KAKO SE KOLA»Kvalitetno novinarstvo stvara dodanu vrijednost Ante GavranoviÊ str. 43. Freelanceri...

Poπt

arin

a pl

aÊen

a u

poπt

ansk

om u

redu

510

00 R

ijeka

broj 1-3 / 2014.foto

Bru

no K

onje

viÊ

glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske

MJERILA ZA POSLU©NE INEPOSLU©NE MEDIJE I

NOVINARE FREELANCERI - KATEGORIJA KOJA RASTE

MEDIJSKI REKETARI BEZSANKCIJA BUDUΔNOST

NEWS PORTALA UZ TISKANEMEDIJE KVALITETNO

NOVINARSTVO STVARADODANU VRIJEDNOST 50

GODINA DRUGOGPROGRAMA HR-a

- PROGRAM UZ KOJI SU SESLU©ATELJI MOGLI OPUSTITI

ITALIJA - NOVINARPOSTAJE ZANATLIJA BEZ

RADNOG ODNOSA

Dossier:Financiranjemedija izproraËunaKAKO SEDIJELIKOLA»

2NOVINARBROJ 1-3/2014.

3NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

UVODNIK Rent-a-car novine Ivica Buljan str. 4.

U SREDI©TU Za posluπne i neposluπne Ivica GrËar str. 10.

DOSSIER Tko dobiva koji dio kolaËa Melisa Skender str. 12.

UmijeÊe diplomatiquea Toni GabriÊ str. 23.

Za pluralizam i demokraciju Milan Cimeπa str. 28.

ANALIZA Tko je pljaËkao i opljaËkao Hrvatsku Æivko Gruden str. 31.

MEDIJSKA SCENA Novine Frana Supila - hoÊe li preæivjeti? Josip JagiÊ str. 33.

BuduÊnost news portala uz tiskane medije Ante PaviÊ str. 36.

Medijski reketari bez sankcija Branimir ZekiÊ str. 38.

Tko je vlasnik vlasnika Margareta Zouhar Zec str. 41.

Kvalitetno novinarstvo stvara dodanu vrijednost Ante GavranoviÊ str. 43.

Freelanceri - kategorija koja raste Gabrijela GaliÊ str. 45.

IZ RADA HND-a I SNH-a str. 46.

MEDIJI U SVIJETU Novinar postaje zanatlija bez radnog odnosa Silvije TomaπeviÊ str. 49.

MEDIJI U SVIJETU HoÊe li bivπi urednici News of the Worlda Ozren Podnar str. 51.

zavrπiti u zatvoruOBLJETNICA Program uz koji su se sluπatelji mogli opustiti Vojo ©iljak str. 54.

RECITE IM… Nogomet i futsal Nives OpaËiÊ str. 57.

INTERVJU: FREDI KRAMER Novinari su nekad bili nepotkupljivi Jozo PetriËeviÊ str. 58.

NOVE KNJIGE str. 64.

IN MEMORIAM str. 66.

sadræaj

glasilo Hrvatskognovinarskog druπtva iSindikata novinara Hrvatske

Prvi broj izaπao je1946. godine

IzdavaË:Hrvatsko novinarskodruπtvo i Sindikatnovinara Hrvatske,Zagreb, PerkovËeva 2/Itel. (01) 4828-333,fax (01) 4828-332e-mail: [email protected]: http://www.hnd.hr

Za nakladnika:Zdenko Duka

Æiro raËun:2360000-1101234838

Glavni urednik:Ivica Buljane-mail:[email protected]

Redakcija:Jozo PetriËeviÊMelisa SkenderGoran BorkoviÊDamir PetranoviÊ

Redaktorica:Ankica TomiÊ

3500 primjeraka

GrafiËki urednici:Danijel &Goran-Den PopoviÊPOP & POP,Novomarofska 27, Zagreb,tel. (01) 3023-334,fax (01) 3026-820,e-mail:[email protected]

Tisak NOVI LIST Rijeka

UreivaËki odbor:Viviana BanAnton FiliÊ (predsjednik)Toni HnojËikAndrej MatijaπeviÊÆarko ModriÊ (potpredsjednik)Æeljko PeratoviÊVlado VuruπiÊBranimir ZekiÊHrvoje Zovko

Ovaj broj i lustr i ran je fotograf i jama Brune KonjeviÊa


5NOVINAR

BROJ 1-3/2014.uvodnik foto brojaPiπe Ivica Buljan

Pozivamo sve zainteresirane kolege fotoreportereda poπalju svoje radove za rubriku Foto broja na mail:

[email protected]

Proπle su joπ jedne Zimske olimpijske zimske, a kadanetko u buduÊnosti bude listao ili pretraæivao novinskearhive po hrvatskim tiskovinama, neÊe pronaÊi obiljepodataka i izvjeπtaja s ovogodiπnjih Igara u SoËiju.Naæalost, naπe, prije svega dnevne novine, u svojimsportskim rubrikama drugi najveÊi sportski dogaaj ovegodine (prvi je naravno SP u Brazilu) pratile su skoropa da se moæe reÊi na marginama. Moæda urednici,izdavaËi ili tko sve veÊ odreuje u naπim medijimaureivaËku politiku nisu neki sportski fanovi, ali bi trebalivoditi raËuna o svojim ionako sve manjim tiraæama. No,u vodstvima novina niπta se nije promijenilo unatragdvadeset i kusur godina i joπ se misli da “sise i guzice”prodaju novine. Stvarnost je tu veleumnu dosjetku veÊodavno demantirala. Olimpijske igre su dogaaj koji ljudipozorno prate, a osobito mlaa publika, koja svoje

Rent-a-car novine

Foto Bruno KonjeviÊ

Ëitateljske navike stjeËe upravo na praÊenju takvih velikihsportskih manifestacija. Lijepo je napisao jedan kolegaza Jakova Faka da je postao vrhunski sportaπzahvaljujuÊi praÊenju Eurosporta i sjajnih utrka OleaEinara Bjoerndalena, norveπkog biatlonca olimpijcai rekordera po broju osvojenih medalja na svimdosadaπnjim zimskim igrama. Mnogi su djeËacitako ove zime visili pred televizorom ili nainternetu, a neki bi da je bilo viπe informacija oolimpijskom turniru kupovali i novine. Meutim, osim uSportskim novostima, specijaliziranom sportskomdnevniku, ne bi puno saznali o olimpijskim dogaajimada su kupili bilo koje naπe dnevne novine. Sportske novinejoπ se donekle dræe starih novinarskih postavki i regula teuspijevaju opstati unatoË svemu, a vjerojatno su stekli nekenove Ëitatelje i tijekom trajanja ovih OI. Uvjeren sam da

stari prokuπani recepti uvijek pale, a ovo rent-a-carnovinarstvo, iznajmljivanje novinskih stranica zapolitiËka prepucavanja i zamagljivanje naπe stvarnosti(umjesto da se analitiËki razmatra i ukazuje na stvarneprobleme) i jadne svakodnevice Ëitatelji su veÊ odavnoprozreli. Tko moæe viπe progutati udicu o nekakvimveleizdajniËkim potezima nekih novinara, dok isti skojima su se druæili i bili optuæivani za takve rabotu sadasjede u Vladi i to u resoru od presudne vaænosti za sigurnostdræave. Ili, pak, kome se Ëita o veleuspjeπnim poduzetni-cima od kojih dio uskoro zavrπi u steËaju, predsteËaju iliRemetincu. Kazat Êe jedan Ëitatelj: “Pa, ovi u novinamastalno ponavljaju da smo mi ovce, ali ovca viπe ne kupujenjihove novine pa neka propadnu. Bit Êe bolje bez njih.”I πto bi rekao Ante KosteliÊ na Olimpijadi ili nekomdrugom sportskom natjecanju, u veÊini disciplina nema

muljanja. Pobijedi onaj koji je bræe odskijao, dao viπegolova, uπao prvi kroz cilj... I o tim ljudima ipak u osnovivolimo Ëitati, ma koliko nas netko uvjeravao da sunajËitaniji tekstovi o starletama, lopovima, varalicama iprevarantima... Dakako da ih se Ëita, ali nitko me ne moæeuvjeriti da su to tekstovi koji su od presude vaænosti zadostizanje uspjeπnih tiraæa i, πto je joπ vaænije, uspjeπnihnovina. Naprosto to stvarnost i brojke demantiraju, jertiraæe su se srozale do krajnje moguÊe granice kojedoslovce ugroæavaju opstanak novina. A naπi “medijskistruËnjaci” i nadalje pile o sisama i guzicama, kaojedinom uspjeπnom receptu za tiraæne i uspjeπne novine.I na kraju, u novinama nam treba ne samo viπe sporta,nego dakako i glazbe, osobito rock and rolla, jer teme kaoπto su Bare, OliÊ i ∆iro, a moæe i Seve - nepoderive su.Sport i glazba, to je recept za uspjeπne i tiraæne novine�


7NOVINAR

BROJ 1-3/2014.infopress infopresstransferi“Balkanski CNN”popunjava redove

“Balkanski CNN”, kako kolokvijalno nazivaju novuregionalnu televizijsku mreæu N1, polako popunjavaekipu koja bi, prema najavama, veÊ u travnju trebalastartati s programom. Nakon Zorana ©prajca i DunjeDrvar Mazocco, u redove N1 s HTV-a prelazi i Anka BiliÊ-KeseroviÊ koja je zatraæila od glavnog ravnatelja HRT-aGorana Radmana sporazumni raskid radnog odnosa.Nagaanja o iduÊim pojaËanjima su brojna, a najËeπÊese spominju Æeljko MatiÊ s Radija 101 i Josip ©ariÊ s HRT-a, kao i Ivana DragiËeviÊ VeliËkoviÊ, Maπenka VukadinoviÊi Iva RepaË, te Tihomir LadiπiÊ sa 24sata TV-a, MislavBago s Nove TV i Hrvoje KreπiÊ s RTL-a. Direktorprograma za Hrvatsku Dubravko MerliÊ najavio je da ÊeN1 biti ambiciozan i sloæen projekt koji æeli postavitivisoke profesionalne standarde kao temeljno polaziπteu kreiranju programa. “Stoga je cilj angaæiratiprofesionalce koji Êe toËnim, brzim i atraktivnim vijestimaprivuÊi gledatelje da gledaju i vjeruju naπem kanalu. Nakonkurentnom hrvatskom TV træiπtu to je ambiciozan,ali izvediv cilj”, rekao je MerliÊ.

N1 je partner Turner Broadcasting System EuropeLimitedu,,,,, kao matiËnoj kompaniji CNN Internationala.Emitirat Êe program iz tri velika informativna produkcijskacentra u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu.

pdvLokalni tjednicitraæe PDV od 5 posto

IzdavaËi lokalnih i regionalnih tjednika zatraæili su daPDV plaÊaju po stopi od 5 posto, jednako kao i dnevnenovine. Traæe ujedno da im se troπak distribucije izjednaËis troπkom koji plaÊaju izdavaËi dnevnih listova. Regionalnii lokalni informativni tjednici prate sve politiËke,gospodarske, kulturne dogaaje, zapoπljavaju ljude,obavljaju vaænu druπtvenu funkciju i zato nije u redu daPDV plaÊaju po stopi od 13 posto, umjesto 5 posto kolikoimaju dnevne novine, smatra Mirko JuriË, predsjednikGrupacije lokalnih i regionalnih izdavaËa informativnihtjednika, koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.JuriË kaæe da lokalni izdavaËi æele da im distribucija neuzima 46 posto prihoda, nego najviπe 32 posto, kolikose uzima dnevnim listovima. Grupacija ima 32 Ëlana, kojizapoπljavaju viπe od 350 novinara i urednika od »akovcado Dubrovnika i od Pule do Osijeka. Zahtjeve su poslaliMinistarstvu kulture i Ministarstvu financija, a u njimapodsjeÊaju i na rjeπenje Ustavnog suda o ukidanju odlukeo 25.000 rijeËi kao mjerilu za drukËiji porezni tretman.Prema tom rjeπenju, svaka neopravdana razlika upostupanju prema novinama izravno utjeËe na slobodutiska, istiËu u Grupaciji. Prema podacima HGK, joπ 2011.

24sata tvStyria odustajeod projekta 24sata TV

Strateπki zaokret prema poveÊanju videosadræaja naweb portalima, kao i koriπtenje web portala kaoprimarnog kanala distribucije 24sata TV, najavila jeUprava Styrije preostalim zaposlenicima news televizijekoja je prije tri godine pokrenuta na IPTV platformi.

Gubici koje taj projekt od svojeg nastajanja neprekidnoproizvodi sada su poveÊani i za nuæno obnavljanjetelevizijske opreme, a za loπe poslovne rezultate“prozvan” je odjel mozaiËnog programa. Stoga su teemisije od 17. veljaËe skinute s programa, a odjel jeugaπen. Tako je, doslovno preko noÊi, bez posla ostalobarem 19 stalnih suradnika televizije. Posao je ostalimazasad siguran, uvjerava Uprava, jer Êe 24sata TV nastavitiemitirati informativni program, ali na web platformi.Procjena je Uprave da Êe televizijski format bolje prolazitina web stranicama gdje Styria veÊ ima vodeÊu poziciju izamjetno poveÊanje prihoda od videooglaπavanja uzvideosadræaje.

Program 24sata TV mogao bi tako, prema nekimprocjenama, veÊ prije ljeta ove godine nestati s IPTVplatforme i malih ekrana. (ms)

ephNovi vlasnici EPH morat Êe priËekatipravomoÊnu sudsku odluku

Rekordnom podrπkom vjerovnika pohvalio se Jutarnjilist javljajuÊi o prihvaÊenom planu restrukturiranja EPH,uz naglasak da sestrinske firme s upisanim iznosompotraæivanja nisu sudjelovale u glasanju. Temeljempotraæivanja steËen udio od 90 posto Hypo Grupa Êe,meutim, moÊi upisati tek kad predsteËajna nagodbapostane i pravomoÊna.

“Do toga je joπ dug put”, objaπnjava predsteËajnaupraviteljica Davorka Huljev koja Êe i dalje nadziratiposlovanje EPH i Ëija Êe suglasnost biti potrebna nasvako plaÊanje.

Najprije se, naime, moraju rijeπiti sve na predsteËajnunagodbu pristigle æalbe i tek tada se moæe traæiti sazivanje

godine koliËina papira koju koriste tjednici i regionalnilistovi nadmaπila je koliËinu papira koja se upotrebljavaza tiskanje dnevnih novina pa i to svjedoËi o veliËini ivaænosti tih medija. Lokalni nakladnici jednako supogoeni krizom kao i izdavaËi dnevnih novina, a i inaËeteæe dolaze do oglaπivaËa nego mediji koji pokrivaju veÊepodruËje. U cijeloj Europskoj uniji regionalnim medijimapriznaje se bitna uloga u informiranju graana, dok jekod nas ovaj dio izdavaπtva stavljen u neravnopravan ipodreen poloæaj, upozoravaju u Grupaciji.

roËiπta na TrgovaËkom sudu koji Êe predsteËajnu nagodbuocijeniti pravomoÊnom i tako omoguÊiti upis novihvlasnika. EPH je u svojem izdanju Jutarnji list veÊ najaviozanimanje koje su za udjele pokazali odvjetnik MarijanHanæekoviÊ, toËnije jedna od njegovih tvrtki te ameriËkiinvesticijski fond u vlasniπtvu Gavina Susmana, jednog odosnivaËa tvrtke Adriatic Media odnosno portala net.hr, kojije svoju redakciju u Koransku preselio joπ proπli mjesec.Preostalih 10 posto vlasniπtva EPH zadræat Êe dosadaπnjisuvlasnici, njemaËka kompanija WAZ i Ninoslav PaviÊ kojije oËuvanje medijskih brendova i ljudi koji ih proizvodenazvao kljuËnim ciljem nagodbe. (ms)

zadarski listMariËiÊ umjesto ©prljana

Nakon manje od godinu dana Edvard ©prljan smijenjenje s pozicije glavnog urednika Zadarskog lista. Formalno,zapelo je na nakladi, iako je ©prljan u uredniËkommandatu otvorio niz nacionalno relevantnih tema sa

zadarskog podruËja. Zadarski list zadnjih se mjeseciuhvatio u koπtac sa spornim predsteËajnim nagodbamau kojima su sudjelovali neki od glavnih protagonistazadarske javne i poslovne scene, poput Rena SinovËiÊa injegove televizijske kuËe VOX. “Iznenaen sam naËinomna koji je sa mnom raskinuta suradnja, zapravo niπtakonkretno nije reËeno. Vrijeme i nova uredniËka politikapokazat Êe jesu li razlog tome bile i teme koje smo otvaralina nov i drukËiji naËin. O nakladi ne mogu govoriti, jer miUprava nije ustupala te podatke”, rekao nam je ©prljan.

Zadarski je list prije godinu dana od Tankerske plovidbepreuzeo vlasnik Novog lista Alberto Faggian, a za novogglavnog urednika imenovan je dugogodiπnji novinar listaDamir MariËiÊ. “©prljan je angaæiran izvana kako bi uodreenom vremenu napravio napredak u kvalitetinovina. Bilo mi je iznimno drago suraivati s njim kaokolegom i prijateljem, ali s obzirom na ekonomskakretanja, odluËili smo naÊi rjeπenje unutar vlastitogsustava”, izjavio je MariËiÊ za lokalni portal 057.info.

U jedinom zadarskom dnevnom listu zaposleno je 18novinara, urednika i fotoreportera, uz joπ desetakhonoraraca kojima bi se uprava nakon ©prljana takoermogla zahvaliti na suradnji. (bz)


9NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

stanje medijaDo kraja godine izvjeπtaj o stanjuu hrvatskim i medijima regije

Ukupno 23 aplikacije, od toga Ëetiri iz Hrvatske, stiglesu na poziv South East European Media Observatoryjacivilnim udrugama da predloæe svoje programe zaslobodne, nezavisne i raznovrsne medije te pomognunjihovoj boljoj vidljivosti u javnosti. “Ideja je da seorganizacije civilnog druπtva fokusiraju na one temekoje su za medije u njihovoj zemlji najvaænije. PoredHrvatske, u akciju su ukljuËene joπ Ëetiri zemlje regije;Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Albanija”,objaπnjava Saπa LekoviÊ, predsjednik Centra zaistraæivaËko novinarstvo u Hrvatskoj, organizacije koja,uz joπ πest nevladinih organizacija iz sedam zemalja,provodi ovaj projekt. NajveÊi problemi s kojima sesusreÊe novinarstvo kao profesija, uostalom, u ovih supet zemalja priliËno sliËni. Od prekarnog rada, prekonejasne strukture vlasniπtva nad medijima, zbog Ëegasu oni podloæni interesima, kako politiËkih tako ifinancijskih moÊnika, te sve prisutnije autocenzuremeu novinarima koji strahuju od gubitka posla natræiπtu koje im ne otvara nove moguÊnosti zapo-πljavanja. “Ovo je najveÊi projekt takve vrste u regiji.

panelDigitalizacijom dootvorenosti informacija

Meunarodni dan otvorenih podataka bio je povodza panel-diskusiju “Viπe od otvorenosti” koju suorganizirali Gong i kolektiv za kreativne komunikacijeRational International, u cilju otvaranja podataka koji bisvakom graaninu, temeljem Zakona o pravu na pristupinformacijama, trebali biti dostupni i razumljivi. Ove dvijeorganizacije najavile su i skoro pokretanje aplikacijepitaj.to, hrvatske verzije digitaliziranog zahtjeva za pristupinformacijama kakvu je veÊ razvila britanska organizacijacivilnog druπtva My Society. Ovo digitalno rjeπenje, kojeautomatizira upite dræavnim tijelima i njihove odgovore,ujedno bi sluæilo kao koristan alat ne samo graanimakoji bi konaËno dobili jednu adresu za sve svoje upite,veÊ i povjerenicima za pravo na pristup informacijamaËijem uredu nisu osigurana dovoljna sredstva za,primjerice, inspektore koji bi nadzirali kako se Zakon opravu na pristup informacija provodi. Kako se pakprovodi, iz osobnog je iskustva svjedoËio MiroslavSchlossberg, voditelj struËne grupe Open Zagreb, kojise bavio otvorenoπÊu proraËuna, a u svojem istraæivanjuËesto nailazio na prepreke, od toga da je do podatakabilo teπko doÊi, do toga da su uglavnom bili u razliËitim

infopressinfopress

novi dnevnik Od travnja novizagrebaËki list na kioscima

Usred krize koja veÊ πestu godinu trese Hrvatsku,posebno njenu medijsku scenu, nisu Ëesti pokuπajiosnivanja novih dnevnih novina. UnatoË neizvjesnosti iiznimno teπkoj situaciji na træiπtu, nekoliko novinaraodluËilo je pokrenuti projekt zagrebaËkog dnevnog listakoji bi trebao poËeti izlaziti poËetkom travnja. Bit Êeorijentiran iskljuËivo na Ëitatelje u Zagrebu i u ZagrebaËkojæupaniji gdje Êe se moÊi kupiti. Bavit Êe se lokalnimtemama vezanima za navedeno podruËje. Jedan odinicijatora pokretanja novina Branko Karapandæa kaæe dasu se odluËili na taj korak shvativπi da u drugim dnevnimizdanjima sadræaj vezan uz Zagreb nije dovoljnozastupljen. Osim njega, u realizaciji projekta sudjeluju idrugi iskusni profesionalci koji su prije radili (ili joπ rade) uvodeÊim medijskim kuÊama. Glavna urednica bit Êe bivπanovinarka Vjesnika Iva Markulin. Karapandæa, koji je bioglavni urednik Zagreb.hr-a, naglaπava da su otvoreni zasuradnju sa svim novinarima. »itateljima æele ponuditikvalitetan sadræaj bez “æutih tema”. IstiËe da Êe javnostiuskoro objaviti i ime vlasnika projekta, buduÊi da - za razlikuod nekih drugih medija - æele da sve bude transparentno.Novi dnevnik tiskat Êe se u Tiskari Zagreb, imat Êe formatPoslovnog dnevnika, a koπtat Êe pet kuna. (gb)

vemMilijun kunaza neprofitneelektroniËkemedije

VijeÊe za elektroniËkemedije objavilo je 5.oæujka u Narodnimnovinama javni natjeËajza raspodjelu sredstavaFonda za pluralizamneprofitnimelektroniËkim medijima.NatjeËajem koji jeotvoren do 4. travnjaove godine raspodijelitÊe se ukupno 972 tisuÊekuna, odnosno 3%sredstava Fondaizdvojenih u 2013.godini. Odreeni su inajveÊi moguÊi iznosipa je tako zaelektroniËke publikacijeili internetske stranicepredvien maksimumod 100 tisuÊa kuna, zaproizvodnju iprikazivanjeaudiovizualnogprograma najveÊipojedinaËni iznos moæebiti 150 tisuÊa kuna, aza radijsku produkciju iprogram ne smijeprelaziti 120 tisuÊakuna. (ms)

formatima, od dopisa koji stiæu poπtom do zakljuËanihpdf-ova koje nije moguÊe strojno pretraæivati.Standardizacija i lakπa dostupnost podataka koja bi javnostiomoguÊila da prati, ali i nadzire poslovanje dræave,oËekivanja su od Srediπnjeg dræavnog portala koji bi se,prema najavama iz Ministarstva uprave, trebao otvoritinajkasnije do ljeta. Portal bi trebao objediniti 44 domenerazliËitih tijela dræavne uprave. Redizajnirana stranica Vladenajavljuje poËetak projekta, a prema rijeËima TomislavaVranËiÊa, jednog od naËelnika u Upravi za e-Hrvatsku,portal je gotov i sada se Ëeka na institucije koje bi gatrebale napuniti sadræajem. Dio podataka neka suministarstva veÊ i objavila, pa je tako na stranicamaMinistarstva financija moguÊe pronaÊi ostvarenjeproraËuna za sve æupanije, grad Zagreb i dræavni proraËuns arhivom od 1998. godine. No, veÊ kad se za primjeruzme Hrvatski zavod za statistiku, jasno je koliko smodaleko odmakli s digitalizacijom javnih podataka.Istovremeno, i Srediπnji dræavni portal zasad ima tek 68baza podataka dok ih, primjerice, nedavno puπtenfrancuski takav portal ima oko 9 tisuÊa. Ovakva neaæurnostdræavne uprave teπko je objaπnjiva ako se zna kako biotvaranjem baza podataka i sami imali manje posla ukorespondenciji s graanima. Novinarima bi, pored toga,otvoren pristup podacima bitno skratio vrijeme kojeodvajaju za njihovo prikupljanje. Pametna administracijaje, pored toga, i podruËje u koje se namjerava uloæitinajveÊi dio Europskog socijalnog fonda iz kojeg Hrvatskado 2020. moæe povuÊi 400 milijuna eura. (ms)

Bilo je nekih istraæivanja, ali usudio bih se reÊi kako jeovo prvo sustavno istraæivanje problema medija u regijigdje Êe svi prikupljeni podaci biti obraeni jasnomznanstvenom metodologijom. Krajem godine izaÊi Êeizvjeπtaji iz svih pet zemalja. Na portalu projektamediaobservatory.net u meuvremenu se mogu Ëitatitekstovi na teme koje su u kolovozu proπle godinepredlagali novinarski timovi iz ovih pet zemalja, a Ëijeje istraæivanje financirano iz projekta”, kaæe LekoviÊ.

Medijski institut u Ljubljani glavni je partner projektaza provoenje kojeg je sredstva iz IPA fonda dobiokonzorcij sedam nevladinih organizacija iz sedamzemalja. Pored Slovenije u projekt je ukljuËena iMaarska kao druga zemlja Ëlanica EU dok je toHrvatska postala tek lani, nakon πto je projekt SEE MediaObservatoryja veÊ krenuo, i tako se naπla meu petzemalja u kojima se projekt provodi. Ovo je ujedno iposljednji IPA fond koji Hrvatska koristi jer namijenjenisu zemljama koje se spremaju uÊi u Ëlanstvo EU.“Projekt Êe trajati dvije godine, no nakon toga svi suizgledi da Êe biti produljen za joπ dvije, kada Êe u njegavjerojatno biti ukljuËene i organizacija iz Turske, koja isada ima status promatraËa, te organizacije iz Crne Gorei Kosova”, najavljuje LekoviÊ tumaËeÊi kako je svihsedam u konzorcij ukljuËenih nevladinih organizacijazapravo dio South East European Network forProfessionalization of the Media (SEENPM),organizacije koja je osnovana prije 10 godina i u kojojdjeluje sada veÊ 19 nevladinih organizacija iz 15 zemaljaistoËne i jugoistoËne Europe. (ms)

vijeÊe za medijeHrvatsko vijeÊe za medije nastavlja s radom

Hrvatsko vijeÊe za medije (HVM), samoregulatorno tijelo koje su osnovali HND i nakladnicivodeÊih tiskanih i elektroniËkih medija radi praÊenja i sankcioniranja krπenja novinarske etike,odræalo je danas Skupπtinu na kojoj je jednoglasno odluËeno da se nastavi s radom, unatoËorganizacijskim i financijskim problemima. Na Ëelnim duænostima udruge i njezina etiËkogpovjerenstva izmjenjuju se predstavnici nakladnika i novinara, a danaπnjom odlukom je zapredsjednicu udruge HVM imenovana Ana RaiÊ KneæeviÊ, potpredsjednica HND-a i novinarkaNovog lista, dok je njezin zamjenik, ispred HUP-Udruge novinskih izdavaËa, postao ZdravkoMilinoviÊ, izvrπni urednik VeËernjeg lista. Istom logikom, predsjednik etiËkog povjerenstva bit ÊeMilinoviÊ, a njegova zamjenica RaiÊ KneæeviÊ. Na dosadaπnjem angaæmanu i uloæenom truduzahvaljeno je Sanji MikleuπeviÊ PaviÊ, urednici na HRT-u, koja je ispred HND-a bila predsjednicaetiËkog povjerenstva HVM-a, te Borisu TrupËeviÊu, direktoru Styirije za Hrvatsku, koji je biopredsjednik udruge. ZakljuËeno je da Êe novo vodstvo, do izvanredne Skupπtine krajem lipnja,izraditi izmjene Statuta kako bi se operacionalizirao rad jednog ovako ambicioznog i kompliciranog,samoregulatornog mehanizma. Smisao HVM, tijela kakvo postoji i u veÊini drugih europskihzemalja, jest snaæno implementiranje etiËkih naËela u rad medija, koja Êe njih i njihove novinareπtiti od svih vrsta pritisaka, ali i publiku od neodgovornosti medija. Dogovoreno je da Êe se doSkupπtine razraditi pitanje Ëlanarine potrebne za normalno funkcioniranje udruge, plan aktivnostiza sljedeÊe razdoblje, kako bi se moglo aplicirati za sredstva fondova, te poraditi na promocijiudruge. HVM-u se graani mogu javiti sa svojim æalbama na adresu [email protected], a uputese nalaze na sluæbenoj stranici VijeÊa, na adresi www.hvzm.hr. OsnivaËi Hrvatskog vijeÊa zamedije su, uz HND i HUP-UNI, Hrvatska udruga radija i novina (HURIN), Nacionalna udrugatelevizija (NUT), HRT, Nova TV, RTL televizija i IAB Croatia (Udruga internetskih portala).


11NOVINAR

BROJ 1-3/2014.u srediπtu

Ti bi zbog jednog teksta o ministru LiniÊu, sada kad jeMinistarstvo financija pokrenulo postupak predsteËajnenagodbe, riskirao egzistenciju 30-ak kolegica i kolega”, ljutitoje rekao glavni urednik. Nedugo nakon toga novinari su biliu obliænjem kafiÊu na “oproπtajnom piÊu” s neopreznimkolegom koji je napisao tekst o ministru LiniÊu. Raspravljalose, naravno, je li urednik imao pravo s obzirom na to da seipak brinuo za cijelu redakciju. Rasprava je polako prestalanakon πto je odlazeÊi novinar rekao da urednik moæda imapravo ako je u pitanju oËuvanje 30-ak radnih mjesta, ali dato sigurno nije novinarstvo.

Kad se analizira πto su javni mediji objavljivali nakonusvajanja Zakona o financijskom poslovanju i predsteËajnojnagodbi, uoËljiv je rast broja objavljenih novinarskih prilogau kojima se suprotno ostvarenim rezultatima prekomjernohvali ministra LiniÊa i njegov tim, osobito pomoÊnika Branka©egona (donedavno πefa predsteËajnih nagodbi). Pojedno-stavljeno, dio novinara, nastojeÊi saËuvati svoja radna mjestau bankrotiranim javnim medijima, veliËa ministra LiniÊa(jedini ministar koji neπto radi). Primjerice, usporedo s u EPHzapoËetim postupcima predsteËajnih nagodbi, 11. veljaËe 2013.,u Jutarnjem listu objavljen je veliki napis Vanje NeziroviÊ o

u srediπtu

Za posluπnei neposluπne

Piπe Ivica GrËar

Kad se analiziraπto su javni

mediji objavljivalinakon usvajanja

Zakona ofinancijskomposlovanju i

predsteËajnojnagodbi, uoËljiv

je rast brojaobjavljenihnovinarskih

priloga u kojimase suprotnoostvarenimrezultatima

prekomjernohvali ministra

LiniÊa i njegovtim, osobitopomoÊnika

Branka ©egona.Pojednostavljeno,

dio novinara,nastojeÊi saËuvati

svoja radnamjesta u

bankrotiranimjavnim medijima,

veliËa ministraLiniÊa (jediniministar kojineπto radi)

Branku ©egonu kao jednom od najuspjeπnijih poduzetnikameu “vladajuÊim SDP-ovcima”. Nakon πto su postupcipredsteËajnih nagodbi u medijima poodmakli, pod egidom:“BoæiÊni dar ministra financija” objavljen je tekst kolege NikoleJeliÊa u Jutarnjem listu pod naslovom: “LiniÊ: 70.000 ljudi nemora nam nikad vratiti 1,5 milijardi kuna. Sve opraπtamo”. Ijoπ se “praπina uzvitlana aferom ©egon” nije ni slegla, a uVeËernjem listu, 19. veljaËe 2014., smijenjenog se LiniÊevapomoÊnika “rehabilitira” redakcijskim novinskim Ëlankom(potpisanim: Deutsche Welle), prema kojemu stanovnici VelaLuke na otoku KorËuli ne sumnjaju da je rijeË o “mutnimposlovima” i kreditima koje je bivπi pomoÊnik ministra financijadobio zahvaljujuÊi svojim vezama, ali su svi suglasni da je ©egonpuno uËinio za njihovo mjesto. Zakonom o financijskomposlovanju i predsteËajnoj nagodbi ovlasti s kompromitiranogsudstva prenesene su na kompromitiranu Poreznu upravuMinistarstva financija. Time je ukinuta jedina kakva-takvakontrola zakonitosti postupanja dræavne uprave. Ministarstvofinancija i formalno je ovlaπteno da medije i novinare koji,prema LiniÊevim mjerilima, nisu “kooperativni” LiniÊ iporeznici podvrgavaju poreznim blokadama poslovnih raËuna,ovrhama, fiktivnim reprogramima poreznih dugova, prisilnim

naplatama doprinosa i osobama bez prihoda itd. Prije poËetkapredsteËajne nagodbe, u Lideru, o Zakonu o financijskomposlovanju i predsteËajnoj nagodbi potpisani novinar objavioje viπe analitiËkih Ëlanaka, sve iskljuËivo prije usvajanja togpropisa. U tim je Ëlancima objavljeno kako su “pisci” prveverzije prednacrta tog zakonskog teksta naruËili recenzijuod profesora Mihajla Dike (autora SteËajnog i Ovrπnogzakona) i, razoËarani negativnom kritikom, ignoriraliprimjedbe i ustrajali u usvajanju tog danas najspornijegpropisa. Potpisani slobodni novinar neoprezno je za sijeËanj2014. izdao fakturu tjedniku Lider kad je veÊ Porezna upravablokirala raËun tog tjednika. Nastavio je potpisani slobodninovinar suraivati u tom tjedniku joπ oko dva mjeseca, alizbog poreznika viπe nije ispostavljao fakture za objavljenetekstove. Na neoprezno ispostavljenu fakturu za tekstoveobjavljene u sijeËnju 2014. potpisani slobodni novinar moraoje platiti PDV i porez na dobit iako mu faktura nije plaÊena.U postupku predsteËajne nagodbe odredit Êe se da se svimslobodnim novinarima (tzv. RPO-ovcima) koji potraæujuneplaÊene honorare prizna, primjerice, 40 posto odfakturiranog iznosa s rokom plaÊanja do recimo prosinca2016. godine. I ako tzv. RPO-ovci budu nezadovoljni, moÊi

Êu nakon isteka tog roka pokrenuti upravni spor (zbogbesmislenosti pokretanja takva sudskog spora Ëinjenica je daoπteÊeni u predsteËajnim postupcima praktiËno nemaju pravona sudsku zaπtitu).

