LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri...

44
LISTOPAD 2012. 10 VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE ISSN 1331-1476

Transcript of LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri...

Page 1: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

LIST

OPAD

201

2.

10 V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

ISS

N 1

331-

1476

Page 2: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

Za cijelog njezina æivota, pa i u posljednjoj kuπnji, kad joj je Sin Isus umro na kriæu, njezina se vjera nije nikad pokolebala, Marija nije prestala vjero-vati ”da Êe se ispuniti” Boæja rijeË. Zato Crkva u Mariji πtuje najËistije ostvarenje vjere.

(Katekizam KatoliËke Crkve, 149)

Page 3: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2012. Godina L. Cijena: 7 kn

10LISTOPAD

ISSN 1331 - 1476

ČemuGodina vjere?

VeÊ je proπle godine papa Benedikt XVI. najavio Godinu vjere, koja zapoËinje 11. listopada 2012., a zavrπava 24. studenoga 2013. Poziva nas da tijekom toga razdoblja preko-raËimo prag i uemo kroz ”vrata vjere” koja vode u æivot zajedniπtva s Bogom. To milosno vrijeme prigoda je svima nama koji se zovemo i jesmo krπÊani da razmiπljamo i ponovno otkrivamo znaËenje svoje vjere kako bismo je oæivjeli, proËistili, osvjeæili i po njoj i od nje æivjeli.

Vjera je stvarnost koja raste od malih nogu do kraja æivota, pa je izloæena neprestanim mijenama. Mi stariji roeni smo i odrastali u tradicionalnoj vjerniËkoj sredini, koja nas je poticala na æivljenje vjere i osobni rast u njoj. U posljednje vrijeme mnogo se toga meu nama promijenilo. Obitelj ski æivot naruπen je zbog mnogih ob veza, nema-ra i nedovoljne roditeljske skrbi, pa djeca ne stjeËu prve vjerske spoznaje i odgoj u roditeljskoj kuÊi. Sredstva druπtvenog priopÊivanja negativno se odnose prema vjerskim i opÊim vredno-tama, pa su novi nara πtaji izloæeni odrastanju i odgoju bez pravih vrijed-

nosti, meu kojima je i vjera. Stoga nam se upoznavanje vjere nameÊe danas kao neπto nezaobila zno, pa nam je nuæno osobno zauzimanje i posebna pouka. I mlaima i starijima. Tijekom Godine vjere pozvani smo biti pozorni na ono πto nam Bog preko naπe savjesti govori, sluπati Njegovu rijeË i dopusititi da milost ”jedinoga Boga koji je ljubav” oblikuje naπe srce.

Vjera nije samo poznavanje vjerskih istina, nego joπ viπe æivljenje u skladu s onim πto vjerujemo. ”Vjera ako nema djelâ, mrtva je u sebi” (Jak 2, 17). Valja nam zato prijeÊi na osobnu i zrelu vjeru, koja Êe boljim poznava-njem biti obrazloæena i svjedoËka, æivljena u svagdanjim æivotnim okol-nostima. Uz poznavanje vjere, potreb-na nam je za to duhovna hrana i okrepa, koje nam se nude u nedjeljnoj sv. misi, ËeπÊem pristupanju sakra-mentima, u zajedniËkoj obitelj skoj i osobnoj molitvi. NajavljujuÊi Godinu vjere, u apostolskom pismu ”Vrata vjere”, papa Benedikt XVI. Mariju predstavlja kao uzor vjernicu, njezinu zaπtitu i zagovor zaziva na hod Crkve, povjeravajuÊi njoj, blaæenoj πto je povjerovala, to vrijeme milosti. Neka i nama njezin zagovor tijekom Godine vjere pomogne da ”ponovno otkrijemo hod vjere, radost i oduπevljenje susreta s Kristom”.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

Page 4: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

Održani Gospini kongresiU Rimu je, od 4. do 9. rujna, odræan 23. marioloπko-marijanski kongres na temu Mariologija od II. vatikanskog sabora: prihvat, prosudba i perspektive. Na njemu je sudjelovala i hrvatska skupina Hrvatskoga marioloπkog instituta KatoliËkoga bogoslovnog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. ZapoËeo je u bazilici sv. Marije Velike 4. rujna VeËernjom koju je predvodio predsjed-nik Kongresa kardinal Angelo Amato, koji je odræao i uvodno razmiπljanje o temi kongresa Mariologija od II. vati-kanskog sabora. OpÊe sjednice odræavane su u dopodnevnim satima u velikoj dvorani glavnoga uËiliπta Reda Manje braÊe, Papinskoga sveuËiliπta Antonianum. Simultano je prevoeno na engleski, francuski, njemaËki, πpanjolski i talijanski jezik. Dnevno su odræavana po dva predavanja, nakon kojih bi uslijedila rasprava pred viπe od 300 sudionika. 8. rujna popodne upri-liËen je i okrugli stol o buduÊnosti mari-ologije, u kojemu je sudjelovalo 6 pred-stavnika sa svih kontinenata.

Popodne se radilo u 16 skupina, na kojima je odræano 114 predavanja. Ovoga puta nastupile su po dvije talijan-ske (Bogoslovni fakultet Marianum i Marijanska interdisciplinarna udruga), engleske (USA i Azija), πpanjolske (©panjolska i Latinska Amerika), francu-ske (Francuska i Afrika) i portugalske (Portugal i Brazil), ekumenska, nje-maËka, hrvatska, poljska, slovenska i didaktiËko/pouËna.U crkvi sv. Marije in Aracoeli, 7. rujna u 21 sat Vocalia Consort odræao je koncert marijanskih skladbi za sudionike kon-gresa, a 8. rujna u podne sudionike je primio u Castelgandolfu papa Benedikt XVI. Kongres je zavrπio 9. rujna misnim slavljem koje je u 11.30 sati u crkvi sv. Ante predvodio kardinal Gianfranco Ravasi. (KJ)

Manja bazilikaZbor za bogoπtovlje i disciplinu sakra-menata odredbom je od 19. lipnja 2012. crkvi Presv. Trojstva fatimskog svetiπta udijelio naslov manje bazilike, πto Êe svetiπte proslaviti 13. studenoga. To se

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Page 5: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

s m a r i j o m p o s v i j e t u

”MARIJA” 10/2012. - 283

odlikovanje uklapa u slavlje stoljetnice fatimskih ukazanja koje je u tijeku. Dodjela takva naslova istiËe posebno zajedniπtvo s Papom, a upravo je to vaæna protega fatimske poruke. Osim toga, pokazuje da Papa gaji poseban osjeÊaj prema Fatimi. (W)

Krunice za Kamerun”Krunice za misije u Kamerunu” pothvat je koji je organiziran poËetkom srpnja u akademskoj crkvi sv. Ireneja u Czestochowi. Svaka krunica donesena iz Europe veoma je poπtovana, jer je ta molitva u Africi vrlo popularna, rekao je D. ChaËupczyπski, poljski misionar u Kamerunu. Smisao je akcije da svaki sudionik daruje svoju osobnu molitvu krunice na misijsku nakanu. (Z)

Posebna nagrada za režijuDokumentarni film Draga Gospa IlaËka osvojio je nagradu za reæiju na 50. In ter -natio nal Tourfilm Festivalu odræanu od 20. do 24. lipnja u gradu Lecce u Italiji. Film je predstavljen brojnim turistiËkim novinarima, gostima i domaÊi nima na glavnom trgu. Nagrada Êe biti uruËena u dijelu zavrπne sveËanosti na 15. izdanju International TourFilm Festival - ITF’CRO, koja Êe se odræati od 10. do 13. listopada u Solinu. (IKA)

Svaki dan krunica s PapomPoljski tjednik Niedziela pozvao je poËetkom srpnja na moljenje krunice s Papom. To opravdava Ëinjenicom da Benedikt XVI. proæivljava vjerojatno najteæe dane svoje papinske sluæbe. –avao ga, po obiËaju, napada. Udario ga je izbliza, izazivajuÊi ga da izgubi povje-renje u najbliæe osobe oko sebe. Zato bi i vjernici trebali Papi pokazati svoju duhovnu blizinu molitvom. (Z)

500. obljetnica ukazanjaSlovensko Gospino svetiπte Marijina Ukazanja u Strunjanu na krajnjem sje-

verozapadu Istre slavi 500. obljetnicu ukazanja. Gospa se ondje, naime, uka-zala u noÊi s 14. na 15. kolovoza 1512. vinogradarima Petru ZagrebËa ninu i Janezu Grandi. Biskup B. Assoni ca potvrdio je istinitost dogaanja i veÊ u rujnu 1512. dopustio hodoËaπÊa. (KJ)

600. obljetnica svetištaU tijeku su slavlja 600. obljetnice dose-lje nja prve franjevaËke zajednice u πpanjolskomu marijanskom svetiπtu Rabida, odakle su isplovili brodovi K. Kolumba prema novim zemljama. Kao svjetionik duhovnosti, svetiπte je brzo postalo cilj hodoËaπÊa u kojima je puk mogao izraæavati svoju religioznost i poboænost prema Gospi od »udesa, predstavljenoj u alabastrenu kipu iz 14. st., koji je Ivan Pavao II. okrunio 14. lipnja 1993. Zavrπetak slavlja predvien je za 16. prosinca 2012. uz sudjelova-nje vrhovnog poglavara OFM. (F)

Fileremska ikona u KremljuOd 5. srpnja do 9. rujna 2012. u Moskvi je upriliËena izloæba Zlato Malteπkog reda. Devet stoljeÊa slu æbe vjeri i ljuba vi, koja osvjetljuje povla-πten odnos Rusije s Malteπkim redom. Viπe je od 200 izloæaka iz muzeja i pri-vatnih zbirki iz Rusije, Italije, Malte i Francuske. Me u njima je i ikona Gos-pe Fileremske, koja se Ëastila u samo-stanu Fileremo na Rodosu od 9. st., a stoljeÊima je pratila malteπke vitezove. Kad su morali pob jeÊi s Malte, donese-na je u Mo skvu, zatim u Dansku, oda-kle je zavrπila u jednomu crnogorskom samo stanu, gdje joj je car Nikola I. g. 1852. napravio i kopiju. Poslana je g. 1925. na Rodos, odakle su je franjevci g. 1948. odnijeli u Asiz. Ondje se i danas Ëuva pri bazilici sv. Marije Aneoske, a svake je godine dou poËastiti malteπki vitezovi kao zaπtitnicu Reda. (Z)

Page 6: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

p a p a o m a r i j i

Tijekom ove Godine bit Êe od presud-ne vaænosti vratiti se povijesnim trago-vima naπe vjere, koja je oznaËena nedokuËivim otajstvom isprepletenosti svetosti i grijeha. Dok ta prva jasno pokazuje velik doprinos koji su muπkarci i æene davali rastu i razvoju zajednice vlastitim æivotnim svjedoËe-njem, to potonje mora u svakom od nas potaknuti iskren i trajan rad na obraÊenju da bismo iskusili milosre Oca koji svima ide u susret.

Tijekom tog razdoblja morat Êemo neprestano svoj pogled upirati u Isusa Krista “PoËetnika i Dovrπitelja vjere” (Heb 12, 2): u njemu sve boli i Ëeænje ljudskog srca nalaze ispunjenje. Radost ljubavi, odgovor na dramu trpljenja i boli, snaga opraπtanja za primljene uvrede i pobjeda æivota nad prazninom smrti - sve to pronalazi svoje ispunje-nje u otajstvu njegova utjelovljenja, u njegovu Ëovjeπtvu, u njegovu dijeljenju naπe ljudske slabosti da je preobrazi snagom svoga uskrsnuÊa. U njemu, umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali su u svom punom sjaju.

Po vjeri Marija je prihvatila Anelovu rijeË i povjerovala navjeπtaju da Êe postati Majkom Boæjom u posluπnosti svoga posveÊenja (usp. Lk 1, 38). U prigodi posjeta Elizabeti, uzdigla je svoj

hvalospjev Sveviπnjem za Ëudesa koja izvodi u onima koji se u nj uzdaju (usp. Lk 1, 46-55). S radoπÊu i strep-njom donijela je na svijet svoga jedinog Sina, saËuvavπi svoje djeviËanstvo neta-knutim (usp. Lk 2, 6-7). Povjerovavπi svom zaruËniku Josipu, povela je Isusa u Egipat da ga spasi od Herodova pro-gona (usp. Mt 2, 13-15). Istom vjerom slijedila je Gospodina u njegovu pro-povijedanju i ostala je s njim sve do Golgote (usp. Iv 19, 25-27). S vjerom je Marija iskusila plodove Isusova uskrsnuÊa i, pohranjujuÊi sva sjeÊanja u svome srcu (usp. Lk 2, 19. 51), prenije-la ih Dvanaestorici okupljenih s njom u dvorani Posljednje veËere da bi primili Duha Svetoga (usp. Dj 1,14; 2,1-4).

Po vjeri apostoli ostaviπe sve i pooπe za UËiteljem (usp. Mk 10, 28). Povjerovali su rijeËima kojima je navijeπtao Boæje kraljevstvo koje je pri-sutno i ostvareno u njegovoj osobi (usp. Lk 11, 20). Æivjeli su s Isusom koji ih je pouËavao svome nauku i ostavio im novo pravilo æivota po kojem Êe ih se prepoznavati kao nje-gove uËenike nakon njegove smrti (usp. Iv 13, 34-35). Po vjeri su proπli Ëitavim svijetom, sljedeÊi zapovijed da donesu evanelje svakom stvorenju (usp. Mk 16, 15) i, bez imalo straha, navijeπtali su svima radost uskrsnuÊa kojega su bili vjerni svjedoci.

Po vjeri su uËenici formirali prvu zajed-nicu sabranu oko nauka apostolskog, u molitvi, u slavljenju euharistije, dijeleÊi sve πto su posjedovali kako bi sva braÊa imala πto im je potrebno (usp. Dj 2, 42-47).

(Apostolsko pismo Vrata vjere, br. 13)

BENEDIKT XVI.

Marija - primjer vjere

284 - ”MARIJA” 10/2012.

Page 7: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

”MARIJA” 10/2012. - 285

Molitva GospiMolitva GospiO, Djevice Marijo, kada govorimo o zemaljskim O, Djevice Marijo, kada govorimo o zemaljskim stvarima, umorimo se, ali kada o Tebi zborimo stvarima, umorimo se, ali kada o Tebi zborimo govor je uvijek nov. Usporeivali su Te s majkom,govor je uvijek nov. Usporeivali su Te s majkom, a Ti si bolja od najbolje majke koja ponekad a Ti si bolja od najbolje majke koja ponekad kaænjava svog sina misleÊi da tako Ëini dobro, kaænjava svog sina misleÊi da tako Ëini dobro, a Ti, Marijo, nikad ne kaænjavaπ. Tvoje Srce je a Ti, Marijo, nikad ne kaænjavaπ. Tvoje Srce je sama ljubav i milosre, da bismo bili usliπani sama ljubav i milosre, da bismo bili usliπani dosta se Tebi uteÊi. Tvoje Srce, Marijo, tako je dosta se Tebi uteÊi. Tvoje Srce, Marijo, tako je njeæno prema nama, njeæno srce, svih majki u njeæno prema nama, njeæno srce, svih majki u usporedbi s Tvojim srcem je kao komad leda. usporedbi s Tvojim srcem je kao komad leda. O kako si dobra, presveta Marijo! Amen.O kako si dobra, presveta Marijo! Amen.Sv. Ivan Marija VIANNEYSv. Ivan Marija VIANNEY

Page 8: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

k r o z o v a j m j e s e c

286 - ”MARIJA” 10/2012.

Proπlo je gotovo 450 godina otkako je papa Pio V. uspostavio Blagdana Gospe od Ruæarija ili Kraljice svete Krunice. Kad je uspostavljen, u povo-du pobjede nad Turcima kraj Lepanta g. 1571., nazvan je Blagdanom Gospe od Pobjede, a slavio se 7. listopada. Kasnije je dobio danaπnji naziv. Pija V. nadahnula je lepantska pobjeda da pozove i potakne krπÊanski svijet na moÊnu molitvu krunice koja je spasila ondaπnju krπÊansku civilizaciju i svijet od osmanlijskog osvajanja, a time i od uniπtenja. Ta Ëudesna molitva isprosila je, po Marijinu zagovoru, Boæju pomoÊ, te je doprinijela slozi krπÊanskih zemalja u obrani vlastitih vrednota vjere i civilizacije.I danas Crkva poziva krπÊanski puk da obnovljenim æarom otkrije molitve kru-nice u vremenima kad se na drukËiji naËin dovodi u pitanje krπÊanska civili-zacija i vjera, koje doæivljavaju svoje uruπavanja iznutra, iz samih druπtava i srediπta moÊi koji su neskloni krπÊanskoj vjeri, æeleÊi uspostaviti druπtvo koje bi navodno bilo po mjeri Ëovjeka, ali bez Boga. I danas bi bilo neophodno da se srca vjernika uzdi-gnu k nebu u molitvi, da se ne daju prizemljiti oni koji osjeÊaju odgovor-nost za skrb svojih obitelji i domova, za spasenjem naroda i dræava, nego da se daju ponijeti uzviπenim idealima.

