. Kondi, Z. Botak, L. Magli

A self-assessment model development within small production systems before initiation 6 methodology ISSN 1330-3651 UDC/UDK 658.5.012.7 : 65.017.3

RAZVOJ MODELA ZA SAMOOCJENU U MALIM POSLOVNIM SUSTAVIMA PRIJE POKRETANJA 6 METODOLOGIJEivko Kondi, Zlatko Botak, Leon MagliPrethodno priopenje lanak prikazuje model za orijentaciju i samoocjenu sposobnosti malih proizvodnih sustava prije donoenja odluke o implementaciji 6 metodologije. Model je razvijen tijekom realizacije projekta [1], a u svezi prilagodbe navedene metodologije malim organizacijama te pri njegovoj validaciji u konkretnim procesima. Na prilagodljiv nain model pomae najvioj upravi u sagledavanju trenutne razine sposobnosti njenih procesa i poslovnog sustava, te osiguranju vjerodostojnih injenica za donoenje odluke. Kljune rijei: est sigma, poslovna izvrsnost, orijentacija, samoocjena, razina sposobnosti, stupnjevi zrelosti

A self-assessment model development within small production systems before initiation 6 methodologyPreliminary notes This paper presents a model for orientation and self-assessment of abilities of small production systems prior to making final decision on implementation of the 6-methodology. The model has been developed during realization of the Project [1], in relation to adjustment of the stated methodology to small organizations and at their evaluation in actual processes. In a flexible way, the model assists the top management in reviewing current level of the process and the business system abilities, and assures valid facts for the purposes of decision making. Key words: Six sigma, business excellence, orientation, self-assessment, level of capability, degrees of organization maturity

1 Uvod IntroductionSvjetska iskustva pokazuju da se 6 metodologija uspjeno primjenjuje u procesima poboljavanja velikih poslovnih sustava u kojima je i roena. Svi rezultati koji govore o uspjenoj primjeni navedene metodologije uglavnom se odnose na velike svjetske korporacije i tvrtke. Malo je znanstvenih ili strunih radova koji bi ukazivali na primjenu 6 u malim proizvodnim organizacijama. Upravo je ta injenica inicirala ideju da se pokrene istraivanje i oblikuje model za primjenu metodologije 6 u malim proizvodnim organizacijama, na kojima se temelji gospodarstvo nae drave [2, 3], a s ciljem smanjenja trokova poslovanja i poveanja zadovoljstva kupaca. U dostupnoj literaturi skoro je nemogue pronai neke od modela kojima se opisuje proces poboljavanja poslovanja u malim ili srednjim proizvodn im organizacijama [4, 5]. Postojea literatura uglavnom se bavi metodama poboljavanja sustava kvalitete u velikim multinacionalnim korporacijama poput Motorole, GE, Honeywell, Texas Instruments, Sony, Caterplillar, itd. [6, 7]. Prema zakonu o raunovodstvu Republike Hrvatske, Narodne Novine 146/2005 veina organizacija RH pripada kategoriji malih i srednjih organizacija (96 %). Prema podacima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva za 2005. godinu malo i srednje poduzetnitvo predstavlja: 99 % registriranih poslovnih subjekata ! 55 % ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj ! 44 % ukupnog BDP-a ! 60 % izvoza Republike Hrvatske. ! Znaaj malih organizacija u gospodarstvu i drugih drava je oigledan. Poetkom 2000. vladina agencija Velike Britanije u svojem je izvjeu pokazala da je 99,8 % poslovnih sustava diljem Velike Britanije klasificirano kao mali i srednji poslovni sustavi, koji broje oko 56 % ukupnoTechnical Gazette 16, 1(2009), 15-24

zaposlenih u dravi [8]. Prema U. S. Census Bureau Statistics, 98 % organizacija u SAD ima po dvadesetak zaposlenika. Ako se tome doda da vie od 30 % ukupne prodaje u SAD ostvaruju organizacije s manje od 100 zaposlenika, a uzimajui u obzir gore navedene podatke o malim i srednjim organizacijama kod nas i u Europi, potvruje se ekonomska opravdanost istraivanja mogunosti primjene 6 programa u malim organizacijama. Kako je postojea 6 metodologija dosta kompleksna i nije prikladna za male organizacije, u radu [1] predloena je metodologija 6 za male proizvodne organizacije uvaavajui svjetska iskustva, znanstvenu literaturu i specifinosti gospodarstva i okruenja gdje se rad realizira (slika 1). PPDR ukljuuje prethodne aktivnosti, planiranje aktivnosti, djelovanje i realizaciju. U ovom lanku se obrauje jedan segment navedene metodologije, odnosno razvijena metoda pomou koje najvie vodstvo vri orijentaciju i samoocjenu trenutne razine sposobnosti procesa i organizacije u cjelini prije donoenja odluke o implementaciji navedene metodologije.