Porezne prevareTu nije kraj prevarama Porezne uprave u predsteËajnim

nagodbama. Studenoga 2013. potpisanom RPO-ovcu Poreznauprava blokira raËune u ZagrebaËkoj banci, jer u prvih πestmjeseci 2013. nije platio 13 tisuÊa kuna predujma poreza(valja naglasiti predujma, a ne poreza). Potpisani slobodninovinar, meutim, u prvih πest mjeseci 2013. na raËunu nijeuopÊe imao prometa. Postavila su se stoga dva pitanja, Ëimeplatiti predujam i predujam Ëega ako nema oporezivihprihoda. Spomenuti treba da je i prethodne godine bilo sliËno,ali je ovrπni postupak Porezna uprava obustavila nakon πto jekonstatirala da kad nema oporezivih prihoda, nema ni poreza.U oËekivanju “utvrenja da nema oporezivih prihoda”,poreznici opravdavaju apsurdnu ovrhu (sliËno kao i Ëuvarikoncentracijskih logora) time da “postupaju prema zakonu”.Pa, moæda i jest prema zakonu da se mora platiti predujamna porez kojeg sigurno neÊe biti, jer u poreznom razdobljunije ostvaren oporezivi prihod.

Isti poreznici, meutim, ne sjedaju ovrhama na raËunenovinarima koji o ministru LiniÊu piπu lijepo. Primjerice,kolegi Davoru ButkoviÊu, donedavno zamjeniku glavnogurednika Jutarnjeg lista, u kojemu se o ministru LiniÊu piπetako lijepo, nije na vrijeme blokiran raËun zbog neplaÊenogpredujma tako da je na popisu duænika Ministarstvofinancija samo objavilo da kolega ButkoviÊ duguje 1,6milijuna kuna dospjelih neplaÊenih poreza i doprinosa(korumpiranim poreznicima ni na kraj pameti nije daobjave zbog Ëega i kolegi ButkoviÊu nisu na vrijeme prisilnonaplatili sve predujmove za tih 1,6 milijuna kuna dospjelihneplaÊenih poreza i doprinosa). I ne samo to, nego suporeznici u meuvremenu odobrili kolegi ButkoviÊu i tzv.reprogram poreznog duga prema kojemu je i sada kolegaButkoviÊ duænik, a da mu raËun nije blokiran kaopotpisanom slobodnom novinaru ili kolegi Renatu BaretiÊu iostalima koji ne piπu lijepo o ministru LiniÊu. OËito porezniciprema novinarima imaju dvostruka mjerila, jedna premaonima iz medija koji piπu lijepo o ministru LiniÊu ipredsteËajnim nagodbama, a drukËija prema onima iz medijau kojima se usude ministra LiniÊa kritizirati. A da porezniciniæeg platnog razreda ne diskriminiraju nepoÊudne novinaresami, “na vlastitu ruku”, najbolje pokazuje dopis kojimministar LiniÊ od Gorana Radmana, ravnatelja HRT-a, uvrijeme pregovora o fiktivnom reprogramu poreznog duga uiznosu 222,6 milijuna kuna traæi da se potpisnika ovog napisakao slobodnog novinara viπe ne poziva u TV emisije HTV-a(faksimil dopisa objavljujemo u prilogu). Nakon tog dopisa,meutim, potpisanog novinara kolegice i kolege s HTV-apozivaju u svoje emisije kao nikad dotad. Potpisani novinar iovim zahvaljuje kolegicama i kolegama s HTV-a koji su gapozivali unatoË intervenciji ministra LiniÊa�

Fiktivni dugza doprinoseU tekstu u Jutarnjemlistu pod naslovom“LiniÊ: 70.000 ljudi nemora nam nikad vratiti1,5 milijardi kuna. Sveopraπtamo”, pojaπnjavase da kad je rijeË odugovima prema dræavi,uglavnom je rijeË obivπim obrtnicima kojisu zatvorili obrte, aostao im je dug zadoprinose. “BuduÊi dasu im obrti zatvoreni,teπko je oËekivati da Êevratiti dug”, u Novinarubroj 8 ‡ 10 iz 2013., na46 strani objavljen jenapis o tome kakoporeznici obmanjuju danovinari (i obrtnici)moraju plaÊatidoprinose i nakonbankrota (u razdoblju ukojemu nisu ostvariliprihode) jer su imaliprava toboæe nazdravstvenu zaπtitu imirovinski staæ. PremaËlanku 24. Zakona omirovinskomosiguranju, meutim,ako se ne plati doprinosza mirovinsko, neostvaruje se ni pravo iztog osiguranja. Ilirazumljivije, LiniÊopraπta dug koji nikadnije ni postojao jerdoprinosi se ne mogunaplaÊivati i kadobveznik doprinosa neostvaruje oporeziveprihode�


13NOVINAR

BROJ 1-3/2014.dossier dossier

Grad Zagreb ovih je dana raspisao novi natjeËaj zasubvencioniranje programa lokalnih radijskih i TV postaja,raspisivanje natjeËaja za dodjelu sredstava Fonda zapluralizam medija oËekuje se uskoro, a do ljeta trebao bi seraspisati i novi natjeËaj za neprofitne medije. Nekolikomilijuna kuna bit Êe tako iz proraËuna ponovno raspo-dijeljeno medijima u interesu boljeg informiranja graana,no ako pitate o kriterijima prema kojima se sredstvadodjeljuju, neÊete naiÊi na standardizirani odgovor.Ministarstvo kulture prvi je natjeËaj za neprofitne medijeraspisalo lani kada je 3 milijuna kuna Hrvatske lutrijerazdijeljeno na 14 medija. Ponude je ocjenjivalo sedmeroËlanopovjerenstvo prema kriterijima o kojima se prije toga diskutiralo

Kako se financiraju mediji iz proraËuna

Tkodobivakojidio

kolaËa

GradonaËelnikZagreba je, recimo,

2012. najveÊipojedinaËni iznos

odluËio dati televizijiZ1 koja je do 5.

sijeËnja 2012. bila u100-postotnom

vlasniπtvu BandiÊevabliskog suradnika

Slobodana LjubiËiÊa

Grad ZagrebistiËe se kaojedina lokalnasamoupravakoja uopÊeprovodi sustavjavnognatjeËaja zasubvencijemedijskogsadræaja

Piπe Melisa Skender

na javnoj raspravi. Na stranici Ministarstva objavljene su irecenzije povjerenstva uz oËekivanja za uloæeni novac.

Koliko emisija za koliko paraNovac iz Fonda za pluralizam dodjeljuje sedmeroËlano

VijeÊe za elektroniËke medije (VEM) Ëije se Ëlanstvo biraveÊinom u Saboru na prijedlog Vlade i uz miπljenje Saborskogodbora za medije. Ovaj se Fond puni iznosom od 3%naplaÊene HRT pristojbe, πto godiπnje u prosjeku bude 30 do40 milijuna kuna. Novac iz Fonda dodjeljuje se emisijamakoje, prema Pravilniku o kojem se takoer vodi javnarasprava, ocjenjuju Ëlanovi VEM-a. Popis subvencioniranihmedija objavljuje se u tablici gdje je, osim medija i iznosakoji mu je dodijeljen, naveden i popis emisija, dinamika

njihovog emitiranja i broj koji treba proizvesti. Grad ZagrebistiËe se kao jedina lokalna samouprava koja

uopÊe provodi sustav javnog natjeËaja zasubvencije medijskog sadræaja. Ipak,

povjerenstvo koje ocjenjuje sadræaj neobjavljuje svoje ocijene javno, a nepoznataje i dinamika emitiranja subvencioniranihemisija. Nepoznat je, konaËno, i brojemisija koje treba proizvesti zahvaljujuÊisubvenciji. Subvencije medijima izdræavnog proraËuna godinu za godinomse, zbog recesije, smanjuju. Usprkostome. barem 92 milijuna kuna uloæenoje 2012. godine πto u oglase, πto u sadræajhrvatskih medija. VeÊi dio tog iznosa, oko50 milijuna kuna, moguÊe je pratiti u

smislu da znamo koji je medij dobiokoliko novca i za πto. Ipak, kad je o

programskim sadræajima rijeË, a radi se oulaganju od 40 milijuna kuna, nitko ne zna ni

jesu li sve plaÊene emisije uopÊe emitirane, akamoli da je napravljena bilo kakva analiza koliko

uloæen novac uistinu doprinosi boljoj informiranostigraana. Ono πto se pak moæe primijetiti jesu velike razlikeu iznosu subvencija pojedinim medijima gdje najboljeprolaze oni sa sjediπtem u bogatijim lokalnimsamoupravama, te oni koji su umreæeni pa sredstva izvlaËeiz viπe razliËitih lokalnih proraËuna. Tako je gotovo 4milijuna kuna uplaÊeno tijekom 2012. godine medijima uvlasniπtvu tvrtki koje stoluju na istoj zagrebaËkoj adresi, uAveniji VeÊeslava Holjevca 29. Zgradu u kojoj su smjeπtenedvije radijske mreæe, jedan nacionalni radio i popularnaAntena Zagreb podigao je tamo 2004. Juraj HrvaËiÊ.Spomenutih 4 milijuna kuna uplaÊeno je za 11 lokalnihradija, agenciju vijesti Media servis i tvrtku Multimedijskicentar grupa, osnovanu 2012. godine, nakon prvogneuspjeπnog pokuπaja preuzimanja tvrtki od lani nagloumirovljenog HrvaËiÊa. Pribrojimo li tome preko polamilijuna kuna koje je ovih 10 postaja, s izuzetkom Antene

Zagreb, dobilo od Fonda za pluralizam i raznolikost medija,dolazi se do ukupnog iznosa od 4,5 milijuna kuna u godini.

Fond je ovoj radijskoj mreæi u 2012. sufinanciraoproizvodnju ukupno 66 radijskih emisija na deset radija iznosomod 586 tisuÊa kuna. Ukupno je u 2012. iz Fonda podijeljeno 36milijuna kuna za proizvodnju 1446 programa od kojih je nadzor,prema izvjeπtaju predanom Saboru, obavljen tek za 191subvencioniranu televizijsku emisiju. Pored Fonda zapluralizam, najveÊi iznos potpora za medije u 2012. dijelio jeGrad Zagreb. Ukupno preko 16 milijuna kuna.

Pred lokalne izboreNajveÊi dio, 12 milijuna kuna, podijeljen je natjeËajem

raspisanim 21. oæujka 2012. godine, a koji je isplatu odobrenihsredstava predviao u 2013., godini lokalnih izbora uHrvatskoj. Milijune su tako dobile tri lokalne zagrebaËketelevizije i pet radijskih postaja na podruËju Zagreba i regije.NajveÊi pojedinaËni iznos, 2,9 milijuna kuna, dobila je Z1,lokalna zagrebaËka televizija za tri svoje emisije: “SlikaZagreba”, “Izvidnica” i “Zagreb u 7 dana”. Odobrena sredstvatrebala su, prema propozicijama, pokrivati najviπe 50 postoukupnih troπkova proizvodnje emisija pa je tako Z1 u njihtrebala uloæiti joπ toliko i to u naredne dvije godine jer susredstva uplaÊena s projekcijom za 2013. i 2014. Ipak, ni jednaod tri emisije viπe ne postoji na programu Z1 televizije.“Izvidnica” i “Slika Zagreba”, urednika i voditelja BrankaKuzele, s programa su skinute veÊ iste godine. EkonomiËnosti dugoroËnost usluga, jedan od Ëetiri kriterija prema kojimasu ocjenjivani programi, tako je oËigledno iznevjeren. Sumnjivje i kriterij po kojem se ocjenjivala originalnosti i inovativnostsadræaja. I “Slika Zagreba” i “Izvidnica” bile su, naime,studijske emisije u kojima urednik i voditelj razgovara sgostima, dakle tip emisije koji i inaËe Ëini glavninu vlastiteprodukcije gotovo svih lokalnih televizija u Hrvatskoj. Tu jebio i kriterij znaËaja emisije za informiranje graana ogradskim zbivanjima te procjena sposobnosti nakladnika darealizira predloæenu proizvodnju. Programe je prema ovimkriterijima ocjenjivalo peteroËlano povjerenstvo koje jezagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ imenovao dan uoËiotvaranja ponuda. »lana tog povjerenstva, proËelnika u UredugradonaËelnika Miru Lacu, pitali smo za kriterij ekono-miËnosti i dugoroËnosti, odnosno ako je subvencijapodrazumijevala odreeni broj emisija, dinamiku i razdobljeemitiranja. Kako se moglo dogoditi da emisije sufinanciraneiz proraËuna u najveÊem pojedinaËnom iznosu uopÊedodijeljenom nekom lokalnom hrvatskom mediju nestanu sprograma Z1 televizije za manje od godinu dana? Pored toga,ni ZagrebaËki radio Plavi 9 ne emitira viπe ni jednu od sedamemisija za proizvodnju kojih su na istom natjeËaju dobili neπtoviπe od milijun kuna. Odgovor koji je stigao potpuno jezanemario pitanje i podsjetio tek na opÊa mjesta. Subvencijese tako dijele temeljem odluke gradske Skupπtine, a naprijedlog povjerenstva gradonaËelnik donosi zakljuËak o


15NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

15dossier dossier

Svoje medijenajviπe plaÊaju

graaniDubrovnika koji

su u 2012. godiniodvojili 61 kunu

po glavi, anajmanje oni u

Krapinsko--zagorskoj

æupaniji koja umedije ne ulaæeni jednu jedinu

kunu

Najviπe je izproraËunamedijima isplatioGrad Zagreb,slijedi Karlovackojisubvencijama izproraËunapodmirujeobaveze medijakojima je vlasnik,te Grad Osijekkoji je, osimGlasu Slavonije,viπe od polamilijuna kunatemeljem javnenabave platio iza uslugeTelevizijeSlavonije iBaranje

utvrivanju liste programskih sadræaja za dodjelusubvencija. ZakljuËkom je tako gradonaËelnik 2012. najveÊipojedinaËni iznos odluËio dati televiziji Z1 koja je do 5.sijeËnja 2012. bila u 100-postotnom vlasniπtvu BandiÊevabliskog suradnika Slobodana LjubiËiÊa. Samo dva, trimjeseca prije raspisivanja tog natjeËaja LjubiËiÊ jeosnivaËka prava prenio na Anu KriviÊ. Ova televizija inaËeje od 2010. do danas πest puta mijenjala vlasnike.

Istraæivanje o financiranju medijaIstraæivanje o financiranju medija iz proraËuna, u

suradnji s Balkanskom istraæivaËkom mreæom u Beogradu,u Hrvatskoj je obuhvatilo 16 gradova i 15 æupanija, od kojihsu, meutim, traæeni podaci samo za lokalne radijske i TVpostaje i portale. Zbrojeno, samo iz lokalnih proraËuna umedije je 2012. uloæeno viπe od 40 milijuna kuna. NajveÊidio u programske sadræaje. Dio podataka o oglaπavanju tijeladræavne vlasti i tvrtki u veÊinskom vlasniπtvu dræave moæe sepronaÊi u izvjeπtaju VEM-a za 2012. Tamo gdje bi podatke oiznosu uloæenom u oglaπavanje iz dræavnog proraËuna, uzspecifikaciju iznosa uplaÊenog pojedinaËnom lokalnommediju, trebalo objaviti 161 dræavno tijelo i tvrtke, izvjeπÊanije dostavilo njih 26, no Ministarstvo unutarnjih poslovai Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dostavili su nampodatke na upit. Ministarstvo financija, pak, sudeÊi premaizvjeπtaju koji je VEM predao Saboru, nije imalo nikakvihizdataka za oglaπavanje. NajveÊe troπkove po stavki promidæba

i informiranje imali su za sluæbene objave u Narodnimnovinama. Nula kuna je u oglaπavanje u medijima tijekom2012. uloæilo i Ministarstvo zdravlja koje je u proraËunuraspolagalo s viπe od 6 milijuna kuna za promidæbu iinformiranje u sklopu programa prevencije malignih bolesti.Stavka promidæba i informiranje inaËe je, osim za medije,rezervirana i za druge programe, poput manifestacija, tiskanjapromidæbenih letaka i materijala, oglaπavanje u Narodnimnovinama… Iz dræavnog proraËuna na tu je stavku, premaIzvjeπtaju o izvrπenju za 2012., potroπeno neπto viπe od 70milijuna kuna. Prema onome πto se moæe iπËitati iz VEM-ovaizvjeπtaja, neπto viπe od 16 milijuna kuna iz dræavnogproraËuna uloæeno je u oglaπavanje u medijima. Viπe od dvijetreÊine tog iznosa, ili preko 11 milijuna, uloæeno je unacionalne medije. Do podataka o oglaπavanju u nacionalnimmedijima iz dræavnog proraËuna moæe se doÊi samo slanjemposebnog upita na 161 adresu tijela i tvrtki po zakonu duæniho troπkovima svojeg oglaπavanja obavjeπtavati VEM. Nekemeu njima, poput Hrvatske poπtanske banke, i odbit Êezahtjev za pristup toj informaciji pozivajuÊi se na poslovnutajnu. Zbrka oko toga πto se sve smatra ulaganjem u medijedogodila se i kod komunikacije s Gradom Zagrebom. Prepiskaje trajala mjesecima, primitke odgovora moralo se svaki putpotpisati poπti kod preuzimanja, stiglo ih je sigurno viπe odpet, a manje od deset dok nismo rijeπili dilemu. Ugovorepotpisane s medijima temeljem javne nabave ili pak zaoglaπavanje u medijima posredstvom kakve marketinπke

agencije u zagrebaËkom uredu javne nabave ne smatrajuulaganjem u medije.

Samo Zagreb dijelio premaprogramskom kriteriju

Ako se ulaganjem u medije smatraju samo iznosipodijeljeni temeljem javnog natjeËaja u kojem je prevlada-vajuÊi kriterij kvaliteta sadræaja, onda je 16 gradova i 15æupanija tijekom 2012. u medije uloæilo 13,9 milijuna kuna.Samo Zagreb je, naime, novac dijelio prema programskomkriteriju. Premda su programski kriteriji naËelno u svakojlokalnoj samoupravi isti, pa se podupire i financirainformiranje stanovnika o zbivanjima na podruËju samou-prave, planovima, akcijama i projektima tijela lokalnih vlastii tvrtki u njihovu sustavu, sve ostale lokalne jediniceobuhvaÊene istraæivanjem ova su pitanja rjeπavale ugovoromo poslovnoj suradnji ili, u nekim sluËajevima, javnomnabavom, birajuÊi prema kriteriju najniæe ponude. Takavmodel financiranja Ëini veÊi dio ukupnog iznosa, dok jemanji dio uplaÊivan po narudæbenicama za odreenu uslugu,uglavnom oglaπavanje. Visok je i udio subvencija, najviπe uKarlovcu koji iz proraËuna financira KarlovaËki tjednik kojemje Grad i jedini vlasnik, te Hrvatski radio Karlovac u kojemima 25% udjela. GledajuÊi ukupne godiπnje prihode tog radijakoji pokriva πire podruËje grada Karlovca, i usporeujuÊi ihsa sredstvima koja su dobili iz razliËitih proraËuna, javnefinancije Ëine Ëak tri Ëetvrtine ukupnih prihoda Hrvatskogradija Karlovac.

Neπto bolje stoji Kanal RI, regionalna televizija s podruËjaPrimorsko-goranske æupanije koja je iz æupanijskogproraËuna u 2012. dobila subvenciju od 1,7 milijuna kunaza pokrivanje gubitaka iz prethodnih godina i nabavku dijelaopreme. Televizija koju neprekidno restrukturiraju, a u kojojnajveÊi pojedinaËni udio od 29,65 posto ima Primorsko-goranska æupanija, zauzela je drugo mjesto ljestvice najveÊihproraËunskih korisnika meu lokalnim medijima zbogiznosa od 1,6 milijuna kuna, koliko joj je temeljem ugovorao poslovnoj suradnji uplaÊeno iz proraËuna Grada Rijeke.Tim je novcem sponzorirana emisija “RijeËka ura”,zakupljeno vrijeme u emisiji Planet RI, plaÊena obavezaKanala RI da jednom mjeseËno izravno prenosi sjedniceGradskog vijeÊa i napravi reportaæne prikaze sjednica podnazivom “Na Korzu”. Uz oglase Ëetiriju ministarstava KanalRI skupio je 3,5 milijuna kuna iz proraËuna, dok su ukupniprihodi televizije u 2012. iznosili 7,599 milijuna kuna.

Na treÊem je mjestu ove ljestvice veÊ spomenutazagrebaËka Z1 televizija koja je oko 100 tisuÊa kuna dobilaiz proraËuna Grada Velike Gorice, a uz 2,9 milijuna kuna sazagrebaËkog natjeËaja i dva naruËitelja oglasa iz dræavnogproraËuna ujedno je i medij s najmanjim brojem razliËitihizvora javnih financija koji se na ljestvici plasirao tako visoko.Mreæa lokalnih radija koja je na prvom mjestu sredstva crpiiz barem 20 razliËitih proraËuna, Ëak i Kanal RI obilnosubvencioniran od Primorsko-goranske æupanije i GradaRijeke imao je barem 6 razliËitih izvora prihoda javnih

financija u 2012. Nezavisna moslavaËka televizija NETprimala je iste godine sredstva iz proraËuna pet razliËitihlokalnih jedinica, emitirala oglase Ëetiriju ministarstava i dvijudræavnih tvrtki, no s ukupno prikupljenih 2,6 milijuna kunaipak je zauzela tek peto mjesto. Na Ëetvrtom je joπ jednazagrebaËka televizija, OTV ili Jabuka.

BandiÊ rekorderZapravo, zahvaljujuÊi iznosu od 12 milijuna kuna na

raspisanom natjeËaju, Milan BandiÊ je na top 10 listu lansiraoËak sedam medija Ëiji je sadræaj odluËio financijski podræati.ZahvaljujuÊi njegovoj potpori, na πestom je mjestu joπ jednaradijska mreæa. VeÊina postaja Soundset mreæe u veÊinskomje vlasniπtvu tvrtke Cratis Retis, Ëiji je osnivaË Josip Majher.Svojevrsna baza mreæe Soundset je zagrebaËki radio Plavi 9koji je na istom natjeËaju Grada Zagreba za sedam svojihemisija dobio potporu malo veÊu od milijun kuna. Zagreb je,konaËno, na raspisivanje natjeËaja bio primoran zbog visokogiznosa subvencija koje je Agencija za zaπtitu træiπnognatjecanja odobrila pod odreenim uvjetima. Ostali su gradovii æupanije uglavnom dijelili potpore male vrijednosti, daklemanje od 1,5 milijuna kuna za razdoblje od tri fiskalnegodine. Izuzetak od ovog pravila su ranije sklopljeni ugovorio poslovnoj suradnji na koje se sustav dræavnih potpora neodnosi. ZahvaljujuÊi tome, Grad Rijeka i lani je, temeljemugovora o suradnji, televiziji Kanal RI isplatila 1,1 milijunkuna. Ugovorom o usluzi objava u dnevnom tisku regionalnidnevni list Glas Slavonije dobio je 172 tisuÊe kuna od OsjeËko-baranjske æupanije. NajveÊi dio javnih prihoda u 2012. tomje tiskanom mediju i njegovoj postaji Slavonski radio, isplaÊentemeljem javne nabave iz gradskog proraËuna Osijeka ikomunalne gradske tvrtke Vodovod Osijek. VeÊinski vlasnik sa75% dionica Glasa Slavonije menadæerska je kompanijaOsjeËki list, jedna od dvije osnovane u okviru programaradniËkog dioniËarstva, 15% vlasniπtvo je Hypo Alpe-Adria-Banka, a 10% u vlasniπtvu je malih dioniËara. Tako jevlasniËku strukturu opisala Uprava Glasa Slavonije,demantirajuÊi na T-portalu kako je na bilo koji naËinpovezana s interesima politiËke stranke HDSSB, πto joj se inaËeËesto predbacuje. Ipak, iz gradskog proraËuna Osijeka iproraËuna OsjeËko-baranjske æupanije, gdje je HDSSB navlasti, Glas Slavonije dobio je najveÊi dio ukupnog iznosa od1,8 milijuna kuna javnih sredstava.

Osmo mjesto liste zanimljivo je najprije zato πto se uopÊene radi o mediju. Iz proraËuna Grada Zagreba i u 2012. je,temeljem javnog natjeËaja, posao izdavanja sluæbenogglasnika Zagreb.hr naruËen i plaÊen Medijskoj mreæi u iznosuiznad 1,5 milijuna kuna. Ta je agencija za marketing i PRosnovana u oæujku 2008. da bi u kolovozu popisu svojihdjelatnosti dodala i izdavaπtvo. SluËajno, baπ na dan kada jeZagrebaËki Holding putem javne nabave oglasio kako traæiusluge novinske agencije koja bi, za 10,2 milijuna kuna,preuzela na godinu dana izradu, tisak i distribuciju novogzagrebaËkog dvotjednika. Naime, pored Sluæbenog glasnikau kojem se objavljuju odluke i akti gradskih tijela, gradska


17NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

Skupπtina odluËila je 2008. podræati osnivanje posebnogdvotjednika koji bi se kao sluæbeno glasilo distribuiraobesplatno na kuÊne adrese graana. Posao traganja zanajpovoljnijom ponudom i troπkovi izdavanja glasilaprepuπteni su komunalnom poduzeÊu ZagrebaËki HoldingËijim je financijama upravljala Skupπtina u kojoj jegradonaËelnik Milan BandiÊ bio jedini Ëlan. Prve dvije godinedo 2010. ZagrebaËki Holding isplatio je Medijskoj mreæi viπeod 19 milijuna kuna za usluge izdavanja Zagreb.hr-a koji setada tiskao u tiraæi od 400 tisuÊa primjeraka i graanimabesplatno dostavljao na kuÊnu adresu. Taj iznos je drastiËnorezan 2010. kada je Skupπtina ZagrebaËkog Holdinga dobila11 novih Ëlanova, a financiranje dvotjednika Zagreb.hrprebaËeno je s proraËuna gradskog komunalnog poduzeÊana Ured gradonaËelnika.

SluËajno ili neOd tada do danas i svake sljedeÊe do 2017. godine u

zagrebaËkom je proraËunu za Medijsku mreæu predvienobarem 1,5 milijuna kuna godiπnje, iako je Zagreb.hr umeuvremenu postao mjeseËnik koji se distribuira samojavnim ustanovama.

Zanimljivo je kako se viπe od 10 milijuna kuna i ideja opokretanju novog dvotjednika pojavila baπ uoËi lokalnih izbora2009. na kojima se gradonaËelnik prvi put birao izravnoglasovima biraËa. Posljednji milijunski iznos kojim je iz gradskogproraËuna intervenirano na zagrebaËkoj medijskoj sceni doπaoje takoer uoËi lokalnih izbora na proljeÊe 2013. godine. Naravno,moæda se radi tek o sluËajnim podudarnostima iz kojih jenezahvalno izvlaËiti bilo kakve zakljuËke. Ipak, u proπloj je godinigradonaËelnikov ured, temeljem javnog natjeËaja, podijelioznatno manji iznos, tek malo viπe od 2,5 milijuna kuna. Izmeuostalog, razdijeljen je veÊem broju medija pa su se tako pojavili inovi korisnici, meu kojima i hvaljen neprofitni portal h-alter.orgkoji je iz gradskog proraËuna lani primio ukupno 48 tisuÊa kuna.Portal dnevno.hr, Ëiju je huπkaËku ureivaËku politiku javnoosudilo i Hrvatsko novinarsko druπtvo, dobio je, meutim, izzagrebaËkog proraËuna, temeljem programskog natjeËaja, 258tisuÊa kuna. Kako isti portal djeluje u Bosni i Hercegovini i Srbiji,tako i πira regija ima priliku plastiËno se uvjeriti o kriterijimakojima se rukovode zagrebaËki gradonaËelnik i njegovopovjerenstvo prilikom ocjene kvalitete sadræaja i iznosa kojim Êega podupirati iz javne blagajne za koju svi odvajamo dio novca.

Kad brojeve promatramo iz tog kuta, odnosno prora-Ëunske iznose za medije podijelimo s brojem stanovnikapojedine lokalne samouprave, ispada kako svoje medijenajviπe plaÊaju graani Dubrovnika koji su u 2012. godinisvaki odvojili 61 kunu, a najmanje oni u Krapinsko -zagorskoj æupaniji koja po glavi stanovnika u medije ne ulaæeni kunu. Ne treba, meutim, zaboraviti kako se podaci poæupanijama odnose samo na lokalne elektroniËke medije.Trendovi su jasni. Najviπe je iz proraËuna medijima isplatioGrad Zagreb, slijedi Karlovac koji subvencijama iz proraËunapodmiruje obaveze medija kojima je vlasnik, te Grad Osijekkoji je, osim Glasu Slavonije, viπe od pola milijuna kuna

temeljem javne nabave platio i za usluge Televizije Slavonijei Baranje. Na Ëetvrtom mjestu je Grad Dubrovnik koji jemedijima u 2012. isplatio 2,6 milijuna kuna ako raËunamo ioglase DubrovaËke zraËne luke.

Oglaπavanje kroz tisakNa petom je mjestu Grad Rijeka koji je, osim Kanala RI iz

svojeg proraËuna, πto temeljem ugovora, πto javnim natjeËajem,veÊa ulaganja imao u dnevne novine Novi list. Dio ulaganja unacionalne medije vidljiv je u elektronskoj javnoj nabavi pa jetako u oglaπavanje kroz tiskana izdanja EPH, πto izravno, a πtopreko marketinπke agencije Europapress Holdinga 4Media, u2012. uloæeno 2,2 milijuna kuna. Joπ jedno jako izdavaËkopoduzeÊe, Styria, u svoja dva dnevna izdanja, VeËernji list i 24sata, objavilo je oglasa u vrijednosti od 1,1 milijun proraËunskihkuna, koliko se moglo pronaÊi u registrima javne nabave. Novilist uspio je izvuÊi tek neπto viπe od pola milijuna kunaproraËunskih sredstava, najviπe od Grada Rijeke. Podaci oproraËunski financiranim oglasima na dvije komercijalnetelevizije s nacionalnom koncesijom zanemarivi su u odnosuna Ëinjenicu da najveÊi dio ukupnog ulaganja oglaπivaËa odlaziupravo televizijskom mediju. Prema podacima o javnoj nabavi,RTL je tako 2012. primio oko 790 tisuÊa kuna, a Nova TV 557tisuÊa. Dio novca nacionalnim medijima iz proraËuna dolazi iposredstvom marketinπkih agencija, a koliko je iz registara javnenabave vidljivo, za 2012. godinu preko agencija je naruËenomedijskih usluga ukupne vrijednosti 5,2 milijuna kuna.Poslovanje s medijima posredstvom marketinπkih agencijanajprisutnije je u Zadru.