RAZMATRANJE MARIJINE VJERE I dok nam nadolazeÊu godinu Papa proglaπava Godinom vjere, u kojoj æeli raæariti krπÊansku svijest i identitet koji se dovodi u pitanje, kao i zanos koji je u mnogim vjerniËkim duπama poËeo splaπnjivati i gasnuti, molitva krunice, kao nekoÊ, predstavlja se kao moÊno sredstvo obnove krπÊanskog identiteta i buenja gorljivosti. Jer ako postoji molitva koja pretpostavlja i potiËe stav vjere, onda je to krunica u kojoj raz-matramo o 20 otajstava Gospodinova æivota u kojima je doslovno saæetak istina i dogaaja vjere. Nije zato sluËaj-no da su je zvali saæetkom Evanelja, jer je poticala na razmatranje kljuËnih dogaaja spasenja koji su se ticali spa-senja svakog Ëovjeka. Tako je krunica molitva kojom se sluæio krπÊanski puk da upozna sadræaje svoje vjere.No jednako je bilo bitno shvatiti da otajstvima Gospodinova æivota treba pristupiti Marijinom vjerom i na naËin na koji je ona sudjelovala æarkom vje-rom u dogaajima svoga Sina koji su i nju doveli do uznesenja i nebeske pro-slave. Jer za Mariju vjera nije bila tek uËenje napamet nekih istina, nego æivotni stav i pristup Bogu onim svojim neopozivim ”neka mi bude”. RazmatrajuÊi otajstva krunice upoznaje-mo i vjeru nebeske Majke, koja dolazi do izraæaja od navjeπtenja do nebeske proslave. Svako otajstvo Gospodinova æivota o kojem razmatramo, otkriva nam vjeru kojom je ona pristupala sva-kom dogaaju. Bez Ëvrste i snaæne vjere ne bi mogla sudjelovati u Boæjem djelu spasenja, niti bi mogla uoËiti otaj-stvenu dubinu ni prisutnost Boæju u svome æivotu. Bez istinske vjere ne bi bila potpuno uronjena u Boæji æivot,

Molitvavjere

Page 9: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 10/2012. - 287

niti bi iz njega mogla crpsti snagu i nadahnuÊe za vlastiti. Njezina Ëvrsta i snaæna, cjelovita i neopoziva vjera sim-bol je i model vjere Crkve i svakog vjernika. Ako je istina da se Bogu moæe pristupiti samo s duænom svetoπÊu, onda je Marija snagom vjere imala najbolje oblikovan stav prema razmatranju Boæjeg æivota.

IZGRADNJA VJERE Zbog toga se krπÊanski puk, razmatrajuÊi iskustvo Marijine vjere i njezin stav pred Boæjim otajstvom, i sam pouËavao i jaËao u vjeri, svjestan da zato i postoji molitva krunice, kako bi, upoznajuÊi otajstva Boæjeg æivota, iz dana u dan bio sve viπe njima suo-bliËen. Tako je ta molitva stoljeÊima hranila vjeru jednostavnog puka, koji nije imao osobite πkolske spreme ni velike naobrazbe. No ona je nosila poruku ne ljudske mudrosti, nego Boæje jednostavnosti kojom je pristupio Ëovjeku, pri Ëemu je Marija prva dala svoj cjelovit pristanak, te je svaki onaj tko je htio i mogao ostvariti otajstveno i mistiËno zajedniπtvo s Gospodinom koji je uπao u naπ æivot. Meutim,

svako od otajstava ne dotiËe samo Gospodinov æivot, niti se tiËe jedino Marijine vjere i njezina sudjelovanja u njima, nego o njima razmiπljamo s dvaju spomenutih zrenika da bismo ojaËali svoju vjeru. Svako od tih otaj-stava dotiËe kljuËne toËke naπeg æivota, od poziva i dara vjere koji nam Bog upravlja po krπtenju, pa do onog pozi-va i svih darova koje nam daje kako bismo doπli u nebesku slavu. RazmatrajuÊi otajstva svete krunice, poput Marije uranjamo u Boæji otajstve-ni æivot i, kroz prizmu Marijine vjere, uËvrπÊujemo svoju vjeru.Zato krunica nije mehaniËka, nego mistiËka molitva. Ona se ne sastoji od nabrajanja ili ponavljanja nekih rijeËi, zaziva i molitava, nego nas usmjerava kontemplativnom æivotu u Bogu, Ëijim otajstvenim æivotom æelimo biti proæeti do dna svoga biÊa. Svakom izgovore-nom rijeËi, svakom Zdravomarijom, poput Marije i s Marijom ulazimo u dubinu Boæjeg otajstva, dajuÊi ujedno svom æivotu otajstvenu ljepotu i neiz-mjernost. Svakim zazivom njezina imena molimo da nam isprosi dar vjere koju je i sama imala.Vrijeme je da obnovimo æar prema raz-matranju te molitve i da se njoj vratimo, jer je ona molitva prave buduÊnosti. A ako u Godini vjere imamo namjeru bolje upoznati i produbiti svoju vjeru, izaberimo ovaj jednostavan, ali vrlo uËinkovit put vjerske izgradnje svakog krπÊanina. Ako svojoj vjeri æelimo dati snagu pobjede protiv mentaliteta ovoga svijeta, slijedimo Marijinu vjeru. Ako ne æelimo da nam vjera bude tek intelek-tualna apstrakcija ili teoloπka teorija, uzmimo krunicu u ruke!Ivan BODROÆIΔ

Page 10: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

m i d a n a s i o v d j e

288 - ”MARIJA” 10/2012.

Kad su se ameriËki astronauti vratili s Mjeseca, na konferenciji za tisak neka je æena postavila pitanje: „Ako je Zemlja jedno zrnce svemira, a svatko od nas na njoj jedno od nekoliko milijardi zrnaca, kako je moguÊe da bi Bog, koji je nad Ëitavim svemirom, vodio raËuna o meni koja sam ‘zrnce na zrncu’?” Jedan od astronauta, mislim da je to bio baπ nedavno preminuli L. Amstrong, jedno-stavno je odgovorio: “Gospoo, sve ovisi o tome kakav je i koliki Bog u kojega vjerujete!”

PRIGODA ZA PREISPITIVANJEUlazimo u Godinu vjere uz 50. obljetni-cu poËetka II. vatikanskog sabora. Moæda bi tijekom nje prvi zadatak sva-kog katolika mogao biti da barem ozbilj-no promisli: Kakav je i koliki Bog u kojega ja vjerujem? Je li Bog religije...; filozofije...; moæda krπÊanske tradicije, pa i “teologije”!? ili “Bog i Otac Gospodina naπega Isusa Krista”?Problem boga (nije tiskarska pogreπka!) religije vrlo je prisutan u Novom zavje-tu, osobito u Pavlovim poslanicama, jer prvi krπÊani jedva da su se i susretali s teoretskim ateizmom. NajveÊa protiv-nost evaneoskoj objavi bila je bezboænost religija.U marksistiËkoj kritici religije govori se o mitizaciji prirode, psihe i druπtva, pa se zakljuËuje: Nije Bog stvorio Ëovjeka, nego

je Ëovjek stvorio boga na sliku i priliku svoju. Ima tu neπto - kada je rijeË o religi-ji. Jedan francuski auktor (A. Charlier) je baπ zbog toga svoju knjigu o svjetskim religijama naslovio, parafrazirajuÊi Postanak: “A OSMOGA DANA... Ëovjek stvori svoga Boga.” Ne govori o religiji i o religijama negativno, samo hoÊe istaknuti da su one ljudski uradak.»ak i letimiËnim pogledom u povijest moæe se uoËiti da je prava vjera puno viπe ugroæena religijom nego ateizmom: Isusa nisu osudili nikakvi bezboænici, nego je osuen baπ “u ime vjere”. Zap-ravo, to nije bila prava vjera Izraela ne go æidovska religija, dakle Isus je optu æen da “huli na Boga”, πto je done kle i bilo toËno, jer on jest “hulio na boga” (pisa-nog malim slovom), tj. na karikaturu, i to upravo s namjerom da razbije na mnogo naËina iskrivljenu sliku pravoga Boga, koja se stoljeÊima taloæila u ËovjeËanstvu, Ëak i usred Odabr anog izraelskog naro-da, unatoË Objavi.

RELIGIOZNI, A NE VJERNICII u Rimskom carstvu: krπÊani su bili sueni kao “ateisti”, πto je sa stanoviπta religije bilo toËno jer nisu htjeli πtovati -

Religija ili vjera?

Page 11: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

m i d a n a s i o v d j e

”MARIJA” 10/2012. - 289

bogove. Napadi na krπÊanske misionare uglavnom su bili inicirani od vraËa, tj. od ideologa i Ëuvara (“sveÊenika”) primitivnih plemenskih religija. Po prosudbama inkvi-zitora bili su podvrgnuti torturi i spaljiva-nju kao heretici mnogi koji su bili iskreni i dobri krπÊani, zanosni i poærtvovni refor-matori (J. Hus, J. Savanarola…) πto se nikako ne bi moglo reÊi za mnoge od nji-hovih sudaca, makar su se nazivali i sma-trali “braniteljima vjere”. Itd…Jednako i mnogi danaπnji „krπÊani”, uvje-reni da su se takvima rodili u „krπÊanskoj” Europi, samo su religiozni ljudi, Ëesto vrlo povrπno i nejasno religi-ozni, Ëak znatno manje religiozni od mnogih npr. hindusa ili muslimana. A na osobnom planu, i to je ono najvaænije, naπe vjerovanje moæe biti, i Ëesto jest a da to i ne primjeÊujemo, zaraæeno viru-som religioznosti koji ugroæava ili razvodnjava evaneosku vjeru.

VIŠE TIPOVA KRŠĆANAMnogi narodi u svom jeziku imaju dva pojma za krπÊanstvo: po lat. christiani-smus-christianitas, te jedan oznaËava krπÊansku vjeru, nasljedovanje Krista, a drugi nasljedstvo krπÊanske civilizacije, krπÊansku kulturu. Moæemo, zapravo, govoriti o barem tri „tipa” „krπÊanina”:a) Isusov uËenik koji se trudi æivjeti vjeru svoga krπtenja (jedini uistinu krπÊanin!);b) baπtinik krπÊanske kulture i mentalite-ta koji Ëesto ponosno ispovijeda svoju nevjeru ili barem laicizam i liberalizam, makar Êe, moæda, ponekad u velikoj nevolji, i zazvati Boga;c) samo religiozan Ëovjek, koji se navi-kao æivjeti sa svojim vjerskim sumnjama (“A ako ipak postoji Bog... Ili Bog ili sudbina, mora biti neπto tamo... Dobro je osigurati se za svaki sluËaj...” i mnogo

sliËnih fraza), i s nekakvim svojim „bogom”, koji Êe barem ponekad zaÊi u crkvu, a ako i ne ipak se je spreman s uvjerenjem zakleti da je krπÊanin, pa i puno bolji od mnogih, moæda i od svih koji tamo idu, koji „liæu oltare”...! Mnogo je takvih meu naπim „vjernicima”, koji od krπtenja do crkvenog sprovoda “prime” sve sakramente i obrede a da nikada ne postanu doista krπÊani. Pred tom notornom Ëinjenicom mi se moæemo tjeπiti oslonom na veliko Boæje milosre, ali Isus je takoer rekao: Oduzet Êe mu se i ono πto misli da ima (Lk 8, 18)! I to se, upravo uvelike, dogaa pred naπim oËima, samo mi, poËevπi od biskupâ i sveÊenikâ, u nela-godi i strahu æmurimo!Kad je sadaπnji predsjednik RH izjavio da je agnostik, mnogi su se vjernici pa i sveÊenici uzrujali, Ëini mi se, nepotreb-no i preko mjere. Viπe nas je trebalo zaintrigirati πto se njegov prethodnik deklarirao katolikom, kao i mnogi od onih 88% u popisu puËanstva 2001.Ako nas sad spopada pitanje koliko je u svijetu istinskih krπÊana, dobro se sje-titi Isusova naglaπavanja malog stada (Lk 12, 32) i razumjeti da se to nije odnosilo samo na ono, nego i na naπe vrijeme. Ali, isto vrijedi i za ono: Ne boj se (Lk 12, 32)!

VRIJEME MILOSTIGodina vjere vrijeme je milosti, poËevπi od toga da „svatko ispita sam sebe, a onda od Kruha ovoga da blaguje”: Kakav je i koliki “moj” Bog? Je li on za mene “neπto”, tj. “stvar” pa makar i dra-gocjena, apstraktna vrednota, pa makar i ponajveÊa, ili ga doæivljavam kao osobu u koju sam se sposoban zaljubiti, a ni po koju cijenu njome trgovati?

Page 12: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

m i d a n a s i o v d j e

290 - ”MARIJA” 10/2012.

Eto, u tome je zapravo ta golema i kva-litativna razlika izmeu religije i vjere, izmeu boga-stvari, pa makar i veoma dragocjene, kojim se moæemo okititi prema potrebama i prilikama, ali koji se moæe i pohraniti u kutiju i ladicu, pa i prodati za dobru cijenu ili barem iz velike nevolje, i Boga-osobe koji je “meso od naπega mesa”, kojeg moæemo ranjavati ali to onda boli, od kojeg moæemo odbjeÊi ali se tada osjeÊamo kao siroËad ili invalidi.A lijepo veli Pjesma nad pjesmama: Da netko daje za ljubav sve πto u kuÊi ima, taj bi navukao prezir na sebe (Pj 8,7).Biti krπÊanin - Isusov uËenik ne znaËi u prvom redu vjerovati da Bog postoji, jer to vjeruju i milijarde ljudi koji nisu krπ-Êani, pa i neki koji nisu ni vjernici (dei-sti, koji ne nijeËu Boga, nego “samo” bilo kakvu njegovu vezu sa svijetom i Ëovjekom nakon Ëina stvaranja), a Ëak i avli vjeruju - i drπÊu (Jak 2, 19); ne vjerovati Bogu, niti izvrπavati Boæje zapovijedi, Ëak - u prvom redu - ni lju-biti Boga, iako sve to ukljuËuje, nego:BITI KR©ΔANIN U PRVOM REDU ZNA»I VJEROVATI DA ME BOG LJUBI!Sv. Ivan krasno je izrekao: Mi smo upo-znali ljubav koju Bog ima prema nama, i povjerovali! (1 Iv 4,16)Sav teoloπki studij, odgoj i oblikovanje, svaki sat vjeronauka πkolskog ili æupskog koji upravo kreÊu u novoj πkolskoj godini, svaka aktivnost pojedi-naËna ili na æupskoj, nacionalnoj i svjetskoj razini u ovoj Godini vjere… trebaju nas voditi toj spoznaji i vjeri: Bog postoji - ja sam ga susreo (A. Frossard) - Bog me ljubi! Sve manje od toga - niπta je!Stanko JER»IΔ

m a r i j a n s k o b i l j e

Gospina travaHypericum perforatum

Gospina trava ili pljuskavica raste po πikarama, livadama, na stijenama i u moËvarama. Ima viπe oblika, koji se katkad vrlo teπko meusobno razlikuju. Trajna je zelen, s veoma Ëvrstom stabljikom i s brojnim ograncima, na kojima su mali ovalni jajasti listovi. Kad se okrenu prema svjetlu, u njima se vide svjetlija toËkasta mjesta s uljanim ælijezdama. Veliki, pravilni i zlatnoæuti cvjetovi tvore vrπne cvatove. Biljka miriπe na balzam, a kao lijek koristila se za zacjeljivanje rana.Biljka je nazvana Gospinom travom vjerojatno zato πto je u proπlosti bila dio postelje u kojoj su æene raale, a moæda i zato πto njezino lijepo cvijeÊe podsjeÊa na slamu. Veoma cijenjenu i ljekovitu biljku u narodu nazivaju i Gospinom duπicom, Gospinim plaπtem, Gospinom ruËi-com, BogorodiËinom travom ili BogorodiËinim cvijeÊem...Mario CRVENKA

Page 13: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

s v j e d o Ë a n s t v o

”MARIJA” 10/2012. - 291

Ne boji se govoritiIlyas Khan poznati je engleski Ëovje-koljubac, vlasnik nogometnog kluba i predsjednik najveÊe svjetske orga-nizacije za potporu manje sposobni-ma. S islama je preπao na katoliËku vjeru, pa je u Velikoj Britaniji ohra-brenje svima koji se boje govoriti o svojoj vjeri, ali je izazvao i negativne reakcije koje su se pretvorile u izra-vne prijetnje mrænje i smrti. Uspr kos tomu, on se ne boji govoriti o svojoj vjeri i o ljepoti krπÊanstva. O tome piπe i na mreænim stranicama:- Odgoj do 4. godine uvelike je oznaËio moju vjeru. Moja majka bila je teπko bolesna. Stoga se moja baka, praktiËna katolkinja, u prvim godi-nama skrbila za mene, pa sam, da kle, zadojen krπÊanskim duhom.Odgajan je od 4. do 17. godine i æivio kao musliman. Kada se upisao na sveuËiliπte, boravio je u student skom

domu Opus Dei, gdje se pribliæio duhovnosti i katoliËkoj vjeri.- Ne mogu tvrditi da sam sluËajno pristupio katoliËkoj vjeri, dapaËe u 17. i 18. godini otkrio sam likove poput Hansa Ursa Von Balthasara, i otada sam uvijek Ëitao teoloπku lite-raturu i susreo se s djelima sv. Augustina i Origena.Ta su Ëitanja ostavila dubok trag u njemu pa je veÊ tada æelio javno govoriti o svojoj vjeri, ali ga je pri-jeËio strah da ne oæalosti svojih roditelja. - KljuËni trenutak bio je porast svije-sti o mojem æivotu i mojim moral-nim temeljima. Svom duπom æelio sam napustiti islam, ali je u konaË-nici Krist uËinio svoje.OdluËno je bilo to πto sam tijekom boravka u Hong Kongu, kada sam imao 25 godina, svagdano æivio æivot Crkve. Baπ sam ondje, u kineskoj crkvi sv. Josipa, prigrlio krπÊanstvo. Otada nikad nisam posumnjao da sam katolik. Biljeg na njegovoj vjeri zauvijek je ostavio posjet bazilici sv. Petra u Vatikanu:- ©etao sam bazilikom i sjeÊam se da sam nehotice zastao pred Michelan-gelovim djelom - Pietà. GledajuÊi Go spin pogled upravljen na Sinovo li ce, tisuÊu je pitanja nahrupilo u mo ju glavu. Tada sam u sebi rekao: Ovo je Bog, ne moæe ne biti Bog. ReÊi u islamu da se Bog utjelovio veliko je krivovjerje, ali su u tom trenutku iπËezle sve moje sumnje. Ljepota i ozraËje toga prizora uËinili su preo-kret u meni!RV

Page 14: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

292 - ”MARIJA” 10/2012.