2 Samoocjena i orijentacija o 6 metodologiji Self-assessment and orientation towards 6 methodology 2.1 Osnove samoocjene i orijentacije o 6 Basic self-assessment and orientation towards 6Samoocjena razine sposobnosti organizacije prije donoenja odluke o pokretanju 6 metodologije ne spominje se u znanstvenoj literaturi. Ideja je vrlo jednostavna i znaajna. Naime, najvia uprava male organizacije mora dobro sagledati svoje mogunosti prije donoenja vrlo vane odluke. Samoocjena joj mora pomoi kako bi odluka bila to realnija. Osobna orijentacija vodstva o 6 metodologiji kao i ostalih zaposlenika, te samoocjena razine sposobnosti organizacije temelj su na kojem uprava donosi odluku da li ii u ovu metodologiju. Ukoliko je prosjena razina15

Razvoj modela za samoocjenu u malim poslovnim sustavima prije pokretanja 6 metodologije

. Kondi, Z. Botak, L. Magli

16

Tehniki vjesnik 16, 1(2009), 15-24

Slika 1 Predloena PPDR metodologija po aktivnostima Figure 1 Suggested PPDR methodology according to activities

. Kondi, Z. Botak, L. Magli

A self-assessment model development within small production systems before initiation 6 methodology

sposobnosti procesa u organizaciji vea od 3 (k > 3), onda se u ovom modelu preporua mogunost donoenja pozitivne odluke u smislu primjene metodologije. Za nie razine sposobnosti procesa (k < 3), preporuaju se daljnja usavravanja. Pored ove vane napomene vodstvo mora znati da 6 metodologija daje inicijative za poboljavanje procesa, a nikako iskljuivo inicijative za optimiranje trokova kako mnogi shvaaju i implementiraju 6 metodologiju. Zbog toga se 6 metodologija nikako ne bi trebala primjenjivati u organizacijama koje su u tekoama. U takvim sluajevima se 6 metodologija pretvara u optimiranje trokova i motivirana je jedino utedama, to u drugi plan "baca" stvarne probleme u procesima. Ovakvim pristupom se cijela inicijativa 6 metodologije pretvara u "gaenje poara" i rjeavanje problema bez stvarnih uzroka. Uprava koja je na putu donijeti odluku da li ii u 6 metodologiju mora izvriti:! !

se nalaze sa svojim znanjima o 6 metodologiji. Nakon kvalitetno obavljene orijentacije potrebno se orijentirati openito o primjeni 6. Gdje su drugi doli s primjenom? Kakva je korist od metodologije? Kakva su iskustva drugih u Republici Hrvatskoj i drugim dravama? Koje su potekoe kod implementacije 6 metodologije? Koliko to traje? Tko to provodi? Specifinosti vezane za male organizacije?

2.2 Primjena modela odreivanja razine sposobnosti procesa Application of model for determination of process capability levelNakon pozitivne orijentacije vodstvo treba provesti samoocjenu po pitanju ope spremnosti organizacije i donoenja konane odluke o pokretanju 6 metodologije. Prema [9] samoocjenjivanje je paljivo razmotreno vrednovanje koje dovodi do miljenja ili procjene o uinkovitosti i djelotvornosti organizacije i zrelosti sustava. Odluka je vrlo bitna za budunost organizacije i zato ovu ocjenu treba provesti studiozno i temeljito. Iskljuivo je radi vodstvo organizacije uz pomo strunih suradnika.

orijentaciju o 6 metodologiji i samoocjenu organizacije u smislu njene spremnosti.