Zbrojimo li sve prikupljene iznose, uz 40 milijuna lokalnihsamouprava, 16 milijuna iz dræavnog proraËuna i 36 milijunaiz Fonda za elektroniËke medije, graani Hrvatske u svoje sumedije 2012. uloæili barem 92 milijuna kuna. To je tek maloviπe od ukupnog iznosa oglaπavanja na internet medijima kojisu i 2012. bili na uvjerljivo zadnjem mjestu meu medijimakojima oglaπivaËi plaÊaju oglase. Ipak, to je i trideset putaviπe od onih 3 milijuna kuna koliko je Ministarstvo kulturelani razdijelilo na 14 neprofitnih medija s najveÊompojedinaËnom uplatom od 400 tisuÊa kuna.

Posljednje izmjene Zakona o elektroniËkim medijima kojesu predvidjele da se dio sredstava Fonda za pluralizam takoerrezervira na neprofitne medije izazvala je buru reakcija.Najglasnije su bile dvije najjaËe udruge komercijalnihelektroniËkih medija, lokalnih radija okupljenih u HURIN-u, na Ëijem je Ëelu i danas Juraj HrvaËiÊ koji okuplja lokalnetelevizije na Ëelu s predsjednikom Denisom MikoliÊem,glavnim urednikom pulske TV Nove.

U iπËekivanju medijske strategijeMedijska strategija na kojoj radi Odjel za medije

Ministarstva kulture, krπeÊi pritom sve rokove, u nekim jeistupima ljudi iz Ministarstva dobila jasne naznake kako Êedio proraËunskih sredstava za medije ubuduÊe biti rezerviranza one koji su registrirani kao neprofitne organizacije.Ministarstvo se oËigledno nada kako Êe na taj naËin sprijeËiti

rasipanje namjenskog, proraËunskog novca na drugetroπkove, poput reæija, dugovanja za poreze, doprinose i sliËno.Da se takve stvari dogaaju, potvrdila je poËetkom proπlegodine zviædaËica Ivana LekπiÊ, nakon πto je na Hrvatskomradiju »azma odbila laæirati emisije kako bi pravdala sredstvaFonda koja su oËito bila uloæena u neke druge troπkove. AkoVEM, kao regulatorno tijelo koje na raspolaganju ima istruËnu sluæbu u vidu Agencije za elektroniËke medije, nijeu stanju nadzirati sve programe koje sufinancira javnimnovcem, teπko je oËekivati da Êe to Ëiniti peteroËlanopovjerenstvo imenovano kako bi otvorilo ponude pristigle nanatjeËaj ili pak gradonaËelnik, odnosno æupan osobno.TehniËki je najjednostavnije taj zadatak povjeriti Ministarstvufinancija koje po sluæbenoj duænosti nadzire knjigovodstvo ineprofitnih druπtava koje zakon obavezuje da dobit ulaæu utemeljnu djelatnost, a ograniËava i osobna primanjazaposlenih u takvim organizacijama.

Financijski izvjeπtaji koji se u pravdanju sredstava Fondamoraju predati na kontrolu VEM-u i njegovoj Agenciji takoersu tek brojke na papiru, a prema svjedoËenju Ivane LekπiÊ idrugih njezinih kolega koji su izabrali ostati anonimni,honorare koje vlasnici medija prikazuju kao troπkoveproizvodnje emisija, ljudi koji su na njima radili nikad nisuvidjeli na svojem raËunu. Niπta se ne ulaæe ni u produkcijuemisija, zbog Ëega novinari malo kada uopÊe odlaze na teren,a o nekim podrobnijim istraæivanjima nema ni govora.UobiËajena je praksa da se subvencijama krpaju rupe idugovanja navodno komercijalnih medija Ëiji opstanak ovisio proraËunskim sredstvima. U prilog tome govori i podatakkako je veÊina komercijalnih nakladnika na koncu odluËilapristati na to da se za neprofitne medije u Fondu rezervira 6posto umjesto 3 posto koliko su isprva predlagali. Tu suπirokogrudnost objasnili nuædom da se natjeËaj za subvencio-niranje programa Ëim prije raspiπe�

Prve dvijegodine, do 2010.,

ZagrebaËkiHolding isplatio

je Medijskojmreæi viπe od 19milijuna kuna zausluge izdavanjaZagreb.hr-a kojise tada tiskao u

tiraæi od 400tisuÊa primjeraka

i graanimabesplatno

dostavljao nakuÊnu adresu

dossier dossier


19NOVINAR

BROJ 1-3/2014.dossierLOKALNA SAMOUPRAVA MODEL IZNOS MEDIJ BROJ EMISIJA/PRILOGA AGENCIJAOSIJEK javna nabava “800,000” TV SLAVONIJE I BARANJE/STV usluge informiranja

javna nabava 863254 GLAS SLAVONIJE usluge informiranja i oglasinarudæbenica 41476 “GRADSKI RADIO 99,1” usluge informiranja i troπkovi organiziranja priredbinarudæbenica 43436 JANUS/RADIO PLUS usluge informiranja

ugovor 71887 CLARITASnarudæbenica 84043 YPSILON

ugovor 5000 HINA manifestacija Zlatni cvijet Europenarudæbenica 18672 HRT usluge informiranja

VODOVOD OSIJEK javna nabava 787500 GLAS SLAVONIJEUKUPNO 2715268 BROJ STANOVNIKA 108048

CIJENA PO STANOVNIKU 25 kn

DUBROVNIK ugovor 685480 DUBROVA»KA TV usluge informiranja i snimanja i prijenosa sjednicaugovor 208280 RADIO RAGUSAugovor 89780 PRO RADIO/RADIO LAUS

javna nabava/ugovor 423369 DUBROVA»KI VJESNIK usluge oglaπavanjaugovor 57500 DU LIST

javna nabava/ugovor 230120 TELE 5/GLAS GRADA usluge oglaπavanja i informiranjaugovor 243277 FOTONugovor 30000 KENOVA

narudæbenica 31565 SLOBODNA DALMACIJADU ZRA»NA LUKA javna nabava 190906 TELE 5/GLAS GRADA

javna nabava 150000 TELE 5/GLAS GRADAjavna nabava 291250 DUBROVA»KI VJESNIK

UKUPNO 2631527 BROJ STANOVNIKA 42615CIJENA PO STANOVNIKU 61 kn

RIJEKA javna nabava 420972 NOVI LIST oglasiugovor 120000 NOVI LIST prilogugovor 1637105 KANAL RI 4 emisije i prijenosi


NAPOMENA: Iznosi su navedeni bez decimala, neke lokalne samouprave dale su nam iznose s PDV-om, neke bez.

dossierTOP 5 LOKALNIH SAMOUPRAVA S NAJVE∆IM IZDVAJANJEM ZA MEDIJE IZ PRORA»UNA

LOKALNA SAMOUPRAVA MODEL IZNOS MEDIJ BROJ EMISIJA/PRILOGA AGENCIJA

ZAGREB natjeËaj 205000 INDEX gradske vijestinatjeËaj 195000 ZAGREBANCIJA gradske vijestinatjeËaj 190000 POLITIKA PLUS gradske vijestinatjeËaj 160000 TJEDNO.HR gradske vijestinatjeËaj 145000 DALJE gradske vijestinatjeËaj 100000 JAVNO gradske vijestinatjeËaj 95000 NOVI-ZAGREB.HR gradske vijestinatjeËaj 90000 MOJZAGREB.INFO gradske vijestinatjeËaj 90000 URBANCULT.HR gradske vijestinatjeËaj 30000 TJEDNO.HR gradske vijestinatjeËaj 30000 POLITIKA PLUS gradske vijestinatjeËaj 27000 MOJZAGREB.INFO gradske vijestinatjeËaj 27000 NOVI-ZAGREB.HR gradske vijestinatjeËaj 45000 INDEX gradske vijestinatjeËaj 45000 DALJE gradske vijestinatjeËaj 225000 OTV 3 emisijenatjeËaj 155000 NET 3 emisijenatjeËaj 100000 RADIO 101 2 emisijenatjeËaj 2010000 OTV 6 emisijanatjeËaj 2910000 Z1 3 emisijenatjeËaj 1410000 NET 1 emisijanatjeËaj 1290000 ANTENA ZAGREB 2 emisijenatjeËaj 1140000 PLAVI 9 7 emisijanatjeËaj 1080000 TOTALNI FM 2 emisijenatjeËaj 1050000 HIT FM 3 emisijenatjeËaj 1110000 RADIO KAJ 6 emisija

javna nabava 1574800 ZAGREB.HR sluæbeni glasnik MEDIJSKA MREÆAjavna nabava 467267 oglasi QUANTUM MEDIA

ZG HOLDING javna nabava 398125 VE»ERNJI LIST oglasijavna nabava 323000 24 SATA oglasi


KARLOVAC ugovor 96145 KA VISION/ TV 4 RIJEKE prijenosi sjednica i oglasiugovor 100284 VE»ERNJI LIST oglasiugovor 19625 RADIO 047/TREND RADIO oglasiugovor 10106 RADIO MREÆNICA 1emisija i oglasiugovor 4750 KA-PORTAL oglasi

subvencija 1220000 HR RADIO KARLOVAC subvencijaugovor 156187 HR RADIO KARLOVAC “1 emisija, prijenosi sjednica”

subvencija 1305000 KARLOVA»KI TJEDNIK subvencijaugovor 188023 KARLOVA»KI TJEDNIK oglasi



21NOVINAR

BROJ 1-3/2014.dossierdossierPRORA»UN MODEL IZNOS FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012.MUP 209421UKUPNO 209421 16977110SVEUKUPNO PRORA»UN 3871948 586428 kn/66 66374008

2. KANAL RIRIJEKA ugovor 1637105 598748 kn/10PRIMORSKO-GORANSKA subvencija “1,702,215” 237341 kn/6

narudæbenica 80000MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 27000MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 9000MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 45756MUP 30000UKUPNO 3531077SVEUKUPNO PRORA»UN 3531077 836089 kn/16 75996343. Z1VELIKA GORICA ugovor 74250 330379 kn/5

ugovor 28075 249218 kn/5ZAGREB natjeËaj 2910000JANAF 145680MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 30000UKUPNO 3188005SVEUKUPNO PRORA»UN 3188005 579597 kn/10 103577294. OTVZAGREB natjeËaj 225000 606331 kn/8

natjeËaj 2010000 646937 kn/10SISAK javna nabava 211500HRVATSKA PO©TA 29836JANAF 45000MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 90000MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 63000CRO OSIGURANJE 3750MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 68305MUP 24125UKUPNO 2770516SVEUKUPNO PRORA»UN 2770516 1253268 kn/18 171251865. NET NEZAVISNA TELEVIZIJA MOSLAVINAZAGREB natjeËaj 155000 905455 kn/11

natjeËaj 1410000 607289 kn/10BJELOVAR ugovor 227827BJELOVARSKO-BILOGORSKA javna nabava 143750KRAPINSKO-ZAGORSKA narudæbenica 32250SISA»KO-MOSLAVA»KA ugovor 325204MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 60000MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 40000PETROKEMIJA 104000CRO OSIGURANJE 58500MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 61346MUP 25000UKUPNO 2642877SVEUKUPNO PRORA»UN 2642877 1512744 kn/21 107326776. SOUNDSET MREÆA/CRATIS RETISCRATIS RETISRADIO BROD STE»AJ, OTVORENA NOVA FIRMASLAVONSKI BROD javna nabava 201045 104349 kn/10BRODSKO-POSAVSKA narudæbenica 3894CRO. OSIGURANJE 3847HR. LUTRIJA 2450PETROKEMIJA 7200UKUPNO 218436 951168

TOP 10 MEDIJA PREMA IZNOSU SREDSTAVA IZ PRORA»UNA

1. RADIJSKE MREÆE TOTALNI FM I EXPRES RADIOPRORA»UN MODEL IZNOS FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012.TOTALNI FMRADIO SISAKSISAK javna nabava 149928 107418 kn/10SISA»KO-MOSLAVA»KA ugovor 60000DRÆAVNI ARHIV 1187HR LUTRIJA 3150MINISTARSTVO OBRANE 1168BOROVO 4550CRO OSIGURANJE 24200UKUPNO 244183 1251169RADIO VELIKA GORICAVELIKA GORICA ugovor 50062 59428 kn/7ZAGREBA»KA ugovor 231248MINISTARSTVO OBRANE 2376UKUPNO 283686 1196304TOTALNI FMZAGREB natjeËaj 1080000CRO OSIGURANJE 36818UKUPNO 1116818 5041731VANGA/TOTALNI FM PULAPULA javna nabava 59760 14508 kn/2UKUPNO 59760 956312MORSKI ZVUK/TOTALNI FM SPLIT 63892 kn/10 2183171NOVI RADIO/TOTALNI FM –AKOVOCRO OSIGURANJE 1248 41851 kn/6UKUPNO 1248 975377PRIMORSKI RADIO/TOTALNI FM RIJEKA I PRIMORJEMNISTARSTVO OBRANE 2396 43264 kn/6UKUPNO 2396 1907050MEA MEDIA/RADIO AKTIV 48547 kn/6 1324385EXPRES RADIONOVI RADIO ZADARHR L.UTRIJA 28533 146200 kn/10NP PLITVI»KA JEZERA 2568MUP 10000PETROKEMIJA 13260UKUPNO 54361 2544729OTO»NI RADIO KORNATINP KORNATI 12250 47152 kn/7UKUPNO 12250 344021JANUSOSIJEK narudæbenica 43436 57432 kn/6OSJE»KO-BARANJSKA narudæbenica 5865CRO OSIGURANJE 15000UKUPNO 64301 1027442OBITELJSKI RADIO/ANTENA ZAGREBZAGREB natjeËaj 1290000HR LUTRIJA 79536MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 69903MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 46642UKUPNO 1486081 24730274MEDIA SERVISMINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 337443UKUPNO 337443 5914933MULTIMEDIJSKI CENTAR GRUPA


23NOVINAR

BROJ 1-3/2014.dossierPiπe Toni GabriÊ

Uzgaja li Ministarstvo kulture RH poseban odnos premazadruzi Kop Medija i njezinim Ëlanovima i Ëlanicama, i zaπtobi to uopÊe javnosti bilo zanimljivo?

Kop Medija nakladnik je hrvatske franπize mjeseËnika LeMonde diplomatique koji u njezinu izdanju izlazi od poËetka2013. godine. PoËetkom lipnja 2012. osnovalo ju je desetaknovinara i civilnodruπtvenih aktivista, nakon Ëega je, u srpnjuiste godine, upisana u registar zagrebaËkog TrgovaËkog sudakao druπtvo s ograniËenom odgovornoπÊu.

Sredinom 2012. delegacija Kop Medije posjetila je ministricuAndreu Zlatar VioliÊ. Rezultat sastanka bilo je pismo koje jeministrica 15. lipnja uputila u Pariz, u srediπnjicu Le Mondediplomatiquea. Sadræaj toga pisma dobili smo legalnim putemod Ministarstva. Objavljujemo ga u cijelosti, u originalu, podnaslovom “Foreign Policy Topics”.

Otvoreno je pitanje je li ministrica ovakvom susretljivoπÊuprema osnivaËima nove inicijative doπla do ruba dopuπtenogili ga je prekoraËila. Nekoliko stvari tu je sporno.

“The soon to be open call for proposals for granting uf athree-year financial suppport (2013-2015)” odnosi se na

UmijeÊediplomatiquea

natjeËaj za Ëasopise koji su javna potreba u kulturi, a koji jebio raspisan u ljeto 2012. godine. Istina jest da, premaPravilniku o utvrivanju programa javnih potreba u kulturi,koji je ministrica donijela neposredno prije njegovaraspisivanja, u lipnju 2012. godine, ministrici pripada ovlastkonaËnog odluËivanja o potporama; meutim, nekakva seprocedura tu ipak mora poπtovati. A procedura koju odreujetaj pravilnik jest da kulturna vijeÊa i povjerenstva prethodnopodnesu ministrici prijedlog odluke o financiranju sprijedlogom visine potpora, i to nakon “struËnog vrednov-anja”. StruËno pak vrednovanje mora biti provedeno uzprimjenu jedanaest kriterija koji su taksativno pobrojani utom pravilniku. Prethodnim pismenim obvezivanjempariπkom Le Monde diplomatiqueu i njegovoj hrvatskojispostavi, ministrica je prekoraËila proceduru koju je samapropisala i dovela je struËne vrednovatelje iz kulturnog vijeÊapred gotov Ëin. A kao πto smo veÊ viπe puta pisali (1), javnostisu nedostupni zapisnici kulturnih vijeÊa, a struËni elaboratinajËeπÊe ne postoje (koliko god propisi nalaæu kulturnimvijeÊima da ih izrauju).

dossierPRORA»UN MODEL IZNOS FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012.RADIO BROD INFORMIRANJE I MARKETINGPORTO RE/RADIO POSTAJA GRADA KRALJEVICE 15066 kn/2RADIO TRSATLUKA RIJEKA 20875 37108 kn/4AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 17220MUP 4125UKUPNO 42220 713045PLAVI 9ZAGREB natjeËaj 1140000 42967 kn/4HR LUTRIJA 25000JANAF 110071UKUPNO 1275071 1973157SOUNDSET POÆEGA/MIROSLAV KRALJEVI∆ORLJAVA 1875 178443 kn/9UKUPNO 1875 1063669SOUNDSET/CRATIS RETISHRVATSKA PO©TA 491611MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 110208UKUPNO 601819 10948517SVEUKUPNO PRORA»UN 2139421 377933 kn/29 156495567. GLAS SLAVONIJESLAVONSKI BROD javni nabava 42983 141675 kn/7OSJE»KO-BARANJSKA ugovor 172150 31806 kn/2OSIJEK javna nabava 863254VODOVOD OSIJEK javna nabava 787500DRÆAVNI ARHIV OSIJEK 2539HR LUTRIJA 17060UKUPNO 1885486SVEUKUPNO PRORA»UN 1885486 173481 kn/9 374540008. MEDIJSKA MREÆA/ZAGREB.HRZAGREB javna nabava 1574800UKUPNO 1574800SVEUKUPNO PRORA»UN 1574800 33238999. RADIO KAJZAGREB natjeËaj 1110000 117300 kn/7KRAPINSKO-ZAGORSKA narudæbenica 25000VARAÆDINSKA ugovor 30000CRO OSIGURANJE 24150HR LUTRIJA 91070JANAF 12152MINISTARSTVO OBRANE 6920MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 33062MUP 16337UKUPNO 1348691SVEUKUPNO PRORA»UN 1348691 117300 kn/7 495318510. VARAÆDINSKA TELEVIZIJA/VTVVARAÆDIN ugovor 225090 896682 kn/10ME–IMURSKA ÆUPANIJA ugovor 37884 608773 kn/10CRO OSIGIRANJE 62500HEP 6300MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 175739MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 35750MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 30000MUP 25000UKUPNO 598263SVEUKUPNO PRORA»UN 598263 1505455 kn/20 4880630

NAPOMENA: Iznosi su navedeni bez decimala, neke lokalne samouprave dale su nam iznose s PDV-om, neke bez.


25NOVINAR

BROJ 1-3/2014.dossierPrimjer iz prakse

Sporna je i tvrdnja iz ministriËina pisma da bitni pro-gram subjekta na koji se ono odnosi, a radi se o vanjskojpolitici (“interes in the foreign policy topics”) potpunoudovoljava (“fully complies”) natjeËaju za javne potrebe ukulturi. Naime, pravilnik iz lipnja 2012. ovako definira tajnatjeËaj: “Pravo podnoπenja programa na Poziv imajusamostalni umjetnici, umjetniËke organizacije, ustanove ukulturi, graani i udruge, pravne i fiziËke osobe koje obavljajudjelatnost u kulturi, te jedinice lokalne i podruËne /regionalne/ samouprave.”

Iz ukupnog sadræaja Pravilnika i natjeËajne dokumen-tacije (2) proizlazi da se radi o kulturi primarno u smisluumjetnosti i kulturne politike, a ne o vanjskoj politici - πtose moæe utvrditi i iz analize dodijeljenih potpora odpokretanja toga natjeËaja do danas. Bitan dio obrazloæenja(3) Kulturnog vijeÊa za knjigu i nakladniπtvo, kojim nastojiizloæiti svoje kriterije vrednovanja pristiglih ponuda unatjeËaju za Ëasopise za 2013. godinu, glasio je: “Prijedloziprograma razmatraju se i prihvaÊaju na temelju detaljnoobrazloæenog prijedloga i pripadajuÊe struËnedokumentacije. Potpora je usmjerena na Ëasopise ielektroniËke publikacije visoke kreativno-umjetniËkevrijednosti te visoke jeziËne i estetske razine, sadræajnoprofilirane, aktualne i recentne te one koji imajuopÊepriznato znaËenje. Prednost u uvrπtavanju u programsufinanciranja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatskeimaju, dakle, Ëasopisi/elektroniËke publikacije koje se bavepodruËjem kulture i umjetnosti.” (4) Dakle, moæemo reÊida Le Monde diplomatique u najmanju ruku ne

“udovoljava u potpunosti” svrsi natjeËaja za javne potrebeu kulturi, veÊ da je u njega pomalo na silu uguran. No, ipak,Ëasopis je na tom natjeËaju osvojio jednu od glavnih premija(5) u iznosu od 300.000 kuna, gotovo pet puta viπe odprosjeËne donacije, koja je iznosila 61.186 kuna.

Ministrica je u intervjuu HTV-u, 7. svibnja 2013., izjavilada je potpisala joπ desetak sliËnih pisama namjere s drugimsubjektima za potrebe inozemne suradnje; ta druga pismadosad nismo uspjeli dobiti iz Ministarstva, mada smo ih traæili.Potpisala ili ne potpisala - bitno je da ni Zakon o kulturnimvijeÊima ni Pravilnik o javnim potrebama u kulturi nepredvia moguÊnost takve ministriËine intervencije unatjeËajnu proceduru, pa tako ni uvjete ili kriterije pod kojimabi ona bila moguÊa i dopustiva.

Kop Medija javlja se kao sporan subjekt joπ jednognatjeËaja, onog za financiranje neprofitnih medija inovinarskih radova u neprofitnim medijima (6) koji jeMinistarstvo kulture raspisalo (nakon neobjaπnjenogviπemjeseËnog otezanja) u srpnju 2013. godine. Taj natjeËajsastojao se od dva dijela. Prvi dio, za bespovratne potporeneprofitnim medijima, bio je okonËan u rujnu, tako da suodabrani neprofitni mediji veÊ u listopadu poËeli koristitidodijeljena im sredstva - ukupno neπto manje od tri milijunakuna. Drugi dio natjeËaja, za novinarske radove uneprofitnim medijima, koji je ukljuËivao i javno licitiranjenovinarskim temama (tzv. public commissioning)protegnuo se do duboko u prosinac, tako da su novinarikojima su odobrena sredstva - ukupno oko 250.000 kuna -zapoËeli svoje radnje pisati iza Nove godine.

Na sluæbenim stranicama Ministarstva kulture bili suobjavljeni jedinstveni osnovni kriteriji i propozicije za oba dijelanatjeËaja. Nametnulo se sljedeÊe pitanje: Moæe li zadruga kojanije zavedena u Registar neprofitnih organizacija priMinistarstvu financija, kao πto Kop Medija nije zavedena,sudjelovati u natjeËaju kao nakladnik neprofitnog medija?

“BuduÊi da se ne mogu sve neprofitne organizacije upisatiu RNO, potvrdu o upisu u Registar neprofitnih organizacijane prilaæu svi. U Uputama za prijavitelje navedeno je da sena natjeËaj prijaviti mogu neprofitni proizvoaËi medijskogsadræaja koji predoËe izvadak o upisu u odgovarajuÊi registar(Upute za prijavitelje (2.2.1.; 3.1.). Kada se radi konkretno oneprofitnoj zadruzi, ista, da bi se prijavila na predmetninatjeËaj, mora biti upisana u Registar neprofitnih organi-zacija”, glasio je odgovor nadleæne sluæbenice Ministarstvakulture koji smo e-mailom dobili 22. srpnja, nakon πto smona sluæenu adresu otvorenu za potrebe natjeËaja uputilinavedeno pitanje.

Situaciju koja je nastala mogli bismo nazvati unajmanju ruku intrigantnom: Kop Medija nije se prijavilana prvi dio natjeËaja, onaj za bespovratne potporeneprofitnim medijima (Ëiji je rok za prijavu trajao do 29.srpnja odnosno 4. rujna), ali se javila na njegov drugi dio,za novinarske radove u neprofitnim medijima (Ëiji je rokza prijavu trajao do 1. listopada). Ministarstvo je ocijeniloda zadruga zadovoljava formalne kriterije i uputiloprijavljeni novinarski rad u public commissioning,meutim on na kraju nije prikupio dovoljno glasovagraana za ostvarivanje tromjeseËne potpore.

Je li se moæda u meuvremenu, izmeu deadlinea prvogi drugog dijela natjeËaja, Kop Medija upisala u Registarneprofitnih organizacija? Nije.

“Na naπ zahtjev, zadruga Kop Medija nam je dostavilaizvadak iz Pravila zadruge u kojima se ta zadruga odreujekao neprofitna”, odgovorila je 25. studenog na naπe pitanjeglasnogovornica Ministarstva kulture Nataπa Petrinjak,citirajuÊi taj izvadak: “Viπak prihoda utvren godiπnjimobraËunom nakon pokriÊa manjkova prenesenih iz prijaπnjihrazdoblja, zadruga prenosi u sljedeÊu godinu. Eventualniviπak prihoda zadruga mora koristiti za unapreenje i razvojvlastitog rada.”

Ministarstvo kulture preuzelo je, dakle, na sebe ingerencijeMinistarstva financija i krenulo samostalno odluËivati o tomekoja organizacija jest, a koja nije neprofitna. Od Ministarstvafinancija dobili smo, naime, 6. prosinca nedvosmislenpismeni odgovor: “Ako zadruga nije upisana u Registarneprofitnih organizacija, ne moæe voditi raËunovodstvo isastavljati financijske izvjeπtaje sukladno odredbama Uredbeo raËunovodstvu neprofitnih organizacija (7). Upis u Registarprovodi Ministarstvo financija.”

Glasnogovornica Petrinjak potrudila nam se opπirnoobrazloæiti promijenjeni stav Ministarstva, a dijelove togaobrazloæenja citiramo u okviru pod naslovom “Registar nijevaæan”. No, Ministarstvu kulture bolje bi bilo da se nije petljalou ingerencije LiniÊeva ministarstva jer taj je posao obavilo loπe.

Prvo, upravo je nevjerojatno da Upute za prijavitelje,objavljene u sklopu poziva na natjeËaj, na sluæbenimstranicama Ministarstva kulture, u Ministarstvu smatrajunesluæbenim dokumentom, k tome - dokumentom s“tvorniËkom greπkom”.

Drugo, Zakon o elektroniËkim medijima nije moguÊeprimijeniti na Le Monde diplomatique jer radi se primarno otisku, a ne o elektroniËkom mediju.

TreÊe, ako bi se u LMD-ovu sluËaju Ëak i moglo primijenitiZEM, valjalo bi precizno citirati njegove odredbe. U Ëlanku 48.toga zakona, na koji se poziva glasnogovornica Ministarstva,navedene su, uz “obrazovne i manjinske ustanove, studentskeudruge, πkolske udruge te udruge graana i druge nevladineudruge s pravnom osobnoπÊu”, eksplicitno i - “neprofitnezadruge”! A glasnogovornica ih, citirajuÊi tu odredbu, propuπtaspomenuti, mada upravo o njima priËa govori. Dakle, ZEM uËlanku 48. podrazumijeva da npr. Fakultet politiËkih znanosti,kao obrazovna ustanova, bude nakladnik neprofitnog RadijaStudent, ali da bi zdruga bila nakladnik neprofitnog medija,morala bi biti ne bilo kakva, veÊ - “neprofitna zadruga”. DrugimrijeËima, morala bi kao takva biti zavedena u Registruneprofitnih organizacija.

»etvrto, glasnogovornica, citirajuÊi ZEM, zakljuËuje daneprofitni nakladnici “dobit smiju koristiti samo zaunapreenje i razvoj vlastite djelatnosti”, πto znaËi da saveventualni viπak prihoda u odnosu na rashode mora bitiutroπen za “zadovoljavanje informativnih, obrazovnih,znanstvenih, struËnih, umjetniËkih i kulturnih komuni-kacijskih potreba javnosti”. Pravila zadruge usvojena naskupπtini Kop Medije od 22. srpnja 3013. doista navode, uËlanku 94. i 95., ono πto tvrdi glasnogovornica Ministarstvakulture, to jest da “eventualni viπak prihoda zadruga morakoristiti za unapreenje i razvoj vlastitog rada”. Ali ipak,glasnogovornica je propustila citirati nastavak Ëlanka 95.Pravila zadruge Kop Medija, u kojem je zapisano: “Nakonizdvajanja iz prethodnog stavka…” (tj. za unapreenje irazvoj vlastitog rada, op. a.) “…Skupπtina moæe odluËiti dase preostali dio viπka prihoda moæe koristiti za upis dodatnihuloga Ëlanova zadruge (…), za isplatu Ëlanovima zadruge iradnicima zadruge ili za druge namjene utvrene odlukomSkupπtine.” Dakle, Kop Medija svojim Pravilima zadruge nepredvia da se “dobit smije koristiti samo za unapreenje i razvojvlastite djelatnosti, πto znaËi da sav eventualni viπak prihodamora biti utroπen za zadovoljavanje (…) komunikacijskihpotreba javnosti”, kako u Ministarstvu kulture tumaËe kategorijuneprofitnosti; Kop Medija, vidimo, moæe manji dio viπka prihodauloæiti u unapreenje rada, a ostalo u druge namjene, na sreÊui veselje zadrugara i ostalih radnika.

Peto, Kop Medija je, sudeÊi prema Pravilima zadrugeusvojenim 2. lipnja 2012. godine, registrirana, uz nakladniËke,i za razliËite druge djelatnosti: “Istraæivanje træiπta i ispitivanjejavnog mnijenja, promidæba (reklama i propaganda),savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem, kupnja iprodaja robe, obavljanje trgovaËkog posredovanja nadomaÊem i inozemnom træiπtu, djelatnost javnog cestovnog

dossierForeignPolicy TopicsLetter of Intent. Dear MsRobert, I support the planto start the Croatianedition of the Le Mondediplomatique, which I wasrecently introduced to bythe initiators ofMediaCoop co-operativeAndrea Milat, StipeCurkovic and RadeDragojevic. The plan fullycomplies with the criteriaof the soon to be opencall for proposals forgranting uf a three-yearfinancial suppport (2013-2015) by the Ministry ofCulture, as well as withour political priorities.

Unfortunately, theCroatian dominantlyprivate newspaperpublishing has for a longtime lost its interes in theforeign policy topics,which makes LMD asignificant contribution tothe pluralism of themedia content. Having inmind that diversity ofpolitical oppinions in themedia too often hingeson the activist enthusiasmof precarious publishingprojects, it is of greatimportance to ensure astable public support forthe long-term publicationof LMD’s Croatian edition.Finally, the co-operativeinitiative is especiallywelcome in terms offostering the pluralism ofmedia owenship.

I am looking forward tothe first edition and whishyou and Media Coopmany readers and a long-lived publishing of theCroatian language editionof the Le Mondediplomatique. Minister ofCulture, Andrea ZlatarVioliÊ”�

Izvjeπtaj o πestomjeseËnom raduIgor LasiÊ: “Priprema upitnika za novinare koja je podrazumijevala

prikupljanje razliËitih sliËnih studija provedenih u Europi, ali i svijetu.Jedan od takvih je i studija Worlds of Journalism studies.”

Andrea Milat: “Priprema upitnika za novinare koja jepodrazumijevala prikupljanje razliËitih sliËnih studija provedenih uEuropi, ali i svijetu. Jedan od takvih je i studija Worlds of Journalismstudies. Pri pripremi upitnika konzultirali smo se s veÊim brojemhrvatskih novinara i mediologa, no istovremeno smo i suraivali sprogramerom koji radi na izradi upitnika. Takoer sam sudjelovala uprikupljanju adresa πto veÊeg broja novinara koji Êe sudjelovati uispunjavanju upitnika. Za pripremu izvjeπtaja radila sam i naprikupljanju podataka o broju i sastavu, ali i strukturi razliËitihmedijskih redakcija.”

LasiÊ: “Priprema upitnika podrazumijevala je konzultacije s veÊimbrojem hrvatskih mediologa i mediologinja, novinarki i novinara, ali isavjetovanje s programerom koji upitnik izrauje. Priprema upitnikatakoer je podrazumijevala prikupljanje podataka o medijima uHrvatskoj, njihovim redakcijama, te izradu istih na naËin koji najboljeodgovara potrebama naπeg izvjeπtaja.”

Milat: “Samostalno sam prikupljala podataka potrebne za dioizvjeπtaja koji se tiËe komercijalnih i nezavisnih medija, odnosnotakozvanog treÊeg sektora.”