U proπlom broju “Marije” predstavili smo tumaËenje Pjesme nad pjesmama benediktinskog opata Ruperta iz Deutza, koju je on primijenio na bl. Djevicu Mariju. U nastavku promotrimo postavke toga predstavnika monasti-Ëkog bogoslovlja XII. st. i preteËe zlat-nog doba katoliËkog bogoslovlja o Marijinu majËinstvu u odnosu na sljed-benike njezina Sina Isusa.

SVETA OD POČETKAU skladu s uËenjem svoga vremena, Rupert slijedi misao sv. Augustina po kojoj se jednom ljudskom biÊu nemoguÊe izdvojiti iz mase zaraæene praroditeljskim grijehom. On se prenosio raanjem, s koljena na koljeno. Poput svih roenih, i Marija je kÊi Adamova i baπtinica greπnog stanja. Zato je i ona trebala biti otkuplje-na. U konaËnici, taj nauk oslanja se na postavku sv. Pavla o opÊem otkupljenju. BuduÊi da su u Adamu svi sagrijeπili, Krist je sve otkupio (Kor 5, 12 sl.). SljedeÊi pak misao koja je bila prisutna u vrijeme crkvenih otaca, Rupert tvrdi da je Marija bila osloboena od grijeha iskon-skoga prije navjeπtenja, prije negoli se u njoj oËitovalo otajstvo utjelovljenja Sina Boæjega. Iako nije zastupao Marijinu bezgreπnost od prvog trenutka njezina æivota, vjerovao je i uËio da je Marija tre-bala biti pripravljena za ulogu Majke

Boæje. Bog ju je izabrao od samoga poËetka, a slikovito je predoËena u Knjizi izreka: “Gospodin me stvori u poËetku svoga djela, kao prvo od svojih Ëina, u pradoba. Oblikovana sam joπ od vjeËno-sti, prije nastanka svijeta” (Izr 8, 22-23).Poput bogoslovaca svoga vremena, i Rupert se pitao, zaπto je Bog postao Ëovjekom. Po njegovu miπljenju, otku-pljenje od grijeha nije bio jedini i odluËujuÊi razlog utjelovljenja. Utjelovljenje je glavna toËka programa spasenja, predvieno od same vjeËno-sti, neovisno o Ëovjekovu grijehu. Na taj naËin, sve je stvorenje pozvano dati hvalu Bogu Ocu i ljubiti ga kao u jed-noj obitelji koja se okuplja oko Krista Gospodina.

MAJKA SVIH LJUDIPri tumaËenju svetopisamskih knjiga, Rupert se sluæi prokuπanom metodom i Bibliju tumaËi pomoÊu same Biblije. Tako i Marijinu nazoËnost kod Isusova kriæa, opisanu u Evanelju po Ivanu (Iv 19, 25-27), tumaËi u svjetlu Marijina duhovnog majËinstva, pozivajuÊi se na tekst iz istog Evanelja: “Æena, kad raa æalosna je, jer je doπao njezin Ëas” (Iv 16, 21). Na taj naËin Rupert usporeuje Marijinu bol na Kalvariji s poroajnim bolima i mukama raanja. Radi se zapravo o duhovnom raanju koje ima za svrhu ponovno raanje djece Boæje. Duhovno raanje vjernika na Kalvariji prouzrokovalo je u Mariji prave i duboke duhovne boli. Marija uzdiπe u njima, jer je doπao njezin Ëas, onaj zbog kojega je zaËela po Duhu Svetom, Ëas zbog kojega je postala trudna i zbog kojega su se ispunili dani roenja po kojem je Bog postao

Rupert o Marijinu majčinstvu

Page 15: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

”MARIJA” 10/2012. - 293

pravim Ëovjekom u njezinu krilu. Kad proe taj Ëas, neÊe se viπe sjeÊati svo-jih boli zbog radosti πto se jedan Ëovjek rodio na svijet. U tom sluËaju ne samo roen, nego je postao besmr-tan, koji ne moæe viπe trpjeti, prvoroenac od mrtvih (Otk 1, 5) koji je proπao tjeskobe ovoga æivota i uπao u neograniËenost æivota vjeËnoga.Prema Rupertovu uËenju, ”ljubljeni uËenik” treba postati Marijinim sinom, a ona njegovom majkom. Evaneoske rijeËi odnose se na svaku rodilju, a tako i na æenu koja je stajala podno kriæa i bila u stanju poroajnih bolova. Marijinu prisutnost kod Isusova kriæa treba promatrati u svjetlu njezina poslanja.“BuduÊi da je na Kalvariji blaæena Djevica podnosila poroajne boli (Ps

47, 7) i u muci Jedinoroenoga rodila spasenje svih nas, ona je doista majka svih nas. Jer ono πto je rekao Isus, koji se doista brinuo za svoju majku: Æeno, evo ti sina! i πto je rekao sinu: Evo ti majke! (Iv 19, 26-27), s pravom bi se moglo reÊi za svakog uËenika da je sluËajno bio prisutan.”U æeni trudnici iz Otkrivenja, Rupert prepoznaje sve ËovjeËanstvo koje je usmjereno prema Kristu, jednako kao πto je zaËeÊe usmjereno prema porodu. Sva povijest svijeta i ËovjeËanstva zaËeÊe je koje je usmjereno prema raanju Krista.U svojim spisima Rupert otvora nov pristup Marijinoj osobi i njezinu posla-nju u Crkvi. Ako se u prethodnim stoljeÊima viπe gledalo na Marijinu ulogu pri utjelovljenju Sina Boæjega, od XII. st. poËinje promatranje njezine uloge na Golgoti, pokraj Sina otkupite-lja. Naglasak se premjeπta od Majke Boæje prema majci svih ljudi, od uloge koju je imala pri navjeπtenju na sluæbu koju je dobila na Kalvariji. Marijina uloga kraj Isusova kriæa postaje sve pri-sutnija u bogoslovlju i u vjerniËkoj poboænosti. S tog zrenika bolje se razu-mije znaËenje Marijina sudjelovanja u ærtvi Raspetoga kao i primjernost njezi-ne nepokolebljive vjere u odnosu na Crkvu i na Isusove rijeËi: ”Æeno, evo ti sina!” (Iv 19, 26).U Marijino majËinstvo ukljuËen je ne samo ljubljeni uËenik nego svi Isusovi uËenici. Ona je njihova duhovna majka. Na taj naËin razvija se vjerniËka teænja da uspostave neposredan odnos s Gospom koji se temelji na ljubavi i sinovskoj odanosti. dar-ko

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

Page 16: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

294 - ”MARIJA” 12/2012.

Po æelji i odredbi pape Benedikta XVI. ove godine 11. listopada zapoËinje Godina vjere kojoj Êe obiljeæavanje zavrπiti dogodine 24. studenoga na svet-kovinu Krista Kralja. Papina je æelja da kroz to vrijeme produbimo i osvjeæimo istinsku vjeru u Boga te primjenjujemo sredstva prikladna za æivljenje osobne vjere u danaπnjem vremenu. Za lakπe i plodonosnije produbljivanje i æivljenje vjere u konkretnim æivotnim prilikama od velike nam koristi mogu posluæiti ostvareni primjeri izvanrednih vjernika koje moæemo nasljedovati.Katekizam KatoliËke Crkve, kojemu se 20. obljetnica proglaπenja poklapa s datumom poËetka Godine vjere, istiËe da je „Djevica Marija najsavrπenije ostvare-nje vjerniËke posluπnosti“ (br. 144), a „Crkva u Mariji πtuje najËistije ostvarenje vjere“ (br. 149). Zbog toga Êemo za ”Marijine” Ëitatelje u nekoliko brojeva proπetati s Marijom kroz novi katekizam da bismo gledajuÊi tako svijetao lik i sami nauËili prakticirati posluπnost vjeri u vlastitu æivotu i prihvatiti Kristovu lju-bav koja nadilazi svaku spoznaju.

KATEKIZAM - SKLADNA SIMFONIJA VJEREKatekizam je knjiga koja sadræi saæeti tumaË poklada krπÊanske vjere i morala. Katekizam KatoliËke Crkve sastavljen je

prema uËenju i smjernicama Drugoga vatikanskog sabora, na kojega je 30. obljetnicu otvorenja i proglaπen apostol-skom konstitucijom pape Ivana Pavla II. koja zapoËinje znakovitim rijeËima Fidei Depositum = Polog vjere. Smjernice za izradu toga katekizma postavila je Biskupska sinoda odræana 1985. Tom su prigodom biskupi naglasili da treba iznositi siguran nauk, prilagoen suvremenom krπÊanskom æivotu, a izlaganje toga nauka mora biti biblijsko i liturgijsko. Godina vjere je osobita prigoda za sve vjernike da nauËe i usvoje æivotno opredjeljenje kako je temelj krπÊanske vjere susret s

Najsavršenijeostvarenje

vjere

Page 17: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

s m a r i j o m k r o z k a t e k i z a m

”MARIJA” 12/2012. - 295

djelom i osobom Isusa Krista koji æivotu daje nova obzorja a time i odluËujuÊe usmjerenje, kako se izrazio Benedikt XVI. u enciklici Bog je ljubav. ProglaπavajuÊi Katekizam, papa Ivan Pavao II. s dubokim osjeÊajem radosti naziva ga skladnom simfonijom vjere i moli Presvetu Djevicu Mariju, Majku utjelovljene RijeËi i Majku Crkve, da svo-jim moÊnim zagovorom podræi katehet-sko zalaganje cijele Crkve na svim razi-nama, u vrijeme kad je Crkva pozvana na novi blagovjesniËki napor.Katekizam je razdijeljen u Ëetiri osnovna dijela: Krsno ispovijedanje vjere; Slavlje krπÊanskih otajstava u sakramentima; Zapovijedi koje ureuju krπÊanski æivot; KrπÊanska molitva s posebnim odsjekom o Molitvi Gospodnjoj. Tu je Crkva kao razborit i briæan domaÊin iznijela novo i staro (Mt 13, 52) kako bi vjera uvijek bila istovjetna, a istovremeno i izvoriπte vjeËno novoga svjetla.

VJERODOSTOJNI I RADOSNI SVJEDOCIIspravna vjera u jednoga Boga i prihvaÊanje Boæjega plana objelodanjena u Kristu Isusu sadræaj je πto bi ga svi krπÊani trebali osvjeæiti i upotpuniti kroz ovu godinu. I tako obnovljenu i utvrenu vjeru u djelo provoditi da, s pravom, moæemo reÊi zajedno sa sv. Pavlom: Znam kome sam povjerovao (2 Tim 1, 12). RazraujuÊi tu misao Katekizam (br. 150) naglaπava da je vjera prije svega Ëovjekovo osobno pria-njanje Bogu i istodobno, neodvojivo od toga, slobodan pristanak uza svu istinu πto ju je Bog objavio. Time je istaknuta Ëvrsta i nerazdvojiva povezanost æivljene vjere i vjerskog

sadræaja. To je ista vjera πto su je æivotom ispovijedali i smrÊu potvrdili apostoli i muËenici, a nauËavanjem produbljivali crkveni nauËitelji. I jedni i drugi su izvorni svjedoci vjere, æivi pri-mjeri da se i u ovozemaljskom progon-stvu, s pomoÊu Boæjom, moæe ostvari-ti vjerniËki ideal i ono πto sami vjeruje-mo drugima priopÊiti. To je cilj ove godine vjere.

NAJSAVRŠENIJE OSTVARENJE VJEREVrhunac izraæavanja vjere je ponizno prihvaÊanje Boæje volje izraæene na zajedniËkom ili osobnom planu i usklaivanje konkretnog djelovanja prema tako spoznatoj Boæjoj æelji. Osobito ako osobne æelje i planovi nisu u skladu s Boæjim poticajima. Lako je biti posluπan Boæjem glasu kad je u skladu s naπim osobnim oËekivanjima. Ali πto Ëiniti kad to nije tako ili kad nam se Ëini da je to nemoguÊe? Kako prihva-titi Ëinjenicu da Bogu niπta nije nemoguÊe? (Lk 1, 37).U tome je Marija savrπen primjer za nasljedovanje. Njezin pristanak i odgo-vor Bogu u trenutku navjeπtenja savrπen je izraz vjerniËke posluπnosti: Evo sluæbenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijeËi! Tu je veliËinu prepoznala i Elizabeta: Blaæena ti πto povjerova! ... Zbog toga Êe te svi naraπtaji zvati blaæenom. A to je Marija postigla jer je Ëvrsto vjerovala Bogu i Ëesto razmiπljala o Boæjim rijeËima. I tako je rasla u vjeri cijeloga æivota. Nije se pokolebala da Êe Bog ispuniti svoju rijeË ni u posljednjoj kuπnji kod smrti svoga Jedinca. Zato u Mariji πtujemo najËistije ostvarenje vjere.Marko BABIΔ

Page 18: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

k u l t u r a

296 - ”MARIJA” 12/2012.

Talijanski slikar, kipar i arhitekt Giorgio Vasari (1511.-1574.), poznatiji kao povjesniËar umjetnosti, kulturnim djelo-vanjem obiljeæio je prijelazno razdoblje izmeu renesanse i baroka. Napisao je traktat o talijanskim umjetnostima Æivoti poznatih talijanskih slikara, kipara i arhitekata, od Cimabue do naπih dana. Prvo izdanje objavio je g. 1550., a dru-go, proπireno, g. 1568., oba u Firenci. Zbog preduga naslova, za traktat se ko risti kraÊi naziv - Æivoti. U pet poglav-lja opisao je æivot i djela viπe od 160 umjetnika te postao prvi pisac povijesti talijanske umjetnosti i preteËa suvreme-nih likovnih enciklopedija. Prvi je upo-trijebio pojam stile gotico - za goti ku, rinascita - za renesansu i maniera za manirizam, koji se i danas koriste.

ŽIVOT BOGAT PLODOVIMASvestran humanist, umjetnost je uËio u Firenci. Bavio se graditeljstvom, kipar-stvom i slikarstvom. Sudjelovao je u gradnji firentinskih palaËa Uffizi, Vecchio i Pitti, kao i na pizanskoj palaËi Carovana. Postavio je mnoπtvo oltara u prigodi tridentske obnove, meu kojima su najpoznatiji u bazilici Santa Maria della Novella u Firenci.U velikoj dvorani Salone dei Cinquecento u Palazzo Vecchio u Firenci, izradio je g. 1567. fresku La Sconfitta koja prikazuje pobjedu

Firentinaca nad Pizanima. U Brunelleschijevoj kupoli u katedrali Santa Maria del Fiore u Firenci, od g. 1572. do 1579. oslikao je Posljednji sud. Izradio je mnoπtvo oltarnih pala, osobito u toskanskim crkvama.ÆiveÊi u vremenu izmeu renesansnog realizma i barokne kiÊenosti, u maniri-stiËkoj individualnosti, naglaπujuÊi pre-viπe tehniËku savrπenost, Vasari je, uda-ljujuÊi se od savrπene geometrijske per-spektive i skladnih proporcija, izduæujuÊi likove u neprirodnom prosto-ru, a umnaæajuÊi sadræaj suviπnim poje-dinostima, kao i njegovi suvremenici, poku πao stvoriti neki umjetni likovni stil. Odnosno, kad su Michelangelo, Leo-nardo i Raffaello, odustali od harmonije i klasiËnoga realizma, njihovi sljedbenici, stvarajuÊi nemirne kompozicije, nastojali su ponavljati dostignuÊa poznatih maj-stora renesansne likovne umjetnosti unoseÊi subjektivni pristup, osobnu maniru. Tako je Vasarijev manirizam postao protu-renesansna umjetnost.Da bismo ga upoznali kao slikara, jedno njegovo likovno djelo posluæit Êe nam kao matrica za prouËavanje.

