljnom trgovinom, konkretnije uvozom i izvozom roba i

usluga, utiče se na regulisanje odnosa ponude i tražnje

na domaćem tržištu.

Uvozom se povećava obim ponude roba na tom tržištu,

odnosno mijenja struktura te ponude i usklađuje se sa

zahtjevima tražnje.

Na drugoj strani, izvozom roba i usluga smanjuje se

njihova pojedinačna ponuda na tržištu. Izvozom se

omogućuje rast njihove proizvodnje iznad nivoa potreba

domaćeg tržišta.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 26 11/16/2015

Page 27: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Spoljnotrgovinsko poslovanje (3)

Putem spoljnotrgovinske razmjene viškovi jednih

proizvoda pretvaraju se u one proizvode kojih

nema dovoljno na domaćem tržištu, što je

značajno sa stanovišta zadovoljavanja potreba

druša, ali i stabilnosti tekućih ekonomskih

kretanja.

Odsustvo inostrane robe sa domaćeg tržišta

dovodi do monopola domaćih proizvođača na

njemu i rađa čitav niz ekonomskih neraciolnosti

kako na tržištu tako i u proizvodnji i potrošnji.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 27 11/16/2015

Page 28: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Značaj spoljne trgovine (1)

Gledano od zemlje do zemlje, međunarodna razmjena,

odnosno spoljna trgovina ima različit značaj.

Kod jednih ona je od presudnog značaja, kod tzv. otvorenih

ekonomija, dok kod drugih ona je od sekundarnog značaja

jer se cjelokupna proizvodnja plasira i podmiruje potrebe

domaćeg tržišta (kod tzv. zatvorenijih ekonomija).

Ovo je logično s toga što je kod malih zemalja domaće

tržište toliko ograničeno da proizvodnja za tako ograničen

broj kupaca je dosta skupa ili u najmanju ruku nedovoljno

konkurentna ino proizvodima. S druge strane, velike zemlje

imaju velika domaća tržišta te je proizvodnja samo za

domaće tržište i više nego isplativa, a time opada i interes

za strana tržišta.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 28 11/16/2015

Page 29: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Značaj spoljne trgovine (2)

Ipak, i na velikim tržištima, kao što je tržište SAD-a, nude

se robe i usluge stranog porijekla. Postoji nekoliko

razloga za to među koje ubrajamo:

razvijene ekonomije na taj način oslobađaju kapital iz grana koje

su bazirane na velikom učešću radne snage (tekstil, obuća, itd.).

U praksi se pokazalo da takve zemlje u stvari otvaraju svoja

preduzeća iz navedenih branši u zemljama gdje je radna snaga

daleko jeftinija (Pakistan, Vijetnam i sl.);

određene robe razvijene ekonomije ipak ne mogu proizvesti na

ekonomsko racionalni način, kao npr. banane, kafa i sl.;

zbog razlika u ukusima potrošača;

odsustva prirodnih bogatstava;

maksimizacije efekata ekonomije obima itd.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 29 11/16/2015

Page 30: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Značaj spoljne trgovine (3)

Uloga i značenje spoljne trgovine u privrednom životu

jedne zemlje se ogleda u slijedećem:

Opskrbljavanju privrede zemlje proizvodima koje ne može

proizvoditi, ili ih ne proizvodi u količinama dovoljnim za

zadovoljenje domaće potrošnje;

u doprinosu svjetskoj podjeli rada , pa time i smanjenju

proizvodnih troškova rada;

u omogućavanju konkurencije između kupca i proizvođača,

sprečavajući stvaranje monopola i prenagle promjene cijena

robe;

u olakšavanju izvoza kapitala.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 30 11/16/2015

Page 31: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Spoljnotrgovinska politika

Pod spoljnotrgovinskom politikom podrzumijeva se ciljno

usmjerenje aktivnosti države na trgovinu sa drugim

zemljama. Glavni ciljevi spoljne politike su:

promjene stepena i načina uključivanja date zemlje u

međunarodnu podjelu rada;

promjena obima uvoza i izvoza;

promjena structure spoljne trgovine;

obezbjeđivanje zemlje neophodnim resursima;

promjene odnosa izvoznih i uvoznih cijena.