LasiÊ: “Dio rada na izvjeπtaju koji samostalno obavljam tiËe seonog dijela izvjeπtaja koji se bavi javnim medijima, odnosno HRT-omi Hinom te nedavno ugaπenim Vjesnikom. Javni mediji obuhvaÊaju i

niz lokalnih medija u kojima jedinica samouprave ima manji ili veÊivlasniËki udio.”

Milat: “Priprema upitnika obuhvaÊa izradu agregatora financijskihpokazatelja o poslovanju medija.”

LasiÊ: “Priprema upitnika obuhvaÊa i izradu agregatorafinancijskih pokazatelja o poslovanju medija.”

Milat: “Priprema Izvjeπtaja obuhvaÊa i pripremu upitnika zastrukturirane intervjue s medijskim djelatnicima.”

LasiÊ: “Priprema Izvjeπtaja sastoji se takoer i od pripremeupitnika za strukturirane intervjue s medijskim djelatnicima.”

Milat: “Uz navedene aktivnosti, sudjelovala sam na nizusastanaka s drugim suradnicima na Izvjeπtaju i sastancima skupineza izradu Izvjeπtaja koji su se odræavali svakog ponedjeljka, srijede ipetka od 15 do 18 sati.”

LasiÊ: “Uz navedene aktivnosti, sudjelovao sam na nizu sastanakavezanih za rad na Izvjeπtaju zajedno sa suradnicima Milanom F.ÆivkoviÊem, Borisom Postnikovim i Andreom Milat koji su seodræavali svakog ponedjeljka, srijede i petka od 15 do 18 sati.”

http://h-alter.org/vijesti/kultura/bureaucracy-in-the-mk1.http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=79002.http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=85283.http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=85284.http://www.min-kulture.hr/default.aspx?ID=91475.http://www.mfin.hr/hr/neprofitno-racunovodstvo6.7. Ovaj tekst je pisan prije objavljivanja njezina nacrta, op. a�


27NOVINAR

BROJ 1-3/2014.dossierprijevoza putnika i tereta u domaÊem i meunarodnomprometu” (Ël. 3. Pravila zadruge). Pravila su na iduÊojskupπtini, 22. srpnja 2013. reducirana, pa su izbrisane pojedinedjelatnosti, ali su ostale “promidæba (reklama i propaganda),kupnja i prodaja robe” i “obavljanje trgovaËkog posredovanjana domaÊem i inozemnom træiπtu”. Proizlazi da, Ëak i kad biskupπtina te zadruge odluËila sav viπak prihoda uloæiti uunapreenje rada - to joπ uvijek ne bi nuæno znaËilo da se (sav)viπak prihoda ulaæe u “komunikacijske potrebe javnosti”, kakobi htjeli u Ministarstvu kulture, nego bi se, recimo, mogloulagati u “reklamu i propagandu” ili “kupnju i prodaju robe”.

©esto, prema Zakonu o elektroniËkim medijima, na kojise pozivaju u Ministarstvu kulture, tijelo vlasti zaduæeno zaprovoenje toga zakona je Agencija za elektroniËke medije.©to u njoj kaæu o utvrivanju neprofitnosti zadruga -medijskih nakladnika? “Odredbama ZEM-a kao ni Pravilnikau upisniku pruæatelja medijskih usluga, elektroniËkihpublikacija i neprofitnih proizvoaËa audiovizualnog i/iliradijskog programa (…) nije kao uvjet odreeno daneprofitne zadruge kao neprofitni pruæatelji medijskih uslugamoraju biti upisane u Registar neprofitnih organizacija.Meutim, kako i sami navodite da je upis u navedeni registaruvjet da bi neprofitna zadruga mogla voditi odgovarajuÊeneprofitno raËunovodstvo, podrazumijeva se da Êe subjektkoji se naziva neprofitnom zadrugom biti upisan u Registarneprofitnih organizacija”, stoji u dopisu koji nam je 28.sijeËnja 2014. uputio ravnatelj Agencije na odlasku ZdenkoLjevak. Ni s tog aspekta, dakle ne dræi vodu stav Ministarstvada ono moæe/smije, letimiËnim uvidom u temeljni dokumentnekog subjekta, utvrditi je li on neprofitan ili nije.

Premda Kop Medija na kraju nije dobila novac, πteta kojaje napravljena sastoji se u proizvoenju stanja pravne

dossiernesigurnosti, pri Ëemu nadleæno tijelo vlasti jedne te iste reguletumaËi od prilike do prilike, kako nekom odgovara, i toneovlaπteno. A pravna nesigurnost definitivno nije okoliπ ukojem mogu cvasti graanske, pa ni novinarske slobode.

No dobro, πto je sve moglo dovesti do promjene stavaMinistarstva kulture od 22. srpnja, kada je tvrdilo kakozadruga, da bi se prijavila na natjeËaj za neprofitne medije,mora biti upisana u RNO, do 25. studenog, kada je okrenuloploËu i poËelo tvrditi da to nije nuæan uvjet? Ministarstvokulture je 1. sijeËnja 2013. angaæiralo dvoje osnivaËa KopMedije za izradu istraæivanja, tzv. nacionalnog izvjeπtaja omedijima, koje je viπe puta sluæbeno spomenuto kao bitnapretpostavka za izradu dugo oËekivane medijske strategije.Zaπto je angaæiralo baπ njih?

“U radu na izvjeπtaju angaæirani su i vanjski suradniciIgor LasiÊ i Andrea Milat s kojima je odnos reguliranugovorima o autorskom djelu, a koje moæete dobiti na uvid(…). UredniËki odabir vanjskih suradnika proizlazi iz potrebeda u izradi izvjeπtaja sudjeluju i medijski radnici - novinari -koji, uz poznavanje medijske problematike i medioloπkerefleksije, posjeduju i neposredno iskustvo u medijskojproizvodnji”, stoji u dopisu koji nam je 28. studenoga uputilaglasnogovornica Ministarstva kulture. Na naπe naknadnopitanje upuÊeno 4. prosinca, kako to da se Ministarstvo, meustotinama novinara koji zadovoljavaju navedene kriterijeodluËilo upravo za ovo dvoje - odgovoreno nam je 6. veljaËeove godine, da Zakon o javnoj nabavi u ovakvom sluËaju nepropisuje raspisivanje javnog natjeËaja.

Dobili smo ipak, legalnim putem, izvjeπtaj o radu koji suLasiÊ i Milat uputili Ministarstvu poËetkom lipnja, nakon πestmjeseci rada. Citiramo ga u cijelosti, u okviru pod naslovom“Izvjeπtaj o πestomjeseËnom radu”.

Daleko vaænije od pitanja tko je od koga prepisao tajpolugodiπnji izvjeπtaj, za naπu temu jest Ëinjenica da je ovodvoje vanjskih suradnika angaæirano bez ikakva natjeËaja,da Milat pritom nema gotovo nikakvog novinarskog iskustva,a LasiÊ nema formalno obrazovanje koje bi ukljuËivaloznanje iz metodologije znanstveno-istraæivaËkog rada. »ak iako ne postoje formalne obaveze raspisivanja natjeËaja zaobavljanje ovoga posla, Ministarstvo ga je, zbog osjetljivostiteme i odgovornosti prema novinarima koje je istodobno bilopozvalo da se ukljuËe u radne grupe za kreiranje medijskepolitike, moralo raspisati. Iz izvjeπtaja se Ëita da je bilo devetsati tjednog sastanËenja s odgovornima iz Odjela za medijekroz Ëitavo polugodiπnje razdoblje, a nemamo informacijuo tome jesu li se razmatranja medijskih politika produljilaistim intenzitetom i na drugo polugodiπte - u svakom sluËaju,bilo je vremena za razgovor o svemu.

Vratimo se opet na uvodno pitanje: Uzgaja li Ministarstvokulture RH poseban odnos prema zadruzi Kop Medija injezinim Ëlanovima? Odgovor glasi: da, posebnom odnosuime je privilegiranje.

Prijeimo sada na drugo uvodno pitanje: Zaπto bi to uopÊebila stvar od javnog interesa?

©to znaËi 300.000 kuna donacije nekom mediju, Ëijukvalitetu uopÊe ne æelimo ovdje propitivati, u zemlji u kojojdeseci milijuna kuna propadaju u crnu rupu korupcije u sferigraevinarstva, energetike, eksport-importa i financija? ©toznaËi seciranje podzakonskih akata u zemlji u kojoj, ustvarima koje se predstavljaju kao teme od prvorazrednognacionalnog interesa, dva suda u tri dana donose dijame-tralno suprotne presude? Nudimo nekoliko razloga zaπtosmatramo da privilegiranje Kop Medije ipak jest “tema”.

Prvo, kako veÊ dvije godine sluπamo iz sluæbenih ilipolusluæbenih kanala, jedno od bitnih polaziπta strategijemedijske politike (8) bit Êe da se javni interes u medijimafinancira javnim sredstvima. Nije potrebno posebnodokazivati da Êe to biti zaista moguÊe samo pod uvjetomstrogog nadzora svakog oblika zloporabe neformalnih

Registar nije vaæanGlasnogovornica Nataπa Perinjak: “(Iz regula natjeËaja), pretpostavljamo, jasno proizlazi da se u ovomProgramu, kao i u komplementarnom Programu dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim medijima- uz pravne osobe koje u taj registar nisu upisane, poput neprofitne zadruge Kop Medija, osnivaËanovina Le Monde diplomatique ili Fakulteta politiËkih znanosti, osnivaËa Radija Student, na Ëiju seinicijativu i odustalo od ranije intencije da se neprofitnost medija definira upisom u Registar neprofitnihorganizacija (ispriËavamo se πto tu proπirenu definiciju nismo proveli i u - iako nesluæbenom - nastranicama Ministarstva kulture objavljenom eksplanatornom dokumentu o ciljevima, pravilima ikriterijima programa koji potpisnik citira). Uæa definicija neprofitnih medija putem upisa u RNO, iakodovoljno jednostavna da bi omoguÊila efikasnu primjenu, imala bi za nedostatak suæavanje krugamoguÊih prijavitelja. Zato je primijenjena definicija neprofitnih medija koja se oslanja na Zakon oelektroniËkim medijima.) Tamo se (…) u Ëlanku 48. neprofitni mediji odreuju bez oslonca na Registarneprofitnih organizacija. (…) U Zakonu o elektroniËkim medijima odreeno je da neprofitni medijimogu biti ‘obrazovne i manjinske ustanove, studentske udruge, πkolske udruge te udruge graana idruge nevladine udruge s pravnom osobnoπÊu’ (…), a ‘dobit smiju koristiti samo za unapreenje irazvoj vlastite djelatnosti’, πto znaËi da sav eventualni viπak prihoda u odnosu na rashode mora bitiutroπen za ‘zadovoljavanje informativnih, obrazovnih, znanstvenih, struËnih, umjetniËkih i kulturnih’komunikacijskih potreba javnosti.”�

veza na relaciji donatori javnih sredstava - medijskinakladnici.

Drugo, vidljiva je ideoloπka bliskost pripadnika Kop Medijei pojedinih djelatnika Odjela za medije Ministarstva kulture.Doista se radi o lijevim politiËkim stremljenjima, Ëiji je vaæanelement, najgrublje reËeno, zalaganje za daleko aktivnijuulogu dræave na planu zaπtite javnog dobra, pa tako i(“odgovornog”) novinarstva i medija. Uporaba dræavnihmehanizama radi pribavljanja koristi, pa makar i s ciljemrealizacije projekta koji bi imao javno opravdanje, moæe nadulji rok izazvati odij javnosti prema dræavnoj regulaciji. Onapokazuje joπ neπto - zabludu da kapilarna korupcija pripadasamo diluvijalnom dijelu hrvatskoga puka. Od nje nisucijepljeni ni pripadnici njegova “progresivnog”, paËe lijevogdijela, πto se ne moæe opravdavati iskljuËivo “objektivnimrazlozima”, poput strukturnih karakteristika perifernogkapitalizma.

TreÊe, taj odij veÊ je poËetkom proπle godine doπao doizraæaja, u dijelu novinara koje je Ministarstvo okupilo u radnegrupe radi raspravljanja mjera medijske politike. Kad se vidjeloda Ministarstvo neke od njih privilegira, izbila je svaa, grupesu se raspale i nastala je dosta velika πteta.

»etvrto, radi se o kredibilnosti novinara. Javno financiranjemedija moguÊe je pod uvjetom javnog deklariranja nezavisno-sti i prava na iznoπenje kritiËkog stava novinara i redakcija odstrane nosilaca vlasti, ali i odbacivanja konformizma i prihvaÊa-nja neËasnih ponuda od strane novinara i redakcija. Novinariglasila dotiranih javnim sredstvima, da bi uopÊe mogli opstatikao novinari, ne smiju se prema svojim donatorima odnositianalogno naËinu na koji vlasnici medijskih korporacija oddjelatnika s njihovih platnih lista traæe da se ponaπaju premasvojim omiljenim tajkunima. Neprozirnost natjeËaja,nepoπtivanje procedura, nejasni propisi, mutni odnosi izmeuvlasti i nakladnika - garantiraju da od novinara koji su u toupetljani, u Kop Mediji ili bilo gdje drugdje, neÊemo tako skoromoÊi proËitati kritiËki tekst o vladajuÊoj garnituri koja ihprivilegira, osim moæda poneki laænjak�


29NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

manjina. U 2013. godini 47 posto svih sredstava Savjeta, oko 38milijuna kuna, otiπlo je na financiranje tih novina. Mi upotpunosti nismo zadovoljni onim πto izlazi, ali se ipak nismomijeπali u ureivaËku politiku. Funkcija tih medija moralo bibiti informiranje pripadnika manjina unutar sebe kao iinformiranje veÊine o dogaajima u odreenoj nacionalnojmanjini. Ne smije se raditi o svojevrsnoj propagandi, Ëega je dosada dosta bilo, pa Êe Savjet organizirati razgovor sa svimurednicima tih novina. U apsolutnom iznosu sve novine sufinancirane s nepunih 18 milijuna kuna”, rekao je AleksandarTolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH.

Zbog krize ove Êe godine na raspolaganju biti oko 35milijuna kuna, dakle, desetak posto manje, dok Êe sam Savjet

za svoje potrebe dobiti 20 posto manje sredstava. Od svih medijatri su na “træiπtu” i mogu se naÊi na kioscima, ne da se zaradi,veÊ da se izie iz svojevrsnog geta, da se kaæe: eto, i mi izlazimoi dostupni smo svima. To su Panorama, La Voce del Popolo iNovosti. Tolnauer istiËe kvalitetu tih novina jer svrha nije dasami piπemo o sebi i da sami o sebi Ëitamo u svojim novinama.

Novosti su tjednik Srpskog narodnog vijeÊa iz Zagreba i ove Êegodine, 17. prosinca, obiljeæiti 15 godina od izlaska prvog broja(17. prosinca 1999.). Zadnjeg dana veljaËe iziπao je 741. broj.

“MoguÊe je da sam subjektivan, ali mislim da su Novostidanas jedan od najrespektabilnijih kritiËkih listova uHrvatskoj, pa i πire. PolitiËki smo, ali i manjinski list, kojisustavno otvara prostor za neke sasvim drukËije poglede nanaπu druπtvenu stvarnost, uz naglasak na manjinskojproblematici. No, cilj nam je stalno podizati kvalitetu novinau svakom smislu. Planiramo i pokretanje portala koji bi trebaobiti neπto drukËiji u odnosu na postojeÊe news-portale”, rekaoje Ivica –ikiÊ, glavni urednik Novosti.

Vukovarski Radio Dunav osnovan je 1991. godine. Pratiaktivnosti i problematiku nacionalnih manjina, iako nijeregistriran kao manjinski medij, nastojeÊi ukazati na njihovznaËaj u zajednici i pomoÊi u nadilaæenju problematike pa imoguÊih konfliktnih situacija, s obzirom na to da je rijeË osredini koja je bila zahvaÊena ratom i koja je po joπmnogoËemu specifiËna, pa tako i po poimanju nacionalnihmanjina i njihovih prava i obaveza.

“U 22 godine kontinuirano realiziramo emisije posveÊenenacionalnim manjinama koje su imale potporu brojnihmeunarodnih, dræavnih i gradskih organizacija, nevladinihudruæenja, manjinskih vijeÊa i institucija, matiËnih dræavapojedinih nacionalnih manjina kao i Fonda za pluralizam kojidjeluje pri Agenciji za elektroniËke medije. Emitiramo programna srpskom jeziku, a pripadnici manjinskih zajednica imajumoguÊnost putem razliËitih emisija promovirati svoj rad idjelovanje. Lokalni mediji kontinuirano prate rad manjinskihinstitucija, organizacija i udruæenja i pojedinaca i njihovuintegraciju u druπtvo, suradnju s matiËnim zemljama teproblematiku s kojom se suoËavaju u ostvarivanju svojihljudskih i manjinskih prava. Upravo takvi, otvoreni lokalnimediji postaju s vremenom javni servis nacionalnimmanjinama, a Ëesto njihova dobra suradnja rezultira ipartnerstvom na pojedinim projektima zaπtite manjinskih prava.Takve Ëinjenice idu svakako u prilog vaænosti postojanjamanjinskih medija, osobito elektronskih. Bez njih bi manjinenerijetko i dalje bile tretirane kao remetilaËki faktor u druπtvu,bez naglaska na njihova Ustavom i zakonima zajamËenaprava”, istiËe Senka NedeljkoviÊ, glavna i odgovorna urednicavukovarskog Radio Dunava.

Koliko se razumijemo?“Velika je vaænost i tiskanih i elektroniËkih medija. U

tiskanim se vidi pismo, kako se piπu pojedine rijeËi, a uelektroniËkim medijima kako se stvarno govori. Ovo posebnovrijedi za nacionalne manjine joπ iz Jugoslavije, npr. Maare,Talijane, Nijemce, »ehe, Slovake, Ukrajince... dok su se

Kaæe se da se demokracija temelji na trodiobi vlasti, nazakonodavnu, izvrπnu i sudsku, ali se istovremeno tvrdi dasu Ëetvrti stup demokracije informiranje odnosno mediji, kaosvojevrsni korektivni faktor. U tom smislu, a posebno uviπenacionalnim zajednicama i dræavama, jer gotovo da inema nacionalno homogenih dræava, na znaËaju dobivajumediji nacionalnih i narodnih manjina. Hrvatska u tomenije izuzetak i svoju je zakonsku regulativu uredila, kakoUstavom tako i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnihmanjina i ostalim prateÊim zakonima. Meutim i naæalost,kod nas su teorija i praksa u kontinuiranom raskoraku, a kakoje dræava veÊ πest-sedam godina u dubokoj ekonomskoj krizi,kao veliki problem nametnulo se financiranje manjinskih

Za pluralizami demokraciju

Savjet zanacionalne

manjine RHfinancira ukupno

54 manjinskatiskana medija

razne dinamikeizlaæenja, oddnevnika do

tromjeseËnika ilipolugodiπnjaka,

koje izdaje 17manjina. Od toga

izlazi 12 djeËjihnovina kojeizdaje osamnacionalnih

manjina. U 2013.godini 47 posto

svih sredstavaSavjeta, oko 38milijuna kuna,

otiπlo je nafinanciranje tih

novina

medija. Uglavnom tiskanih jer nacionalne manjine u Hrvatskojuglavnom nemaju vlastitih elektronskih medija. Tu bi funkcijutrebali, po teoriji, preuzeti javni mediji od razine dræave doopÊine, ali ni tu stvari ne πtimaju jer javni mediji uglavnom neispunjavaju svoju zakonsku obavezu, na primjer HTV, ali im sezbog toga svejedno niπta ne dogaa. Kakvo je, dakle, stanje nahrvatskoj manjinskoj medijskoj sceni?

Prije svega - informiranje“Savjet za nacionalne manjine RH financira ukupno 54

manjinska tiskana medija razne dinamike izlaæenja, od dnevnikado tromjeseËnika ili polugodiπnjaka koje izdaje 17 manjina. Odtoga izlazi 12 djeËjih novina koje izdaje osam nacionalnih

dossier dossier

Manjinsko informiranje i manjinski mediji u RH

Piπe Milan Cimeπa


31NOVINAR

BROJ 1-3/2014.analiza

Pod naslovom “JosipoviÊ: Nadamo se da ime Titova trganikad neÊe biti izmijenjeno”, rijeËki Novi list 19. sijeËnja, uvrhu treÊe stranice, na Ëetiri stupca, uz poveÊu fotografiju,donosi informaciju o obiljeæavanju 70. godiπnjice osnivanjaDesetog korpusa “zagrebaËkog”. Uz nekoliko podataka oDesetom korpusu - da je prilikom osnivanja, 19. sijeËnja 1944.u Zagrebu, u njemu bilo oko 7500 boraca, na kraju rata viπeod 17.000, da je broj poginulih i ranjenih bio veÊi od 7000,Novi list daje nekoliko izvoda iz govora koji je na sveËanostiodræao hrvatski predsjednik Ivo JosipoviÊ, meu njima i onajda u Zagrebu postoji trg Ëovjeka koji je vodio antifaπistiËkuborbu i da se on nada da to ime nikada neÊe biti promijenjeno,za πto je, kako istiËe list, dobio veliki aplauz. Prisutnostpredsjednika JosipoviÊa na ovoj sveËanosti novinari su iskoristilida mu postave pitanja o nekoliko tada aktualnih politiËkihi(li) medijskih tema, meu ostalim i o sluËaju njegove operacijeoËnog kapka, koji je dospio na Povjerenstvo za sprjeËavanjesukoba interesa, pa JosipoviÊevi odgovori na ta pitanja Ëinepribliæno polovinu informacije Novog lista s te sveËanosti.

Ni rijeËi, ni slovaDva velika hrvatska dnevna lista, koji izlaze u Zagrebu, a

nakladom znatno nadmaπuju rijeËki Novi list, na prvi pogleduopÊe nisu imali informaciju o obiljeæavanju 70. obljetnice

Tko je pljaËkaoi opljaËkao

Hrvatsku

Piπe Æivko Gruden

osnivanja Desetog korpusa “zagrebaËkog”. Kaæemo, na prvipogled, jer je VeËernji list, 19. sijeËnja, u informaciji podnaslovom “Predsjednik o operaciji: Iskoristio sam svoje pravoda odaberem lijeËnika kojeg poznajem”, napisao da jepredsjednik JosipoviÊ odgovore na novinarska pitanja oizruËenju PerkoviÊa i svojoj operaciji dao “nakon juËeraπnjesveËane akademije odræane u Zagrebu u povodu obiljeæavanja70. obljetnice osnutka Desetog zagrebaËkog korpusa NOVH-a”. ©toviπe, VeËernji je u toj informaciji o JosipoviÊevimodgovorima na novinarska pitanja, dao i fotografiju, doduπevrlo malu, s mjesta na kojem su odgovori dati - snimkupredsjednika JosipoviÊa i drugih visokih gostiju u prvome reduna sveËanosti sjeÊanja na Deseti korpus “zagrebaËki”. AJutarnji? Kako 19. sijeËnja u opremi tekstova nigdje nije biloDesetog korpusa, dali smo se u potragu za informacijom uvezi s JosipoviÊevom operacijom. Vrlo smo je lako naπli, podnaslovom: “JosipoviÊ o operaciji oka: Iskoristio sam pravo kaopacijent i uzeo lijeËnika kojem vjerujem”. Ali, nasuprotVeËernjaku, u informaciji o izjavi predsjednika JosipoviÊa upovodu njegove operacije - istovjetnoj onoj koja je toga danabila objavljena u Novom i VeËernjem, u Jutarnjem listu nemanapomene o tome gdje je, odnosno kojom prilikom, ta izjavadana. Drugim rijeËima, u Jutarnjem o Desetom korpusu, Ëakni en passant, ni slova. »ovjek bi rekao da bi za dnevne listove

dossierjuænoslavenski narodi u to vrijeme jako dobro razumjeli. Uposljednje vrijeme tiskani su mediji osobito vaæni zbog pisma,u Hrvatskoj gotovo proskribirane Êirilice, za Srbe, Makedonce,Bugare, Ruse..., ali nije nikako dobro ni svekoliko inzistiranjei uveliËavanje razlika izmeu govornog i pisanog hrvatskog,srpskog, crnogorskog i boπnjaËko-bosanskog jezika. To je kaoda se inzistira na razlikama engleskog jezika koji se govori ipiπe u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u, Kanadi, Australiji,Novom Zelandu i joπ nekim dræavama u svijetu. Svi oni kojigovore engleski vrlo se dobro razumiju i ne trebajuprevoditelja ni titlanje filmova, kao πto se i mi jako dobrorazumijemo, kada ne glumatamo.”

“Jezik i pismo osnovni su elementi identiteta svakemanjinske zajednice i ako oni ne dostaju, tada je osjeÊajpripadnosti kroz svijest o identitetu ugroæen, πto neumitnovodi do asimilacije nacionalnih manjina. Poticanjem iodræavanjem kulturne autonomije nacionalnih manjinakroz informiranje na jeziku i pismu manjinske zajednice,Ëuva se raznolikost i bogatstvo prostora i sredine u kojoj,zajedno s veÊinskim narodom, æive pripadnici nacionalnihmanjina”, kaæe Renata Trischler, izvrπna direktoricaNjemaËko-narodnosne zajednice, Zemaljskog udruæenjaPodunavskih ©vaba u Hrvatskoj iz Osijeka.

Ona dodaje da je njemaËko-austrijska manjinskazajednica u RH u specifiËnom poloæaju u odnosu na drugemanjine jer njena manjinska udruæenja nisu ni postojalado prije dvadesetak godina, a njemaËki jezik viπe nijematerinji za oko 3000 pripadnika njemaËko-austrijskemanjine u RH, i to zbog povijesnih razloga i dogaaja nakon1945.godine. Zato je informiranje njemaËko-austrijskemanjinske zajednice u RH specifiËan projekt πto ga provodinjemaËka zajednica kroz izdavanje glasila Nijemaca iAustrijanaca “NjemaËka rijeË - Deutsches Wort”.

Nema mjesta optimizmu“Glasilo je dvojeziËno, na njemaËkom i hrvatskom jeziku,

upravo zato πto pripadnici ne govore viπe njemaËkim kaomaterinjim jezikom. Izdavanje takve revije vrlo je skupo zbogpotrebe struËnog prevoenja tekstova koji se objavljuju, asredstava iz dræavnog proraËuna, osigurana putem Savjetaza nacionalne manjine RH, iz godine u godinu sve su manja,πto oteæava ionako nepovoljan poloæaj udruæenja nacionalnihmanjina u RH. Naæalost, za optimizam nema puno prostorajer svako smanjivanje sredstava nuæno za sobom povlaËi ismanjenje ukupnih prava nacionalnih manjina, πto si RHkao Ëlanica EU nikako ne bi smjela dopustiti upravo zbogvisokih standarda koje si je kroz zakonodavni okvir postavilaprije desetak-dvadesetak godina”, zakljuËuje Trischler.

Usvajanjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnihmanjina, javni mediji na svim su razinama preuzeli obvezuinformiranja pripadnika nacionalnih manjina, zapravo - danoje pravo pripadnicima manjina da na javnim medijima samipripremaju i ureuju emisije kao i da objavljuju “svoje” tekstoveu javnim tiskanim medijima. To se osobito odnosi na lokalnejavne medije. Naæalost, u tom je smislu malo toga uËinjeno.

“Manjinski su mediji vaæni jer su oni jedan od vaænihindikatora svakog demokratskog pluralistiËkog druπtva.Moramo propitivati i analizirati sadræajnu stranu, publiku dokojih ti magazini stiæu, te moguÊnosti da i pripadnicimaveÊinskog naroda ti mediji budu bliæi. Hrvatska je dostiglavrlo visoke standarde upravo u omoguÊavanju pripadnicimasvih nacionalnih manjina da na svojim jezicima i na svompismu piπu o razliËitim temama koje smatraju relevantnima.Bilo bi dobro da se s njima upozna i veÊinsko stanovniπtvo,odnosno da veÊina zna da ti problemi joπ uvijek postoje i danisu rijeπeni, poput pitanja povratka, vlasniπtva, obnove kuÊai sliËno”, kaæe Gordana ViloviÊ, profesorica novinarstva nazagrebaËkom Fakultetu politiËkih znanosti.

“Problem vidim u Ëinjenici”, dodaje prof. ViloviÊ, “da seodabirom tema u veÊem dijelu novina za manjine piπe u´revijalnom tonu´, a da se ne otvaraju prava æivotna pitanjagraana. ProblematiËno je i kada u okviru iste manjine postojiviπe udruæenja koje izdaju viπe novina, pa se onda to Ëestokoristi za meusobne obraËune i promicanje partikularnihinteresa”, zakljuËuje prof. ViloviÊ.

Prof. dr. sci. Stjepan MaloviÊ smatra da mediji nacionalnihmanjina imaju veliku vaænost i ulogu i to u oËuvanju baπtine ikulturnog identiteta manjina kao i u njihovu informiranju.

“»uvanje baπtine, jezika pa i pisma, kao πto je sluËaj s listomNovosti, koji se djelomice tiska i na Êirilici, jest ona boljakomponenta medija nacionalnih manjina. Ti mediji manje-viπe uspjeπno podsjeÊaju na obiËaje, noπnju i kulturnuspecifiËnost koja odlikuje tu manjinu. Vrlo Ëesto se evocirajuuspomene na znaËajne dogaaje i osobe koje su utjecale naæivot i obiËaje manjine. To omoguÊuje kontinuitet, mladi imajumoguÊnost nauËiti neπto o svom identitetu”, kaæe MaloviÊ.

“No, informativna uloga medija za manjine znatno jeloπija”, dodaje prof. MaloviÊ. Ne zbog kvalitete novinara, jerje bilo vrlo dobrih novinara koji su djelovali u medijima zamanjine, veÊ zbog toga πto manjinski vlastodrπci æele samopozitivne informacije o svojoj djelatnosti, koja se ipak najËeπÊesvodi na protokol ili izvjeπtavanje o redovnim i posve, zajavnost, nevaænim sjednicama raznih tijela manjinskezajednice, smatra MaloviÊ.

“Kritika je gotovo nezamisliva, osim ako nije u pitanjuneki obraËun u redovima manjinskih djelatnika. A to nijenovinarstvo. Onog dana kada mediji manjina budu kritiËkipisalo o Ëelnim ljudima i politiËkim ili druπtvenimorganizacijama neke manjine, moÊi Êemo reÊi da su to medijiu pravom smislu rijeËi. Do tada, to su mediji koji promoviraju,u informativnom smislu, samo stavove vladajuÊe struktureneke manjine”, smatra MaloviÊ.

Iz svega bismo mogli zakljuËiti da su manjinski medijinuæni za oËuvanje tradicije i informiranje manjina kakounutar sebe, tako i informiranja veÊine o dogaajima upojedinoj manjini. Kada je kvaliteta u pitanju, moæe sezakljuËiti da su manjinski mediji zapravo slika i prilikaopÊeg stanja u hrvatskom novinarstvu i medijskom prostoru,gdje se unatrag Ëetvrt stoljeÊa radi po principu: veæi konjagdje ti gazda kaæe�

“Jezik i pismoosnovni su

elementiidentiteta svake

manjinskezajednice i akooni ne dostaju,tada je osjeÊaj

pripadnosti krozsvijest o

identitetuugroæen, πto

neumitno vodido asimilacije

nacionalnihmanjina.

Poticanjem iodræavanjem

kulturneautonomijenacionalnih

manjina krozinformiranje na

jeziku i pismumanjinske

zajednice, Ëuvase raznolikost i

bogatstvoprostora i

sredine u kojoj,zajedno sveÊinskim

narodom, æivepripadnici

nacionalnihmanjina”, kaæe

Renata Trischler

Pod naslovom“JosipoviÊ:Nadamo se daime Titova trganikad neÊe bitiizmijenjeno”,rijeËki Novi list 19.sijeËnja, u vrhutreÊe stranice, naËetiri stupca, uzpoveÊufotografiju, donosiinformaciju oobiljeæavanju 70.godiπnjiceosnivanja Desetogkorpusa“zagrebaËkog”.PrisutnostpredsjednikaJosipoviÊa na ovojsveËanostinovinari suiskoristili da mupostave pitanja onekoliko tadaaktualnihpolitiËkih i(li)medijskih tema,meu ostalim i osluËaju njegoveoperacije oËnogkapka, koja jedospjela naPovjerenstvo zasprjeËavanjesukoba interesa,pa JosipoviÊeviodgovori na tapitanja Ëinepribliæno polovinuinformacije Novoglista s tesveËanosti


33NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

skupina izvrπen u Drugom svjetskom ratu ili, pak, genociduopÊe. Kad se rijeË HOLOKAUST koristi u znaËenju kakvo imau Hrvatskom enciklopedijskom rjeËniku, a i u onom kakvoima u Hrvatskoj enciklopediji - tj. u znaËenju posve odreenogpovijesnog dogaaja ili dogaanja - tada bi se, valjda, trebalapisati velikim poËetnim slovom, kao πto se velikim poËetnimslovom piπu Drugi svjetski rat, Oktobarska revolucija... Akose, pak, piπe malim poËetnim slovom, tada je HOLOKAUST, ustvari, sinonim za genocid, za genocid uopÊe. HOLOKAUST igenocid, meutim, kako ih shvaÊa i ona najπira i ona struËnajavnost, nisu sinonimi. Da jesu, i o srebreniËkom bi semasakru, na primjer, govorilo i pisalo kao o HOLOKAUSTUu Srebrenici, a ne iskljuËivo kao o “genocidu u Srebrenici”.