MATRICA ZA PROUČAVANJEU dominikanskoj crkvi Santa Maria della Novella u Firenci, Vasari ima udio kao kipar i slikar. Iako sagraena u gotiËkom stilu, prema tridentskoj liturgij-skoj obnovi, crkva je od g. 1565. do 1575., popunjena neskladnim oltarima u poboËnim laama. Upravo u lijevoj lai, u srednjem traveju, na retablu svoga kamenog oltara, prema narudæbi bratovπtine sv. Krunice, postavio je g. 1570. oltarnu palu, ulje na platnu Gospa od Krunice. Novim oltarom, retablom i

Čudo Gospine krunice

Page 19: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

k u l t u r a

”MARIJA” 12/2012. - 297

oltarnom palom prekrio je, ali nije uniπtio, Masacciovu zidnu fresku Presv. Trojstva. Kad su se g. 1861. dominikanci odluËili za obnovu crkve u izvornom obliku, odspojen je kameni oltar, a pala premjeπtena na oltar u kapelu Bardi u popreËnoj lai.U poËetku je kapela sluæila za molitvu Gospinoj bratovπtini, zatim ju je Riccar-do Bardi di Vernio oko g. 1335. preure-dio za obiteljsku kapelu, a g. 1336. posveÊena je Grguru Velikom. Obno-vlje na je g. 1715. i posveÊena sv. Domi-niku. Umjesto slike Madonna dei Lau-desi, poznatija pod imenom Madonna Rucellai (danas u galeriji Uffici u Firenci), koju je g. 1285. izradio Duccio di Buoninsegna, postavljena je g. 1861. Vasarijeva slika Madonna del Rosario.

ČUDO KAO PLOD KRUNICEU maniristiËkom stilu umnaæanja likova bez iluzionistiËke perspektive, Vasari je prikazao Ëudo koje se dogodilo pri molitvi krunice. Dok su vjernici molili krunicu, pridruæila im se Gospa s Isusom u naruËju, u druπtvu anela i svetaca, noseÊi veliku krunicu, na kojoj su zrnca povezana ukrasnim lancem. Krunica je, zapravo, dar Boga Oca koji s neba πiri ruke i πalje Duha Svetoga, u obliku bijeloga goluba.Dok aneli sa svecima, u gornjem dije-lu slike, pridræavaju oslikanu krunicu sa zlatnom krunom, Gospa pruæa ruku za poljubac, a Isus blagoslivlje. Dva anela πire Gospin plaπt kao simbol obilja milosti, u koji su umotani krπÊanski sveci i poboæni vjernici, meu kojima dvojica dominikanaca, vjerojatno sv. Dominik i Heinrich Seuse, zaËetnik poboænosti krunice. Pri dnu slike, kao svjedok dogaaja, vjero-jatno papa Pio V. (+1572.), veliki zago-vornik krunice, potiËe vjernike na molitvu.Iako je slika prenatrpana likovima, tako da njihovo neskladno grupiranje prividno stvara viπe zrenika i oteæava kompozicijski sklad, Vasari je, igrom svjetla i sjene, koristeÊi kontrastne boje, uspio “Ëudo krunice” prikazati “Ëudnovato”, tj. kao nadnaravni dogaaj, pun æivosti i razdraganih pokreta. U æelji da bude πto uvjerljiviji, kao protureformatorski katoliËki borac za “marijanska prava”, nasuprot refor-matorskim evangelistiËkim osporavanji-ma Gospinih zasluga, Vasari je taj sakralni motiv ritmiËki uklopio u stil-sko razdoblje svoga vremena.Ante Branko PERI©A

Page 20: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

æ i v i m o u o b i t e l j i

298 - ”MARIJA” 10/2012.

Na poËetku nove πkolske godine pono-vo su nove knijge u starim torbama i stare muke u novim razredima. Sjesti u klupe i ponovo se uhvatiti knjiga duænost je svih πkolaraca. Neki su pred-meti lakπi, drugi teæi, a tako i knjige. Sklonost prema gradivu, darovitost, spretnost i simpatiËnost nastavnika olakπavajuÊi su Ëimbenici za savladava-nje zadataka. A krilatica „πto se mora NIJE teπko“, motivira na bezuvjetnost pri savladavanju zadataka.

OBVEZATNI I IZBORNI PREDMETIPostoje obvezatni i izborni predmeti. Kad bi matematika, hrvatski, povijest… ili koji drugi obvezatni predmet bio na listi izbornih predmeta, ne znam kako bi proπao. Znam da je minimum πkolskoga gradiva potreban za æivot, neovisno o osobnim simpatijama prema predmetu ili nastavniku koji ga predaje. Svaki se predmet moæe savladati, a na nastavniku i aku je da se potrude. Roditelji su samo suradnici koji mogu malo pogurati dijete i motivirati ga da bude bolje.Razred je moguÊe zavrπiti bez nekih predmeta. Meu njima su i neki koji su vrlo korisni u æivotu, ali po miπljenjima nekih nisu neophodni. U te spada i πkolski vjeronauk. Tjelesni odgoj na listi je obvezatnih predmeta, ali se zbog zdravstvenih razloga od njega moæe osloboditi. –aci bi rado birali i nastavni-ke. Kao πto nisu izabrali roditelje, nek

prihvate i nastavnike kao dio neizbjeæne stvarnosti. Ni nastavnici ne mogu birati ake. Uz malo ljubavi i poπtovanja, bit Êe lakπe disati i raditi.

VJERONAUK - ZNAK OSPORAVANVjeronauk godinama nije bio πkolski predmet. UËio se u vjeronauËnim dvora-nama i crkvama. Prije 21 godinu postao je πkolskim predmetom. Radosno prihvaÊen od jednih i osporavan od dru-gih. Je li ijedan izborni predmet na udaru kao πkolski vjeronauk?! Koliko obraÊenja i djece i roditelja kroz ovo vri-jeme…? Moæemo biti sretni i Bogu zahvalni πto se u πkoli zna kad je BoæiÊ i Uskrs i da imamo boæiÊne i uskrsne blagdane. Dobro znaju oni koji su na BoæiÊ sjedili u πkolskim klupama πto im se pisalo kad ne bi doπli u πkolu na BoæiÊ. Uskrs je uvijek nedjeljom, ali Veliki petak i Uskrsni ponedjeljak nisu bili osloboeni od nastave. Danas, kad naπe krπÊanske blagdane uvaæava πkola i dræavna vlast, na nama je da ih obiljeæimo u punini obiteljskog zajedniπtva.

ŽUPNI VJERONAUK To πto je vjeronauk postao πkolski pred-met ne znaËi da ne treba iÊi na vjerona-uk u æupi. Dogodilo se da na nj dolazi vrlo malo djece nakon primljenih sakra-menata. Neki se roditelji sjeÊaju vreme-na odrastanja i druæenja kroz vjeronauk sa svojim æupnicima i kapelanima, kad su im crkva i vjeronauËna dvorana bili drugi dom. Kad bi blagdan bio u dan dogovoren za vjeronauk, djeca bi mjesto na vjeronauk iπla na sv. misu. Danas je, na æalost, sve manje djece na blagdan-skim misama.

Znanje o vjeri, vjerom o znanju

Page 21: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 10/2012. - 299

RODITELJI - PRVI ODGOJITELJIRoditelji su prvi odgojitelji. Ne treba oËekivati da Êe netko drugi odgajati nji-hovu djecu. To je roditeljski glavni zada-tak. Obitelj je Crkva u malom. Bila je i ostala osnova druπtva i Crkve koja je stoljeÊima skrbila o obiteljima. BuduÊnost je obitelji upitna ako æivotom ne budemo promicali vrijednosti i ako u tome roditeljima ne pomognu i druπtvo i Crkva.Mi koji raamo i odgajamo djecu ne samo za sebe, s pravom oËekujemo pomoÊ i potporu izvana. Jesmo li zado-voljni onim πto dobivamo jednakovrijed-no je pitanju koliko smo zadovoljni i onim πto dajemo.

ZNANJE O VJERI©kolski vjerona-uk izborni je predmet. Slobodni smo dijete upisati na nj ili ne, a kao roditelji vjernici duæni smo odgajati djecu i odgovarati na njihova pitanja o vjeri. Poznajemo li mi roditelji toliko dobro vjeru, da nam nikakav vjeronauk ne treba? Ako poznajemo ili pak mislimo da poznajemo, dopustimo da nam netko u tom i pomogne.

Neka se naπa djeca druæe i s drugom djecom i zajedno rastu u vjeri i znanju o vjeri. Vjera i znanje o vjeri nije isto. Moæemo znati mnogo o vjeri i biti loπi vjernici, a i to je znanje upitno ako je nedjelotvor-no. Moæemo li biti „dobri“ vjernici i ne znati mnogo o vjeri? Tko je zapravo dobar vjernik? Onaj koji ljubi Boga i bliænjega, Ëini dobra djela i drugom zlo ne nanosi... Ne zahtijeva li ta Ljubav i spoznaju Onoga koga volimo i osobno preispitivanje kako volimo?! Sve to upuÊuje na to da je i veÊe znanje o vjeri potrebno, pogotovo danas kad politiËari i znanstvenici gledaju kroz granje stabla spoznaje. Za razlikovanje grana od stabla potreban je dar Duha Svetoga, da nam upravi pogled, misli, æelje i æivotni smisao.

POŠALJI DUHA SVOJEGAMarija nije znala da je Isusu biti u kuÊi Oca svojega. Ni mi roditelji ne znamo uvijek viπe od svoje djece. Ne bismo li trebali biti ponizni i u svojim nastojanji-ma, kako bismo ih πto bolje usmjerili?! UvaæavajuÊi njihove osnovne potrebe za jelom, snom i odijelom, osluπkujmo titranje djeËje duπe. OsluπkujuÊi njihova srca, puno Êemo nauËiti i ponoviti πto smo zaboravili.Na poËetku πkolske godine u æupama se zazivalo Duha Svetoga za uspjeπan poËetak. Djela naπe djece neka Gospodin prati svojom MiloπÊu, uz puno ljubavi, strpljivosti, meusobnog razumijevanja i poticanja da budu svje-sni da je i ova πkolska godina joπ jedna prigoda da se po nama i naπoj djeci proslavi Gospodin.Danijela DE MICHELI VITTURI

Page 22: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

300 - ”MARIJA” 10/2012.

Iako je Bog Ëisti Duh, ljudi su ga uvi-jek nastojali na svoj naËin predo Ëi ti jezikom i pojmovima svoga pro stora i vremena. Bog nema tijela ni obli Ëja, i ne moæe biti prikazan, ali su likov-ni umjetnici izradili svete slike i kipove, preko kojih nam Bog, na neki naËin, postaje bliæi i prisutniji (”Ja sam koji jesam!”), iako je on uvi-jek i svagdje nevidljivo prisutan.

”NE PRAVI SEBI UREZANA LIKA...”Stari zavjet imao je zakon: ”Ne pravi sebi urezana lika niti kakve slike onoga πto je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zem ljom. Ne klanjaj im se niti im sluæi” (Izl 20, 4-5). Izrael se morao razlikovati od okolnih naroda, koji su se hvalili mnoπtvom svojih boæanstava. Na mnogo mjesta u Sv. pismu zabra-njivano je klanjanje svemu onome πto nije Bog, pa tako i izraenim li kovima. Bog je ipak naredio ili do pu stio da se prave likovi koji bi simboliËno vodili k spasenju u Utjelo-vljenoj RijeËi, poput, npr., mjedene zmije u pustinji (Br 21, 4-9), kovËega Saveza i keruba (usp. Izl 25, 10-22). Nakon πto je stigao u ObeÊanu ze mlju, narod Boæji naπao se okruæen poganima, koji su pravili kipove i njih πtovali. Tako je bio u opasnosti da se i on za njima povede. Iako je bio svjestan da Boga ne moæe obu-hvatiti zemaljska kuÊa (1 Kr 8,27), imao je svoj hram... Proroci su o Bogu govorili na ljudski naËin. On je ”silni”, onaj ”koji blagoslivlje”, ”kaæ-njava”... OËituje se u ”oluji”, ”ognju i vjetru”... (Izl 20,18) ili u tiπini gdje popuhuje blagi lahor (Post 3,8).

”BIBLIJA SIROMAHA”VeÊ u poËetku krπÊani su shvatili kako se starozavjetna zabrana o pravljenju slika i kipova odnosila na æidovske prilike. Nakon πto se Bog u vremenu zaodjenuo u ËovjeËje tije-lo i u Isusu Kristu æivio meu lju-dima, Ëovjek o Bogu moæe stvo-riti sliku onoga πto je vidio. Usprkos tome, prvi krπÊani radije su se sluæili znakovima i simbolima da bi postupno i po sliËnosti poËeli upotreblja-vati likove iz tadaπnjega poganskoga ikonografskog kruga, dajuÊi im krπÊansko znaËenje, uvodeÊi izrazito krπÊansku ikonografiju, koja je veÊ u 5. i 6. st. bila vrlo razvijena. BuduÊi da ih je bilo dosta nepismenih i neu-kih, nisu se mogli potpuno odreÊi likovnih prikaza sveto-pisamskih prizora. Tako veÊ u kata kombama nalazimo slike i crteæe kojima su prikazivali otaj-stva krπÊanske vjere, koje naziva-ju ”Biblijom siromaha”.Nakon dobivanja slobode g. 313., slike se iz katakomba πire u nove bazilike. Kipovi su rijet-ki, vjerojatno zbog toga πto su po ganski idoli ili kumiri bili redovito napra vljeni kao kipovi, pa da meu krπÊane ne bi uπlo pogansko shvaÊanje. Kako su po gani nestajali, iπËezla je i ta bojazan. Bez obzira na to, u Crkvi se u viπe na vrata poja vio pokuπaj izbacivanja svetih slika i ki pova. Uslijed kristoloπkih raspri pojavilo se pitanje, je li moguÊe i dopuπteno pri kazivati Kristo vu ljud-

Čemu svete SIROMAHA”

oËetku krπÊani su shvatili starozavjetna zabrana o

nju slika i kipova odnosila na e prilike. Nakon πto se Bog u u zaodjenuo u ËovjeËje tije-usu Kristu æivio meu lju-ovjek o Bogu moæe stvo-u onoga πto je vidio.

tome, prvi krπÊani u se sluæili znakovima i ma da bi postupno i osti poËeli upotreblja-ve iz tadaπnjega

koga ikonografskog ajuÊi im krπÊansko e, uvodeÊi izrazito ku ikonografiju, veÊ u 5. i 6. st. bila vijena. BuduÊi da ih je ta nepismenih i neu-u se mogli potpuno ikovnih prikaza sveto-

kih prizora. Tako veÊ u mbama nalazimo slike i ojima su prikazivali otaj-Êanske vjere, koje naziva-jom siromaha”.

dobivanja slobode g.ke se iz katakomba πire bazilike. Kipovi su rijet-jatno zbog toga πto su

ki idoli ili kumiri bili redovito enin kao kipovi pa da meu

Čemu svete

Page 23: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

”MARIJA” 10/2012. - 301

sku narav ne vo deÊi raËuna o njegovoj dvostrukoj naravi. BuduÊi da se boæansko ne moæe prikazati slikom, svako ljudsko prikazivanje mirisalo bi na krivovjerje ili bi u nj vodilo.

SLIKA ILI OSOBA KOJU PRIKAZUJE?Svetim slikama poËinje se u 4.

st. iskazivati i posebno πtovanje. Meutim, krπÊanski puk upadao je katkad u prazno-vjerje. Dræao je kako je u sve-tim slikama i kipovima skrive-

na neka tajnstvena nebeska sila, pa je crkveno vodstvo na to brzo reagiralo. No, pod utjecajem islama i

æidovstva koji nemaju slika, u 8. st. napad na πtovanje svetih

slika poprima dramatiËne raz-mjere. Sabor u Hijereji odreuje g. 754. da se uniπte. PolazeÊi od

otajstva Utjelovlje ne RijeËi, pobor-nici svetih slika opravdavaju njiho-vo ËaπÊenje. Spor je rijeπen g. 787. na II. nicejskom saboru teolo πkim

razlikovanjem izmeu klanjanja koje se iskazuje jedino Bogu i πtovanja koje se moæe iskazivati i stvorenjima. U tom smislu pre-poruËuju svete slike i kipove ”jer

πto ËeπÊe vidimo (Spasitelja, Gospu i svece) u svetim slikama, to se snaænije u nama budi uspomena na njih”. Tako, tko poπtuje neku sliku, taj zapravo is kazuje poËast onome koga ta slika pri k azuje. Njezina vrijednost nije u njoj, nego u onom πto ona prikazuje. Tako, dakle, ËaπÊenje nije upravljeno slici ili kipu kao materiji nego osobi koju pred-stavljaju. ”Ljepota i izgled slika poticaj su za moju molitvu. To je blagdan za

moje oËi, kao πto pogled na prirodu potiËe moj duh da dadem slavu Bogu”, veli sv. Ivan DamaπËanski (+749.). I nakon toga bilo je povre-menih trzavica, pa je pitanje svetih slika konaËno rijeπio nakon gotovo stoljetne borbe g. 843. sabor u Carigradu dopuπtajuÊi njihovu izradu i πtovanje. Slika je zadræala svoju moÊ i nastavila se razvijati.