Orijentacija je snalaenje u problemu, odnosno, u ovom sluaju o 6 metodologiji. To znai da vodstvo mora izvriti osobnu orijentaciju i orijentaciju drugih u organizaciji, gdje

Tablica 1 Stupnjevi zrelosti organizacije za primjenu 6 metodologije Table 1 Degrees of organization maturity for implementing 6 methodologyStupnjevi zrelosti 1 2 Razina sposobnosti Bez formalnog pristupa Korektivni pristup Stabilan formalni sustavni pristup Pojanjenje Nema vidljivog sustavnog pristupa, nema rezultata, slabi ili nepredvidivi rezultati, nema injenica. Ne postoji evidencija ili se ne uoava njezin znaaj. Sustavni pristup utemeljen na problemu ili popravljanju; o rezultatima poboljavanja dostupni su minimalni podaci (djelomini zapisi); zadovoljavajui pokazatelji definiranih kriterija. Sustavni procesni pristup, formalni pristup poboljavanjima u ranoj fazi, dostupni podaci o poboljavanju i nesukladnostima (Zapisi dobri); pozitivni trendovi i/ili odrivi dobri pokazatelji mnogih rezultata u tri posljednje godine.

3

4

Naglaeno neprekidno Upotrebljava se postupak poboljavanja; dobri rezultati i odrivi trendovi poboljavanje i preventivni poboljavanja. Izvrsni pokazatelji veine rezultata u tri posljednje godine. pristup Najbolje sposobnosti Snano integriran proces poboljavanja; prikazani rezultati usporedbe s najboljima u klasi (brani); izvrsni pokazatelji u zadnjih pet godina u odnosu na najbolje u klasi (brani).

5

Trenutano postoje mnogi modeli za samoocjenjivanje organizacija prema razliitim kriterijima. Najraireniji i najee upotrebljavani modeli jesu modeli nacionalnih i regionalnih nagrada za kvalitetu poznati kao modeli poslovne izvrsnosti. Postupak samoocjene opisan ovim radom je jednostavan, lako primjenjiv postupak utvrivanja relativnog stupnja zrelosti organizacije. Ope karakteristike ovog postupka su mogunosti provedbe u kratkom vremenu s ljudima i resursima unutar organizacije. Samoocjenjivanje prema ovom postupku je vrednovanje zrelosti organizacije za predviene kriterije (tablice 2 8) u rasponu od 1 (najloiji rezultati ili sposobnosti) do 5 (najbolji rezultati ili sposobnosti) to je prikazano u tablici br. 1. Mnogi modeli za samoocjenjivanje razvili su iroki raspon kriterija (pitanja) za ocjenu sposobnosti organizacije. Samoocjenjivanje prema ovom postupku jednostavno je vrednovanje zrelosti organizacije utemeljeno na normi ISO 9004. Model samoocjene prije pokretanje 6 metodologije prikazan je na slici 2.Technical Gazette 16, 1(2009), 15-24

Model se sastoji od sedam osnovnih kriterija (elemenata): 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Liderstvo Ljudski potencijali Zadovoljstvo zainteresiranih Rezultati Upravljanje procesima Proizvod Sustavi upravljanja

Bodovi i postotci prikazani za svaki kriterij predstavljaju udio odreenog kriterija u ukupnoj ocjeni efikasnosti i spremnosti organizacije za pokretanje 6 metodologije (tablice 2 do 8). Kao polazna osnova za definiranje bodova u ovom modelu posluio je novi europski EFQM model izvrsnosti [10].

17

Razvoj modela za samoocjenu u malim poslovnim sustavima prije pokretanja 6 metodologije Slika 2 Model samoocjene organizacije prije pokretanja 6 metodologije Figure 2 Self-assessment model for organization before starting 6 methodology

. Kondi, Z. Botak, L. Magli

Tablica 2 1. Kriterij LIDERSTVO Table 2 The 1st Criterion - Leadership

Red. broj 1. 2. 3. 4.

Podkriterij Opredijeljenost za 6 Vizija i strategija organizacije Ciljno usmjerena organizacija Komunikacije

1

Stupnjevi zrelosti 2 3 4

5

Stupanj zrelosti kriterija ()Tablica 3 2. Kriterij LJUDSKI POTENCIJALI Table 3 The 2nd Criterion - Human potentials

Red. broj 1. 2. 3. 4.