Tajna uniπtenja HaludovaNa dan 10. veljaËe preko cijele jedne stranice Novog lista

krupni naslov: “Iz Rusije muk: Ni vlasniku ni prokuristuHaludova ni traga”. U posljednjih dvadesetak godina takvihje naslova - kad je rijeË o Haludovu, nekoÊ jednom od najveÊihi najvrednijih dragulja hrvatskog turizma - u Novom listu, ai u drugim naπim dnevnim i tjednim listovima, bilo u izobilju,moæda i koja stotina. Haludovo je, prema podacima koji sunam pri ruci, privatizirano 1993., a u ruke armenskog(ruskog) tajkuna Are Abramyana dospjelo je 2002. godine.

Ono πto su u tih dvadesetak godina Ëitatelji naπih novina iztekstova o Haludovu mogli saznati jest da taj turistiËki kompleks,nekoÊ ponos Krka, iz dana u dan propada, da je veÊ gotovoposve uniπten, pretvoren u ruπevinu, ali da, eto, s vremena navrijeme, ima naznaka da Êe uskoro zapoËeti investicije unjegovu revitalizaciju i da Êe Haludovo jednoga lijepog danaiz ruπevine ponovno postati turistiËki dragulj. Ono, pak, πtoËitateljima naπih novina do danas nije ponueno - Ëak nijebilo ni takvih pokuπaja - jest kako se i zaπto dogaalo daHaludovo, od prvih dana nakon privatizacije, pa sve do danas,iz dana u dan propada. Tko je sve imao, ako ne interes zauniπtavanje Haludova (kakav interes, oËito, veÊ cijelo desetljeÊeima sadaπnji preteæni vlasnik Ara Abramyan), a ondaposvemaπnju nezainteresiranost za ponovno ukljuËivanjeHaludova u hrvatski turizam? Po kakvoj je cijeni i pod kojimostalim uvjetima Haludovo privatizirano? Tko je bio prvi(veÊinski) vlasnik? Po kakvoj je cijeni, kada i pod kakvimostalim uvjetima prvi privatni vlasnik prodao HaludovosljedeÊem gazdi? ©to se u prvom desetljeÊu privatnog Haludovadogaalo? Kako se i pod kojim uvjetima Haludova doËepaoAbramyan? Zaπto je njemu, oËito, najprofitabilnija solucija daHaludovo pretvara u ruπevinu? Zar hrvatska vlast nema baπnikakvih moguÊnosti sprijeËiti takvo πtetoËinstvo na svoj raËun?Svojedobno, prije nekoliko godina, Ëak su se i mogla Ëutiupozorenja da Êe se protiv takvog ponaπanja Abramyanapoduzeti neke “pravne mjere”, ali ni pravnih ni bilo kakvihdrugih mjera, pa Ëak ni pokuπaja poduzimanja nekih mjerakojima bi se zaustavilo uniπtavanje Haludova, nikada nije bilo.Zaπto? Pitanja su to koja sigurno zanimaju javnost, ali oni kojisu trebali potraæiti, istraæiti i objaviti odgovore na njih, do sadase, po svemu sudeÊi, uopÊe nisu potrudili to uËiniti�

analizakoji izlaze u Zagrebu i u njemu se nemalim dijelom nakladeprodaju, morala biti zanimljiva informacija o okruglojobljetnici antifaπistiËke borbene formacije koja nosi imeZagreba, a joπ i viπe informacija o tome da je obiljeæavanjute obljetnice prisustvovao πef dræave i pritom odræao govor ukojem se glasno i jasno zaloæio za nemijenjanje nazivazagrebaËkog Trga marπala Tita, πto je u danaπnjim naπim(ne)prilikama izjava koja ima itekakvu politiËku teæinu.Uzgred, u listovima u kojima je Deseti korpus bio spominjan,njegov je naziv bio dosljedno pogreπan, tj. Deseti zagrebaËkikorpus, πto bi znaËilo da je postojalo (bar) deset “zagrebaËkihkorpusa”; meutim od tada ukupno postojeÊih devetnaestpartizanskih korpusa, samo je jedan, onaj Ëije su postrojbebile dobrim dijelom sastavljene od zagrebaËkih deËkih ioperirale u okolini Zagreba, nosio naziv “zagrebaËki”. Bioje to Deseti korpus “zagrebaËki”.

Kako je Hrvatska bila opljaËkanaPotkraj sijeËnja svi su hrvatski mediji prenijeli tvrdnju

predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, izreËenu u govoruu Valpovu, da je “SDP nasljednik Saveza komunista Hrvatskekoji u 45 godina bivπeg sustava nije samo pljaËkao i uniπtavaohrvatski narod, nego je i ubijao ljude”. ZaËudo, novinskihosvrta na tu Karamarkovu tvrdnju gotovo da i nije bilo. Da lipo onoj pouci da se na sve i sva πto se od naπih politiËara izdana u dan moæe Ëuti, zaista ne vrijedi osvrtati? Moæda, ali izdana u dan nam u medijima stiæu i poruke i pouke da bi se,istine radi, nerijetko i na notorne izmiπljotine i glupostitrebalo reagirati. U povodu Karamarkove tvrdnje da je hrvatskinarod od 1945. do 1990. bio pljaËkan, moglo se, primjerice,posegnuti za knjiæicom akademika Vladimira StipetiÊa“Hrvatsko gospodarstvo - okruæenje, naslijee i moguÊnosti”,koju je nedavno, proπle godine, objavila Hrvatska akademijaznanosti i umjetnosti, pa ponuditi javnosti nekoliko podatakaiz u njoj sadræanih tablica i grafikona. Na primjer, da jeHrvatska, u razdoblju od 1950. do 1973. imala godiπnju stopurasta 5,40 posto, sliËno NjemaËkoj (5,68), Italiji (5,64),Austriji (5,35) i Francuskoj (5,05), kojim povodom su“teoretiËari gospodarskog razvoja govorili o europskomgospodarskom ‘Ëudu’, jer tako visoke stope rasta nigdje dotadnisu bile zabiljeæene”. Doduπe, od 1973. do 1989. ta je stopabila prepolovljena - spala je na 2,56 posto - meutim, StipetiÊnapominje da “prepolavljanje stope rasta u tom razdobljuimaju gotovo sve zapadnoeuropske zemlje”. A kako je to bilosljedeÊih godina, nakon πto je prekinuta “komunistiËkapljaËka Hrvatske”? Prema StipetiÊevoj knjizi, od 1989. do2012. godiπnja stopa rasta BDP-a Hrvatske bila je 0,12 posto.©to Êe reÊi dvadesetak - odnosno, pedesetak - puta manjanego u razdobljima kada je Hrvatska, prema Karamarku,doæivljavala pljaËku. A da na netoËnosti, neistine, izmiπljotinetreba reagirati i u sluËajevima kada izgleda da su takoprozirne da nitko æiv neÊe u njih povjerovati, svjedoËi, naprimjer, i kolumna s portala Index, objavljena potkrajsijeËnja, prema kojoj je govoriti o Jugoslaviji “kao manjemzlu od zla Lagera” “u najmanju ruku ciniËno, znajuÊi

izvjeπÊe ministra unutraπnjih poslova i πefa tajne policije uSFRJ Aleksandra RankoviÊa iznesenog na Skupπtini uBeogradu 1. veljaËe 1951.: ‘Kroz naπe zatvore izmeu 1945. i1951. proπlo je 3.777.776 uhapπenika, a likvidirano je568.000’.” Dakle, ako kolumnist uglednog medija bez imalorezervi i sumnji, kao posve vjerodostojnu, prenosi, reklo bi se,svakome oËitu izmiπljotinu da je Jugoslavija u razdobljuporaÊa, izmeu 1945. i 1951., ubijala sto tisuÊa ljudi godiπnje,πtoviπe, da se time na najviπem nivou i u sav glas hvalila, onda,doista, ni nad kakvim medijskim budalaπtinama ne trebaodmahivati rukom.

Holokaust u Srebrenici?Piπe li se HOLOKAUST velikim ili malim poËetnim slovom?

ListajuÊi naπe novine, zakljuËit Êemo - malim. ListajuÊi pakliteraturu, ozbiljnu, znanstvenu, kako naπu, hrvatsku, tako iprevedenu, ostat Êemo u dilemi: u nekima od tih knjigaHOLOKAUST se piπe iskljuËivo malim poËetnim slovom, udrugima - iskljuËivo velikim poËetnim slovom. Ima li pritomrazlike u znaËenju rijeËi HOLOKAUST ovisno o tome piπe li semalim ili velikim slovom? I ima i nema: u knjigama u kojimase HOLOKAUST piπe velikim slovom, njegovo je znaËenje,gotovo uvijek, iskljuËivo nacistiËki genocid nad Æidovima ugodinama Drugog svjetskog rata, dok u knjigama u kojimase HOLOKAUST piπe poËetnim slovom, iz konteksta, s viπe ilimanje sigurnosti, zakljuËujemo da je rijeË ili o nacistiËkomgenocidu nad Æidovima u Drugom svjetskom ratu, ili ogenocidu nad Æidovima i pripadnicima drugih etniËkihskupina u Drugom svjetskom ratu ili pak i o drugimgenocidima koji su se dogodili u povijesti, dakle, da jeHOLOKAUST sinonim za genocid. Bacimo li oko u naπepravopisne priruËnike, zakljuËit Êemo da su novinski urednicii lektori u pravu kada HOLOKAUST piπu iskljuËivo malimpoËetnim slovom. Tako se, naime, HOLOKAUST piπe i premaHrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovljeiz 2013., a i prema Hrvatskom pravopisu Matice hrvatske iz2007. godine. Doduπe, pravopisni rjeËnici ne daju definicijerijeËi, pa ne znamo kakvo je znaËenje HOLOKAUSTA uspomenutim pravopisima - je li to genocid nad Æidovima uDrugom svjetskom ratu, genocid uopÊe ili neπto treÊe.Posegnimo zato za enciklopedijama i leksikonima. PremaHrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda MiroslavKrleæa, mreæno izdanje, 2013., pojam HOLOKAUST “umoderno doba oznaËava sustavno uniπtenje Æidova i drugihnearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933-45)” i piπese malim poËetnim slovom. A prema Hrvatskom enciklo-pedijskom rjeËniku, Novi Liber, 2003., HOLOKAUST je “genocidnad Æidovima u nacistiËkoj NjemaËkoj i u zemljama podnjezinom okupacijom i utjecajem za vrijeme 2. svjetskog rata(kada je ubijeno gotovo 6.000.000 ljudi, preteæno ukoncentracionim logorima)” i piπe se velikim poËetnimslovom. SudeÊi po svakodnevnim novinskim kontekstima ukojima se pojavljuje rijeË HOLOKAUST, njezino je znaËenje iligenocid nad Æidovima izvrπen u Drugom svjetskom ratu iligenocid nad Æidovima i pripadnicima nekih drugih etniËkih

medijska scenaPiπe Josip JagiÊ

HoÊe lipreæivjeti?

Od 110 zaposlenihu vrijeme drugogkruga tuæbi, GlasIstre tuæilo je 53

zaposlenih, odkojih s krajem

proπle godine uGlasu Istre nijebilo zaposlenodesetero ljudi,

tako da su tamozaposlena joπ 43

tuæitelja

Novine Frana Supila

Nakon gotovo tri mjeseca pregovora, sastanaka sindikata,uprave i vlasnika pulskog Glasa Istre, Alberta Faggiana, i daljenije izvjesno hoÊe li u tim istarskim dnevnim novinama doÊido novog vala otkaza i smanjivanja plaÊa, a nije izvjesna nibuduÊnost njihovih kolega u rijeËkom Novom listu, joπ jednimnovinama koje je Faggian kupio kreditom.

PoËetkom prosinca proπle godine, sindikatu novinarazaposlenih u Glasu Istre uprava je uputila dopis kojim ihobavjeπtava o svojoj odluci da iz novina otpusti joπ 35zaposlenih od oko stotinu. Kako se zaposlenici s time nisusloæili, umjesto programa otpuπtanja zaposlenici su samiponudili joπ jedno smanjenje plaÊa, sve kako bi zadræali radnamjesta. Direktor Slaven Æmak uputio je protuprijedlog kojimje zaposlenicima ponueno da otkaza ne bude ako svi

Potkraj sijeËnjasvi su hrvatski

mediji prenijelitvrdnju

predsjednikaHDZ-a Tomislava

Karamarka,izreËenu u

govoru uValpovu, da je

“SDP nasljednikSaveza

komunistaHrvatske koji u

45 godina bivπegsustava nije

samo pljaËkao iuniπtavao

hrvatski narod,nego je i ubijaoljude”. ZaËudo,novinskih osvrta

na tuKaramarkovu

tvrdnju gotovoda i nije bilo


35NOVINAR

BROJ 1-3/2014.medijska scenazaposlenici pristanu na manje plaÊe, uz postotak o kojem se tektrebalo pregovarati, da zaposlenici mahom odustanu od tuæbikoje su protiv Glasa Istre podigli zbog ranijeg jednostranogsmanjenja plaÊa, kao i da tvrtki vrate novac koji su veÊ dobilitemeljem pravomoÊnih presuda u prvim tuæbama zbogsmanjenja plaÊa. Od 110 zaposlenih u vrijeme drugog krugatuæbi, Glas Istre tuæilo je 53 zaposlenih, od kojih s krajem proπlegodine u Glasu Istre nije bilo zaposleno desetero ljudi, tako dasu tamo zaposlena joπ 43 tuæitelja. Na sastanku s predstavnicimaradnika, predstavnici uprave izjavili su kako Êe na sudu sigurnoizgubiti, πto znaËi da bi Glas Istre trebao isplatiti joπ oko Ëetirimilijuna kuna duga svojim novinarima, grafiËarima i ostalimzaposlenicima. Radnici bi, prema prijedlogu uprave, trebalivratiti glavnicu i kamate, a uprava bi im “izaπla u susret” timeπto bi sa svakim pojedinaËno, prema njegovim moguÊnostima,dogovorili dinamiku otplate duga.

Troπak proizvodnjeFaggian je na sastanku odræanom sredinom sijeËnja

izjavio kako 90 posto troπkova Glasa Istre otpada na troπaknovinske proizvodnje, odnosno na plaÊe zaposlenika, tisak imarketing, i ne otpuste li tridesetak ljudi, Glas Istre bi se mogaougasiti. Iz sindikata su predloæili da svi zaposlenici budustavljeni na listu za otkaze, da mogu otiÊi oni koji to æele, noFaggian je to odbio. Odbio je i prijedloge da se smanji brojpopratnog osoblja, poput tajnica, da outsourcingom rijeπeraËunovodstvo i troπkove ËiπÊenja, a sve kako se ne bi smanjivaobroj novinara i lokalnih dopisnika Glasa Istre, jer bez novinaranema ni novina. Kako su se zaposlenici odbili odreÊi svojih veÊzaraenih i utuæenih i sudski dobivenih plaÊa, u sindikatu supredloæili Faggianu da dogovori neki prolongirani rok otplatekroz period od nekoliko godina, no ovaj je to odbio, izjavivπikako tih Ëetiri milijuna kuna nema danas, a iz poslovanja GlasaIstre neÊe ih moÊi zaraditi ni u sljedeÊe Ëetiri godine. Glas Istretrgovina, koja je pokrivala dio troπkova Glas Istre novina, stojiloπe, priznao je Faggian, i ne moæe iz svojeg poslovanja pokrivatinovine. Kupci su produæili rokove plaÊanja Trgovini na viπe od

medijska scena60 dana, dobavljaËi skratili na 15 dana, æalio se tako Faggian, akupci oglasa u Glasu Istre rokove plaÊanja produæili i na duæeod πest mjeseci.

Priznao je i kako je sve veÊi pritisak Novog lista na GlasIstre da plati troπkove tiska, a rijeË je o nemalom iznosu odpet milijuna kuna. Samo zahvaljujuÊi Ëinjenici da su Faggiani Æmak Ëlanovi Nadzornog odbora Novog lista, taj dug nijenaplaÊen, tvrdio je. Sindikalni povjerenik Novog lista MarinkoGlavan potvrdio je Faggianove rijeËi, ali ih tumaËi znatnodrukËije. Kako kaæe, oËito je da uprava Novog lista ne Ëininiπta da bi zaπtitila interese tvrtke u odnosu na vlasnikaFaggiana, odnosno da naplati taj dug. Za njega su najveÊiproblem Novog lista upravo dugovanja Faggianovih povezanihtvrtki, Glasa Istre i Zadarskog lista, prema rijeËkim novinamai njihovoj tiskari. Kad bi oni plaÊali svoje dugove Novom listu,situacija ne bi bila toliko teπka i neizvjesna. Glavan ocjenjujekako situacija u Novom listu trenutaËno nije alarmantnakoliko u Glasu Istre, ali podsjeÊa da je u protekle tri godine izNovog lista otiπlo stotinjak zaposlenika i nekoliko desetakasuradnika, honoraraca i novinara u RPO odnosu. Na kraju2012. u Novom listu bilo je zaposleno tristotinjak ljudi. AFaggianov dolazak u posjed Novog lista novinari su, unatoËpriËama o njemu, potkraj 2011. i doËekali s odreenimolakπanjem zbog Ëinjenice da su glavni konkurent zapreuzimanje novina bili tzv. rijeËki deËki, skupina bliskaministru financija Slavku LiniÊu i njegovu prijatelju iposlovnom partneru s kojim ide u posjete dræavnim tvrtkama,Jozi Kalemu. Da su Kalem i rijeËki gospodarstvenici doπli donovina, svi novinari koji su kritiËki pisali o Kalemu, LiniÊu iprijateljima, misle kolege iz Novog lista, ostali bi bez posla.

Na minimalcuNovinari i ostali zaposlenici, kaæe Glavan, aktivno traæe

nove poslove, a za ærtvu opstanku firme veÊ su se ranije odreklipedeset posto vrijednosti boda za plaÊu. Tako danas primajuminimalac i polovicu bodova, pa ispada da imaju tridesetakposto niæe plaÊe nego ranije. Usto, njihove se tekstove prenosiu Glasu Istre i Zadarskom listu, a Glavan kaæe kako novinariod toga nemaju nikakve koristi. Na to je upozoravao isindikalni povjerenik Glasa Istre Paulo GregoroviÊ, koji jeFaggiana i pitao hoÊe li se Glas pretvoriti u podlistak Novoglista. Glavan kaæe i kako uprava svakog mjeseca krπi kolektivniugovor i kasni s isplatama plaÊe, i svjesni su kako Êe kod njihdoÊi do promjena, ali joπ nemaju pojma kakvih. SreÊom, kaæe,u Novom listu joπ ne prijete otkazima, ali se boje kako bi seNovi list, nakon 114 godina izlaæenja, obzirom kolikim jekreditima optereÊen, mogao uskoro i ugasiti. Zato su ukontaktu s kolegama u Glasu Istre i ne iskljuËuju moguÊnostzajedniËkih sindikalnih akcija. A Faggianov poslovni model,u kojem je svoj ekonomski i politiËki utjecaj u Istri i naKvarneru planirao odræavati i kroz kontrolu najutjecajnijihregionalnih medija, mogao bi skoro doÊi svojem kraju. Iako,ne bez borbe, jer se Ëini kako Faggian ne odustaje tako lakood Puljanke i Brionke, svojih trgovinskih i prehrambenihpoduzeÊa zbog kojih ga se naziva i istarskim TodoriÊem.Naime, na stranicama Financijske agencije u ponedjeljak, 24.veljaËe, pojavio se izmijenjeni plan financijskogrestrukturiranja Puljanke, najveÊe tvrtke pod kontrolom

Faggiana i njegovih suradnika, i jedne od firmi koja je trebalaomoguÊiti i opstanak njegovih medijskih poslova. No, zbogpada maloprodaje, velikih dugova i oπtre konkurencijemaloprodajnih lanaca u Istri, Puljanka je u predsteËajnojnagodbi od kolovoza proπle godine. Kada je predsjednikuprave Puljanke Zoran Vencl predao dokumentaciju zanagodbu, ukupan dug Puljanke iznosio je 180,707 milijunakuna, ali polugodiπnje izvjeπÊe o poslovanju u 2013. pokazaloda dugovi tvrtke doseæu preko 340 milijuna kuna, od kojihdugoroËne obveze 116,2 milijuna kuna, a kratkoroËneastronomskih 227,38 milijuna kuna. Preko 101 milijunakuna odnosio se samo na obveze prema dobavljaËima, viπeod 32 milijuna kuna na kredite bankama, a 71,6 milijunakuna na obveze prema vrijednosnim papirima.

DokapitalizacijaU novom, izmijenjenom planu predsteËajne nagodbe, kao

“spasitelj” Puljanke pojavljuje se zagrebaËka tvrtka CCSulaganja koja bi tvrtku dokapitalizirala s 34 milijuna kuna.RijeË je o firmi starog Faggianova poslovnog partneraPredraga –oreviÊa, s kojim je najavljivao propalo ulaganjeu trgovaËko-poslovni centar u Puli, u iznosu od Ëak stomilijuna eura. Prema podacima koji su u drugoj polovicisijeËnja objavljeni na stranicama Srediπnjeg depozitarnoklirinπkog druπtva, CCS je dao ponudu za preuzimanje 51,05posto dionica Puljanke i to po cijeni od 50 lipa po komadu,pa ispada da bi –oreviÊ trebao postati veÊinski vlasnikPuljanke za cijenu od samo neπto manje od 270 tisuÊa kuna,dok cijela Puljanka vrijedi tek neπto viπe od pola milijunakuna. Prema planu restrukturiranja, dug Puljanke trebao bibiti smanjen za 34 milijuna kuna glavnice i πest milijunakuna kamata, uz dokapitalizaciju od 34 milijuna kuna, anovi veÊinski vlasnik postao bi Faggianov kompanjon –oreviÊ. Od vjerovnika se oËekuje da se odreknu 30 postoglavnice uz otplatu preostalog duga u tri rate do kraja rujna2016., dok bi se Ministarstvo financija trebalo odreÊi tek desetposto potraæivanja, stoji u prijedlogu nagodbe. Od oko 172milijuna kuna prijavljenih traæbina, uz potraæivanja banaka,najveÊa su ona tvrtaka Enty trade i Infoart, u visini gotovo64 milijuna kuna. Vlasnica Enty tradea je FaggianovaBrionka, dok se za Infoart Borivoja Sirovice iz javno dostupnihizvora ne moæe utvrditi je li na koji naËin povezan sFaggianom i je li njegovo potraæivanje prema Puljanki realnoili je napuhano kako bi Faggian u postupku predsteËajnenagodbe lakπe preglasao druge vjerovnike, kao u sluËajumnogih drugih predsteËajnih nagodbi.

ZagrebaËka bankaNajveÊi pojedinaËni vjerovnik Puljanke je, kako stoji u

dokumentaciji, ZagrebaËka banka s preko 160 milijuna kunapotraæivanja prema Faggianovoj tvrtki. Faggian je kreditomod Ëak 86 milijuna kuna Novi listi i preuzeo u kasnu jesen2011. godine, za kojeg se vrlo brzo ustvrdilo da ga neotplaÊuje. Zbog zakonske obveze Ëuvanja bankarske tajne, uZabi su veÊ ranije odbili komentirati poslovne odnose sFaggianom, dok je Faggian opet bio nedostupan, pa se moæepretpostaviti kako su potraæivanja Zabe prema Puljankizapravo posljedica osiguranja kredita za Novi list

nekretninama Puljanke, iako se Zaba veÊ osigurala idionicama Novog lista. Tako ispada da bi, u sluËajuFaggianove propasti, Zaba postala vlasnicom i Novog lista iGlasa Istre, ali i mogla bi se naplatiti i iz nekretnina Novoglista i Puljanke te Brionke, joπ jedne Faggianove tvrtke upredsteËajnoj nagodbi. A nedugo nakon preuzimanja Novoglista, u prvoj polovici 2012. godine digao je Faggian joπ jedankredit, od 670 tisuÊa eura, za pokrivanje minusa kod RBA. Nita banka se nije propustila osigurati, upisom zaloænog pravana zgradu Novog lista. Prema godiπnjem izvjeπÊu za 2012.,nekretnine i oprema Novog lista procijenjeni su bili na ukupno131,65 milijuna kuna. Na kraju 2012., kreditna zaduæenjaNovog lista iznosila su nepunih osam milijuna kuna, ali suzato nenaplativa potraæivanja prema povezanim druπtvima,koja Novi list ima zahvaliti JeæiÊu, prijatelju Ive Sanadera iSlavka LiniÊa, iznosila gotovo 30 milijuna kuna. Desetmilijuna kuna prema Novoj reviji te 19,83 milijuna kunaprema Diokiju. No, noviji podaci iz druge polovice proπlegodine pokazali su da su sve nekretnine Novog lista u Rijecizaloæene za 21 milijun kuna kredita podignutog ponovno uZabi. Za Novi list 13 milijuna kuna, za vraÊanje starih kreditai otpremnine, dok je osam milijuna kuna namijenjeno bilotvrtkama Glasa Istre, Novinama i Trgovini. Baπ su Glas Istrenovine i Trgovina bili jamci za dio kredita koji je Faggianovatvrtka Andre podigla za preuzimanje Novog lista. Zauzvrat,Novi list je svojom imovinom jamac za kredite Glasa Istre.Novi list je 2012. godinu zavrπio s dva i pol milijuna kunadobiti, uz pad prihoda od 14 posto na 104,6 milijuna kuna uodnosu na 2011. Danas, potraæivanja su prebaËena i naPuljanku. Zaposlenici Novog lista su, zbog brige oko svihzaloga na nekretnine novina, traæili i sastanak spredstavnicima Zabe kako bi saznali πto banka namjeravauËiniti s njima i nekretninama, ali, kako kaæe Glavan, odbankara ni traga ni glasa.

Blokirani raËuniPoslovni raËuni Andrea, Faggianove tvrtke preko koje

kontrolira udjele u Novom listu, Glasu Istre, Puljanki, Brionkii ostalim svojim poslovima, u blokadi su od polovice sijeËnjaove godine.

A osim πto im prijeti gaπenjem Glasa Istre, nije poznatoπto Faggian planira sa svim medijima koje dræi pod svojomkontrolom. Jer, osim Novog lista i Glasa Istre te Zadarskog lista,Faggian je krajem proπle godine imao udjele u Glasu Slavonijete TV Istri. Ne treba sumnjati da mu je motiv da nastaviopsluæivati svoje politiËke partnere i sponzore iz Istarskedemokratske stranke, s kojima je sudbinski povezan. No, kakokaæu poznavatelji politiËke i medijske scene u Istri, Faggianæeli biti u dobrim odnosima sa svakim relevantnim politiËkimfaktorom na poluotoku.

Teπko je reÊi hoÊe li uopÊe Faggian biti ikakav faktor, nakonπto se od imovine tvrtki koje je zaduæio kako bi preuzeo Novilist i Glas Istre i odræao poslovanje svojih drugih tvrtki, naplatenjegovi najveÊi vjerovnici. No, lako za Faggiana, veÊe je ivaænije pitanje hoÊe li Faggianove akrobacije preæivjeti Novilist i Glas Istre, ili Êe dnevne novine koje su osnovali FranoSupilo i istarski antifaπistiËki borci pasti ærtvom njegovepohlepe i bankarskih zaduænica�

Æmak orezultatimaprodajednevnihnovina

Na jednom odsastanaka uprave ipredstavnikazaposlenika, direktorGlasa Istre Slaven Æmakiznio je podatke orezultatima prodajednevnih novina uHrvatskoj, premakojima su najveÊi padprodaje od studenog2012. do studenog 2013.godine zabiljeæilaStyrijina 24sata (pad od16 posto), a s padom od15 posto slijedi VeËernjilist. Dvanaest posto uistom je periodu,prema Æmaku, palaprodaja Jutarnjeg lista,devet posto SlobodneDalmacije, osam postoNovog lista, a sedamposto Glasa Istre (autorprenosi detalje izzapisnika sastanka uGlasu Istre i ne jamËi zatoËnost brojki)�

Kako su sezaposlenici odbiliodreÊi svojih veÊ

zaraenih,utuæenih i sudskidobivenih plaÊa,

u sindikatu supredloæili

Faggianu dadogovori neki

prolongirani rokotplate za

razdoblje odnekoliko godina,

no ovaj je toodbio, izjavivπikako tih Ëetirimilijuna kuna

nema danas, a izposlovanja Glasa

Istre neÊe ihmoÊi zaraditi ni u

sljedeÊe Ëetirigodine


37NOVINAR

BROJ 1-3/2014.medijska scenaLjudi koji rade naportalimauglavnom suvojskahonoraraca kojisu veÊinomplaÊeni manje odsvojih kolega utiskanimmedijima kojiËesto s njimarade stol dostola. Takvinovinari nedoæivljavaju seozbiljno pa jepostalo nekakonormalno danemaju jednakaprava i plaÊe

Pokazalo se da na æivotu mogu ostati samo oni news portalikoji su vezani za velike medijske kuÊe i svoja tiskanaizdanja. Doduπe, T-portal je dio velike multinacionalnetelekomunikacijske korporacije, ali ga ni to (moæda i baπzbog toga) nije spasilo od menadæerskog zbrajanja ioduzimanja u Excel tablici koja je na kraju kolone pokazalaminus. U HT-u je doπlo do promjene na vrhu kojemu oËitone pada na pamet odvajati suviπan novac za ono πtonovinari rade na tom portalu. To znaËi da Êe ubuduÊemorati raditi mnogo viπe nego dosad.

Tepanja o buduÊnostiUpravo je to jedan od najveÊih problema danaπnjih uvjeta

rada na portalima, neovisno o tome jesu li vezani za nekumedijsku kuÊu ili nisu. Usprkos tepanju kako su upravo onibuduÊnost novinarstva, menadæmenti medijskih kuÊa,njihova glavna uredniπtva i oglaπivaËi i dalje ih nedoæivljavaju ozbiljnijim medijem koji ima jednakufinancijsku moÊ i utjecaj. Zbog toga je i rad na portalimadanas drukËiji nego u tisku. Ljudi koji rade na portalimauglavnom su vojska honoraraca koji su veÊinom plaÊenimanje od svojih kolega u tiskanim medijima koji Ëesto snjima rade stol do stola. Takvi novinari ne doæivljavaju seozbiljno pa je postalo nekako normalno da nemaju jednakaprava i plaÊe.

Solidarnost novinara nikad nije bila jaËa strana, a to jeosobito vidljivo analizira li se odnos novinara u tiskanimmedijima prema kolegama web izdanja. Unutar novinarstvaraa se joπ jedna klasa novinara koja Êe postojano sjesti nastepenicu niæe na druπtvenoj ljestvici medijskih kuÊa.

Rijetko koji novinar s portala uspjet Êe se izboriti iskljuËivoza autorske tekstove.

Sve je to uvjetovano veÊ postavljenim mehaniËkim iautomatskim naËinom rada koji je poËesto sliËniji doslovnodanonoÊnim radu na industrijskoj traci, nego novinarstvukakvim ga doæivljava veÊina ljudi izvan struke. RijeË je opomalo besmislenoj utrci u kojoj je najbitnije tko Êe prviprenijeti tekst inozemnog ili domaÊeg portala, odnosnoizvjeπtaje agencije uz πto bljeπtaviji naslov.

Nekvalitetno novinarstvo uruπava tiraæuNa takvu su povrπnost sve manje imuni i tiskani mediji,

pa kako onda ne bi bili portali. Novinari na portalima vrlorijetko ili nikada ne piπu autorske tekstove jer najËeπÊe nemajuni vremena, radeÊi po naËelu “bræe i viπe”. Rad je postaosliËniji prebacivanju lopatom s jedne hrpe na drugu, negopromiπljanju o (pre)pisanom tekstu. Na portalima nemavremena za Ëekanje jer gladna publika oËekuje stalne

promjene vijesti tako da se i eventualni autorski tekstovizadræavaju jednako dugo na naslovnici kao oni prevedeni ilizalijepljeni s nekog drugog izvora. Kvalitativno razlikovanjegotovo da ne postoji, a radno vrijeme sve je dulje i novinaricijeli dan stoje prikovani za svoje monitore. Greπke su stogaËeπÊe, ali ih je i mnogo jednostavnije ispraviti nego u tiskanimizdanjima. Novinari koji rade iskljuËivo na portalima tako sumnogo manje motivirani: plaÊa im je mala, a smisao zanatasve veÊa nepoznanica.