SLIKE - POUKA I RAST U VJERIKrajem srednjeg vijeka protestanti odbacuju krπÊanske slike i kipove, dok Tridentski sabor g. 1563. istiËe priklad-nost i korist od njih i njihova πtovanja te ujedno naglaπava vaænost crkvenog slikarstva i kiparstva. Bu duÊi da se ËaπÊenje slika odnosi na osobe koje one prikazuju, Sabor po tiËe biskupe neka upuÊuju vjernike kako ih slike i kipovi pouËavaju i utvruju u vjeri podsjeÊajuÊi ih na dobroËinstva i daro-ve koje su od Boga primili oni koje slike i kipovi predstavljaju, te ih potiËu da nasljeduju ono πto vide naslikano i u kipu izraeno, kako bi sve viπe ljubi-li i poπtivali Boga.II. vatikanski sabor (1962.-1965.) po tiËe biskupe neka pripaze na umjetniËka djela i sasluπaju o njima savje te struËnjaka. Moli ih neka pomno paze da se ne otue i rasprπe bogo πtovni predmeti i ostale dragocje no sti koje rese Boæje kuÊe (Sveti sabor, 126). Ujedno opominje ”sve sinove Crkve” neka ”savjesno vrπe ono πto je u proπlim vremenima bilo odluËe no o πtovanju slika Kristovih, bl. Dj e vice i svetaca” (Svjetlo narodâ, 67).Petar LUBINA

slike i kipovi?sku narav ne vo deÊi raËuna o ndvostrukoj naravi. BuduÊi da boæansko ne moæe prikazatisvako ljudsko prikazivanje mna krivovjerje ili bi u nj vodi

SLIKA ILI OSOBA KOJU PRISvetim slikama poËinje

st. iskazivati i posebnπtovanje. Meutim, krpuk upadao je katkad vjerje. Dræao je kako jtim slikama i kipovim

na neka tajnstvenasila, pa je crkveno na to brzo reagiralpod utjecajem islam

æidovstva koji nemaju8. st. napad na πtovanj

slika poprima dramatiËmjere. Sabor u Hijereji g. 754. da se uniπte. Pol

otajstva Utjelovlje ne Rijenici svetih slika opravdavvo ËaπÊenje. Spor je rijeπena II. nicejskom saboru

rararazlzz ikovanjem izmeu koje se iskazuje jedinoπtovanja koje se moæe i stvorenjima. U tom smporuËuju svete slike i k

πto ËeπÊe vidimo (Spasitei svece) u svetim slikama, to seu nama budi uspomena na njih

slike i kipovi?

Page 24: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

r a z g o v a r a l i s m o

302 - ”MARIJA” 10/2012.

Isusovu pozivu da pou po svem svijetu i propovijedaju evanelje, odazvali su se brojni misionari i misionarke. Diljem svi-jeta toliki i danas pronose Radosnu vijest, uz velika odricanja, pa i ærtvu svoga æivota. Uz Misijsku nedjelju o njima razgovaramo sa s. Jancintom PetroviÊ, misionarkom u Beninu.- Otkuda ste Vi, sestro?- Roena sam u Brezovu Polju, u æupi ÆepËe u Bosni. U 15. godini stupila sam u Druæbu Marijinih sestara od »udotvor-ne medaljice. Radila sam 20 godina kao medicinska sestra u domu za stare i nemoÊne, a onda odgajala sestre pri-pravnice i osjetila æelju za misijskim radom. I otiπla sam 18. rujna 2003. u afriËku dræavu Benin, u selo Malawi. Ondje su naπe tri kuÊe, voditeljica sam u jednoj. Uz mene su i dvije sestre iz Hrvatske kao i devet Beninki.- Koje je vaπe poslanje?- Pomaæemo starima, napuπtenoj djeci i siromaπnim obiteljima lijeËenjem, kate-hezom i molitvom, a sada i Marijinim obrocima.- Marijini obroci, πto je to?- Vizija Marijinih obroka je uËiniti da ni jedno dijete na svijetu ne gladuje. To je globalni pokret koji uspostavlja projekte prehrane u najsiromaπnijim zemljama, u kojima glad i siromaπtvo spreËavaju obrazovanje. Projekt je zapoËeo g. 2002. s prehranom 200 djece u Malawiju.

HraneÊi se besplatnim dnevnim obro-kom u πkolskoj kuhinji, djeca stjeËu i potrebno obrazovanje koje im moæe pomoÊi iziÊi iz siromaπtva. Viπe od 500 djece dolazi svakog dana u πkolu jer dobivaju obrok koji im je jedini toga dana. Otkad su za nj doËuli, sve viπe djece πkolske i predπkolske dobi odazi-vaju se obrazovanju.- Tko se brine da to sve funkcionira?- ZahvaljujuÊi mnogim donatorima i podupirateljima brinemo se mi sestre i mjesni dragovoljci. Ja sam zaduæena za Ëuvanje i raspodjelu financijskih sredsta-va potrebnih za rad kuhinje u Osnovnoj πkoli Hundija u Beninu. ©kolu su otvorili Marijini obroci Hrvatske. Zahvalni smo za svaku kunu koju dobijemo, jer vrijed-nost dara i odricanja naπih darivatelja viπe je nego πto oni misle. Tako spaπavaju æivote i sudjeluju u πirenju evanelja kojim se duπe pridobivaju za Kraljevstvo Boæje.

Marijiniobroci

Page 25: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 10/2012. - 303

- Vaπi prvi dani u misijama…- Najteæe iskustvo doæivjela sam veÊ prvih dana. U naruËju sam dræala dijete koje je umiralo od gladi. I umrlo je. To me dodatno potaknulo ostati u misija-ma i dati sve od sebe kako bih pomo-gla gladnu, bolesnu i napaÊenu naro-du, osobito djeci. Ukoliko æele preæivjeti, roditelji su prisiljeni prodati svoje kÊeri za udaju s nepoznatim muπkarcima. Iz tog razloga otvoren je zavod za djevojËice u kojem ih je naπlo utoËiπte 60, od 5 do 17 godina. Roditelji su sretni, jer se tako njihovim kÊerima omoguÊuje obrazovanje i æivot u slobodi, a oni su liπeni teπka Ëina, prodaje djeteta zbog siromaπtva.- ©to je s djecom bez roditelja?- Otvaramo sve viπe sirotiπta za takvu djecu. U jednoj kuÊi trenutaËno ih je smjeπteno 26.- A πto je s odraslima?- Katehezama ih pokuπavamo pouËiti planiranju obitelji i izbjegavanju razliËi-tih praznovjerja.- Vi ih i lijeËite?- Da. Gotovo smo sve i medicinske sestre, pa ih i lijeËimo koliko znamo, pod afriËkim stablima, sluπajuÊi o nji-hovim zdravstvenim tegobama. Teπko se dolazi do lijekova, ali snalazimo se koliko je moguÊe.- A pronoπenje Radosne vijesti?- To je naπa prvotna zadaÊa. Uz moli-tvu je sve lakπe. Ovdje ima mnoπtvo vjera, pa je puno nekrπtenih. No, svi zajedno s nama mole, idu na vjerona-uk, ali tek kada postanu punoljetni odluËuju hoÊe li biti krπÊani katolici, pripadnici neke druge sekte ili Êe osta-ti pogani. U neimaπtini, poradi kakva dobitka Ëesto prelaze iz sekte u sektu.

Problem je πto oskudijevamo sa sveÊenicima. Njihova je prisutnost vrlo rijetka.- Vaπa druæba nosi Marijino ime.- Da. Marija je naπ uzor predanja Bogu i Ëovjeku, naπa savjetnica i uËite-ljica. Naπa je zaπtitnica i pomoÊnica u πirenju evanelja. - Kako u Beninu πtuju Mariju?- Na razliËite naËine. Okupljaju se oko njezina kipa. Rado nose Gospinu medaljicu i sliËicu, mole njezin zagovor i pomoÊ u potrebi, za zdravlje, za obraÊenje u obitelji... Æene mole za plodnost i za svoje muæeve, osobito da se ostave alkohola, koji je veliko zlo za njih same i za Ëitavu obitelj.- A jesu li joj zahvalni?- Gospi rado iskazuju zahvalnost za usliπanje. Nose joj darove prema svojim moguÊnostima, daju za sv. mise, pale svijeÊe... Supruge i majke kao posebnu gestu zahvalnosti donose platno Gospi za haljinu. One æele da Gospa, kao i one, ima haljinu. To im Ëini osobitu Ëast. Zato s ljubavlju odabiru platno za Marijinu haljinu.- Mole li krunicu?- Mole. Osobito u svibnju i listopadu. Svaka desetica moli se na drugom jezi-ku, pa i na hrvatskom. Pjevamo i lita-nije. Na kraju svibnja imamo procesiju s Gospinim kipom kroz cijelo selo. Tomu se naroËito raduju i s ushitom pjevaju i pleπu.- Zbog mijeπanih vjera, ima li izgreda?- Nema. Sve proe u miru. Mi nikoga ne diramo i ne izazivamo. Vjerujemo da Gospa blagoslivlja i πtiti cijelo selo i svako ljudsko biÊe, jer je ona Majka cijeloga svijeta i svakog Ëovjeka.Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

Page 26: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

m o j a d j e c a i j a

304 - ”MARIJA” 10/2012.

RuËak je bio u njihovim dvorima. Uzvanika môre. Svi smo se potrudili uveliËati proslavu, poËevπi od darova do odijela. Izuzetna Ëast bila je biti pozvan, pa smo se svi æeljeli predstaviti u najbo-ljem svjetlu, pokazati kako nam je ondje mjesto, kako onamo pripadamo. Jer, ne slavi svaki dan najbogatija i najuglenija obitelj u mjestu. - Kad su se æenili, nije bilo slavlja! - kazala je domaÊinova majka. - Nije ga ni moglo biti, jer mu je prvi brak bio sklopljen u crkvi! - πapnuo je moj pogani jezik.Mati je nastavila: - Æeljeli smo to proslaviti kad se mali Stipe rodio, ali nam je tada djed Stipe umro, pa je i krπtenje proπlo bez slavlja. - O, Bog mu se duπi smilovao! Stari djed Stipe bio je dobar i poπten Ëovjek! - morala sam priznati.Majka je nastavila: - Zato slavimo sada i vjenËanje moga sina Stipe, i roenje maloga Stipe i prvu svetu PriËest maloga Stipe! Sve u jed-nom! Neka se zna da ova obitelj slavi, da ne πkrtari.- O svemu moæe govoriti, osim o πkrtarenju. Ako su se æeljeli pokazati, uspjeli su! - πapÊem Romeu za vratom!- Ostavi me, æeno, na miru! Jedi i pazi πto govoriπ!©to moæe dobra æena doli posluπati?! Gotovo da viπe nisam usta otvorila.Na kraju dana i slavlja prije samog pola-

ska kuÊi, opraπtali smo se od domaÊina hvaleÊi u glas slavlje koje su priredili. Dok sam stiskala ruku malom Stipi, naπemu slavljeniku, ne znam zaπto, ali mi je pred oËi iskoËila njegova slika u ministrantskom odijelu. Rekla sam bez ikakve primisli: - HoÊeπ li nastaviti s vjeronaukom pa ministrirati u naπoj crkvi!?- HoÊe! Da mi ga sveÊenici zlostavljaju! - Ëuo se odgovor njegova oca koji je sta-jao iza mojih lea!Na trenutak sam ostala bez daha, a onda je grunulo iz mene:- Ne bojiπ se da ga tvoji prijtelji i tajkuni zavedu s pravog puta?!Nastala je mrtva tiπina. Usta otvorenih buljili su pravo u mene. Ja sama, a njih toliko. Sude li mi? Ili su na mojoj strani? Tà svi znaju kako je Veliki Stipe od siro-maha doπao do svega ovoga. Postoji samo jedna jedina budala, koja se usudi-la to izreÊi! Ja, ja i opet ja!- Pazi πto govoriπ! - rekao bi Romeo, ali njega sada nema. A ja sam rekla to πto sam rekla. ©to bi stari ljudi kazali: Lupnula i ostala æiva! Boæe, jesam li uistinu æiva! Ili ovo moæda sanjam!- Ja ti samo mogu posvjedoËiti da je meni u odgoju i podizanju moje Ëetvero djece, naravno, uz moje zalaganje, najviπe pomogla Crkva. Konkretni i nesebiËni dragi ljudi, sveÊenici i Ëasne sestre. Ti dobri i plemeniti ljudi pratili su moju djecu od roenja sve do braka. I dandanas, ako bih ikome mogao povjeriti svoju djecu i savjetovati im kome da se obrate, bilo bi: Idi u crkvu i pitaj prvog sveÊenika na kojega naieπ! Ne boj se, neÊe te oni navuÊi na zlo! - snaæan glas moga muæa razbio je tiπinu i prisiljavao me da stojim poput kipa.

Božji jeto dar

Page 27: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

- Moje iskreno miπljenje i moje iskustvo govore mi da je gotovo nemoguÊe odgojiti dobra i Ëestita Ëovjeka bez izga-ranja roditelja i pomoÊi Crkve. Ne zava-ravajmo se, ne moæe roditelj sve, potrebna je Crkva, Isus Krist, Duh Sveti, Majka Boæja.Zaboravljamo koliko su naπi stari molili, podizali crkve, vrπili zavjete i pokoru. Ne sjeÊamo se tko nam je Domovinski rat iznio - naravno, branitelji, ali uz Boæju pomoÊ, uz Gospin zagovor. Zar Ëitava Hrvatska nije molila?! I, dragi moj Stipe, budi ponosan ako tvoj sin nastavi iÊi u crkvu i postane ministrant, budi vrlo, vrlo ponosan! - zavrπio je moj muæ grleÊi naπega domaÊina Velikoga Stipu.Val topline preokrenuo je do malo prije skamenjena lica u osmijeh. Ruke su mi oteπËale, srce se uzlupalo. Bila sam silno ponosna na moga Romea. On i Veliki Stipe oËito su imali o Ëemu raz-govarati, jer su sjeli jedan do drugoga, nalili Ëaπe i nazdravili. Ne znam Ëemu, ali mislim da je bilo na dobro, tim viπe πto su mi se pridruæile Stipina majka i baka te me pozvale da navratim kad budem imala vremena.Kod kuÊe sam zahvaljivala Gospi πto me spasila od sramote. Sjetila sam se njezi-nih rijeËi u Kani Galilejskoj posluæiteljima na svadbi: ”©to god vam rekne, uËinite!” Otvorila sam Sveto pismo i proËitala da i Romeo Ëuje: ”Ta miloπÊu ste spaπeni po vjeri! I to ne po sebi! Boæji je to dar! Ne po djelima da se ne bi tko hvastao. Njegovo smo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za dobra djela, koja Bog unaprijed pripravi da u njima æivimo” (Ef 2, 8-10).- ProËitaj to joπ jednom! - doπlo je iz Romeovih usta prije nego je zaspao.R. T.

m o j a d j e c a i j a

Page 28: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

l i k o v i

306 - ”MARIJA” 10/2012.

U gotovo tisuÊljeÊe i pol neprekinuta postojanja NereæiπÊa na BraËu, inaËe povijesne otoËne prijestolnice, jedan od njihovih najuËenijih æitelja nesum-njivo je trostruki rimski doktor don Frane Fabris, roen u NereæiπÊima 3, kolovoza 1851. Don Franin otac Josip kovaË je iz Zadra, a majka Damjana HaraπiÊ tkalja iz NereæiπÊa. Od stotine sveÊenika, koliko su ih NereæiπÊa iznje-drila od g. 1400. do danas, rod don Franine majke dao je Ëak osmoricu sveÊenika HaraπiÊa.

SVJETSKI PUTNIKPrvi piπËev susret sa spomenom don Frane Fabrisa bio je u brojnim rukopi-snim svescima zapaæanja, dijelom voenih na latinskom jeziku, nereæiπkog æupnika, rodom iz Milne na BraËu, don Ivana BabaroviÊa (1896.-1980.). U njegovu zapisu o don Frani od 17. svibnja 1958. nalazimo i ovo: ”Imao je deset godina kad mu je umrla majka. Brat mu se Diodato (=Boæidar) oæenio u Milni, gdje mu je umro i otac Josip. Don Frane je Ëesto dolazio u Milnu kod brata Diodata, povratnika iz Chicaga, koji je u Milni imao kuÊu s trgovinom. Za nas je djecu don Frane izgledao poput kakva straπila, kad je kao sveÊenik nosio bradu. Govorilo se po Milni da je propjeπaËio od Rima do

Jeruzalema, da je misionario po svijetu, primjerice u Meksiku, da je propovije-dao u Parizu, da kao misionar poznaje mnoge jezike. Uza sav taj idealizam bilo je kod njega i praktiËnosti. Imao je dionice æeljeznica u SAD koje je dobro unovËio, kupio palaËu u Rimu i ondje proboravio zadnje godine æivota. Nakon smrti kuÊu je ostavio djeci brata Diodata i ostale trojice braÊe u Meksiku, koji su kuÊu prodali i novac meusobno razdijelili. Kad se udomio u svojoj palaËi u Rimu, vrlo je rijetko zalazio u Milnu. Diodatov sin mi je pripovijedao da je don Frane silno volio Rim i od njega se nije rastajao. O don Frani nitko nije niπta napisao.”