Podkriterij Kompetencije zaposlenika Edukacija zaposlenih o 6 Kultura rada u timovima Motivacija zaposlenika za 6

1

2

Stupnjevi zrelosti 3 4

5

Stupanj zrelosti kriterija ()Tablica 4 3. Kriterij ZADOVOLJSTVO ZAINTERESIRANIH Table 4 The 3rd Criterion - Satisfaction of participants

Red. broj 1. 2. 3. 4.

Podkriterij Kupci Zaposlenici Vlasnici (Dioniari) Dobavljai

1

2

Stupnjevi zrelosti 3 4

5

Stupanj zrelosti kriterija ()Tablica 5 4. Kriterij REZULTATI Table 5 The 4th Criterion - Results

Red. broj 1. 2. 3. 4.

Podkriterij Kvaliteta proizvoda i potranja na tritu Odnos kvalitete proizvoda prema kvaliteti proizvoda konkurencije Inovacije i tehnika unapreenja na proizvodima Razvoj proizvoda

1

2

Stupnjevi zrelosti 3 4

5

Stupanj zrelosti kriterija ()

18

Tehniki vjesnik 16, 1(2009), 15-24

. Kondi, Z. Botak, L. Magli

A self-assessment model development within small production systems before initiation 6 methodology Tablica 6 5. Kriterij UPRAVLJANJE PROCESIMA Table 6 The 5th Criterion Process control

Red. broj 1. 2. 3. 4.

Podkriterij Prepoznati i opisani glavni i pomoni procesi u organizaciji Definirani kriteriji za uspjenost procesa Procesno usmjerena organizacija Tehnoloka oprema u procesima

1

2

Stupnjevi zrelosti 3 4

5

Stupanj zrelosti kriterija ()Tablica 7 6. Kriterij PROIZVOD Table 7 The 6th Criterion - Product

Red. broj 1. 2. 3. 4.

Podkriterij Proizvodnost rada Ekonominost Rentabilnost Ukupna dobit

1

2

Stupnjevi zrelosti 3 4

5

Stupanj zrelosti kriterija ()Tablica 8 7. Kriterij SUSTAVI UPRAVLJANJA Table 8 The 7th Criterion - Management systems

Red. broj 1. 2. 3. 4.

Podkriterij Sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9001) Sustav upravljanja zatitom okolia (ISO 14001) Sustav upravljanja sigurnou i zdravljem zaposlenika (OHSAS 18001) Sustav upravljanja sigurnou informacija (ISO 27000)

1

2

Stupnjevi zrelosti 3 4

5

Stupanj zrelosti kriterija ()Tablica 9 Sumiranje rezultata ocjene Table 9 Sum of evaluation results

Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Kriterij Liderstvo Ljudski potencijali Zadovoljstvo zainteresiranih Rezultati Upravljanje procesima Proizvod Sustavi upravljanja

Stupanj zrelosti kriterija ()

Koeficijent znaajnosti () 1,30 1,15 1,25 1,15 1,05 1,05 1,05 Suma

Ponderirani stupanj zrelosti ( = )

Tablica 10 Klasifikacija organizacija prema stupnju zrelosti za primjenu 6 metodologije Table 10 Classification of organizations related to maturity level for application of 6 methodology

Red. broj 1. 2. 3. 4. 5.

Stupanj zrelosti za primjenu 6 metodologije Nezrela za 6 krenuti u poboljavanje Na dobrom putu prema 6 intenzivirati programe poboljavanja Spremna za 6 program nastaviti poboljavanje mogu put prema 6 Potpuno zrela za primjenu 6 predlae se primjena 6 programa Koristi 6 organizacija ve na putu prema poslovnoj izvrsnosti (6)

Ponderirani stupanj zrelosti ( = ) 32 63 64 95 96 127 128 150 151 160

Nakon provedenog ocjenjivanja vri se sumiranje rezultata i donoenje konane ocjene o pokretanju 6 metodologije, tablica 9. U tablici 10 prikazana je klasifikacija organizacija prema ukupnom ponderiranom stupnju zrelosti koji pokazuje poziciju organizacija u odnosu na odluku o pokretanju 6 metodologije.