Ulogu dublje obrade teme i istraæivaËkog novinarstva danassu preuzeli sve brojniji neprofitni mediji. RijeË je o medijimakoje silom prilika osnivaju iskusni novinari koji su zadnjihnekoliko godina iz razliËitih razloga ostali bez posla. Ti portaliuglavnom se financiraju iz proraËuna Ministarstva kulture tesudjelovanjem u brojnim novinarskim projektima koje nudiEuropska unija, Ministarstvo ili nevladine organizacije. Ninjihova egzistencije, meutim, nije sigurna i jednako se takotuku na priliËno zahtjevnom træiπtu, ali ne samo u borbi zaËitatelje, nego i borbi za dobivanje projekata.

Jedan od najveÊih problema je πto do sada nitko nije otkriomodel zarade portala i tajnu njihove profitabilnosti, unatoËmnogo manjim troπkovima nego za tiskana izdanja.OglaπivaËi, financijeri medija koji uz plaÊanje oglasa æele iutjecaj na ureivaËku politiku, radije Êe platiti nekojtelevizijskoj kuÊi ili tiskanom mediju, nego portalu jer je oËitoda ih ne smatraju dovoljno utjecajnima, πto πtoπta otkriva i onaËinu rada samih portala, ali i navikama Ëitatelja. »ak i daplate oglas, on Êe najËeπÊe biti povezan s oglaπivaËkimpaketima neke medijske kuÊe i bit Êe mnogo jeftiniji. Stogaportali djeluju kao dodatna pogodnost za oglaπivaËe i dio suπire marketinπke akcije. U svijetu je bilo pokuπaja da se sadræajportala zakljuËa i da se otvoreni pristup dopusti samopretplatnicima, ali i taj se model pokazao neuspjeπnim. Danasportali uglavnom zakljuËavaju samo sadræaj koji prenose iztiskanih izdanja.

Pad Ëitanosti tiskanih medija u posljednjih nekolikogodina nije iskljuËivo vezan uz pad standarda Ëitatelja, negoi uz sve povrπniju obradu tema, fokusiranje na trivijalnosti iukidanje sektorskog praÊenja uslijed uvrnute ekonomskelogike da se s mnogo manje ljudi moæe napraviti kvalitetnijiproizvod. Uza sve to, medijske korporacije u Hrvatskoj polakoodustaju od opÊih, news portala i okreÊu se specijaliziranimportalima, poput brojnih kuharskih, automobilskih iliinformatiËkih, koji se obraÊaju usko ciljanoj skupini. Stogabi se predvianja futurologa novinarstva i njihovo mantranjeo brojnim modernim “platformama” moglo shvatiti kaonajava vrlo upitne tranzicije prema buduÊnosti koja iz oveperspektive izgleda kao pogled iza ramena�

Jedan od najËitanijih i najveÊi medijski news portal iza kojegne stoji ni jedna od veÊih medijskih kuÊa, T-portal, takoerse nije uspio othrvati zovu klasiËne reorganizacije rada uHrvatskoj: rezanjima radnih mjesta. T-portal je dvamazaposlenicima ponudio drugo radno mjesto u call centru, anastavit Êe i s otpuπtanjem pojedinih stalno zaposlenih,rjeπavanjem honoraraca i nekih komentatora te vanjskihsuradnika. Time je nastavljeno uruπavanje nezavisnih newsportala, zapoËeto velikim padom i serijom otkaza na Net.hr-u te najavom steËaja portala Index.hr.

Mrtva utrka prema dnuEuropapress Holding, kojemu je nedavno odobrena

predsteËajna nagodba, preuzeo je Net.hr iako Êe sve strane utoj transakciji ustvrditi da je rijeË samo o “partnerskompovezivanju”. Index.hr, kojemu nedavno nije odobrenapredsteËajna nagodba, po svoj Êe prilici na prijedlog Dræavnog

BuduÊnost news portala uz tiskane medije

Piπe Ante PaviÊ

Propast medija injihova mrtva

utrka prema dnunije niπta novo iiznenaujuÊe uHrvatskoj, ali jeumiranje news

portala novimoment u zemlji

u kojoj su svebrojniji analitiËari

bili hrabri uposljednje

vrijeme otvorenoizjaviti kako je

tiskanonovinarstvo

mrtvo i kako jebuduÊnost u

tekuÊem kristalu,a ne u

preraenomdrvu

odvjetniπtva zavrπiti u steËajnom postupku. Kad je rijeË oIndexu i T-portalu, oni su prema servisu Gemius, kojioglaπivaËima sluæi kao putokaz, smjeπteni na Ëetvrto odnosnopeto mjestu po Ëitanosti u Hrvatskoj. Index ima 992.336, a T-portal 881.459 jedinstvenih posjetitelja. T-portal je do sadabio najorganiziraniji samostalni news portal u Hrvatskoj kojise mogao pohvaliti i najveÊim brojem autorskih tekstova uodnosu na konkurenciju. Reorganizacijom, odnosnosmanjenjem radnih mjesta, postavilo se pitanje u kolikoj Êemjeri uspjeti zadræati tu laskavu titulu.

Propast medija i njihova mrtva utrka prema dnu nije niπtanovo i iznenaujuÊe u Hrvatskoj, ali je umiranje news portalanovi moment u zemlji u kojoj su sve brojniji analitiËari bilihrabri u posljednje vrijeme otvoreno izjaviti kako je tiskanonovinarstvo mrtvo i kako je buduÊnost u tekuÊem kristalu, ane u preraenom drvu. Ako se to doista i pokaæe toËnim, ondasvi ovi primjeri govore da se novinarima piπe crnje nego dosad.


39NOVINAR

BROJ 1-3/2014.medijska scena

Udar na privatni æivot, klevetanje i huπkanje, na mala sevrata vraÊaju u hrvatsko novinarstvo, godinama nakongaπenja “perjanica” ove novinarske forme, Slobodnogtjednika i Imperijala. Moæda najznakovitiji primjerimedijskog sunovrata u septiËku jamu posljednjih mjesecidogaaju se u Zadru, gdje kontroverzni poduzetnik RenoSinovËiÊ preko svojih medijskih projekata - televizije Vox itjednika Zadarski regional - najvulgarnije nasrÊe na novinarei druge javne osobe koje propituju sumnjive predsteËajne

Medijski reketari bez sankcijaU veÊini tranzicijskih zemalja JugoistoËne Europe medijski

vlasnici su graevinari, trgovci nekretninama, vlasnicilokalnih nogometnih klubova, kladionica ili neËeg sliËnog.

Mediji su tek sredstvo za realizaciju drugih biznisa.Najstraπnija je Ëinjenica da su novinari postali taoci takvihvlasnika i svjesni su svog poloæaja, kaæe Gordana ViloviÊ s

Fakulteta politiËkih znanosti

Piπe Branimir ZekiÊ

nagodbe njegovih tvrtki. Zadnja ærtva je novinarka Zadarskoglista Suzana BandiÊ. SinovËiÊev tjednik Zadarski regionalobjavio je bez ikakve zadrπke osobni obraËun gazde snovinarkom, u kojemu je ovaj bivπi nogometni sudacnezapamÊeno cipelari i omalovaæava.”Jedan muπkarac koji je bio kod nje, priËao je da joj je rekao:Suzi, da moja mater ovo vidi, zbog πporkice mi ne bi dala date æenim. Vjerujem da je tako, jer kad je otiπla iz tvrtke Vox, ukojoj je dobila priliku da od ËistaËice postane novinarka, nitko

nije htio sjediti za njenim stolom ni koristiti kompjutor iostalu opremu koju je ona koristila. Njene kolegice su govorileda je prljavo, da se boje zaraze, pa sam bio prisiljen sve bacitiu smeÊe”, govori SinovËiÊ u intervjuu koji potpisuje glavnaurednica tjednika Valentina Fuzul.

KlevetniËki tekstoviNapadnuta Suzana BandiÊ navodi da ovakvi ekscesi mogu

iznenaditi samo nekoga tko slabo poznaje zadarsku novinarsku scenu.

”Ne Ëude me SinovËiÊeve klevete jer na isti ili sliËan naËinkroz svoje medije godinama reketari ne samo novinare, negoi politiËare, pripadnike sigurnosnih sluæbi i sve druge koji stanuna put njegovim poslovnim interesima. Na meti je sada iproËelnica zadarske porezne uprave Stoja MuËaji, nakon πtose usprotivila predsteËajnoj nagodbi televizije Vox i otpisuporeznih dugova. SinovËiÊ je etiketira psihiËki bolesnomosobom, a njegovi mediji to uredno prenose. HND redovitoosuuje takve istupe, ali u tome viπe ne vidim smisao, jer seniπta ne mijenja. Od stresa sam dobila herpes, kÊi i ja imamoproblema s nesanicom. Nema sluha ni od zadarskogpravosua, jer suenja za klevetu traju Ëetiri, pet godina. Meuljudima koje SinovËiÊ reketari zavladala je apatija, osjeÊamose bespomoÊno jer mu institucije dopuπtaju da se tako ponaπa”,upozorava BandiÊ. Kako moæe potpisati tekst s naslovom “Krozstan Suzane BandiÊ proe viπe policajaca nego na kolodvoru, akaæu da je prljavo unutra”, pitamo i glavnu urednicu Zadarskogregionala Valentinu Fuzul. U telefonskom razgovoru prvo traæi“jedan dan da promisli πto Êe odgovoriti”, a potom se javlja e-mailom. Suzana BandiÊ, navodi Fuzul, objavila je nizklevetniËkih Ëlanaka kojima je naruπavala ugled direktoramedijske kuÊe Vox Rena SinovËiÊa. “Smatrala sam da je njegovopravo da joj odgovori na isti naËin, iako osobno mislim da jebolje izbjegavati takav stil. Taj Ëlanak je iznimka u naπimmedijima, a do njega je, naæalost, doπlo kao odgovor naneprimjeren i neprofesionalan naËin pisanja kojemu je SinovËiÊdulje izloæen”, kaæe Fuzul i tvrdi da na nju “kao urednicu iautoricu Ëlanka nikad nije bilo pritisaka da ga objavi”.

Sudski postupciDa ipak nije rijeË o iznimci, na najgori se naËin uvjerio i

dugogodiπnji zadarski dopisnik Slobodne Dalmacije IvicaNeveπÊanin. U vrijeme pisanja o SinovËiÊevoj bespravnoj gradnjizbog kojega mu je zatvoreno gradiliπte, te o neregularnostimana arhitektonskom natjeËaju za jedan od najveÊih zadarskihposlovno-turistiËkih projekata, NeveπÊanin postaje metaSinovËiÊevih novina, portala i televizije. U huπkaËkim tekstovimanazivaju ga “alkoholiËarom, korumpiranim novinarom,kriminalcem i vikend-narkomanom”.

”Te tekstove po nalogu su potpisivali neuki lokalninovinari. Pokrenuo sam nekoliko sudskih postupaka i oni kojisu zavrπeni uglavnom su iπli meni u korist. Odvjetnici kojimasam se obraÊao za zastupanje redom su me odbijali, znajuÊida Êe biti izvrgnuti istim metodama javnog linËa kao i ja”,prisjeÊa se NeveπÊanin hajke koja je krenula 2009. godine.Danas, buduÊi da sa SinovËiÊem joπ vode sudske sporove,izbjegava pisati o njegovim poslovima. Iako se s NeveπÊaninomsolidariziralo niz kolega, a HND zbog klevete izrekao opomenunovinarima SinovËiÊevih medija, njegov sluËaj uglavnom jeostao u lokalnim okvirima. Suzana BandiÊ imala je sreÊu daje HTV u svom Dnevniku, kroz priloge Tomislava Kalouseka iDraæena MajiÊa, najπiru javnost upozorio na zadarski medijskireket. Profesorica novinarske etike sa zagrebaËkog FakultetapolitiËkih znanosti Gordana ViloviÊ napise o novinarkiZadarskog lista naziva - patologijom.

Lijeka zaklevetnike zasadnema. Sudskipostupci trajugodinama, aopskurnireketarski medijiopomenestrukovnogdruπtvaignoriraju


41NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

Ministarstvo kulture je potkraj kolovoza 2013. æeljelo saznatikoliko tiskovina upisanih u Upisnik o izdavanju i distribucijitiska, koji se vodi u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ima statutmedija. Ova anketa potaknuta je izmjenama Zakona o porezuna dodanu vrijednost, gdje je za podruËje tiskanih medijabilo odreeno da poreznu stopu od 5% imaju dnevne tiskovinekoje imaju statut medija i viπe od 25.000 tisuÊa rijeËi, da10% poreza imaju Ëasopisi za kulturu i umjetnost koji imajustatut medija, a ostali trebaju obraËunavati PDV od 25%. Zatoje Ministarstvo financija zatraæilo od Ministarstva kulture dasagleda situaciju sa statutima medija! Dipl.oec. Rajko Naprta,

Tkoje

vlasnik vlasnika

Piπe Margareta Zouhar Zec

Rajko Naprtanavodi daizmjene Zakonao medijima nisudotaknule vrlobitan dio zakona,a to je naËinevidencijetiskovina.Metodologijekojima se pratekretanja utiskanimmedijima nisupreciznorazraene uZakonu. Vrijemeje pokazalo dapostoji potrebaza podacima izkojih bi se mogloizravno oËitatikoliko jenovinarazaposleno uredakcijama, krozkoje podatke bise registrirao ibroj novinarakoji su ostali bezposla, zatimodreeni statusinovinara uredakcijama

voditelj Odjela za papir, tisak i medije HGK, stoga je proveoanketu. Nakladnicima su upuÊena tri pitanja: 1. Imaju liredakcije statut medija? 2. Kad je statut stupio na snagu? 3.Ako ga nemaju, kada oËekuju da bi mogao biti donesen?Anketa je bila provedena tijekom godiπnjih odmora, od 21. do28. kolovoza 2013. Pitanja su poslana, kako je rekao RajkoNaprta, na 865 adresa koje su prijavljene u Upisnik Hrvatskegospodarske komore. Do zakljuËenja ankete stiglo je 276odgovora od nakladnika za 563 prijavljene tiskovine. Pedesetπest nakladnika koji izdaju 187 tiskovina odgovorili su daimaju statut medija, a 24 nakladnika koji izdaju 70 tiskovina

medijska scenaVox i tjednik

Zadarski regional- najvulgarnije

nasrÊu nanovinare i drugejavne osobe koje

propitujusumnjive

predsteËajnenagodbe

SinovËiÊevihtvrtki. Zadnja

ærtva jenovinarka

Zadarskog listaSuzana BandiÊ.

SinovËiÊevtjednik Zadarskiregional objavio

je bez ikakvezadrπke osobni

obraËun gazde snovinarkom, ukojemu je ovaj

bivπi nogometnisudac

nezapamÊenocipelari i

omalovaæava

Sramotno i neprofesionalno”To je straπno. Uvreda za novinarsku profesiju, a posebno

za ljude koji to kupuju i Ëitaju. Mogu samo zamisliti kako seosjeÊa novinarka BandiÊ, Zadar je mali grad. U Hrvatskojimamo VijeÊe za medije, pa se nadam da Êe javno reagiratiili je veÊ reagiralo na ovaj uæas!? Objavljivanje ovakvihtekstova punih uvreda Ëista je patologija, pretpostavljam dai sami novinari koji rade u tim medijima osjeÊaju sram zbogtakvih napisa. Naæalost, nije to nikakva novost da vlasnicimedija u nas ne mare za istinske medijske slobode kao i zapotrebu da se javnost uravnoteæeno informira o najvaænijimdogaajima. Njima je najvaænije braniti druge biznise kojimase bave i na kojima zarauju. I nije to hrvatska karakteristika:u veÊini tranzicijskih zemalja JugoistoËne Europe medijskivlasnici su graevinari, trgovci nekretninama, vlasnicilokalnih nogometnih klubova, kladionica ili neËeg sliËnog.Mediji su tek sredstvo za realizaciju drugih biznisa.Najstraπnija je Ëinjenica da su novinari postali taoci takvihvlasnika i svjesni su svog poloæaja. Ostaju u redakcijamasamo da bi preæivjeli, oni i njihove obitelji. To mora da jefrustrirajuÊe za novinare koji su u profesiju uπli s plemenitimciljevima”, kaæe ViloviÊ. A da nam medijski prostor postajesve toksiËniji, vidimo i kad se maknemo s Kalelarge. SveËitaniji portal Dnevno.hr, koji je na listama posjeÊenostidrastiËno skoËio na valu propagiranja referenduma obraku, kontinuirano objavljuje tekstove pune govoramrænje, neprovjerenih informacija i bulevarskih traËeva.Kad baπ posve pretjeraju, u strahu od kaznenog progona,tekstove povlaËe s portala, kao u sluËaju antisemitskogpamfleta “Æidovi upravljaju ovim svijetom, sada znamoi zaπto! Najuæasnije demonske provale skrivaju se unjihovoj svetoj knjizi Talmud”.

Na udaru - Æidovi“Postoje zapisi koji govore kako su u Hitlerovoj sjeni

stajali upravo Æidovi, postoje i tvrdnje kako su oni osmislilikomunizam te da su iza svakog totalitarnog sustava u svijetubili oni. Oni na ovom planetu uæivaju bogatstvo, moÊ ikontrolu. Nama krπÊanima to treba biti jasno jer smo miitekako svjesni tko je knez ovoga svijeta te kome Æidovi sluæe”,stoji u tekstu na Dnevno.hr, koji kao da je prepisan iznacistiËke Ëitanke. Mrænja se cijedi i iz pera priuËenihkolumnista portala Dnevno. hr. U jakoj konkurenciji ipakprednjaËi glumac Boæidar AliÊ koji u zadnjem zapisu od 5.oæujka predsjednika JosipoviÊa naziva “petokrakim ljigavimlignjunom”, “mozgom zla i kriminalcem koji se okruæioËetniËkim i udbaπkim istomiπljenicima”. U jednom od ranijihzapisa, AliÊ saborskog zastupnika SDP-a Nenada StaziÊaimenuje “jednim od dvojice neuspjelih abortusa blizanacaStaziÊ”, a primjera joπ vulgarnijih uvreda na raËun nizanovinara, toliko je da ih je na ovome mjestu uputnije nespominjati. “Nisam mogla vjerovati da tako moæe pisati zdravËovjek, no joπ viπe me iznenauje moguÊnost da uredniπtvoportala nema potrebu reagirati na takve tekstove. To nijenikakva sloboda izraæavanja u kolumnama. »ak i ako je rijeË

o osobnom stavu autora, pri punoj svijesti, ne znaËi daredakcija to treba objavljivati. To je Ëista iracionalna mrænjakojoj nema mjesta u javnom mediju. Trebalo bi pitatiredakciju zaπto promovira takve stavove i autore, jesu lispremni snositi konsekvence za takav izriËaj? To je definitivnojavno poticanje na mrænju prema odreenim skupinama udruπtvu. U suprotnosti je sa zakonima, ali i pravilima,preporukama i kodeksima ponaπanja urednika i novinara,neovisno pripada li kategoriji tradicionalnih ili novih medija”,istiËe Gordana ViloviÊ.

PolitiËari i ljubavnicePrava pomutnja vlada i na terenu medija koji se dijelom

financiraju proraËunskim novcem, a mahom objavljujunajprizemnije traËeve. Tako opskurni portal Tjedno.hr,kojemu je Grad Zagreb na javnom natjeËaju u lipnju 2013.dodijelio 106 tisuÊa kuna bespovratne potpore, tjednima piπeo navodnoj ljubavnici premijera Zorana MilanoviÊa koja je,opet navodno, u tajnosti rodila u rijeËkoj bolnici. Na popisuportala Ëije traË rubrike financiraju graani Zagreba nije senaπao Dnevno.hr, koji u svojoj tiskanoj verziji, zadnjembroju tjednika 7Dnevno, zato objavljuje veliku temu obrojnim ljubavnicama gradonaËelnika Milana BandiÊa.Neimenovani izvori, kuloarska πuπkanja i kopanje po intimi- svi tabloidni sastojci udrobljeni su u ovaj cuπpajz od teksta.Na djelu je, kaæe profesorica ViloviÊ, povratak u devedesete.“Neki medijski proizvodi koji su se pojavili zadnjih mjesecipodsjeÊaju na novine tipa ST Ekskluziv i Imperijal. NeπtosliËno onome πto je povijest novinarstva u Hrvatskoj oznaËilainstrumentima u sukobu pripadnika razliËitih πpijunskihskupina, gdje su se iz tjedna u tjedan plasirale tzv. æestokepriËe, u koje su onda upetljavali ljude iz politiËkih elita.Moæete to Ëitati samo jednom, makar i cijena bilapristupaËna, ali na duge staze - to je Ëisti gubitak vremena.Ipak, za same aktere koji se nenamjerno nau kaokolateralne ærtve u tim tjednicima, to je uæasno, iznimnoponiæavajuÊe iskustvo. Preostaje im jedino sudska tuæba akoimaju novca, jer ono πto se objavi u novinama ili posebno utakvim novinama, ostaje zapamÊeno i nikakav demanti nepomaæe”, kaæe ViloviÊ.

Lijeka za klevetnike zasad nema. Sudski postupci trajugodinama, a opskurni reketarski mediji opomene strukovnogdruπtva ignoriraju. Istovremeno, lokalni medijski mogulSinovËiÊ godinama ubire novac od VijeÊa za medije, pa Ëak usklopu predsteËajne nagodbe Voxa planira u naredne tri godinedobiti osamsto tisuÊa kuna. Ærtvama njegova medijskog reketa,koji na programu TV Voxa prate SinovËiÊeve monologe, svoditeljima koji u studiju sluæe samo kao dekoracija, to jeposebno frustrirajuÊe. “Ja to doæivljavam kao blaÊenje uzpoticaj i peËat dræave”, rezignirano Êe Suzana BandiÊ.

Pad novinarskih standarda i bujanje mrænje, ironiËno, ideukorak s odlukom nekih medija da ukinu anonimnekomentare pod tekstovima. Njihovu ulogu preuzeli suostraπÊeni kolumnisti i dio novinara koji za mjeseËnu plaÊu ibez pogovora - veæu konja tamo gdje im gazda kaæe�


43NOVINAR

BROJ 1-3/2014.medijska scenarekli su da su u procesu donoπenja statuta. Anketa je pokazalada i nakon devet godina neki nakladnici u redakcijamarazmiπljaju o veliËini svoje redakcije pa kaæu: “Mi smo mali- zar trebamo imati statut?!” Pitali su i trebaju li udruge imatistatut medija? A nakladnici koji nisu obveznici PDV-a? IzMORH-a su pitali trebaju li i oni imati statut jer su njihoviodnosi rijeπeni posebnim zakonima, a to je opet jedno odpitanja koje nije razraeno Zakonom o medijima. Nekolikonakladnika pitalo je kako se izraËunava ostvarena prosjeËnaprodana naklada. Iz Odjela za tisak sugerirano im je da bilogiËno bilo da se ukupan broj prodanih primjeraka u jednojgodini podijeli ukupnim brojem izdanja. Odgovor na topitanje u Zakonu o medijima nije izriËito naveden.Ministarstvo kulture je odgovorilo da svi koji su se upisali uUpisnik HGK sukladno Zakonu o medijima moraju poπtivatisve odredbe Zakona, ukljuËivo i odredbu o statutu medija,bez obzira na broj zaposlenih novinara, broj izdanja,postojanje autorskih ugovora i sliËno. Potvreno je da seostvarena prosjeËna prodana naklada izraËunava naprethodno navedeni naËin. Anketa se pokazala uspjeπnomveÊ time πto je bio visoki odaziv anketiranih. Obveza prijavetiska, prema kojoj novinski nakladnik ima obvezu izdavanjetiska registrirati u Upisnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori,propisan je u Ëlanku 12. Zakona o medijima. Upisniktiskovina se vodi od 1. lipnja 2004. godine, a prije toga Upisnikje vodilo Ministarstvo kulture. Prema podacima Dræavnogzavoda za statistiku u razdoblju I-IX. 2013. godine, u odnosuna isto razdoblje proπle godine za tisak dnevnih novina, tj.novina koje prema statistiËkoj definiciji izlaze najmanje Ëetiriputa tjedno (4,5,6,7 puta), potroπeno je 7,9% manje papira,a da su naklade 5,3% manje. To znaËi da se sve manje novinatiska. Kod Ëasopisa naklade su manje za 14,1%, a papira zatisak je potroπeno 5,6% manje. Taj ËinjeniËni podatak, da semanje novina tiska, te da se troπi manje papira za tisak, znaËii da je i manje prostora za novinarske priloge.

U 2013.prestale izlaziti

73 tiskovinePrema evidenciji

Hrvatske gospodarskekomore, a ti se podaci

nalaze na straniciwww.hgk.hr, u ovihdevet i pol godina

izdana je 1861 potvrdao upisu u Upisnik HGK.Stanje je sada takvo dasu nakladnicima izdane

844 potvrde zaizdavanje tiskovina. Od

toga 201 upisanatiskovina nije 2013.dostavila podatke o

vlasniËkoj strukturi, 25tiskovina, prema

izjavama nakladnika,“neÊe izlaziti” u 2013.

godini, ali joπ nisudonesene odluke o

prestanku izlaæenja, 112redakcija tiskovina ne

odgovara dulje vrijemena dopise, a 11 potvrda

je za distribuciju tiska.»ak 499 tiskovina

brisano je iz evidencijeHGK jer su prestale

izlaziti odlukomnakladnika. Od togbroja 46 tiskovina

prestalo je izlaziti u2011., 115 tiskovina u

2012., a 73 u 2013.godini. Zatim, 15

distributera je “povuklosvoje prijave” sukladno

miπljenju Ministarstvakulture RH. Naime,

distribucija tiskovinapoπtom od nakladnikapretplatniku ne smatrase distribucijom tiska usmislu Zakona te se neupisuje u Upisnik HGK.

Dva distributera odjavilasu svoje aktivnosti, 209tiskovina promijenilo je

nakladnika, 130nakladnika promijenilo

je adresu, a u 39tiskovina promijenili su

naziv�

»lanak 26. definira statut medija»lankom 26. Zakona o medijima, NN 59/4, 84/11, 81/13, propisano je da se odnosi izmeu nakladnika,glavnog urednika i novinara te njihova meusobna prava i obveze utvruju statutom medija. Statut medijaje samoregulativni akt kojim se utvruje naËin sudjelovanja novinara u postupku imenovanja i razrjeπenjaglavnog urednika, sloboda rada i odgovornost novinara te uvjeti i postupak po kojem glavni urednik, ali iostali urednici, ima “pravo na ostavku uz praviËnu otpremninu”. Statut medija donose nakladnik ipredstavnik novinara uz prethodnu suglasnost veÊine novinara medija. Novinari svoga predstavnika birajuveÊinom glasova. Predvieno je da ako nakladnik i predstavnik novinara statut medija ne donesu u roku odπest mjeseci od poËetka rada medija, statut bi, na zahtjev predstavnika novinara, u roku od tri mjeseca oddana primitka zahtjeva, trebala donijeti arbitraæa sastavljena od jednakog broja predstavnika udruganakladnika i novinarskih udruga. U stavku petom stoji da je nakladnik duæan sa svakom osobom od kojenaruËuje novinarski prilog prethodno zakljuËiti ugovor u skladu s propisima i statutom medija. Ugovoromse ureuju i autorska prava vezana za novinarski prilog - piπe u spomenutom Ëlanku. Dalje piπe da senovinarskim prilogom smatraju objavljeni pisani, izgovoreni, slikovni ili on line: izvjeπtaj, vijest, komentar(biljeπka ili osvrt, druπtvena kronika, Ëlanak, recenzija), kritika, karikatura, esej, intervju, reportaæa (putopis,crtica, feature) te naslovi i najave. Novinarskim prilogom smatraju se i specijalistiËki poslovi i æanrovi, kaoπto su redaktura, fotografija, foto-vijest, foto-reportaæa, fotomontaæa i foto-karikatura. U posljednjem stavkuËlanka 26. piπe da je nakladnik duæan voditi posebnu evidenciju o ugovorima iz stavka petog ovog Ëlanka�

Rajko Naprta navodi da izmjene Zakona o medijima nisudotaknule vrlo bitan dio zakona, a to je naËin evidencijetiskovina. Metodologije kojima se prate kretanja u tiskanimmedijima nisu precizno razraene u Zakonu. Vrijeme jepokazalo da postoji potreba za podacima iz kojih bi se mogloizravno oËitati koliko je novinara zaposleno u redakcijama, krozkoje podatke bi se registriralo i broj novinara koji su ostali bezposla, zatim odreeni statusi novinara u redakcijama, daklesva ona pitanja koja su se u zadnje vrijeme iskristalizirala. Takokroz podatke nije evidentno koji se proces odvijaju uredakcijama. Metodologija je odreena Zakonom o medijimakoji je usvojio Hrvatski sabor. »lanak 12. Zakona o medijimanije se mijenjao sve ove godine. Sve do sada voene rasprave,ukljuËujuÊi i izmjene i dopune Zakona o medijima, koje su sevodile oko evidencije vlasniËke strukture nakladnika tiskanihmedija, nisu dale odgovor na pitanje koje je najerotiËnije u cijelojpriËi, tko je vlasnik vlasnika. To se iz postojeÊe evidencije nemoæe saznati. A to bi bili toËni podaci o vlasniπtvu. Voditelj odjelaza papir, tisak i medije primjeÊuje da Ëitav niz, Ëak oko 95%malih nakladnika, ima jednu, dvije ili tri osobe koji su vlasnici.Ne treba zaboraviti da najviπe tih malih nakladnika istovremenomora, da bi opstali na træiπtu, podizati kredite, komunicirati ikooperirati s oglaπivaËima. Tu se krije pitanje tko je vlasnikvlasnika, odnosno je li vlasnik uspio saËuvati svoju neovisnostili je ipak svoj novinski posao uËinio prekomercijalnim, prekoprihvatljive mjere. Ako nije, po nekim medijskim normama,taj i takav novinski i novinarski posao sve se viπe pretvara ukataloge plaÊenih oglasa, a ne u toËno informiranje Ëitatelja,πto bi trebao biti zadatak profesije. Po sadaπnjoj metodologiji,kada se, primjerice, netko interesira za vlasniËku strukturupoznatih tiskanih medija, recimo 24sata ili VeËernjeg lista, lakodoe do informacije da su oni u 100-postotnom vlasniπtvu Styrijeili da je vlasnik Jutarnjeg lista, odnosno Globusa 100% EPH, πtoje toËno, ali πto i nije neki osobito revolucionaran podatak kojivodi do novih saznanja�

Sve uËestalije pitanje u πiroj javnosti, a posebice meumedijskim djelatnicima jest kako izgleda buduÊnostnovinarstva. ApokaliptiËke prognoze da Êe tiskani medijipropasti ili da Êe uz pomoÊ Wikipedije armija amaterajednostavno uniπtiti novinarstvo kao profesiju, pokazali suse (ipak) preuranjenima. Nova medijska kakofonija u eriTwittera pokazala je svu vaænost profesionalnog novinarstva,istraæivanja i provjere Ëinjenica. Moæda viπe nego ikada.Novinarstvo zasnovano na izvanrednosti kamen je temeljacna kojem se sve drugo gradi“.

OgraniËenja u koriπtenju on lineRijeËi su to Marka Thompsona, direktora New York

Timesa, na nedavnom skupu u Oxfordu u organizacijiReutersa, koji se bavio upravo temom buduÊnosti novinarstva.

Kvalitetno novinarstvo

stvara dodanu vrijednostNova medijskakakofonija u eriTwittera pokazujekakoprofesionalnonovinarstvo,istraæivanje iprovjeraËinjenica postajuvaæniji no ikada

Piπe Ante GavranoviÊ

SliËno misli i glavna urednica Le Mondea NathalieNougayrede: “Kvalitetno novinarstvo je dodana vrijednost. Onoima svoju cijenu. Moramo ljude u to uvjeriti!“ U prilog timstavovima izneseni su i konkretni primjeri. Le Monde je utravnju proπle godine uveo odreena ograniËenja u koriπtenjuon line izdanja, tzv. Freemium model. OpÊe pristupaËneinformacije su besplatne, dok se za interaktivne grafike ilibackground priËe mora platiti. Digitalna pretplata mjeseËnoje 15 eura. New York Times je ograniËenja uveo joπ u oæujku2011. i pritom koristi Metered model. Na temelju tog modelamoguÊ je pristup i koriπtenje odreenom broju objavljenihËlanka. Rezultat nakon dvije godine: 700.000 digitalnihpretplata, 1,2 milijuna tiskanih primjeraka. U 2012. prvi putje prihod od pretplate nadmaπio prihode od oglaπavanja. Ipak,i dalje postoje dileme. Thompson ih je saæeo u zanimljivu


45NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

paradigmu: “Umjesto analognih dolara sad imamo digitalnepenije.” Izrazio je sumnju hoÊe li prihodi digitalnogoglaπavanja ikada biti dovoljno veliki da osiguraju kvalitetnonovinarstvo koje ima svoju cijenu. “Moramo paziti da novinariimaju vremena i za promiπljanje i na taj naËin ograniËiti (Ëestopoguban) utjecaj i ulogu Wikipedije i Twittera“.