TROSTRUKI DOKTORUpravo navadena BabareviÊeva tvrdnja prestala je vrijediti g. 2001., kad je don Slavko KovaËiÊ, koliko mi je poznato, prvi pisao o don Frani u zborniku o Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeonima u Rimu. Kao sveÊenik mek-siËke biskupije Puebla de los Angelos, don Frane je u studenome g. 1882. zapoËeo svoj rimski doktorski studij, smjeπten u Latinsko-ameriËkom zavo-du. U zavodu pak sv. Jeronima proveo je dvije akademske godine (1889.-1891.), kad je postigao doktorat iz crkvenog i graanskog prava na prav-nom fakultetu Rimskoga sjemeniπta u Sv. Apolinaru. Prije dolaska u hrvatski zavod poloæio je doktorate iz mudro-slovlja i bogoslovlja na odgovarajuÊim fakultetima uËiliπta sv. Tome Akvinskoga. Tijekom studija postao je Ëlanom sveÊenstva Zadarske nadbisku-pije. Iz molbe za primanje u zavod sv. Jeronima doznajemo za sve neprilike

Zaboravljenihrvatskimisionar

Page 29: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

”MARIJA” 10/2012. - 307

koje je u vrijeme svoga πkolovanja morao prebroditi da bi postao sveÊenik i potom nastavio viπi studij. Meu osta-lim, navodi da je prespavao pod vedrim nebom preko 700 noÊi, pone-kad i usred zime, dnevno pjeπaËio po viπe od 22 kilometra te bio prisiljen raditi kao kovaË, strojar, liËilac, zidar, ciglar, mornar, ribar i sl.

RIMSKI GRAĐANINTri i pol desetljeÊa nakon πto je ovje-nËan treÊim doktoratom don Frane se doæivotno nastanio u Rimu. Posredovanjem nadb. Nikole EteroviÊa, generalnog tajnika Biskupske sinode u Rimu, Rimski vikarijat priopÊio je

25. sijeËnja 2012. podatke o don Franinu boravku u VjeËnome Gradu.U uredovanju Vikarijata don Frane je nazoËan od g. 1926., kad se doselio u Rim (Via Piè di Marmo, 18) do 1935. godine. Otada se njegovo ime viπe ne nalazi meu sveÊenicima nastanjenima u VjeËnome Gradu. Biskupijski vjesnici u razdoblju od g. 1927. do g. 1935. ne biljeæe don Franinu smrt u Rimu. Povijesni arhiv Vikarijata posjeduje o don Frani podatak da je g. 1912. uzor-no obnaπao æupniËku sluæbu u crkvi Naπe Gospe od Pobjede u Newarku (New Jersey, SAD). Odande je izmeu g. 1914. i g. 1916. otputovao u Europu (Austrija i NjemaËka). Rimski graanski matiËni ured u raËunalnom sustavu nema unesene podatke prije II. svjet-skog rata, da bi se ondje moglo dozna-ti mjesto i nadnevak don Franine smrti nakon 1935. godine. Pouzdano se pak zna da nije umro u Zadru i drugdje u Hrvatskoj, gdje su veÊ umreæeni matiËni podaci iz vremena izmeu dvaju svjetskih ratova.Ne gubeÊi nadu da Êe se s vremenom razjasniti nejasnoÊe gdje je i kada don Frane umro, izlaganje o tome visoko izobraæenu sveÊeniku koji je duboko usvojio AkvinËevu misao da je ”Ëovjekova sreÊa u znanju i savrπenstvu uma”, zakljuËujemo BabaroviÊevim rijeËima kojima je i zapoËet ovaj pri-kaz: ”Ovih nekoliko redaka posvetio sam ovome neobiËnom liku, nepozna-tom svjetskom misionaru iz NereæiπÊa, koji je kao siroËe zaπao iz svoga rodnog mjesta u πiroki svijet, stekao dobar ime-tak i ostavio kosti u Rimu, a da se goto-vo nije ni znalo da je roen na BraËu i to u NereæiπÊima.”Josip FRANULIΔ

l i k o v i

Nereæiπka æupna crkva Gospe Karmelske u kojoj je krπten don Frane Fabris

Page 30: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

p r i g o d e

308 - ”MARIJA” 10/2012.

Hrvatskiposaborskiplodovi

U Rimu je od 4. do 9. rujna odræan 23. meunarodni marioloπko-marijanski kongres, koji je rasprav-ljao na temu Mariologija od II. vatikanskog sabo-ra: prihvat, prosudba i perspektive. Na njemu je, meu 16 skupina, sudje-lovala i hrvatska jeziËna sekcija koju je predvodio dopredsjednik Hrvatskoga marioloπkog instituta KatoliËkoga bogoslovnog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu fra Ivan KarliÊ s tajnikom Tomislavom FiliÊem. Bio je to 10. nastup hrvatske jeziËne sekcije na takvu meunarodnom kongresu od osnutka Instituta, a njezini Ëlanovi bili su ovog puta udomljeni dijelom kod sestara bl. Marije Propetoga PetkoviÊ i kod franjevaca na Antonianumu.

TEOLOŠKA DOMIŠLJANJAU radu hrvatske skupine ovog puta sudjelovalo je 12 Ëlanova, a radila je u dvorani na prvom katu Antonianuma. Prvog popodneva, 5. rujna, radom je ravnao dopredsjednik HMI fra I. KarliÊ, a odræana su Ëetiri predavanja. Prvo predavanje, koje su zajedno napisali I. KarliÊ i s. Marija Pehar, pod naslovom „Izvrstan i jedinstven primjer i djevice i

majke“ (LG, 63), teoloπka interpretacija i ekumenske perspektive, prikazala je s. M. Pehar, a nakon nje o tome kako je doæivio II. vatikanski sabor izbliza, oso-bito sluπajuÊi rasprave o pitanjima mariologije i marijanske poboænosti, predavanje je imao Adalbert RebiÊ. Posebno je bilo zanimljivo sluπati o radu fra Karla BaliÊa, koji je pripravljao tekst koji je uπao u saborsku uredbu o Crkvi kao njezino VIII. poglavlje, i putu koji je sve taj tekst proπao dok je doπlo do njegove konaËne redakcije, kojega se prva verzija mogla vidjeti u rukopsu izloæena u predvorju kongresne dvora-ne na Antonianumu.Nakon predaha uslijedilo je predavanje o krizi mariologije nakon II. vatikan-skog sabora koje je odræao fra Josip ©imiÊ, a zatim o Mariji - slici prisutno-sti Duha Svetoga s. Nele Gaπpar, koja se posebno oslanjala na prouke hrvat-skih bibliËara.

Page 31: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

p r i g o d e

”MARIJA” 10/2012. - 309

OD BOGOSLOVLJA DO ŽIVOTADrugog popodneva, 6. rujna, radom je ravnao fr. Marijan Biπkup, a nastupilo je Ëetvero predavaËa. ZajedniËko pre-davanje mons. Vlade KoπiÊa i Andree FiliÊ pod naslovom MajËinstvo Marije i Crkve u svjetlu civilizacije ljubavi pri-kazala je A. FiliÊ. Bilo je zanimljivo sluπati o istim mislima Tomislava Janka ©agi BuniÊa i kardinala Franje ©epera koje su se mogle Ëitati u ©agi BuniÊevim knjigama propovijedi Veliki Znak (Zagreb, 1952.) i Golubica mira (Zagreb, 1956.) objavljenima veÊ prije Sabora i Ëuti kao interventi u sabor-skoj dvorani meu ocima. Fra Bruno Pezo prikazao je zatim Marijin lik u spisima splitsko-makarskog nadbiskupa Frane FraniÊa, meu kojima su i saborski interventi.Nakon predaha fra Gabrijel JuriπiÊ ocr-tao je u svom predavanju fra Jerolima ©etku kao apostola πtovanja bl. Djevice Marije, istiËuÊi pojedinosti kojima je doprinio hrvatskoj kulturi i marijanskoj poboænosti pisanom rijeËju te u njima ostavio neizbrisiv trag. Nezaobilazan je njegov prinos hrvatskoj kulturi Hrvatska krπÊanska terminologija, πto su zapravo hrvatska krπÊanska nazivlja, πto ima malo koji narod. S. Martina Ana BegiÊ iznijela je rezultate zajedniËkog istraæivanja s fr. M. Biπkupom o mari-janskim propovijedima dominikanca o. Zlatana PlenkoviÊa. PraktiËan pastoral-ni radnik znao je pred puk iznositi marijansko otajstvo kratko i jezgrovito, a u njemu prdloæiti ono najvaænije.

KOLIKO SMO PRIHVATILITreÊeg popodneva, 7 rujna, radom su ravnali do predaha fra Petar Lubina, a nakon predaha fra Bruno Pezo.

I treÊeg dana odræana su Ëetiri preda-vanja. Kako su se redala, od bogoslov-ske misli bila su sve viπe usmjerena prema æivotnoj praksi. Prvi je govorio o marijanskim homilijama objavljeni-ma u Sluæbi rijeËi od g. 1992. do 2011. T. FiliÊ. Zamijetio je da su za neke marijanske blagdane svi homiletski materijali obojeni marijanski, a u neki-ma gotovo nijedan, jer su se oni koji su ih pripravljali dræali vremena i tje-skoba kroz koje smo prolazili. FiliÊ je zatim proËitao i predavanje mons. Mate ZovkiÊa u kojem je istraæio liturgijsko πtovanje Marije Majke Crkve u Bosni i Hercegovini nakon II. vatikanskog sabora, zaustavljajuÊi se posebno na dvjema crkvama posveÊenim tim naslo-vima - mostarska katedrala i æupna crkva u Garevcu.Nakon predaha fra Petar Lubina govo-rio je o hrvatskim marijanskim svetiπti-ma u posaborskoj obnovi - o prihvatu i prilagodbi saborskih i posaborskih smjernica na primjeru sinjskoga svetiπta u Ëemu se zapravo zrcali viπe-manje svako hrvatsko Gospino svetiπte. Uz reproduciranje nekih uzoraka, nakon njega s. Katarina Koprek pokuπala je ocrtati Marijin lik u hrvat-skim duhovnim πansonama koje su izvedene u 9 proteklih godina na Marijafestu u Molva ma, iznoseÊi pro-blematiku vezanu uz njih i perspektive takvih pjesama. To je izazvalo i burnu raspravu oko pjesama koje se Ëuju po hrvatskim crkvama.Nakon πto predavaËi srede svoje doj-move i upotpune predavanja, ona Êe biti pripremljena za tisak i objavljena u zasebnu zborniku.Kamenko JOLIΔ

Page 32: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

310 - ”MARIJA” 10/2012.

Ove godine Svjetski misijski dan slavimo o 50. obljetnici dekreta o misijskom poslanju Crkve, o otvorenju Godine vjere i Biskupske sinode o novoj evangelizaci-ji. RijeËi iz prigodne Poruke pape Benedikta XVI. mogu posluæiti kao kratki uvodi u pojedina otajstva krunice, da bismo molili da sve to pridonose da se ponovno potvrdi spremnost Crkve s veÊom hrabroπÊu i æarom zauzeti se oko misija da poruka evanelja dopre i do najudaljenijih krajeva svijeta.

1. NAVJEŠTENJE MARIJIAneo ue k njoj i reËe: ”Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!” Na tu se rijeË ona smete i stade razmiπljati kakav bi to bio pozdrav.

(Lk 1, 28-29)

“Ne moæemo ostati mirni promatrajuÊi milijune svoje braÊe i sestara koji su takoer otkupljeni Kristovom krvlju, koji æive ne znajuÊi za Boæju ljuba”, govorio je Ivan Pavao II. Krist “danas kao i nekoÊ - πalje nas po putovima svijeta da navijeπtamo njegovo evanelje svim narodima na zemlji” (Porta fidei, 7). To navijeπtanje “nije neπto neobvezatno: po naredbi Gospodina Isusa to je Crkvi duænost da bi ljudi mogli vjerovati i da bi se spasili” (Pavao VI.).

Dok razmatramo o Anelovu navjeπtaju, molimo da se Crkva vrati apostolskom poletu πto je resio prve krπÊanske zajed-nice koje su bile kadre, navijeπtanjem i

svjedoËenjem, πiriti evanelje u Ëitavu tada poznatu svijetu.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. POHOĐENJE ELIZABETITih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Ue u Zaharijinu kuÊu i po zdravi Elizabetu. »im Elizabeta zaËu Marijin pozdrav, zaigra joj Ëedo u utrobi.

(Lk 1, 39-41)

Vjera u Boga, u naumu ljubavi πto ga je Krist ostvario, prije svega je dar i otaj-stvo koje treba prihvatiti u srcu i æivotu i za kojeg treba uvijek zahvaljivati Gospodinu. Ali vjera je dar koji nam je dan zato da ga dijelimo s drugima; to je talent kojeg smo primili zato da moæe donijeti ploda; to je svjetlo koje ne smije ostati skriveno, veÊ mora svije-tliti Ëitavoj kuÊi.

Dok razmatramo o Marijinu pohoenju Elizabeti, molimo da shvatimo da je vjera najvaæniji dar koji nam je dan u æivotu i koji ne smijemo zadræati samo za sebe.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. ISUSOVO ROĐENJEI dok su bili ondje, navrπilo joj se vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvoroenca, povi ga i poloæi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratiπtu.

(Lk 2, 6-7)

“Jao meni ako evanelja ne navjeπÊu-jem”, govorio je Pavao (1 Kor 9, 16). Te rijeËi odzvanjaju za svakog krπÊanina i za svaku krπÊansku zajednicu na svim kontinentima. Mnogi sveÊenici, redovni-ci i redovnice, iz svih krajeva svijeta,

Širiti svjetloRiječi istine

Page 33: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

”MARIJA” 10/2012. - 311

brojni laici pa Ëak i cije le obitelji napuπtaju svoje zemlje, svoje mjesne zajednice i odlaze u ostale Crk ve da svjedoËe i navijeπtaju Kristovo i me, u kojem ËovjeËanstvo nalazi spasenje.

Dok razmiπljamo o Isusovu roenju, molimo da bi svaki Ëovjek mogao, prvi put ili pak ponovno, Ëuti navjeπtaj koji ozdravlja i pristupiti sakramentima, izvo-ru pravoga æivota.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

4. PRIKAZANJE ISUSA U HRAMUTa vidjeπe oËi moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda: svje-tlost na prosvjetljenje narodâ, slavu puka svoga izraelskoga.

(Lk 2, 30-32)

Susret s Kristom kao æivom osobom koja gasi æe srca mora dovesti do æelje da s drugima podijelimo radost te prisutnosti i da im pomognemo upo-znati Krista da bi i oni sami iskusili tu radost. Treba s obnovljenim oduπevljenjem πiriti vjeru da bismo pro-

micali novu evangelizaciju zajednica i zemalja najstarije krπÊanske tradicije, koji gube vezu s Bogom, tako da ponovno otkriju radost vjerovanja.

Dok razmatramo o prikazanju Isusa u Hramu, molimo, da ostanemo uvijek svjesni da smo u isti mah i oni kojima je evanelje namijenjeno i oni koji su pozvani evanelje πiriti.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

5. NAŠAŠĆE ISUSA U HRAMUNakon tri dana naoπe ga u Hramu gdje sjedi posred uËiteljâ, sluπa ih i pita. Svi koji ga sluπahu bijahu zaneseni razumnoπÊu i odgovorima njegovim.

(Lk 46-47)

Kristova je poruka trajno aktualna, utka-na je u samo srediπte povijesti i kadra je odgovoriti na najdublje nemire svakoga Ëovjeka. Zbog toga Crkva, u svim svojim sastavnicama, mora biti svjesna da “beskrajni obzori crkvenog poslanja i zamrπenost sadaπnje situacije danas traæe obnovljene naËine da bi mogli priopÊavati uËinkovito RijeË Boæju” (Verbum Domini, 97).

Dok razmatramo o naπaπÊu Isusa u Hramu, molimo za novo prianjanje osoba i zajednica vjerom uz Evanelje, u vrijeme velikih promjena kao πto je ova kroz koju prolazimo.

OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

MOLITVAPrati, Gospodine, svoje misionare u kra-jevima koje treba evangelizirati, stavi im prave rijeËi u usta, daj da njihov trud urodi plodom. (bl. J. H. Newman)

KAJO

Page 34: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

312 - ”MARIJA” 10/2012.

Ne moæemo mimoiÊi mjesec listopad a da ne progovorimo o Mariji i njezinu Ëudesnom daru ruæariju, koji nam ona pruæa kao ljestve spasenja i uzlaska k vjeËnoj Ljepoti. To je potvrdila kod svo-jih ukazanja u Lurdu i u Fatimi. Nosila je oko ruku krunicu. Zato je se Bernardica nije bojala. Znala je da je s Boæje strane i da æeli dobro. I molila je skupa s njom. Jednako tako i u Fatimi, gdje su se zbivala mnoga Ëudesa. A Marija je traæila molitvu i pokoru za obraÊenje greπnika, za povratak Bogu svijeta, kojemu je prijetila opasnost zbog uvreda nanesenih Stvoritelju koje-ga veÊina ljudi neÊe da priznaju svojim PoËelom i da ovise o njegovim zakoni-ma i zapovijedima ljubavi, koje smatraju zaprekom svojoj slobodi.Lucija je traæila znak da bi mogla vjero-vati da su to uistinu boæanske objave, da je Prikaza uistinu Majka Boæja. I Marija joj je obeÊala veliko Ëudo, koje se zbilo 13. listopada 1917., kad je ukaza-nju bilo nazoËno oko 70 tisuÊa vjernika. Igra sa suncem bila je Ëude sna. Ono se odjednom otrgnulo i bliæilo k zemlji da je satre. Ljudi su u tjeskobi zazivali Boæje i Marijino milosre. Iako je padala kiπa, nitko se nije stopio. Sunce se zau-stavilo. Svima bijaπe jasno da ta izvan-redna pojava nije naravna nego znak Svesilnoga i traæenje da se ljudi obrate svome Bogu.