2.3 Izraun trenutne razine "sigme" (k) Calculation of current sigma level (k)Izraun trenutne razine sigme za procese u organizaciji je vrlo jednostavan posao kojeg treba obaviti nakon donoenja pozitivne odluke o pokretanju 6 metodologije. Za izraun su potrebni vjerodostojni podaci o:19

Technical Gazette 16, 1(2009), 15-24

Razvoj modela za samoocjenu u malim poslovnim sustavima prije pokretanja 6 metodologije

. Kondi, Z. Botak, L. Magli

-

broju proizvoda ili izlaza iz procesa zahtjevi koji definiraju sukladnost izlaza iz procesa broj pogreaka u procesima.

d =

(85 + 98 + 67) = 0,00757. 11000 3

Na primjer, u procesu montae rashladnih ureaja izlaz iz procesa su sukladni proizvodi. Tri su glavna zahtjeva: bez mehanikih povreda, funkcionalnost i ispravnost, i kompletnost. Ova tri zahtjeva odraavaju mogue nedostatke rashladnog ureaja. Ukoliko se za 11000 ureaja za hlaenje piva proizvedenih u 2007. godini analiziraju podaci o grekama registriranim nakon zavrne montae, u ovom se primjeru moe konstatirati: mehanika povreda na oploju na 85 ureaja, nefunkcionalnost na 98 ureaja i nekompletnost 67 ureaja. Izraun sigme:

Kako se "sigma" razina gleda na milijun primjeraka, dobiveni se rezultat (pogreke po primjerku) mnoi s milijun i dobiva se 7575 pogreaka na milijun primjeraka.

N = d 10 6,gdje je N broj pogreaka na milijun mogunosti. Prema usporednoj tablici sposobnosti sigme (tablica 11) mogue je odrediti "sigma" razinu procesa. U ovom primjeru se zavrna montaa ureaja za hlaenje piva radi s priblino 4. Analogno ovom primjeru mogu se izraunati "sigma" razine za sve glavne i pomone procese (tablica 12) kao i organizacije u cjelini. Ako je poznato da prosjene kompanije u svijetu rade s (3 4) s , WCM (World Class Manufacturing) s (5 6) s, a zrakoplovne kompanije s razinom veom od 6, onda vodstvo organizacije nakon izrauna razine "sigme" mora znati da je u 6 metodologiju isplativo ii ukoliko je organizacija bar na razini prosjenih kompanija.

d =

e 1 + e 2 + ...... e n , G z

(1)

gdje je: d - pogreke po primjerku, - broj pogreaka za definirani zahtjev, G - ukupan broj proizvoda (izlaza iz procesa) za promatrani period, z - broj zahtjeva

Tablica 11 Usporedna tablica sposobnosti Table 11 Capability valuesSukladnih % 6,68 8,455 10,56 13,03 15,87 19,08 22,66 26,595 30,85 35,435 40,13 45,025 50 54,975 59,87 64,565 69,15 73,405 77,34 80,92 84,13 86,97 89,44 91,545 93,32 Nesukladnih (PPM) 933200 915450 894400 869700 841300 809200 773400 734050 691500 645650 598700 549750 500000 450250 401300 354350 308500 265950 226600 190800 158700 130300 105600 84550 66800 Granice specifikacije razina sigme 0 0,125 0,25 0,375 0,5 0,625 0,75 0,875 1 1,125 1,25 1,375 1,5 1,625 1,75 1,875 2 2,125 2,25 2,375 2,5 2,625 2,75 2,875 3 Sukladnih % 94,79 95,99 96,96 97,73 98,32 98,78 99,12 99,38 99,565 99,7 99,795 99,87 99,91 99,94 99,96 99,977 99,982 99,987 99,992 99,997 99,99767 99,99833 99,999 99,99966 Nesukladnih (PPM) 52100 40100 30400 22700 16800 12200 8800 6200 4350 3000 2050 1300 900 600 400 230 180 130 80 30 23,35 16,7 10,05 3,4 Granice specifikacije razina sigme 3,125 3,25 3,375 3,5 3,625 3,75 3,875 4 4,125 4,25 4,375 4,5 4,625 4,75 4,875 5 5,125 5,25 5,375 5,5 5,625 5,75 5,875 6

Tablica 12 Tablica za izraun sigma razine u procesima Table 12 Calculation of sigma level at processes

Red broj 1. 2. 3. . . . n.