Nedostaje inovacijski menadæmentTu dolazi do suËeljavanja i Ëesto sukoba interesa. IzdavaËi

æele rezultate uz πto manje troπkove. S druge strane, kvalitetnonovinarstvo vezano je uz viπe vremena i poveÊane troπkove,ukljuËivo istraæivaËke radnje i provjeru Ëinjenica. Komun-ikacijski struËnjaci iz Austrije (Matthias Karmasin, AndyKaltenbrunner i Daniela Kraus) nedavno su prikazali izvjeπÊeo inovacijama u medijima. IstiËu kako postoji “mnogo dobrihideja“, ali “sve manje strpljenja da se one realiziraju“. To je,jasno, vezano uz pomanjkanje sredstava u medijima, osobitou tiskanima. Autori izvjeπÊa naglaπavaju kako mnogima joπnisu jasne velike promjene u proizvodnim procesima unutarredakcija i u samoj distribuciji medija. Poruka je da senovinarstvo mora proizvoditi jeftinije i u suglasju sprihodima. Meutim, takav pristup ograniËava ono πtonazivamo kvalitetnim novinarstvom, koje opet Ëini bitnurazliku. Poslovni modeli u stvaranju prihoda bitno serazlikuju od analognog doba. Danas, u digitalnoj eri, javljase potreba da korisnici medija participiraju u stvaranjukvalitetnog novinarstva. KljuËno pitanje je u kojoj mjeriizdavaËi omoguÊuju da korisnici sudjeluju u dijalogu snovinarima i medijima i da se poistovjete s medijem.Istodobno bi izdavaËi morali suradnike viπe ukljuËivati uinovacijske projekte i procese.

“Upravo to oslobaa znanje i kreativnost, a ujedno stvaranovi potencijal - know-how“. Ukratko, poruka spomenutogizvjeπÊa jest da je glavna zadaÊa upravljaËkih struktura umedijima - iritiranje, i to kao sustavni naËin komunikacije.Jedino se stalnim podbadanjima stvara potrebna kritiËnamasa koja se onda, takoer sustavno, pretvara u kvalitetu.

Od novinara stvarati brandPoloæaj novinara u tako labavim okvirima postaje sve teæi.“Nalazimo se u fazi vlastitoga proËiπÊavanja, u drama-

tskim promjenama branπe koja (ipak) nije samo jednabranπa ili samo jedna od privrednih djelatnosti. Ili barem nebi trebala to biti”, istiËe prof. dr. Frank Überall s Visoke πkoleza medije, komunikacije i privredu (Köln/Berlin). Odmahpostavlja i pitanje πto te promjene znaËe za Ëitatelje i drugekorisnike medija? Dobar posao traæi viπe novca. To je svugdjetako, pa ni novinarstvo nije izuzeto od toga. “NaËelo Cut thecost danas je, naæalost, dominantna poslovna filozofija umedijima. No, na dulje staze to ne moæe funkcionirati.Osobito ako se uzme u obzir demokratsko-teoretska, druπtvenai ustavna misija i uloga novinarstva. RazliËite anketepokuπavaju dati odgovor na Ëitanost, sluπanost ili gledanostpojedinih medija. Prof. Überall upozorava na zamke iopasnosti koje nosi sa sobom nekritiËko preuzimanje rezultata

najveÊeg broja anketa. Relevantnost sadræaja u tim anketamanije na prvome mjestu, a vrlo Ëesto su upravo one odluËujuÊiËimbenik u kreiranju sadræaja bilo kojeg medija. I to dovodido raskoraka stvarnih æelja i potreba korisnika, a vrlonepovoljno utjeËe na kvalitetno novinarstvo. “Kvalitetanovinarstva je viπeslojna tvorevina i, samo po sebi, izaziva dostarasprava unutar same branπe, gotovo podjednako kao rezultativeÊ spomenutih anketa. S jedne strane kvaliteta dnevnihnovina se atestira, pa i hvali, a s druge doæivljava mnogokritiËkih tonova. Zaπto i otkud taj raskorak? Zbog Ëinjenicada bilo koji proizvod, okrenut masovnoj potroπnji, ne moæeuvijek zadovoljiti potrebe svakog pojedinca. Kvaliteta ovisi,meu ostalim, i o izvorima - nije moguÊe svaku novinarskupriËu ispriËati opuπteno, ne postoji uvijek moguÊnostpersonifikacije, ne moæe se uvijek pojednostaviti tema, πto bibilo pribliæavanje idealu infotainmenta, dominantnompristupu koji se danas traæi od medija”, smatra prof. Überall.Jasno je da se Ëlanci u dnevnim novinama danas ne mogupisati kao prije 40 godina. Suvremeni naËin prikazivanjatematike (storytelling) traæi diferencirani stav, jasnostrukturiranje Ëlanka, ali istodobno - i odreeno komentiranjematerije. Suvremene novine æive od toga da osvjetljavajupozadinu odreene vijesti ili dogaaja i utemeljeno ihanaliziraju. “Kad kaæem da novine od toga æive, istodobnoæelim reÊi da to objaπnjava zaπto mnoge novine odumiru ilijednostavno nestaju”, tvrdi prof. Überall.

Nezaustavljiv on line trendTo znaËi da su potrebne novine koje pronalaze put prema

suvremenim tendencijama i dosljedno ga se pridræavaju. Sobzirom na pojaËani on line trend i njegov nesumnjivi utjecajna πire informiranje, treba voditi raËuna da se taj trend nanajbolji naËin uklopi u pojam kvalitetnog novinarstva. Pritomtreba poÊi od Ëinjenice da internet i druge druπtvene mreæezamjenjuju danas ono πto su nekad Ëinili bulevarski listovi, kojisu u izuzetnim situacijama ili dogaajima izlazili s posebnimbrojevima. Internet treba shvatiti kao danaπnju uliËnu prodajunovina. I na tome graditi Ëvrstu poveznicu s tiskanim izdanjima,pri Ëemu se ne bi smjela zapostavljati kvaliteta sadræaja. Korisnicimedija oËekuju od novina i odreenu korist. To moæda zvuËiprofano, ali to je put izgradnji vjerodostojnih novinskihbrandova. U brandove, meutim, treba ulagati. Kako je redakcijasrce svakog medija, ulaganja moraju biti usmjerena u novinare/novinarke. Od njih treba stvarati prepoznatljive brandove/zaπtitne marke, jer upravo oni svojom osobnoπÊu predstavljajuvrijednosti koja Ëini zbroj ukupnih vrijednosti nekih novina.Vjerodostojnost, hrabrost, kvaliteta - to su vrijednosti koje Ëinepotrebnu razliku i stvaraju potrebnu dodanu vrijednost. “Da binovinari mogli prerasti u svojevrsni brand (ljudi sprepoznatljivim imenom u πiroj javnosti), potrebna im jeodreena sloboda u kretanjima. Prvo, moraju biti korektnoplaÊeni za svoj posao. Drugo, ne smije ih se degradirati u robotesadræaja, nego im ostavljati prostor za razmiπljanje, istraæivanje,odmjeravanje, diskutiranje. Za sve su to potrebna sredstva, ali -isplati se!”, zakljuËuje prof. Überall�

Le Monde je utravnju proπlegodine uveo

odreenaograniËenja u

koriπtenju on lineizdanja, tzv.Freemium

model. OpÊepristupaËne

informacije subesplatne, dok

se za interaktivnegrafike ili back-

ground priËemora platiti.

Digitalnapretplata

mjeseËno je 15eura. New York

Times jeograniËenja uveo

joπ u oæujku2011. i pritom

koristi Meteredmodel. Na

temelju togmodela moguÊ

je pristup ikoriπtenje

odreenombroju objavljenih

Ëlanka

medijska scena

Koliko ima aktivnih novinara? Koliko ih je u stalnomradnom odnosu, a koliko ih za æivot zarauje u atipiËnimoblicima rada? Odnosno, koliko ih honorarËi, kako se tonekada nazivalo. S protokom vremena, zakonodavnimizmjenama nekadaπnji honorarni rad pretvorio se u zvuËnije“slobodnjaπtvo”. No, osnovna karakteristika slobodnognovinarstva nije se promijenila. RijeË je o nesigurnom radukoji postaje sve nesigurniji.

Hrvatska, zapravo, ne zna koliko ima aktivnih novinarai koliko je tih novinara u formalnim, neπto sigurnijim,oblicima rada. Pa se tako ne zna ni koliko novinara danaskruh zarauje nudeÊi svoje tekstove ili priloge na træiπtu. Inije to neka specifiËnost Hrvatske. Problem pobrojavanjanovinarske populacije blizak je svim zemljama Europskeunije. Zadnja istraæivanja tako kazuju kako se ukupan brojaktivnih novinara na razini Unije moæe procijeniti izmeu220 i 300 tisuÊa. Preciznije procjene teπko je donijeti i to,kako se u jednom od zadnjih istraæivanja raenih na raziniEU navodi, zbog razlika u definicijama koje se koriste ueuropskim zemljama, ali i nedostatka pouzdanih izvora.

Slobodnjaci, privremenjaciStatistiËkih podataka je malo, posebno kada je rijeË o

slobodnjacima, odnosno freelancerima. No, generaleprocjene kazuju kako slobodnjaci u ukupnoj novinarskoj

Kategorijakoja raste

Piπe Gabrijela GaliÊ

Hrvatska,zapravo, ne znakoliko imaaktivnih novinarai koliko je njih uformalnim, neπtosigurnijim,oblicima rada. Pase tako ne zna nikoliko novinaradanas kruhzarauje nudeÊisvoje tekstove ilipriloge na træiπtu

populaciji predstavljaju udio od oko 27 posto. Iza tog skupnogpostotka, meutim, kriju se goleme razlike - od 20 postoslobodnjaka u zemljama poput Bugarske ili Maarske do viπeod 60 posto novinara koji nisu vezani uz jednu redakciju uFrancuskoj ili NjemaËkoj. Osim klasiËnih slobodnjaka tu su inovinari angaæirani temeljem privremenih ugovora ili drugihatipiËnih oblika rada koji predstavljaju oko 10 postonovinarske populacije. U protekle tri-Ëetiri godine, od kadadatira ta okvirna slika novinarskog træiπta u Europi, situacijase vjerojatno razvijala u smjeru daljnjeg smanjenjatradicionalnih oblika zapoπljavanja i rasta atipiËnihangaæmana. No, novijih cjelovitih podatka nema. A ono πtosu pokazala istraæivanja raena kada je medijski sektor veÊsnaæno bio oπinut krizom koja je promijenila izgled redakcija,kazuje i kako su muπkarci ËeπÊe od æena vlasnici stalnihugovora o radu te da su netipiËni oblici zapoπljavanja sveprisutniji u tiskanim i on line medijima nego na televizijama.

Reorganizacije redakcija, posebno u tiskanim medijima,zapoËele su joπ 2008. godine. To je proces koji traje. I koji dajegeneralni sliku - rezovi u redakcijama u veÊini sluËajevapopraÊeni su poveÊanim koriπtenjem usluga slobodnihnovinara. Drugim rijeËima, zamjetan je rast takozvanogustupljenog radna u redakcijama. Promjene u strukturiredakcija, procesima rada, uvoenju novih platformi, odnosnonovih izvora distribucije informacija javnosti, neminovno su

Freelanceri


47NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

utjecale i na ulogu novinara, ali i njihove zadatke.Tradicionalne podjele novinara na temelju vrste medija zakoje rade sve su manje i manje bitne, a za sve veÊi brojnovinara normalno postaje raditi za razliËite vrste medija.Pritom ne iznenauje da viπe od 50 posto slobodnih novinara“πara” od medija do medija, odnosno istovremeno radi zarazliËite medijske platforme. No, i znaËajan broj stalnozaposlenih novinara nalazi se u sliËnoj situaciji.

Viπe posla, manje novcaFragmentacija træiπta, logiËno je popraÊena intenzivi-

ranjem prosjeËnog optereÊenja novinara. No, taj rastoptereÊenja rijetko rezultira odgovarajuÊim poveÊanjemnaknade za obavljeni rad. Tako se pokazalo da samo u treÊinisluËajeva znaËajno poveÊanje obima posla nosi i rast zarade.Stoga ne Ëudi da je poruka - viπe posla, manje novca -pratiteljica veÊine novinarske populacije u Europi. Takogotovo dvije treÊine novinarske populacije u Europi smatrada su im radni uvjeti pogorπani. Negativne promjene neπtosu izraæenije kada je rijeË o æenama, slobodnjacima, ali inovinarima s dugogodiπnjim novinarskim staæom.

U novinarstvo se ne ulazi radi zarade, znakovita jereËenica kojom se mlade ljude koje interesira novinarstvo uVelikoj Britaniji, u jednom od priruËnika, upoznaje s timposlom. Tek toliko da znaju na Ëemu su i prije no πto proËitajuinformacije o moguÊnostima zaposlenja, oblicima rada,moguÊnostima napredovanja. Navodi se, meu ostalim, daje volontiranje prihvaÊen naËin za stjecanje radnog iskustva,ali i da buduÊi novinar treba biti svjestan kako Êe se naraditiu takozvanom nesocijalnom radnom vremenu, odnosno noÊuili vikendima dok ne stekne dovoljno iskustva. No, reËenicakoja novinarstvo ne povezuje sa zaradom, stvarnost je od kojese ne moæe pobjeÊi i koja se odnosi na veÊinu novinara uklasiËnim radnim odnosima, a pogotovo na sve one uatipiËnim oblicima rada, slobodnjake kojima nad glavomstalno visi nesigurnost. Ta je nesigurnost, primjerice, prijenekoliko godina pokrenula prosvjede talijanskih slobodnjaka.Nakratko ih je ujedinila tragiËna sudbina Pierpaola Faggiana,slobodnog novinara, kojeg su na samoubojstvo natjeralinesigurni uvjeti rada. DesetljeÊima je bio suradnik lokalnihnovina i po tekstu zaraivao od 4 do 20 eura. Za njegovosamoubojstvo mnogi su novinari optuæivali nepravednomedijsko okruæenje u kojem se πtiti samo mali broj stalnozaposlenih dok se ostale prisiljava da æive s oskudnimprimanjima. No, poloæaj slobodnjaka u Italiji nije doæivioznaËajan napredak. Kao i u mnogim drugim zemljama,slobodni novinari “obijaju” vrata redakcija ili su nerijetkosamo prividno slobodni jer im kakav-takav prihod moæejamËiti samo vjernost odreenom mediju. U veÊini europskihzemalja slobodnjaci nisu pokriveni kolektivnim ugovorima.Odnose s poslodavcem sami reguliraju. Tek u rijetkimsluËajevima djelomiËno im je regulirano socijalno osiguranjetako da ga plaÊa poslodavac. No, u pravilu je to obaveza kojusami snose. S druge strane, u razvijenim EU zemljamaregulirano je pitanje autorski prava, kako za stalno zaposlenetako i za slobodne novinare�

Generalneprocjene kazuju

kako slobodnjaciu ukupnoj

novinarskojpopulaciji

predstavljajuudio od oko 27

posto. Iza togskupnogpostotka,

meutim, krijuse goleme razlike

- od 20 postoslobodnjaka u

zemljama poputBugarske ili

Maarske do viπeod 60 postonovinara koji

nisu vezani uzjednu redakciju u

Francuskoj iliNjemaËkoj

iz rada HND-a i SNH-aHND:NaitenapadaËa naAntu TomiÊa

Hrvatsko novinarskodruπtvo najoπtrijeosuuje napad na AntuTomiÊa, kolumnistaJutarnjeg lista. Dok je unedjelju sjedio sprijateljem na splitskojPjaci, nepoznatimuπkarac ga je zaliofekalijama, navodnorekavπi: “Evo ti sad, paponovno piπi o meni!”HND traæi od istraænihorgana da pronaunapadaËa te da onsudski odgovara zbogovog muËkog,sramotnog napada nanovinara. Udemokratskoj zemljinovinari moraju bitimaksimalno zaπtiÊeni,prije svega, od bilokakvih fiziËkih nasrtajazbog svojih novinarskihpriloga ili nekih drugihosobnih animozitetakoji su u vezi snovinarskim poslom.Svaki napad nanovinara ima posebnuteæinu i o njoj organiprogona, ali i cijelodruπtvo morajuposebno voditi raËuna.

Krivi KrnjoHrvatsko novinarsko druπtvo zaprepaπteno je

monstruoznom idejom da omiπka karnevalska povorka spaliKrnju, lutku koja predstavlja Vinka VukoviÊa, novinaraSlobodne Dalmacije koji je otkrivao afere omiπke lokalnevlasti, ponajviπe afere bivπeg gradonaËelnika Ivice ©kariËiÊa,kojeg zbog sumnje u nesavjesno troπenje gradskog novcaistraæuje i USKOK. Povorku su organizirali “omiπki gusari”,bliski bivπem gradonaËelniku. Nije poznato da se ikad dosaddogodilo da Karneval kojeg se spaljuje bude novinar - u ovomsluËaju onaj koji je otkrivao korupcijske afere. Neπto jednakobizarno i zastraπujuÊe dogodilo se u Selcu gdje su najavilipaljenje lutke djeteta zaËetog oplodnjom in vitro, odnosnokako su napisali “gay djeteta iz epruvete”. InaËe u tradicijinaπih karnevala nije bio obiËaj spaljivati lutke osoba, Ëak ionih najomraæenijih, nego je Krnje uglavnom alegorijski likkoji simbolizira ono πto je loπe - korupciju, loπu politiku, rati tome sliËno. Sada pale lutke novinara i djece, sutra bi moglilinËovati koga æivoga, stoji u priopÊenju HND-a, kojepotpisuje predsjednik Zdenko Duka� (no)

Sindikat novinara Hrvatskeodræao skupove solidarnosti

OpÊem πtrajku solidarnosti, koji su organiziralesindikalne srediπnjice, Sindikat novinara Hrvatske pridruæiose skupovima solidarnosti koji su odræani u podruænicamaizmeu 12.00 i 12.30 sati. Za te skupove iskoriπteno je pravona polusatnu stanku iz Zakona o radu (Ëlanak 52.). Naskupovima solidarnosti u podruænicama okupljenima su seobratili sindikalni povjerenici i objasnili zbog Ëega πtrajkajusindikalne srediπnjice i koje su najspornije odredbepredloæenih izmjena. »lanovi SNH pozvani su takoer da seodazovu srediπnjem prosvjednom sindikalnom skupu, 26.veljaËe 2014. godine u Zagrebu. Kako se radi o zakonu kojije od opÊeg interesa za sve hrvatske radnike, Sindikat novinaraHrvatske poziva sindikalne srediπnjice da u kreiranju sljedeÊihakcija ukljuËe i autonomne sindikate kako bi hrvatskiradniËki pokret ostao jedinstven. Jer samo takav moæe iniciratipromjene koje Êe dovesti do poboljπanja nezavidnog poloæajaradnika u Hrvatskoj, stoji u priopÊenju koje potpisujepredsjednik SNH Anton FiliÊ� (no)

HZSN: Nagrada Romani EiblRomana Eibl proglaπena je novinarom godine, a Zvonimir

VukeliÊ i Dragutin Keræe dobitnici su nagrada za æivotno djelo.Nagrade su im uruËene na tradicionalnoj sveËanosti Hrvatskogzbora sportskih novinara (HZSN). Dugogodiπnja novinarkaVjesnika, 24sata i Jutarnjeg lista Romana Eibl dobila jenagradu Novinar godine zbog beskompromisnog pisanja iËvrstog stava, po Ëemu je prepoznatljiva i jedinstvena uhrvatskom novinarstvu, a nagradu joj je uruËio predsjednikHrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa.

“U ovim teπkim vremenima za novinarstvo pozivam kolegena solidarnost jer je to naπa najveÊa obrana protiv sve veÊihanomalija i nepravdi”, kazala je Eibl, koja je nedavno ostalabez stalnog radnog odnosa. Novinar VeËernjeg lista ZvonimirVukeliÊ dobio je nagradu za æivotno djelo kao dugogodiπnjikroniËar zbivanja u nogometu, rukometu i hokeju na ledu, aHZSN je nagradu dodijelio i osjeËkom novinaru DragutinuKeræeu, koji je osim vrsne novinarske karijere, aktivan i kaoizdavaË i sportski djelatnik u viπe udruga i klubova. Priznanjeza lokalno novinarstvo HZSN-a pripalo je Viktoriji, sportskompodlistku Novog lista, priznanje za najbolje organiziranupress-sluæbu u protekloj godini dobio je HNK Hajduk iz Splita,a priznanje za publicistiku pripalo je novinaru iz Solina JuriciGizdiÊu za knjigu “Hrvatska i olimpijska odliËja”. NovinarosjeËkog Gradskog radija Mario MihiÊ dobitnik je priznanjaza radijsko novinarstvo, dok je Branko StipkoviÊ iz Sportskihnovosti nagraen za kolumnu “Metak u petak”. “Hrvatskisportski novinari obavljaju izuzetno teæak posao u ovimturbulentnim vremenima opÊe komercijalizacije sporta, a usvojim tiskovinama i eteru nalaze prostora, ne samo zavrhunski sport, nego i studentski, πkolski i rekreativni sport”,kazao je, pozdravljajuÊi dobitnike, predsjednik HOO-aMateπa� (Hina)

“Argentinski roman” Drage PilselaU Novinarskom domu proπli je mjesec predstavljena knjiga

“Argentinski roman” kolege novinara Drage Pilsela. Kako jenavedeno, taj roman predstavlja obraËun s vlastitomdesniËarskom i antisemitskom proπloπÊu te je svojevrsnapsihoanaliza njegova æivotnog puta koji ga je doveo dodanaπnjih ljeviËarskih i antifaπistiËkih uvjerenja. Kako u svomizvjeπtaju navodi Hina, roman, objavljen u izdanju nakladnikaProfil Knjige, svojevrsno je Pilselovo “osloboenje”,rekonstrukcija bremena naslijeenih uvjerenja o Anti PaveliÊu,ustaπama i NDH, koja su na njega prenijeli otac Adolf ZvonimirPilsel, koji je u Argentini bio PaveliÊev tjelohranitelj, te djedovi- gestapovac Jakov Pilsel i ustaπki vojnik Erih Pavlinec. Urednikknjige, knjiæevnik Miljenko JergoviÊ, istaknuo je kako tu nijerijeË o klasiËnoj biografiji ili memoarima u pravom smislu.

“Ona je autorefleksija i to je ono πto je za hrvatsko druπtvoi kulturu dragocjeno jer je izuzetno usamljeno i stoji protivonoga πto je masovno raspoloæenje i ‘duh nacije’, koji jepredugo i preËesto bio taj da se odsustvo tolerancije irazumijevanja za druge smatra jedinim obrascem hrvatskogpatriotizma”, rekao je JergoviÊ.

Drago Pilsel, odgajan kao Carlos Zvonimir Pilsel i u skladus uvjerenjima ekstremne hrvatske emigracije u Argentini, umladosti je bio desniËar, faπist i antisemit. Od djeteta i mladiÊaodraslog na glorificiranju ustaπke ideologije i mrænji premaSrbima i Æidovima, Ëija je baka imala papigu koja je znalareÊi “Æivio Ante PaveliÊ”, postao je angaæirani antifaπist i danasjedan od najæeπÊih boraca za ljudska prava u Hrvatskoj. SamPilsel je napomenuo kako je napisao tu knjigu na temeljuistinitih dogaaja, bez preuveliËavanja i izmiπljanja, dobropromislivπi, i to tek nakon viπe od Ëetiri godine psihoterapije.“Pred vama je pokuπaj da piπem o sebi, ali i poziv na jedinstvo

koje nije tako teπko postiÊi. Svima æelim reÊi da su promjeneo kojima se u knjizi govori moguÊe i potrebne. Znao sam daÊe sve skupa imati smisla samo ako budem iskren ‘do boli’ inadam se da ovo nije kraj veÊ tek poËetak”, poruËio je.

Osim o svojem preobraæaju, Pilsel u knjizi govori i osuoËavanju s odlaskom oca koji je napustio obitelj kada je Dragoimao 10 godina. SljedeÊi su se put vidjeli tek 25 godina kasnije.Godine 1991. u Domovinskom je ratu izgubio brata, o Ëemutakoer svjedoËi u knjizi. Meu brojne epizode iz Pilselova æivotasadræane u “Argentinskom romanu” uvrπten je i fikcionalniintervju s Vladom Gotovcem napisan na 13. obljetnicu njegovesmrti, te “razgovor” s Isusom iz Nazareta� (Hina)

Umirovljeni novinari za lokalitetepod zaπtitom UNESCO-a

TreÊi Meunarodni svibanjski susreti novinara, pisaca,diplomata i pridruæenih Ëlanova odræat Êe se u Starom Graduna Hvaru od 3. do 7. svibnja, na temu “Mediji i baπtina”, podvisokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske,prof. dr. Ive JosipoviÊa. To je izjavila na konferenciji zanovinare u Bijeloj dvorani Hrvatskog novinarskog druπtvapredsjednica Udruge umirovljenika Hrvatske radiotelevizije

HND osuujeblaÊenje novinara MaliÊa

Hrvatsko novinarsko druπtvo osuuje javno blaÊenjeslobodnog novinara Gordana MaliÊa objavom navodnihpodataka iz tajnih dosjea o njegovoj povezanosti sa stranimtajnim sluæbama. Tvrdnje da je Gordan MaliÊ suradnik stranihobavjeπtajnih sluæbi, koje su imale za cilj diskvalificirati njegovnovinarski istraæivaËki rad, prvi put su plasirane u javnost umandatu vlade premijera Ive Sanadera, u istom kontekstu ukojem je zbog navodne suradnje s britanskom obavjeπtajnomsluæbom prozivan i bivπi ravnatelj policije u RaËanovoj vladiRanko OstojiÊ. U toj iskonstruiranoj i politiËki dirigiranojhajci na oporbu i cijeli niz kritiËkih novinara sudjelovale su isigurnosno- obavjeπtajne sluæbe RH. Danas se, meutim,hajka ponavlja. Njezina meta ponovo je novinar GordanMaliÊ, a ulogu progonitelja preuzima SDP u Ëijoj je vladi, daparadoks bude veÊi, i Ranko OstojiÊ sadaπnji ministarunutarnjih poslova i potpredsjednik vlade. Neshvatljivo je ikrajnje opasno da dræavne institucije, pa i sam dræavni vrh,ponovo potiËu curenje tajnih dokumenata u kojima se baratai podacima iz privatnih æivota hrvatskih novinara i Ëlanovanjihovih obitelji. Joπ je neshvatljivije da to Ëini vlast koja jeobeÊavala da Êe u svemu biti drukËija od prethodne, kao i toda novinar Gordan MaliÊ ponovo prolazi pritiske kojima jebio izloæen u mandatu HDZ-ovih vlada. Ovo priopÊenjeSrediπnjeg odbora HND-a podupire nekolicina kolegica ikolega koji nisu naπi Ëlanovi, na toj im podrπci zahvaljujemo,stoji u priopÊenju HND-a koje potpisuje predsjednik Srediπnjegodbora HND-a Luko Brailo�


49NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

Osnovan Zbor satiriËnih novinaraNa srediπnjoj sjednici ogranaka HND-a, jednoglasno je

prihvaÊen prijedlog za osnivanjem Zbora satiriËkih novinara,Ëime je HND i sluæbeno otvorio put afirmaciji satiriËkognovinarstva kao legitimnog oblika novinarskog izvjeπtavanja.Prijedlog za osnivanjem Zbora podnijeli su novinari i urednicisatiriËkog portala News-Bar.hr, koji su u HND primljeni proπlogtjedna, nakon πto je srediπnji odbor HND-a prihvatioargumente da se i satiriËko novinarstvo treba smatrati granomnovinarstva. Osim novinara i urednika portala News Bar,Ëlanovima Zbora satiriËkih novinara postali su i karikaturistNikola PleËko (Nik Titanik), novinar 24sata Boris Raπeta,glavni urednik portala autograf.hr Drago Pilsel i VladimirLuliÊ iz novinske agencije Loula, koji su se takoer okuπali usatiriËkom novinarstvu na portalu News-Bar.hr. ZborsatiriËkih novinara djelovat Êe s ciljem zaπtite profesionalnihinteresa i slobode govora. Zbor Êe posebno inzistirati nauklanjanju kaznenog djela sramoÊenja iz kaznenogzakonodavstva te na vraÊanju odredbe o iskljuËenjuprotupravnosti za umjetniËka djela i satiru u Glavi XV.Kaznenog zakona RH. »lanovi/osnivaËi Zbora satiriËkihnovinara: Vlado LuciÊ, Borna Sor, Domagoj Zovak, AntonRadaËiÊ, Marijan Vrdoljak, Vladimir LuliÊ, Ozren Podnar, BorisRaπeta, Nikola PleËko, Drago Pilsel�

prof. Branka StarËeviÊ, a na konferenciji su govorili i prof.dr. Iva Dekaris, Gordana Ambruπ, Snjeæana SuËiÊ, FilipGelo i Andrija KarafilipoviÊ. ReËeno je takoer da se naHvaru oËekuju predstavnici Ministarstva kulture koje Êe uStarom Gradu postaviti izloæbu lokaliteta pod zaπtitomUNESCO-a na podruËju Hrvatske te domaÊini u StaromeGradu, uz organizacijski odbor. Bit Êe predstavljen i projektpovoljnijih zdravstvenih usluga. Na konferenciji u Zagrebudirektorica Klinike “Svjetlost”, prof. dr. sc. Iva Dekaris ipredsjednica Udruge umirovljenika HRT-a prof. BrankaStarËeviÊ potpisale su ugovor o suradnji. Tim ugovoromKlinika i Udruga utvruju suradnju kada je rijeË o pruæanjuoftalmoloπkih usluga Ëlanovima Udruge, uz popust navaæeÊe cijene usluga. Klinika “Svjetlost” Êe, u skladu sprihvaÊenom ponudom, pruæati oftalmoloπke usluge zaËlanove Udruge umirovljenika HRT-a koje obavlja u sklopudviju djelatnosti (opÊi oftalmoloπki pregled, kontrolnipregled, OCT, kontrolno mjerenje oËnog tlaka, ultrazvukoka, orbita i biometrija, operacija mreænice...) uz popustod 20 posto na objavljene cijene.

»lanovi Udruge umirovljenika HRT-a mogu popustostvarivati na temelju i uz predoËenje vaæeÊe Ëlanskeiskaznice za tekuÊu godinu i osobne iskaznice. Klinika“Svjetlost” Êe, u sklopu suradnje iz ovoga ugovora, zaËlanove Udruge i u dogovoru s njom, nastojati odræavatipovremena predavanja ili prezentaciju u sklopuoftalmoloπkih djelatnosti i usluga te obavjeπtavati Udruguumirovljenika HRT-a o drugim moguÊnostima i

pogodnostima koje daju osiguravajuÊe kuÊe ( Croatiazdravstveno osiguranje, Basler osiguranje)� (j.p.)

iz rada HND-a mediji u svijetu

U Italiji ima viπe od 60 posto novinara slobodnjaka koji radeu medijima, a samo 30 posto ih ima radni odnos, dok je2000. godine bilo viπe stalno zaposlenih, odnosno 65 posto,a samo 35 posto slobodnjaka. To istodobno znaËi kako medijinovinarske radove manje plaÊaju, odnosno novinari zaraujumanje za obimniji posao. Ipak, broj novinara raste iakonemaju viπe gotovo nikakvu moguÊnost dobivanja stalnogradnog mjesta.