Pape su uoËili kolike milosti proistjeËu od moljenja krunice, pa su je preporuËi-vali, obdarivπi je mnogim oprostima. Pobjeda krπÊanske vojske kraj Lepanta g. 1571. pripisuje se molitvi krunice. Tada je papa Grgur XIII. odredio da se prve listopadske nedjelje slavi svetkovi-na Kraljice sv. Krunice, a papa Leon XIII. da se u Gospinim litanijama uvede zaziv: Kraljice sv. krunice, moli za nas! VeÊ se u 13. st. sv. Dominik molitvom krunice borio protiv Albingeza te se smatra da je tom molitvom obratio oko 100 tisuÊa inovjeraca. A u naπe dane Lurd i Fatima Ëudesni su izvori mnogih milosti i ozdravljenja, koja se obiËno zbivaju s Presvetim. Jer, Majka Boæja æeli da svrati pozornost na onoga koji je srce svemira i svijeta, na svoga boæanskog Sina, naπega Otkupitelja i Spasitelja. A ona ga uvijek slijedi.Odmorimo se u toj Ruæi moljenjem kru-nice, da od svojih nevolja, bolesti, æalo-sti i rastanka s najmilijima, koji odlaze u vjeËni æivot, gdje Êemo i mi prispjeti - po milosru Boæjem i Marijinu. Ta nam molitva treba postati kao oËitovanje lju-bavi najmilijoj Majci i vjeËnoj Ljubavi. I ne zaboravljamo je.Ti si prvi pogled moje duπe dok se budimi njezina posljednja misao kad san zatvara moje oËi...Zato o slatka i izvrsna Kraljice,primi neznatnu vrijednost mojih djelai Ti ih sama prinesi Bogu svemoguÊemuda bi, prikazana iz Tvojih ruku,stekla zaslugu u Njegovim oËima.Nisi li Ti moæda ona Ëista posudaod predragocjena zlata salivena sva od milosti, obloæena smaragdima, safirima i svakom vrstom kreposti..?(Henrik Suzo, Posudo izabrana)s. Marija OD PRESV. SRCA

Odahnimo pod Majčinimokriljem

Page 35: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

Ufanje i ljubavRadi se o dva zrnca krunice, o ufa nju i ljubavi. Poπto sam nakon dosta godina ponovno nauËila moliti kru-nicu, puno puta bila mi je to jedina utjeha. Jedan jedini put sa svojim suprugom pohodila sam svetiπte Gospe Trsatske. Bilo je to g. 2005., a za uspomenu kupila sam i krunicu u trsatskom svetiπtu. Ta mi je krunica od svih postala nekako najdraæa. Iako sam g. 2008. bila u Lurdu i ondje kupila nekoliko razliËitih kru-nica, ona trsatska ostala je i dalje mom srcu najmilija. Cijelim putem za hodoËaπÊa u Lurd krunica mi je bila oko vrata, osim pri njezinoj molitvi i spavanju. Kako znam uzeti krunicu i moliti je i kad legnem, jed-nom mi se u postelji razdvojila na tri dijela. Izgubila se dva njezina zrnca - ufanje i ljubav, i nigdje ih. Zaπto, baπ ta dva zrnca?! Viπe sam puta sve pretraæila, ali je bilo bez uspjeha. Doem nakon nekoliko dana s posla, a suprug mi, razdragan, veli: - Ako budeπ dobra, neπto Êeπ dobiti!A ja njemu na to:- Pa, znaπ, da ne trebam niπta osim malo mira - moæeπ li mi ga dati?!I stvarno mi ga je dao. Naπao je izgu-bljena zrnca od moje krunice. Vjerujem da smo njihovim pronala-skom uz Gospin zagovor pronaπli i malo zaboravljene ljubavi jedno prema drugome.Danas znam da treba pokazati ljubav prema bliænjima i ufati se u Gospin zagovor.Katica M. V.

”MARIJA” 10/2012. - 313

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

U praskozorjeU svjetlu male zvijezde vidjeh

lik tvoj Majkoi na nebu raskoπ probuene zoreu sjaju novog dana

na beskrajnom svoduosjetih u srcu kako raste more

spoznaje da duπa svom ljepotom sjajii kad oblak tamni zastre naπe Ëeænjei kad val gorËine naπim srcem zbriπei kad nam se Ëini da nas nema viπe

jer æudnja te naπa iz dubine vapitvoje ruke blage s blagoslovom miratvoje oËi drage gdje se ljubav raatvoj umilni pogled πto stiπava valepo kojima mirno plovi naπa laa

u zatiπje luke gdje nas Ëeka spokojgdje je milo Ëedo πto nastavlja putu sigurnost doma gdje toplinu pruæaruka pomirenja i tvoj Majko skut

Roza BRKU©IΔ - Hrvoslava

Page 36: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

314 - ”MARIJA” 10/2012.

ZA DOMOVINUU svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10

sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu

uhiÊenih branitelja.

Obnovljena kapelicaU Kedarima, æupa Podvinje, blagoslovio je A. ©iπko 16. lipnja kapelicu Kraljice mira, izgraenu g. 1941. i upravo obnovljenu. (BL)

Proslavljeno 100 godina oltaraÆupa RunoviÊi proslavila je 8. srpnja 100 godina oltara Gospe od Karmela koji je podignut za æupnika fra J. MilinoviÊa u istoimenoj æupnoj crkvi. Nakon prigodi-nog recitala, sveËanu misu predvodio je fra Z. Kutleπa. (KJ)

Posveta novog oltaraU crkvi Majke Boæje Æalosne u Murinama, æupa Umag, 1. srpnja biskup D. Kutleπa posvetio je novi kameni oltar. (GK)

80 godina crkviceU Vratima, æupa Fuæine, proslavljena je 7. srpnja 80. godiπnjica izgradnje i bla-goslova crkvice Gospe Lurdske, a misno slavlje predvodio je nadb. I. DevËiÊ. (IKA)

Novi izgled crkveCrkva Posrednice svih milosti u Katunima dobila je novi izgled. Srednja laa tijekom g. 2011/12. nadograena je za pet metara i s nizom prozora izdignu-ta iznad poboËnih. Po sredini je u istoj razini nadozida proπirena, pa je krov dobio oblik kriæa. Postavljeni su oslikani prozori, ugraeno podno grijanje i postavljen granitni pod. Nad proËeljem je sagraen novi, 30 m visok zvonik. Preostaje joπ postavljanje velikoga moza-ika akad. slikara Josipa Botterija Dinija iza glavnog oltara s motivima posredniπtva Marijina. (KJ)

Blagoslov klaustraPrema idejnom projektu crkve i samo-stana ing. A. Benonija iz g. 1702. sagraena je sinjska crkva, ali ne i

samostan s predvienim klaustrom. Klaustar je zapravo crkveno dvoriπte koje je sluæilo za ispovijedanje, g. 1911. natkriveno, a zatim oplemenjeno umjet-niËkim djelima viπe umjetnika i osvijet-ljeno pa moæe sluæiti za razliËite namje-ne. Nakon Ëetverogodiπnje gradnje, 22. srpnja blagoslovio ga je fra A. »ovo, fra B. Vuleta prikzao je njegovo nastajanje, a akad. kipar K. Hraste predstavio umjetnike koji su doprinijeli njegovoj ljepoti. Mjesto fra B. Vulete, za upravite-lja svetiπta doπao je fra P. Klapeæ, a novi je æupnik fra A. BilokapiÊ. (IKA)

80 godina svetišta na SljemenuNa Sljemenu je 22. srpnja na 1001 m nadmorske visine proslavljena 80. obljet-nica gradnje kapele Majke Boæje Sljemenske, Kraljice Hrvata. SveËanu misu predvodio je o. D. ReniÊ. (IKA)

Page 37: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 10/2012. - 315

Srebrni okvir za Gospinu slikuSlika Gospe od Anela u Imotskom dobila je ovoga ljeta srebreno-zlatni okvir. Izradio ga je Hrvoje LjubiÊ, a darovao o 25. obljetnici misniπtva fra Petar VrljiËak. (W)

Novi Gospin kipBiskup M. BogoviÊ predvodio je 29. srp-nja u Cerovniku u misno slavlje tijekom kojega je, meu ostalim, blago slovio i novi kip Gospe Snjeæne. (IKA)

Klape Gospi Sinjskoj 2012.U samostanskom dvoriπtu u Sinju odræan je 3. kolovoza festival marijansko-duhovne klapske pjesme Klape Gospi Sinjskoj 2012. Sudjelovalo je 15 klapa, a program su vodili L. Oreb i N. KrnjiÊ. HRT je snimku emitirala na Veliku Gospu naveËer. (IKA)

Mladi u MeđugorjuU Meugorju je od 1. do 6. kolovoza odræan 23. Meunarodni molitveni susret mladih, na kojemu je sudjelovalo do 40.000 mladih iz 71 zemlje. Molilo se na 27 jezika, a program je simultano prevoen na 17 jezika. Susret je pje-smom uveliËao meunarodni zbor i orkestar od 70 glazbenika i pjevaËa iz 22 zemlje. (IKA)

Kamen pastoralnog centraU svetiπtu Gospe od Vrpoljca misu 5. kolovoza predvodio je biskup A. Ivas, a nakon mise poloæen je posvetni kamen novog pastoralnog centra. Branitelji iz Vrpolja u spomen na hrvatske branitelje i ærtve Domovinskog rata u novi prezbi-terij postavili su visoko drveno raspelo. (IKA)

Sakralno-povijesni vodičO 250. obljetnici posvete æupne crkve Uznesenja Marijina u Zlataru, iziπao je o njoj sakralni kulturno-povijesni vodiË Z.

KureËiÊa. Tekst je obogaÊen fotograf-skim prilozima i tlocrtom crkve s legen-dom. (IKA)

Proglašeno biskupijsko svetišteU Kloπtru IvaniÊu, 15. kolovoza proglaπena je tamoπnja Gospina æupna crkva marijanskim svetiπtem sisaËke biskupije. Misno slavlje predvodio je biskup V. KoπiÊ, a odluku o proglaπenju svetiπta proËitao J. »oriÊ. Æupljani, koji su se za to pripravljali devetnicom, biskupu su darovali bistu IvaniÊke Marije. (IKA)

Novo u DragotinuU svetiπtu Gospe Dragotinske za ovogodiπnji blagdan Velike Gospe postavljen je novi Gospin kip i postaje za otajstva krunice. (IKA)

Zaštitnica prognanih PosavljakaNa zavrπetku misnog slavlja u Derventi 26. kolovoza kardinal V. PuljiÊ blago slo-vio je sliku Gospe pod kriæem (1x1,80 m) Ljube Laha, koja je resila nekoÊ kapelicu sv. Jurja u æupi FoËa. Prona-ena je g. 1996. i obnovljena. (KT)

Nova kapelicaU Voincima je 18. kolovoza L. Cindori blagoslivio novu kapelicu Gospe Lurdske, napravljenu prinosom obitelji Svirac i prijatelja. (GK)

Novi Gospin kipU dvoriπtu kuÊe dubrovaËke katedralne æupe u GrguriÊima kraj Slanog 22. kolo-voza proslavljen je blagdan Marije Kra lji-ce kraj novoga Gospina kipa koji je is klesao akad. kipar Stipe VrandeËiÊ. (GK)

Novi kip Gospe s DjetetomU Splitu je 8. rujna fra M. LjubiÊ Varga blagoslovio bronËani kip Gospe s Djetetom akad. kipara Roberta JoziÊa, u kapelici na raskriæju OsjeËke ulice i Matice hrvatske. (IKA)

Page 38: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

a f o r i z m i π a l e

316 - ”MARIJA” 10/2012.

Dok se Ëitav svijet oduπevljavao ljepotom Marlin Monroe, ona se ubila zbog - svog izgleda.

Da se ne bi ludo radovao, odmah provjeri tko i zaπto obeÊaje.

Kad kaæemo da je Bog SVEVID, ne radi se o detektivskom praÊenju nego - oËinskoj brizi za Ëovjeka.

Kad nadleæni na iste sluËajeve primjenjuje razliËite mjere, podloænici ga odmah izmjere i nau da je - prelagan.

Vjernik (!!!) ne moæe - iznevjeriti.Tko je bez razloga spreman posum-

njati da je drugi zlo uËinio, veÊ ga je - sam uËinio.

Progutati vlastiti ”ciniËki osmijeh” znaËi - biti pobijeen.

Najhrabriji je onaj tko se ozbiljno suoËi - sam sa sobom.

DijeleÊi rogove u dæepu, samo - probijamo vlastiti dæep.

GrijuÊi ruke na vatri sukoba, vatru samo potpaljujemo, a - treba je gasiti.

Puzavci i laskavci redovito nemaju neprijatelja, ali su pametnim ljudima - gadljivi.

Sve osobne patnje neosmiπljene otpusnim ventilima, pretvaraju se u - razorne stresove.

Nije kukaviËluk Ëuvati glavu, nego - okrenuti lea.

Osobna bezazlenost serum je protiv tue - bjesnoÊe.

Kad se danas radi o ”babi i striËevi-ma”, onaj ”ni” pretvara se u ”i”.

Jedno pitanje: Gospodine, hoÊeπ li oprostiti i onima koji znaju πto Ëine?

Stanko RADIΔ

MIŠOLOVKAZadnji se trenutak seljak sjeti da nije kupio miπolovku. Prije nego je autobus poπao, uleti u prvu prodavaonicu pa Êe preko reda prodavaËu:- Molim Vas, samo brzo, dajte mi jednu miπolovku. Moram uhvatiti autobus!- Imamo samo male za miπeve, a tako velikih mi ne dræimo! - odgovori mu prodavaË.

NA TERAPIJINakon πto je zavrπio terapiju na koju je doπao, trebao je ©kot platiti raËun fizio-terapeutu.- Deset eura! - traæio je fizioterapeut.©kot je sve Ëinio da smanji, pa je predla-gao 6, a onda 7, ali je fizioterapeut ostao pri svome.- Svemu sam se od Vas mogao nadati, ali da ste tako πkrti, nikako! - reËe ©kot.

- Zaπto nije odgoen poËetak nastave zbog vruÊine?- Da nam zimi bude manje hladnoÊe!

Page 39: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

Ante Udovičić - PREOBRAZBA - Na 144 stra-nice pisac donosi misli, pjesme i razmišlja-nja uz pojedine dane, spomendane, blag-dane i svetkovine koji potiču na još veće približavanje vjernika Bogu kako bi se još više približili drugom čo vjeku. Bogato ilustri-rano crtežima u boji, djelom samog pisca. - Narudžbe: Ante Udovičić, Trg G. Bulata 3, 21000 Split.

Fra Mario Jurišić - HRVATSKI SVJETIONICI - Na 179 str. opisuje likove Božjih ugodnika u hrvatskom narodu. U prvom dijelu zaustav-lja se na svecima koji su živjeli na području današnje Hrvatske prije Hrvata, zatim na hrvatskim svecima, blaženicima, slugama Božjim i kandidatima za sluge Božje te na preminulima na glasu svetosti. Ilustrirano. - Narudžbe: Fra Mario Jurišić, 21334 Zaostrog.

Bosiljka Bačura - DJETEŠCE NA SUNAŠCE! - Knjiga koja donosi potresne ispovijesti i crti-ce iz života brojnih majki koje su bile izlože-ne kušnji da ubiju već začeta čeda, ali su ona, Božjom Providnošću, spašena - III. izd., 147 str. - Narudžbe: Djetešce na sunašce -Centar za pomoć trudnicama, Međimurska 21/II., 10000 Zagreb, tel/faks: (01) 3776-548 ili [email protected]

OBITELJ - Akademija za obiteljsku peda-gogiju - Hrvatski schönstattski pokret izdaje četiri puta godišnje obiteljsku reviju sa zani-mljivim temama obiteljskoga i marijanskog sadržaja, što će dobro doći svim kršćan-skim obiteljima koje žele živjeti svoje zajed-ništvo u marijanskom duhu.Godišnja pret-plata je za pojedince 60 kuna, a za župe i krugove vjernika 40 kn. - Uredništvo: Obitelj Školka, I. Mažuranića 7, 31222 Bizovac, e-pošta: [email protected], tel. (031) 675-074.

Petar Lubina - MARIJA - MAJKA ISUSOVA I NAŠA - Što Crkva vjeruje i uči o Gospi - U Godini vjere upoznajmo Go spu - 152 str., 40 kn. - Narudžbe: ”Mari ja”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184, e-pošta: [email protected]

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 10/2012. - 317

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve, is povijed, krunica... - za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Nezaobilazni veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Opi sa na jedna po jedna žena - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kru-nicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Prikaz naj-po znatijih marijanskih molitava - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Marijinim tragom po Svetoj Zemlji - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz mar-ijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. suvremeno razmatranje o Gospi - 30 kn.V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Jedno sta vna razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184 ili 340-193.

n o v a i z d a n j a

Page 40: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

+FRANJO DAMIŠ(28. ožujka 1950. - 16. rujna 2009.)

Do susreta u vječnosti, sa zahvalnošćutvoji najmiliji

(Dar za ”Mariju”)

9. listopada navršava se 14 godina od smrti našega dragog

VILKA IVEKOVIĆAGospodine, udijeli mu radost života vječnoga!

Supruga, kćerka i sin(Dar za ”Mariju”)

11. listopada navršava se 14 godina otkako se preselila Gospodinu naša draga

MARA LUBINADok te se o obljetnici smrti spominjemo s onima

koji su otišli za tobom, molimo i čekamo zajednički susret pred licem Gospodnjim.