Vrsta procesa Glavni 1 Glavni 2 Pomoni 1 . . . Pomoni n

Naziv procesa P1 P2 P3 . . . Pn

G

k

Broj pogreaka po zahtjevima

1

2

n

N

k

20

Tehniki vjesnik 16, 1(2009), 15-24

. Kondi, Z. Botak, L. MagliLSLs

A self-assessment model development within small production systems before initiation 6 methodologyUSL

USL LSL

12 s

s

s

s

s

s

s

s

s

s

s

s

s

s

s

s

s

6s

k 4

6s

k = 6Slika 3 Izraun k razine preko Cp Figure 3 Calculation of k level by Cp

2.4 Izraun k razine sposobnosti procesa preko koeficijenta Cp Calculation k level of process capability using CpIzraun k razine moe se izvriti preko indeksa potencijalne sposobnosti procesa Cp. Sa slike 3 moe se zakljuiti da je u prvom sluaju k razina jednaka 4 (k = Cp 3 = 1,33 3 4), dok je u drugom sluaju jednaka 6 (k = Cp 3 = 2 3 = 6). U nastavku se prikazuje izraun k razine sposobnosti dva proizvodna procesa i to jedan proces za koji je utvreno da nije pod kontrolom i drugi ija je razina sposobnosti preko 5. Nadalje se prikazuje izraunata sposobnost procesa proizvodnje u organizaciji koja se bavi proizvodnjom rashladnih ureaja.

2.4.1 Proces odrezivanja cijevi Process of pipe cuttingOdrezivanje cijevi koje se u daljnjim procesima koriste za izradu prikljuaka na ureajima U1 kontrolirano je s ciljem sagledavanja mogunosti poboljanja. I u ovom sluaju primijenjena je kontrolna karta "Izmjerena vrijednost pokretni raspon". Karta je prikazana na slici 4. Analizom karte moe se zakljuiti: Izmjerene vrijednosti duljine cijevi nisu rasporeene ! normalno (sluajno). Aritmetika sredina svih izmjerenih cijevi iznosi ! 81,315 mm. Na karti pokretnih raspona uoava se vei broj ! izmjerenih cijevi koje su statistiki znaajne i odstupaju od ostalih vrijednosti. S vrijednou k 0,5 moe se zakljuiti da proces nije ! pod kontrolom, te da je potrebno istraivati ovaj proces s ciljem eliminacije greaka. Histogram izmjerenih odreza cijevi prikazan je na slici 5.

Slika 4 Kontrolna karta odrezivanja "Izmjera pokretni raspon" Figure 4 Control chart for cutting "measuremoving range"

Technical Gazette 16, 1(2009), 15-24

21

Razvoj modela za samoocjenu u malim poslovnim sustavima prije pokretanja 6 metodologije

. Kondi, Z. Botak, L. Magli

kom

mmSlika 5 Histogram izmjera nakon odsijecanja cijevi Figure 5 Histogram of measured pipes

Slika 6 Kontrolna karta duljine izvlaenja "Izmjera pokretni raspon" Figure 6 Control chart for length of drawing "measure-moving range"

2.4.2 Proces izvlaenja proizvoda Process of product drawingZa analizu varijabilnosti vrijednosti duljine izvlaenja proizvoda G1 primijenjena je kontrolna karta "Izmjerena vrijednost pokretni raspon". Karta je prikazana na slici 6. Analizom karte moe se zakljuiti: Izmjerene vrijednosti duljine izvlaenja rasporeene su ! normalno (sluajno), uz iskljuenje dva rezultata. Aritmetika sredina svih izmjerenih koraka iznosi ! 77,928 mm. Na karti pokretnih raspona uoavaju se tri skoka koji su ! statistiki znaajni.22

Na slici 7 prikazana je raspodjela (histogram) izmjerenih duljina izvlaenja. Vrijednosti specifikacija koje su bitne za procjenu sposobnosti procesa:! ! ! ! !

Donja granica zahtjeva (LSL): 77,20 mm Gornja granica zahtjeva (USL): 78,80 mm Nazivna vrijednost: 78,00 mm Indeks sposobnosti procesa Cp = 1,995 govori da je ovaj proces sposoban zadovoljiti zahtjeve. k razina za ovaj proces iznosi 5,985.