Postoje dva glavna pravca spoljnotrgovinske politike:

politika slobodne trgovine i

protekcionizam.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 31 11/16/2015

Page 32: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Politika slobodne trgovine

Politika slobodne trgovine označava da se država

uzdržava od neposrednog uticaja na spoljnu

trgovinu, ostavljajući tržište kao osnovni regulator.

Ona zaključuje ugovore sa drugim zemljama, kako

bi predočila maksimalnu slobodu svojim privrednim

subjektima.

Slobodna trgovina vodi prema pozitivnim političkim

posledicama, pošto u tom slučaju zemlje postaju u

sve većem stepenu uzajamno zavisne, te se

smanjuje nepovjerenje jednih preme drugim.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 32 11/16/2015

Page 33: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Protekcionizam

Protekcionizam je politika usmjerena na zaštitu domaće

ekonomije od instrane konkurencije. protekcionizam

pogoduje razvoju u zemlji određenih grana proizvodnje.

U agrarnim zemljama protekcionizam se često javlja kao

neophodan uslov industrijalizacije.

Takođe, dovodi do smanjena nezaposlenosti.

Negativno je to što dugo primjenjivanje ove politike može

dovesti i dovodi do ekonomskog zastoja, jer ako se

odstrani inostrana konkurencija, tada slabi interes

domaćih proizvođača za povećanje tehničkog nivoa i

efikasnosti proizvodnje.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 33 11/16/2015

Page 34: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Karakteristike otvorenih i

zatvorenih ekonomija

Prof. dr Jugoslav Jovičić 34 11/16/2015

Page 35: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Pokazatelji otvorenosti nacionalne

ekonomije

Stepen otvorenosti jedne privrede uobičajeno se mjeri

slijedećim pokazateljima:

Spoljnotrgovinski koeficijent - (Izvoz roba i usluga/bruto domaći

proizvod) x 100;

Saldo tekućeg bilansa - (Saldo tekućeg bilansa/bruto domaći

proizvod) x 100;

Međunarodne devizne rezerve - (Devizne rezerve/bruto domaći

proizvod) x 100 i (Devizne rezerve/uvoz roba i usluga) x 100;

Spoljni dug - (Spoljni dug/bruto domaći proizvod) x 100 i (Spoljni

dug/uvoz roba i usluga) x 100.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 35 11/16/2015

Page 36: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Osnovni razlozi rasta spoljne

trgovine

Među brojnim razlozima najvažniji su:

postojanje specifičnih proizvoda koje svaka zemlja, prije

svega zbog prirodnih ograničenja, nije u mogućnosti da

proizvede. Tako npr. Francuska vina se mogu proizvesti

samo u Francuskoj, tropska voća samo u tropskim

zemljama itd.;

različite cijene koštanja, odnosno različita visina prodajnih

cijena. Najvažniji razlozi za postojanje razlika u cijenama

proističu prije svega iz različitosti u prirodnim bogatstvima,

klimatskim uslovima, cijenama rada, visini deviznog kursa,

ekonomije obima, različite tehnike proizvodnje, državne

subvencije itd.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 36 11/16/2015

Page 37: Međunarodni ekonomski odnosifmpe.edu.ba/images/nastava/933/Medjunarodni_ekonomski_odnosi/II... · diplomatija“. Anglosaksonsko područje najčešće koristi termine „trgovinska

Osnovni tokovi dobara u

međunarodnoj ekonomiji Za izvoz, uvoz i neto izvoz kažemo da su osnovni tokovi

dobara u međunarodnoj trgovini.

Izvoz podrazumijeva prodaju dobara i usluga

proizvedenih unutar granica domaće zemlje drugim

zemljama.

Uvoz je obratna situacija, kada jedna (domaća) zemlja

kupuje proizvode i usluge proizvedene u drugoj/drugim

zemljama.

Neto izvoz predstavlja razliku između vrijednosti ukupno

izvezenih dobara i usluga i vrijednosti ukupno uvezenih

dobara i usluga.

Prof. dr Jugoslav Jovičić 37 11/16/2015