Sinovi, unuci i praunuci(Dar za ”Mariju”)

13. listopada navršava se 9 godina otkako je Gospodin zauvijek k sebi pozvao našu dragu

ANU KRAJINADovela Vas Gospa u nebeske dvore!

Vaši zahvalni dragovoljci(Dar za ”Mariju”)

15. listopada 6 je godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio naš dragi

ŠIMUN VEKIĆDok te se rado sjećamo, molimo Gospodina

nek ti bude milosrdan i dobrostiv!Kćeri Zdenka i Branka s Matijom

(Dar za ”Mariju”)

16. listopada navršava se pet godina otkako se u kuću Očevu vratio moj dragi sin

ROBERT STAZIĆUdijeli mu, Gospodine, život vječni!

Majka Angelina(Dar za ”Mariju”)

29. listopada navršava se 14 godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio

MARIJAN (MARIN) ČONDIĆ-BEGOVDok te se sjećamo o godišnjici tvoga prelaska u

vječnost, na svemu ti zahvaljujemo i molimo Gospodina neka ti bude milosrdan i dobrostiv!

Supruga Nevenka i djeca s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

29. listopada 8 je godina otkako se u 24. godini preselio u Kuću Očevu naš dragi

TOMISLAV LEINVEBERU našim si srcima, živiš s nama i u nama...

Tvoji najmiliji: majka Marina, braća Franjo, Marko i Antun, baka Janja s ostalim članovima obitelji

Leinveber i Jozić

318 - ”MARIJA” 10/2012.

s p o m e nz a h v a l e

Dragica Mirković, Split: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam sebe i svoju djecu, uz dar; - Ljubica Požarić, Gornji Stupnik: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima te joj preporučujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Ana Buzasy, Lund: Nebeska Majko, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Nevenka Danolić, Split: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i pod njezinu okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, uz dar; - Ivka Križanović, Kanada: Majci Božjoj svim srcem zahvaljujem na svim milosti-ma i njoj preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Anka Luštica, Rijeka: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i u njezinu čast šaljem mali dar; - Ivana Mateljak Drage Gojkova, Staševica: Gospe draga, na svemu ti hvala! Tebi preporučujem sebe i svoju obitelj, osobito djecu, da nas čuvaš, uz dar; - Lukrica Dragičević, Split: Zahvaljujem Gospi za sretan povra-tak iz Australije i primljene milosti te se i unaprijed stav-ljam pod njezino okrilje, uz dar; - Zlata Gnječ, Staševica: Zahvaljujem nebeskoj Majci na svim milo-stima te joj preporučujem sebe i sve svoje, uz dar za ”Mariju”; - Ana Sučić, Tijarica: Gospi Sinksoj zahvalju-jem na svoj ljubavi i pomoći i pod njezino okrilje stav-ljam sebe i svoju obitelj, osobito unučad, uz dar; - Janja Ružek, Wendlingen: Majko Božja, na svemu ti hvala što si meni u životu dala! Čuvaj i brani mene i moju djecu, uz dar; - Iva Sliepčević, Kirchheim: Nebeska Majko, hvala ti na svemu! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Obitelj Vere i Franje Kešinović, Esslingen: Dobra Majko, hvala ti na svim milostima! Čuvaj i brani mene i moju obitelj, uz dar; - Šima Marević ž. Ante Ćopina, Staševica: Nebeska Majko, na svemu ti hvaa što si meni i mojima dala! Preporučujem ti zdravlje svoje obitelji, uz dar; - Ivica Sučić, Berlin: Majko Božja, na svemu ti hvala, što si meni u životu dala. Čuvaj i brani mene i moje i dalje, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: Nebeskoj Majci zahva-ljujem na svim milostima i unaprijed joj pod okrilje stavljam sve svoje, osobito djecu, posebno moju dragu Tonku, uz dar; - Sanja Mošić, Berlin: Gospi zahvaljujem na ljubavi koju mi svaki dan iskazuje i nje-zinoj brizi povjeravam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt: Dobra Majko, na svemu ti hvala što si nama za godišnjeg odmora dala i što smo sve mogli doživjeti. Lijepo je bilo, manje ili više, novčanici ostali prazni, dani sunca bez imalo kiše, sada se ipak malo lakše diše... Čuvaj nas od zla, da nam tvoj lik kao sunce i dalje sja, da nam budeš putokaz do Krista i Boga, zagovaraj nas kod Sina svoga, uz dar.

MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

Naš suradnik fra Karlo Jurišć proslavio je 19. srpnja 70. boljetnicu misništva.

Čestitamo i želimo još mnogo jubileja!

Page 41: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta.Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22;Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 10/2012. - 319

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijima pri-mati ”Mariju”, po: - 10 kn: Karolina Benci, Popovača; Tomica Lokinger, Suhopolje; - 30 kn: Barbara Čolig, Koprivnica; Ljilja Vrančić, Vrlika; Štefanija Đuranec, Varaždin; Marija Horvat, Biograd n/m; Pavica Hajdić, Dubrovnik; Sestre Presv. Srca Isusova, Otočac; Pere Penović; Marija Vuković, Bizovac; Marija Jurić, Kula Norinska.

MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Štefanija Ivanušić, Novi Marof: Molim te, Majko, primi dušu moje majke Katice Alvađ u svoje krilo, uz dar; - Senka Gnječ Brankova, Staševica: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam svoju obitelj, osobito zdravlje, uz dar; - Fra Žarko Maretić, Banjevci: Sebe i svoje župljane preporučujem Gospi, uz dar za ”Mariju”; - Ante Marević-Argos, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje svoje i svoje obitelji, uz dar za ”Mariju”; - Ivanka Gunjača, Zagreb: Nebeska Majko, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Dragica Jolić, Zagreb: Majko Božja, štiti i brani mene i sve moje, uz dar; - Seka Gnječ, Staševica: Preporučujem Gospi sebe i sve svoje drage, uz dar za širenje ”Marije”; - Anica Marković, Olofström: Majko Marijo, pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Ana Stipanović, Ingolstadt: Gospe moja, tebi preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Julija Kežić, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje svoje obitelji, da nas čuva, uz dar; - Zdenka Stojić, Stari Mikanovci: U ruke Nebeskoj Majci predajem život svoj i svih članova svoje obitelji, da nas čuva i vodi, uz dar; - Martina Rončević ž. Antina, Staševica: Majko Marijo, tebi preporučujem svoju obitelj, osobito zdravlje maloga Karla, uz dar; - Branka Bartolić, Karojba: Majci Mariji pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, da nas čuva i brani, uz dar; - Nives Mardešić, Komiža: Gospe moja, u ruke tvoje stavljam sebe, svoga muža i sve svoje, da nas vodiš i čuvaš na Isusovu putu, uz dar; - Maša Dropulić Jurina, Staševica: Nebeska Majko, tebi preporučujem zdravlje svoje i svoje obitelji, uz dar; - Anđa Gelo, Berlin: Tebi, Gospe moja, preporučujem sebe i sve svoje, posebno djecu, uz dar; - Marija Jurčević, Lugano: Nebeska Majko, tebi povjeravam sebe i sve svoje, uz dar za siromašnije; - Olga Čarapina, Široki Brijeg: Gospe moja, tebi u ruke predajem sebe i sve svoje, uz dar; - Milka Mikuš, Nürnberg: Preporučujem Majci Božjoj od Zdravlja svoju obitelj, rodbinu i sebe, nek nam isprosi od Boga zdravlje duše i tijela te mir na životnom putu, uz dar; - Iva Kušurin Mirova, Staševica: U čast Gospe a za uspjeh u školi šaljem mali dar; Ana Vrček s čitateljicama iz Zagreba: Dobra Majko, tebi preporučujemo sebe i sve svoje, da nas čuvaš, uz dar.MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

U prigodi priređivanja materijala za tisak zna se dogoditi da neka imena ili podatke ispustimo ili krivo objavimo. Neki nisu naznačili svotu koju šalju, neki su izostavili ime pošiljatelja... Molimo da nam što prije javite naše propuste kako bismo ih na vrijeme ispravili. Hvala na razumijevanju!

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI:- Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav prema Isusu preko njegove majke Marije;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje ”Marije”;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svakoga prvog četvrtka u mjesecu u splitskomu svetištu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitatelje i preminule članove obitelji pretplatnika lista ”Marija”.

Slušajte Radio Mariju!Zagreb 96,4 Mhz, 106,8 MHz

Split 97,2 MHz; Virovitica 88,3 MhzSatelit HotBird 13E, 12.520 MHz V

(Transponder: 90 Symbol rate: 27,500 Msymb/s, FEC: 3/4).

Internet: www.radiomarija.hrPostanite podupiratelj Radija Marije!

Adresa: Jordanovac 110, 10000 Zagreb.tel. (01) 2327-000

Page 42: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

»emu Godina vjere? (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281Marija - primjer vjere (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284Molitva vjere (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286Religija ili vjera? (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 288Ne boji se govoriti (RV) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291Rupert o Marijinu majËinstvu (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292Najsavrπenije ostvarenje vjere (M. BabiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 294»udo Gospine krunice (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296Znanje o vjeri, vjrom o znanju (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298»emu svete slike i kipovi? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300Marijini obroci (N. AndriÊ-Novinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302Boæji je to dar (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304Zaboravljeni hrvatski misionar (J. FranuliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306Hrvatski posaborski plodovi (K. JoliÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308Odahnimo pod MajËinim okriljem (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 12. RUJNA 2012.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

320 - ”MARIJA” 10/2012.

Ivan Leinveber (+22. III. 2012. u 57. g. - Cerna); - Anto KovaËeviÊ, otac fra Ilijin (+9. VI. 2012. - KovaËevci, Plehan); - Marinko MartinkoviÊ, otac sveÊenika Mate (+11. VI. 2012. u 80. g. - Lipovac); - Pavo JerkoviÊ, otac fra Ilijin (+14. VI. 2012. - Plehan); - Mira StipetiÊ (+18. VI. 2012. u 59. g. Nova Sela); - VlË. Zdravko MandiÊ-Jazo (+20. VI. 2012. u 62. g. - Kandija); - Alojzije KoπÊak, otac sveÊenika Anelka (+27. VI. 2012. - Remetinec); - Mons. Baldo MladoπeviÊ (+28. VI. 2012. u 90. g. - Dubrovnik); - Ana Slavka IvuπiÊ, majka Ë. s. Bernardine (+1. VII. 2012. u 79. g. - Donja Stubica); - Katica TopiÊ r. JuriπiÊ, sestra fra Karlova i fra Gabrijelova (+5. VII. 2012. u 91. g. - Baπka Voda-Slatine); - Ante Vukoja, otac fra Nikolin (+8. VII. 2012. u 89. g. - Gornja Jasenica); - Nikola ObradoviÊ, otac sveÊenika Vicka (+10. VII. 2012. - Vidovci); - VlË. SreÊko Vuzem (+13. VII. 2012. u 82. g. - Zagreb-Jasenovac); - Ivan Dæimbeg ( + 15. VII. 2012. u 58. g - Zagreb); - Iva KaveljeviÊ (+16. VII. 2012. - RunoviÊi); - Gracija PetriÊ DoviËina (+17. VII. 2012. u 94. g. - Split, Velo Grablje); - ». s. Vladimira Runje, ©SF (+29. VII. 2012. - Split); - Ana SuËiÊ (+29. VII. 2012. - Tijarica); - Vjekoslava Batelja, majka sveÊenika Jurja i Ë. s. Gabrijele (+29. VII. 2012. - SlavetiÊ); - O. Josip ΔuriÊ, DI (+31. VII. 2011. u 87. g. - Zagreb); - ». s. Slavica ViciÊ, KMTSR (+3. VIII. 2012. - Zagreb-Valpovo); - Ivanka ©plajt, fokolarina (+5. VIII. 2012. - Planina-Kriæevci); - Ivka PuπkariÊ, majka fra Jozina (+6. VIII. 2012. u 88. g. - Kloπtar IvaniÊ); - ». s. Benjamina BalentiÊ, DSSI (+10. VIII. 2012. u 53. g. - Drenova, Rijeka); - Neda Δendo (+12. VIII. 2012. - Staπevica), - Ana Frkin (+19. VIII. 2012. - Domaljevac, Samobor); - Ana ©uÊur ud. Ivana (+20. VIII. 2012. - Podbablje Gornje); - Slavica BabiÊ, majka Ë. s. Margarete (+20. VIII. 2012. u 93. g. - Oriovac); - Don Petar VuletiÊ (+25. VIII. 2012. - Vir kraj Posuπja-Raπeljke); - Stjepan Cindori, brat sveÊenika Lovre i Ë. s. Anicete (+26. VIII. 2012. - Remetinec); - Nikola BreËiÊ (+28. VIII. 2012. - Glavina Donja, Imotski); - Petar ©uto Δakica (+29. VIII. 2012. - Zmijavci); - Ivan Kuπtra GuπeviÊ (+29. VIII, 2012. + RunoviÊi); - s. Franciska Zdenka Cesar, BK (+29. VIII. 2012. - Sarajevo); - O. Bernard DukiÊ, OFM (+30. VIII. 2012. u 79. g. - Sinj); - Elizabeta KulundæiÊ, utemeljiteljica Svjetovnog instituta Obitelji Malih Marija (+31. VIII. 2012. u 91. g. - Osijek); - Anelka Guπo-ÆiæiÊ (+1. IX. 2012. - Otok); - O. Marijan Baldo ZloveËera, OFM (+2. IX. 2012. u 79. g. - Cavtat-Pridvorje); - Ana Glavota (+10. IX. 2012. - RunoviÊi).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

Page 43: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

NASLOVNA SLIKA: Kraljica sv. Krunice (Nocola Grossi)

SLIKA NA OMOTU: Crkva Gospe od Ruæarija u Pridragi

PRIDRAGA

Gospa od RužarijaU Pridragi, u srediπtu naselja neda-leko od Karinskog mora u zadarskoj nadbiskupiji, diæe se nova æupna crkva posveÊena Gospi od Ruæarija. Modernije je to zdanje trokutasta zabata pokraj kojega se izdiæe oviπi Ëetvrtasti zvonik istoga stila.Crkva Gospe od Ruæarija podignuta je za æupnikovanja Jure ZuboviÊa na temeljima stare, sagraene g. 1977. zalaganjem æupnika ©ime KevriÊa, a na mjestu kapele sv. Marka iz g. 1882. Pobunjeni Srbi minirali su je i sa zemljom sravnili zajed-no sa zvonikom 17. oæujka 1992. Nadb. Ivan Prena (+2010.) poloæio je 16. travnja 2001. za nju temelj-ni kamen i blagoslovio gradiliπte. Graena je sredstvima nadbiskupije i Ministarstva za javne poslove i obno-vu Republike Hrvatske te vjerniËkim darovima. Radove je izvodilo GP ”Velebitbeton”, a projektnu doku-mentaciju, po prvotnom nacrtu ing. arh. Tomislava Paleke, izradila je firma ”D&Z”, koja je ujedno vrπila i nadzor gradnje, sve firme iz Zadra. Po zavrπetku ureenja, kameni oltar i crkvu posvetio je 5. listopadu 2002. nadb. I. Prena. U kripti su pomoÊne prostorije. Kamenoklesarske radove - oltar, ambon, postolje za svetohraniπte i

kip, stoliÊ i spomen-ploËu - oba-vila je kamenoklesarska radionica ”Klesarstvo Mataπin” iz Kukljice, a postolje za krstionicu izraeno je u kamenoklesarskoj radionici ”Krπevan” u Zadru. Postaje kriænog puta djelo su kiparske kolonije i Udruge ”Sjaj hrvatske Crkve” iz Osijeka. Æupnik J. ZuboviÊ blagoslovio je 5. listopa-da 2003. tri nova zvona za crkvu. NajveÊe, 820 kg teπko, posveÊeno je Gospi od Ruæarija.U Pridragi je sveËanije za blagdan Gospe od Ruæarija. Na spomen bitke kraj Lepanta 7. listopada 1571. uveo je toga dana Pio V. blagdan bl. Djevice Marije od Pobjede, koji je g. 1573. Grgur XIII. prozvao blagda-nom bl. Djevice Marije od Krunice, kako ga naziva i obnovljeni Rimski kalendar. U hrvatskim krajevima taj blagdan nazivaju i Gospom od Krunice, Kraljicom sv. Krunice, Bl. Djevicom Marijom od Svetoga Ëisla, Gospom od Ruæarija, Ruæaricom... Njime slavimo ne krunicu kao takvu nego Kraljicu sv. Krunice, ”Mariju zbog uzviπena poloæaja πto ga ima u toj molitvi” (Leo Scheffczyk). Ona vjerne duπe potiËe da molitvom krunice razmiπljaju, obnavljaju i pro-dubljuju vjeru u utjelovljenje Sina Boæjega, u beskrajnu ljubav OËevu prema Ëovjeku, u plodnu djelatnost Duha Svetoga, u radosnim, svijetlim i æalosnim trenucima koji su pratili na zemaljskom æivotu Isusa i Mariju, u Isusovu muku, smrt i uskrsnuÊe, u njegovu i Gospinu beskrajnu slavu koja i nas oËekuje.

Page 44: LISTOPAD 2012. ISSN 1331-1476 - franjevci-split.hr · umrlu i uskrsnulu za naπe spasenje, primjeri vjere koji su oznaËili ovih dvije tisuÊe godina naπe povijesti spa-senja zasjali