Proces je pod kontrolom te osigurava traene uvjete. Poboljanja ovog procesa nisu neophodna te se treba usmjeriti na druge procese.Tehniki vjesnik 16, 1(2009), 15-24

. Kondi, Z. Botak, L. Magli

A self-assessment model development within small production systems before initiation 6 methodology

kom

mmSlika 7 Histogram izmjerenih duljina izvlaenja Figure 7 Histogram of measured lengths of drawingmontaa el.sklopa montaa zavojnica montaa isparivaa zalijavanje kade savijanje runo savijanje strojno skidanje srha rezanje cijevi uputanje lima savijanje lima tancanje lima rezanje lima

2,6 4,5 3,7 2,8 2,6 4,7 3,2 5,2 3,1 4 4,1 3,6 0 1 2 3 kSigma 4 5 6

Slika 8 k razina za proizvodne procese Figure 8 k level for production processes

2.4.3 Izraun k razine sposobnosti za proizvodne procese Calculation of ability level for production processesU tvrtki koja se bavi proizvodnjom rashladnih ureaja tijekom 2007. pratili su se procesi proizvodnje i to procesi izrade pozicija iz lima, cijevi i procesi montae glavnih sklopova. Za izraun k razine posluili su podaci o grekama iz proizvodne dokumentacije koja prati navedene procese. Podaci su prikazani na slici 8.Analizom vrijednosti razina sposobnosti procesa moe se uoiti da tvrtka posluje na prosjenoj svjetskoj razini. Meutim, uoavaju se procesi s niskom razinom sposobnosti kao i onih koji imaju vrlo visoku razinu. Razloge i poboljanja pojedinih procesa treba potraiti u detaljnijim analizama, a usmjeriti se naTechnical Gazette 16, 1(2009), 15-24

procese koji imaju k razinu manje od prosjene (3 - 4). Ukupni rezultati govore o trenutnom stupnju zrelosti procesa proizvodnje priblino na razini 4 i moe se zakljuiti da je organizacija na dobrom putu prema 6 metodologiji.

3 Zakljuak ConclusionOpisani model treba promatrati u sklopu kompletne metodologije koja se predlae malim proizvodnim organizacijama za primjenu 6. To je samo jedan segment aktivnosti ali vrlo bitan za donoenje odluke. Njegova primjena je vrlo jednostavna ali zahtijeva vrlo dobro

23

Razvoj modela za samoocjenu u malim poslovnim sustavima prije pokretanja 6 metodologije

. Kondi, Z. Botak, L. Magli

poznavanje procesa i njihovih rezultata. Krajnji rezultat metode samoocjene i orijentacije treba usmjeriti najviu upravu organizacije na poboljavanje procese s najniim razinama sposobnosti i na donoenje konane odluke o primjeni 6 metodologije.

4 Literatura References[1] Kondi, . Prilagodba metodologije 6 malim proizvodnim organizacijama - doktorska disertacija, FSB, Zagreb, 2008. [2] Mutak, M. est sigma u Plivi, 6. Hrvatska konferencija o kvaliteti, Opatija 18-20.05.2005. [3] Lii, I. est sigma: kvalitetom do vee dobiti, Drugo savjetovanje, Upravljanje financijskim, fizikim i ljudskim resursima, Opatija, 12-14. rujna 2005. [4] Mackau, D. Integrirani sistem upravljanja malih i srednjih poduzea - predloeni iskustveni model, The TQM Magazine, Volume 15 Number 1, 2003., str. 43-51, (e- Quality - web asopis hrvatskog drutva za kvalitetu). [5] Silen J. Successful Deployment of Six sigma Within a Small to Medium Company, IQPC: Best Practices in est sigma, 2000. [6] Smith, L. R. Back to the Future at Ford, Quality Progress, March 2005. [7] Thomas P. Moving Toward Six sigma, Quality Progress, 35, 2 (2002). [8] Burton, T. T. Six sigma for Small and mid - Sized Organizations, CEO Breakthrough!, 2003. [9] ISO 9004:2000, Sustavi upravljanja kakvoom - Upute za poboljanje sposobnosti [10] The EFQM Excellence Model, 1999, EEQM July 1999.

Authors' addresses Adrese autora Dr. sc. ivko Kondi Veleuilite u Varadinu Krianieva bb 42000 Varadin Botak Zlatko, dipl. ing. Veleuilite u Varadinu Krianieva bb 42000 Varadin Dr. sc. Leon Magli Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Trg Ivane Brli-Maurani 2 35000 Slavonski Brod

24

Tehniki vjesnik 16, 1(2009), 15-24