“ZnaËi, vi ste bogati”Novinarstvo je, zapravo, strast (pasija), kako je to kazao

i papa Ivan Pavao II. kada se u udruæenju stranih novinara

Novinarstvo je,zapravo, strast(pasija), kako je tokazao i papa IvanPavao II. kada se uudruæenju stranihnovinara (StampaEstera) koncemosamdesetih susreos nama, stranimdopisnicima. Strast,poziv, a ne samosluæbovanje uredakciji. Nekada jeta strast u Italiji bilai dobro plaÊena.Kada sam 1984.godine postaodopisnik Vjesnika iVeËernjeg lista izItalije i Vatikana,talijanski dopisniciglavnih listova usvijetu primali sugoleme plaÊe uzsve plaÊeno, odstana, telefona,putovanja... Kada sumoga sina u πkolipitali πto mu radiotac i kada jeodgovorio novinar-dopisnik iz Rima,zakljuËak nastavnikai uËenika je bio:“ZnaËi, vi stebogati.” Ispitivanjekoje je 2010. godineprovelo talijanskodruπtvo novinara(Ordine deigiornalisti) pokazaloje kako medijiplaÊaju sve manje,a neki uopÊe neplaÊaju novinarsketekstove

Piπe Silvije TomaπeviÊ

(Stampa Estera) koncem osamdesetih susreo s nama, stranimdopisnicima. Strast, poziv, a ne samo sluæbovanje u redakciji.Nekada je ta strast u Italiji bila i dobro plaÊena. Kada sam1984. godine postao dopisnik Vjesnika i VeËernjeg lista iz Italijei Vatikana, talijanski dopisnici glavnih listova u svijetu primalisu goleme plaÊe uz sve plaÊeno, od stana, telefona, putovanja...Kada su moga sina u πkoli pitali πto mu radi otac i kada jeodgovorio novinar-dopisnik iz Rima, zakljuËak nastavnika iuËenika je bio: “ZnaËi, vi ste bogati.” Evo, to je bilo ne samomiπljenje o novinarskom poslu, veÊ i stvarnost. Dovoljno jekazati kako sam za prvi tekst koji sam 1985. godine napisaoza jedan talijanski list dobio tadaπnjih 300 tisuÊa lira, πto je

Novinarpostajezanatlija

bez radnog odnosa


51NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

150 eura s teËajem kada se prelazilo na jedinstvenu monetu,ali πto je za ono vrijeme bilo mnogo, mnogo viπe od togsadaπnjeg iznosa. Od 1990. godine i ja sam slobodnjak. Otiπaosam iz Vjesnika, koji je prema svim logikama træiπta, kakvoje bilo u træiπnim zemljama, pa prema tome i u Italiji, a kojeje trebalo stiÊi i u nas, trebao propasti. Preπao sam SlobodnuDalmaciju, jer je bila tada viπe nego profitabilna, te stadaπnjim glavnim urednikom Joπkom KuluπiÊem potpisaougovor, ali ne stalni radni odnos. Sa Slobodnom Dalmacijomse dogaala “majka svih pretvorbi” tako da sam se prilagodiosituaciji slobodnjaka. Pisao sam za talijanske medije, javljaose za BBC, DW itd. Oprostite mi taj mali izlet u moje radnoiskustvo, ali potrebno kako se ne bi, na temelju onoga πto Êupisati o talijanskoj novinskoj pozornici, pomislilo kakogovorim s poloæaja novinara sa sigurnim radnim mjestom.Tim viπe πto mislim kako Êe ne samo u novinskoj djelatnostibiti sve manje stalno zaposlenih, veÊ je to sudbina koja Ëekasve na svim poljima.

A, i tekstovi su plaÊani sve manje. Ispitivanje koje je 2010.godine provelo talijansko druπtvo novinara (Ordine deigiornalisti) pokazalo je kako mediji plaÊaju sve manje, a nekiuopÊe ne plaÊaju novinarske tekstove. Dnevni listovi IlMessaggero, La Repubblica, Il Tempo ili glavna novinskaagencija ANSA plaÊaju u prosjeku od 2 (slovima: dva) eurado 20 eura po tekstu bez obzira na njegovu duæinu. U nekimsluËajevima, spominje se list Il Manifesto, novinari ne bivajuni plaÊeni za objavljeni tekst (Manifesto mi je poËetkomdevedesetih plaÊao 100 dolara po tekstu). Televizijske postajenisu bolje, posebno one lokalne, regionalne. Za prilog, πto znaËiistodobno napisati tekst, snimiti, snimiti ton, montirati itd., plaÊase 12 eura. Nije mnogo bolje ni na dræavnoj televiziji RAI. U tojanalizi talijanskog novinskog druπtva citira se video-novinarku

(termin za one koji rade novinarski, snimateljski i montaæerskiposao) Robertu Barcella (navrπila je 40 godina) koja je za RAInaËinila dva priloga u trajanju po 15-20 minuta na kojima jeradila dva mjeseca i za πto je dobila neto 900 eura.

Prema podacima talijanskog statistiËkog zavoda (ISTAT),prosjeËna plaÊa talijanskih zaposlenika iznosila je 2011.godine 25.000 eura godiπnje, a novinara u stalnom radnomodnosu 54.000 eura. A, samo 19 posto od ukupnog brojanovinara u Italiji je u stalnom radnom odnosu. ProsjeËnagodiπnja bruto plaÊa slobodnjaka iznosila je oko 12.000 eura.Prema podacima za 2012. godinu, prosjeËna bruto godiπnjaplaÊa stalno zaposlenih novinara iznosila je 62.459 eura, aako se pribroje i plaÊe slobodnjaka, onda je prosjeËna godiπnjaplaÊa iznosila 33.557 eura. Stalno zaposleni novinar dobiva5,5 puta veÊu plaÊu od slobodnjaka. Slobodni novinari u Italijisu plaÊeni manje nego u drugim europskim zemljama. U©panjolskoj, na primjer, ima 65,1 posto slobodnjaka kojimasu prosjeËna mjeseËna primanja iznad 1.000 eura. ProsjeËnaplaÊa francuskih novinara je 44.473 eura godiπnje. U Italijiima novinara, posebno na nekim tv-postajama, koji godiπnjezarauju i viπe milijuna eura. Vjerojatno svi oni koji se æelebaciti u novinarstvo vjeruju kako bi mogli doÊi i dovisokoplaÊenih mjesta, jer Italija je, ipak, puna novinara.Prema podacima sa konca 2012. godine bilo je 526 novinarapo glavi stanovnika, a istodobno u Francuskoj ima 1778novinara po glavi stanovnika ili u SAD-u 5333 novinara postanovniku. Naravno, u Italiji nisu svi novinari upisani udruπtvo novinara stvarno aktivni. Meu upisanima ima imnogo, na primjer, politiËara koji su bili urednicimastranaËkih glasila itd., odnosno od ukupno 112.046 upisanihnjih manje od polovicu, odnosno 48.000 su i radili kaonovinari, a πto se vidi po tome jesu li uplaÊivali u mirovinskifond na osnovi novinarskog rada.

Upraænjena se mjesta ne popunjavajuU proteklih 13 godina, odnosno od 2000. do danas, slika

novinarstva u Italiji se potpuno izmijenila. Dok je na poËetkuovog stoljeÊa samo jedan na svaka tri novinara bio slobodnjak,sada πest slobodnjaka dolazi na deset novinara. Novinara ustalnom radnom odnosu ima (podaci s konca 2012.) samo18,8 posto Ëlanova novinskog druπtva. Svake godine je svemanje stalno zaposlenih, 2011. godine bilo je 19,1 posto stalnozaposlenih novinara. Od 2000. godine sve je viπe padao brojstalno zaposlenih novinara u odnosu na slobodnjake, a u 2008.je broj slobodnjaka postao veÊi (20.257 prema 20.087). Svakegodine se smanjuje broj stalno zaposlenih novinara. Zapravo,smanjuje se odlascima u mirovinu (pa i otkazima) na Ëijamjesta ne bivaju viπe zapoπljavani drugi novinari.

Svaki treÊi novinar ima viπe od 50 godina, dok je 2000.godine bilo samo 20 posto starijih on 50 godina. Kada i tinovinari za desetak godina budu otiπli u mirovinu, ostat Êe jakomalo stalno zaposlenih. Zapravo samo su Ëasopisi zapoπljavalinovinare i u 2012. bilo je 1,8 posto viπe zaposlenih negoprethodne godine. Najviπe se smanjio broj zaposlenih u dnevnimlistovima, odnosno u razdoblju od 2008. do 2012. bilo je 838zaposlenih manje ili 10,5 posto manje. Samo u 2012. bilo je 2,8posto manje zaposlenih nego u 2011. U novinskim agencijamau posljednje Ëetiri godine broj zaposlenih pao je za 6,6 posto, a nadræavnoj televiziji RAI 2,4 posto. Maurizio Bekar, odgovoran za

Dnevni listovi IlMessaggero, La

Repubblica, IlTempo ili glavna

novinskaagencija ANSA

plaÊaju uprosjeku od 2(slovima: dva)

eura do 20 eurapo tekstu bez

obzira nanjegovu duæinu

Tablica najtiraænijih dnevnih listova u 2013.

dnevnici tiskano prodano digitalno ukupnoCorriere della Sera 472.883 368.981 95.447 464.428La Repubblica 455.672 323.525 58.709 382.234Il Sole 24 ORE 257.305 200.155 115.366 315.521Gazzetta dello Sport 297.867 203.516 21.042 224.558La Stampa 299.049 214.461 7.198 221.659Il Messaggero 190.624 137.678 4.510 142.188Il Resto del Carlino 161.236 122.513 1.234 123.747Corriere dello Sport 238.327 121.128 1.272 122.400Il Giornale 185.530 103.658 2.115 105.773Avvenire 142.976 103.985 1.578 105.563QN - La Nazione 132.331 98.812 1.094 99.906Tuttosport 172.033 94.970 818 95.788Libero 135.512 75.301 886 76.187Italia Oggi 98.366 54.166 18.157 72.323Il Gazzettino 85.349 66.163 4.276 70.439Il Fatto Quotidiano 109.698 50.763 13.621 64.384

slobodnjake u novinarskom sindikatu, kaæe kako se trebaboriti da budu pravedno plaÊeni, ali... Bivπi glavni tajniknovinarskog sindikata, Paolo Serventi Longhi, kaæe kakotreba zaπtititi prava i uvjete rada slobodnjacima koji su namargini redakcija.

Zapravo, novinarski sindikat je, kao uostalom svisindikati, zastario. Bavio se zaπtitom zaposlenih i zaboraviona nezaposlene, na slobodnjake. U meuvremenu je brojzaposlenih novinara pao, a slobodnjaka porastao. Sindikatikao da su æivjeli izvan, ali i iznad, druπtva.

A, za 30-ak godina Êe se pojaviti joπ jedan problem,odnosno iznos mirovine sadaπnjih slobodnjaka. Njihovamirovina bit Êe “zastraπujuÊe niska”, iznio je u izvjeπÊupredstavnik novinarskog mirovinskog fonda, Ignazio Ingrao.

No, rekli smo kako neki vrhunski novinari imaju visoke plaÊe.Primjerice, Enrico Mentana, sadaπnji urednik informativnogprograma televizije La7, πto je poslije RAI-ja i privatnih postajaMediaset, joπ jedna nacionalna postaja, prima godiπnje bruto500.000 eura. Mentana je zapoËeo na RAI-ju, a zatim je pozvan naMediaset Silvija Berlusconija da na tv-postaji Canale 5 uvedednevnik. Od prije par godina Mentana je na La7. Ali, πto znaËi bitiurednik informativnog programa? Kao i na Canale 5, tako i sadana La7, Mentana vodi veËernji dnevnik svaki dan. Tek je prije parmjeseci prestao voditi i onaj subotom i nedjeljom. No, vodi, kada seza njih pokaæe potreba na temelju dogaaja, i gotovo cjelodnevneinformativne emisije vezane, na primjer, uz krize vlade itd. DrugimrijeËima, radi gotovo bez prestanka, bez tjednog odmora.

Novinska nakladaNekada su, na primjer, kljuËni novinari-komentatori ili

dopisnici iz svijeta, radili dva do tri teksta tjedno. Sada imajunajmanje jedan tekst dnevno. Danas novinari rade tri puta viπeza plaÊu koja je niæa od one koju su dobivali osamdesetihgodina.

A, evo i u kakvoj su situaciji mediji, odnosno kakvo jetalijansko træiπte novina.

U 2012. godini u prosijeku je dnevno prodano 3.990.573komada dnevnih listova, a πto je 6,6 posto manje nego u 2011.godini. Spomenimo da je osamdesetih godina dnevnanaklada listova bila oko πest milijuna primjeraka.

Digitalno je dnevno bilo prodano 245.000 novina.RaËuna se da dnevnike u prosjeku dnevno proËita

22.502.000 Talijana, πto je 42,7 posto ukupnog stanovniπtva.U 2012. prikupljeno je 6,9 milijardi eura za oglase u

medijima, a πto je 14 posto manje nego 2011.Dnevni listovi su proπloj godini od oglasa dobili 1,02

milijarde eura, πto je 17,5 posto manje nego 2011.Televizijske postaje prikupe 56 posto od ukupnog træiπta

oglasa, a dnevni listovi samo 16 posto.U Italiji ima 134 tiskara s rotacijama, πto je 18 posto

manje u odnosu na 2011. godine, i koji imaju ukupniproizvodni kapacitet od 4.195.000 okretaja na sat.

GrafiËara u tiskarama ima ukupno 5065, odnosno za424 manje nego na koncu 2011. godine.

Postoji ukupno 155 dnevnih listova koje izdaju 116izdavaËkih kuÊa, koje imaju 77 tiskara. U Italiji ima i 147novinskih agencija.

I dok mnogi predviaju daljnji pad naklade, broj novinaraipak raste, ali raste i broj digitalno prodanih listova�

mediji u svijetuHoÊe li bivπi

uredniciNews of

the Worldazavrπiti

u zatvoru

Rebekah Brooks iAndy Coulson,

bivπi uredniciugaπenog tjednika

News of theWorld, naπli su se

na optuæeniËkojklupi gotovo dvije

i pol godinenakon izbijanja

skandala sprisluπkivanjem u

srcu carstvaRuperta Murdocha

Piπe Ozren Podnar

U londonskom Srediπnjem kaznenom sudu bivπim ËelnicimaNews of the Worlda i veÊoj skupini suradnika sudi se podoptuæbama za prisluπkivanje telefona i podmiÊivanjeduænosnika radi pribavljanja ekskluziva za 168 godina star


53NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

Milly Dowler dok se joπ nije znalo da je ubijena. BuduÊi da su iroditelji nesretne djevojËice takoer presluπavali poruke,primijetili su da su neke poruke u meuvremenu izbrisane. Bilisu uvjereni da ih je izbrisala sama Milly te da je stoga æiva.Kakvo su razoËaranje doæivjeli doznavπi da je netko hakiraonjenu sekretaricu!

Bijes koji je zahvatio britansku javnost naveo je Murdochada ugasi News of the World, ali je i potaknuo opseænu policijskuistragu koja se u meuvremenu proπirila i na takoerMurdochov The Sun.

Kakve im kazne prijeteKljuËna su pitanja koliko su Brooksova i Coulson znali o

poËinjenim zloËinima i koja su djela poËinjena dok su oniureivali novine - Brooksova od 2000. do 2003., a Coulson od2003. do 2007. Oboje bivπih urednika tvrdi da nije znalo zaprisluπkivanja, pa bismo trebali povjerovati da su novinarisami smislili i organizirali masovno prisluπkivanje,angaæiravπi privatne detektive da im pomognu. No, Coulsonatereti njegov bivπi novinar Dan Evans, svjedok-pokajnik kojije priznao krivnju za prisluπkivanje. Na sudu je izjavio da jena razgovoru za posao krajem 2004. Coulsonu povjerio da“uz pomoÊ telefona moæe napraviti svaπta” pa ga je ovaj ubrzoangaæirao u News of the Worldu. Dobio je i listu slavnih osobakoje je trebao prisluπkivati. Na popisu su bili deseci slavnih

imena, ukljuËujuÊi model Elle Macpherson, bivπa Spice GirlGeri Halliwell i kralj popa Michael Jackson. Svjedok je dodaoi da je 2005. Coulsonu pustio snimku poruke koju je nasekretarici za glumca Daniela Craiga ostavila Sienna Miller,tadaπnja djevojka Judea Lawa. Novine su ubrzo objavile priËuo aferi glumice i buduÊeg Agenta 007. Evans tvrdi da mu je,nakon πto je Ëuo snimku, Coulson poruËio da prikrije tragovetako πto Êe napraviti kopiju, staviti je u vreÊicu i ostaviti naporti novinske redakcije. Æelio je da stvar izgleda kaoanonimna dojava. Po vlastitom priznanju, dok je radio zaNews of the World, Evans je pristupio pretincima govornepoπte slavnih viπe od 1000 puta. Na kraju je uhvaÊen kada jenepromiπljeno koristio svoj poslovni telefon, umjestojednokratnog mobitela na bonove. Najstroæa kazna zaprisluπkivanje ili nareivanje prisluπkivanja u UK jedvogodiπnji zatvor, dok optuæbe za korupciju nose poten-cijalno i doæivotnu robiju. No, pravni struËnjaci upozoravajuda optuæenici za takva djela dobivaju mnogo kraÊe kazne.Koje Êe biti posljedice skandala? Mnogi politiËari i dio javnostismatraju da su se mediji razularili, no urednici i novinaristrahuju da bi mjere kontrole znaËile i cenzuru. NakladniciÊe se, pak, teπko oduprijeti pritisku, tako da bi vladajuÊi ukonaËnici mogli biti zadovoljni raspletom: strogo kontro-liranim medijima!

Glassove senzacije iz bajkeI druga glasila, pa i ona s veÊim ugledom od News of the

Worlda, pala su kao ærtve nevaljalosti svojih novinara iliurednika. Tako je ameriËki politiËki magazin The New Republickrajem 20. stoljeÊa, nakon 80 godina mirnog postojanja, imaonesreÊu zaposliti reportera Stephena Glassa. Tada 25-godiπnjiGlass imao je velik talent, ali ne za izvjeπtavanje, nego za fikciju.Samo πto njegovi urednici nisu bili toga svjesni. Godinama subili sretni πto objavljuju njegove Ëlanke o izuzetno πkakljivimtemama i s osebujnim sugovornicima. Jedna odnajuzbudljivijih Glassovih priËa bila je Hack Heaven (Hakerskiraj), objavljena u svibnju 1998. Bila je to “ekskluziva” omaloljetnim raËunalnim genijima koji su iz zafrkancije ulaziliu sustave informatiËkih divova. Glavni lik reportaæe bio je “15-godiπnji raËunalni virtuoz Ian Restil”, koji je na sluæbenustranicu “velike informatiËke kompanije Jukt” postavio slikegolih æena i podatke o plaÊama svih zaposlenih.

Da bi ga odobrovoljili, Juktovi su direktori Restiluponudili radno mjesto, a ovaj je kao plaÊu traæio putovanjeu Disney World, kolekciju stripova, pretplatu na Playboy iPenthouse i puno gotovine. Naæalost po Glassa, priËa omladim hakerima bila je toliko zanimljiva da su se za njuzakvaËili i drugi mediji. Tako su reporteri Forbesa poæeljelirazgovarati s dotiËnim programerima i s njihovim“ærtvama” iz hakiranih kompanija, no nisu mogli pronaÊinikoga. NajËudnije im je bilo πto nisu uspjeli uÊi u trag ninavodno velikoj kalifornijskoj kompaniji Jukt. Uzaludnaje potraga navela Forbesova novinara Adama Penenbergada posumnja u istinitost Glassove priËe i da nazove urednikaNew Republica, Charlesa Lanea. Alarmirani je Lane zapoËeo

tabloid koji se prije gaπenja prodavao u 2,6 milijunaprimjeraka. Brooksova i Coulson bili su dvoje od najveÊihmoÊnika britanskih medija - visoko rangirani menadæeri naplaÊi kod Murdocha, usko povezani s premijerom DavidomCameronom. Andy je bio mozak Cameronove medijskestrategije prije parlamentarnih izbora, ali je sam vjeπtoizbjegavao reportere i objektive kamera.

Dolijale velike zvjerkeRebekah je upeËatljiva, ekstravagantna riokosa æena koja

je izmjenjivala SMS-ove s prijateljem i susjedom Cameronom,usporedo s ureivanjem glasila iz sastava Murdochova NewsCorporationa. Brooksova i Coulson optuæeni su za planiranje inalaganje prisluπkivanja telefona i podmiÊivanje javnihduænosnika, kao πto su policajci i zatvorski straæari. Tuæitelj jesliËnim optuæbama teretio i druge novinare News of the Worlda.Rebekah Brooks i njen muæ Charles s joπ nekolicinom kolegaoptuæeni su i za ometanje pravde tako πto su uklonili arhivskugrau i sakrili raËunala i dokumente od policije. Optuæbe izviruiz skandala koji je izbio 2011. kad je otkriveno da su novinariNews of the Worlda prisluπkivali glasovne poruke doslovnotisuÊa estradnih zvijezda, sportaπa, politiËara, ærtava zloËina idrugih javnih osoba, ukljuËujuÊi kraljevsku obitelj. NajveÊe jeogorËenje zavladalo kad se proËulo da su novinari ili njihoviplaÊenici prisluπkivali telefonsku sekretaricu nestale 13-godiπnje

istragu i utvrdio da nije moguÊe locirati nijedan lik izGlassovih reportaæa. Nakon poËetnog nijekanja, Glass jenaposljetku priznao prijevaru: od 41 reportaæa, 27 ih je bilopotpuno ili dijelom izmiπljeno. Glass se izvukao samo sotkazom i gubitkom novinarskog ugleda, ali je potom neπtozaradio autobiografijom “The Fabulist” (PripovjedaË). Onjegovoj je karijeri 2003. snimljen igrani film “ShatteredGlass” (Smrskano staklo).

Rak - dobra inspiracijaGlassov skandal nije obeshrabrio druge “pripovjedaËe”,

pa je nakon njega nagraivana novinarka Boston Globea,Patrizia Smith, takoer dobila otkaz zbog krivotvorenja likovai citata. Spotaknula se na reportaæi o toboænjoj ærtvi raka,Claire, koja se prijavila za eksperimentalnu terapiju testiranusamo na miπevima. DramatiËne izjave koje je reporterkapripisala “Claire” potakle su uredniπtvo da od nje zatraæekontakte πest zadnjih sugovornika. Pod pritiskom, priznala jeda ih je Ëetvero izmislila. Godinu potom, kandidat zaPullitzerovu nagradu Jack Kelley uhvaÊen je u laæi dok jeizvjeπtavao iz Moskve. Izmislio je da ga ganjaju ËeËenskimafijaπi te je traæio od urednice USA Todaya da nazoveameriËku ambasadu i zamoli osiguranje da ga puste unutra.Trebao je to biti scenarij za joπ jednu spektakularnu Kelleyjevureportaæu, ali je netko u redakciji posumnjao u detalj sËeËenskim atentatorima i inicirao istragu. Pokazalo se da subarem dva tuceta njegovih reportaæa bila plod maπte. JonahLehrer, novinar New Yorkera, dao je otkaz u srpnju 2012. kadje otkriveno da je izmislio nekoliko citata Boba Dylana u svojojknjizi “Imagine: How Creativity Works”.

Nakon istrage, priznao je da je neke citate potpuno izmislio,dok je druge sklepao iz djeliÊa ranijih Dylanovih citata.

Sanaderov dvojnikCNN-ov i Timeov novinar Fareed Zakaria doæivio je svoj

trenutak sramote kad su blogeri otkrili da njegova kolumna okontroli oruæja u Timeu od 20. kolovoza 2012. sadræineovlaπteno preuzete odlomke iz Ëlanka povjesniËarke JillLepore, koji su Ëetiri mjeseca ranije objavljeni u New Yorkeru.Zakaria se brzo ispriËao za “straπnu pogreπku”, a Time i CNNsuspendirali su ga dok se praπina ne stiπa. ©est dana kasnije,oba su uredniπtva objavila da Zakarijina pogreπka neopravdava daljnju suspenziju, pa su ga vratili na njegove sjajnoplaÊene zadatke. U najËuvenijem hrvatskom medijskomskandalu sudjelovali su kolumnist Jutarnjeg lista DavorButkoviÊ, gay aktivist Viktor Zahtila i - iako toga nije biosvjestan - tadaπnji premijer Ivo Sanader. U veljaËi 2008.ButkoviÊ je primio Zahtilin SMS, ali je iz nekog razlogapomislio da je poπiljatelj Sanader. Predloæio mu je intervjuputem e-maila, na πto je duhoviti Zahtila pristao, pa jeodglumio Sanadera odgovarajuÊi na niz ozbiljnih pitanjavezanih za hrvatski ulazak u NATO i prijetnje srpskih radikala.Obmana je otkrivena tek kad je intervju objavljen, a Zahtilase ispriËao rekavπi da nije ni slutio da Êe njegova πala doÊi donovinskih stranica�

mediji u svijetu


55NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

Svake obljetniËke godine Drugog programa Hrvatskogaradija raspravlja se o datumu poËetka emitiranja togprograma: zna se da je to bila godina 1964. i mjesec travanj,ali se ne zna koji je bio dan niti toËan datum. I mnogimanije jasno kako to da je Drugi program poËeo s emitiranjemposlije Radio Sljemena jer neki su uvjereni da je Sljemenastalo od Drugog programa. Æivih svjedoka gotovo da inema, a mlai djelatnici ne znaju kome bi se obratili za tepodatke. Evo kako je to bilo. Moje se informacije temelje nasvjedoËenju Ive VuljeviÊa i Zvonimira Furtingera.

Urednici za pamÊenjeIvo VuljeviÊ (1919.-1987.) bio je glavni glazbeni urednik,

πef Odjela za izvedbu programa i pomoÊnik direktora za pro-gram Radio Zagreba od 1949. do 1958. (Ovdje ne navodimostale poslove i funkcije gospodina VuljeviÊa, kao πto sudirektor Lada, prvi direktor Koncertne dvorane Lisinski i dr.)

Zvonimir Furtinger (1912.-1986.) pionir je hrvatskeznanstvene fantastike i popularne knjiæevnosti uopÊe.Cijenjeni radijski novinar i urednik, autor scenarija zastripove Julija RadiloviÊa Julesa i Æarka Bekera,koscenarist najranijih hrvatskih televizijskih serija,popularizator znanosti, istraæivaË svijeta preko ruba znanosti,Furtinger se od samih poËetaka svoga stvaralaπtva opredijelio

obljetnica

50 godinaDrugog

programaHR-a

Program uz koji su sesluπatelji mogli opustiti

Isprva se spikerjavljao samokada je imao

obavijest, aostalo je bila

tiπina, no brzo seshvatilo da

sluπatelji nedeæuraju uz

prijemnik i da ihnekako trebaprivuÊi; zbog

toga je, poredobavijesti, u

programuvrπtena i glazba

Piπe Vojo ©iljak

za najπiru publiku, riskirajuÊi time zaborav knjiæevne kritikei akademske teorije. Autor brojnih novela i koautor (saStankom RadovanoviÊem i Mladenom BjaæiÊem)nekih od najbitnijih hrvatskih SF romana. Z. Furtniger je uznovinare Roberta TomoviÊa, Filipa SvetiÊa i Ive Ostojepodræavao da se sedamdesetih godina unaprijedi hrvatska, atime i jugoslavenska radiofonija, o Ëemu Êu malo kasnijepisati. Narodna fronta je poslije osloboenja osnovala maluradiostanicu koja je bila smjeπtena na Trgu Republike broj15, drugi kat desno. Snaga te radiostanice bila je 50 watta, apokrivala je tadaπnje cijelo gradsko podruËje i okolicu. NoÊuje domet bio ograniËeniji jer su je pokrivale druge inozemneradiostanice. Postojao je Radio Zagreb, koji je, kao πto jepoznato, poËeo s prvim emitiranjem 15. svibnja 1926. godine,pa je ova druga radiostanica logiËno nazvana i javljala se kaoZagreb 2. Slobodno se moæe reÊi da je ta radiostanica isprvabila razglasna stanica koja je objavljivala razne obavijesti.Meutim, s vremenom se uvidjelo da sluπatelji ne sluπaju stalnoradiostanicu (pojasnit Êu: spiker se javljao samo kada je imaoobavijest, a ostalo je bila tiπina), veÊ ih treba privuÊi da buduuz prijemnik. Zbog toga je, pored obavijesti, u programuvrπtena i glazba.

U programu Zagreba 2 davale su se razne, danas se tonaziva, servisne informacije: traæila su se djeca, izgubljeni

psi, maËke, pa Ëak i ostavljeni ili zaboravljeni ogrjev, konji,zapreæna kola i dr.

Spomenuti Z. Furtinger dodijeljen je radiostanici usvojstvu tehniËara, ali tada su svi obavljali sve poslove, pa jeFurtinger postao i novinar i pisac tekstova. Od zapaæenijihemisija bile su to glazbena emisije poput “»ari zvuka”, ukojoj su emitirane pjesme uglavnom uæivo jer nije bilosnimljenog materijala. Objavljivale su se vijesti, novosti izfrontovskih organizacija i kojekakve pustolovne serije kaoπto je “Klub kapetana”, s licima - Robinson Crusoe,moreplovac Sinbad i kapetan Nemo. Naiπao sam na podatakda je Zagreb 2 vodio Ivo Sabol, a njega je zamijenila VijekaMaruπiÊ. Zagreb 2, ne znam iz kojih razloga, rasformiran je1947. godine. No, 1953. osnovan je Drugi program RadioZagreba. To je bio komercijalni program s lakπim temama is puno glazbe. Uveden je veÊ onda koncert po æeljama.Narudæbe su se naplaÊivale. Z. Furtinger je bio prvi voditelj(πef?) tog programa. Drugi program je dobio svoje ime,najprije Val na valu, a onda Radio Sljeme. Tada je RadioZagreb veÊ bio u JuriπiÊevoj ulici broj 4. Radio Sljeme jezakupilo i pravo razglasa na ZagrebaËkom velesajmu. Bio jeto zabavno-komercijalni program: davale su se kratkeobavijesti, ubacivali reklamni slogani u prijenose utakmica,izvoeni su reklamni skeËevi i tako dalje.

Kokoπ ili jaje?Napravljena je, izmeu ostalog, i adaptacija Orsona Wellesa

“Rat svjetova” koja je bila usmjerena na domaÊe prilike. SudeÊipo telefonskim pozivima, emisija je izazvala uzbuenje meusluπateljima. Godine 1964. zapoËeo je s emitiranjem Drugiprogram, ali i TreÊi program Radio Zagreba na istom drugomkanalu, jer se Prvi program, naravno, emitirao na prvom. Drugiprogram je emitiran od 7.00 do 19.30 kada bi, na istojfrekvenciji, kretao TreÊi program. 15. svibnja 1989. godinepoËelo je cjelodnevno emitiranje Drugog programa, a TreÊi jeprogram dobio svoju mreæu.

Dræim da je ovo trebalo jednostavno i razloæno objasnitikako u buduÊe ne bi dolazilo do nesporazuma πto je bilo prije“kokoπ ili jaje”, to jest Radio Sljeme ili Drugi program.Slobodan sam savjetovati sadaπnjem rukovodstvu HRT-a,posebno Drugog programa, da saËuvaju ove podatke za sebe ibuduÊe generacije. Moæda Êe im trebati kao gole Ëinjenice. Prviglavni urednik Drugog programa bio je Mijo VlaoviÊ, a potomFilip SvetiÊ. “Lice s fotografije”, autora Drage BritviÊa, jednaje od prvih emisija toga novog Drugog programa. U tomrazdoblju se istiËe emisija “PorodiËni semafor” i “Izlet uobiËno” urednika Ante UvodiÊa. Godine 1969. glavni urednikDrugog programa bio je Ivo Ostoja. Nesluæbeno se smatra daje poËetak hrvatske modernije radiofonije zapoËeo 1969. semisijom “Taksi za Babilon” Voje ©iljka, Zvonka Zmazeka iDobroslava SilobrËiÊa. U toj se emisije prvi put izravno telefonskikomuniciralo sa sluπateljima i suradnicima, to je prva zabavnaemisija, emitirana subotom uæivo od 17 do 20 sati, i to u stereotehnici (1974. godine), s jinglovima, efektima, koje su novinarii tehniËari sami kreirali. (Danas, npr., postoje stotine CD-ova stisuÊama gotovih raznoraznih efekata.)

MozaiËne emisijeMogli bismo reÊi da je to bilo zlatno doba Drugog

programa koji je bio popularan i prepoznatljiv u radijskometeru. Prijepodnevni program se zvao Radio Jadran, apopodnevni Studio A. To su bile emisije mozaiËnog tipa, asvaka je trajala pet sati. Obraivane su raznolike teme, azabavna glazba je ilustrirala govorne teme ili se emitirala

kao zasebna cjelina. Svaka je emisija imala voditelja. Bili suto spikeri, poneki glumac i novinar. Podsjetit Êemo se samona neke emisije i neke urednike i novinare koji su ostvarivaliDrugi program: “Plavi pingvin” (Kruno SaboliÊ), “Vikend u8” (Zvonko BlaæeviÊ), “Radio ring” (Branko VondraËek),“SunËan sat” (Zvonko –urin), “Sportski mikrofon” (IvanJuriπiÊ), “Meridijan 16” (Dalija Grin), “Eppur si muove”(Marijan Selman). “Pod starim i novim krovovima”, “Ulice itrgovi”, urednika Drage BritviÊa (sjajni pjesnik, tekstopisaczabavnih pjesama) bile su briljantne dokumentarne reportaæe.“Zeleni megaherc” je bila petosatna emisija Drugog programaRadio Beograda i Drugog programa Radio Zagreba. Emitiranaje subotom od 7 do 12 sati. Emisija je nastala na inicijativunovinara Radio Beograda Nikole NeπkoviÊa Neleta i Voje ©iljka,novinara Radio Zagreba. U Beogradu je NeπkoviÊ bio prvivoditelj i urednik, a u Zagrebu prvi je voditelj bio Vojo ©iljak,a urednik je bio Pjer VukeliÊ. “Zeleni megaherc”, ili od milja“Zegi ‡ megi”, poËeo je s emitiranjem 1972. godine. U poËetkuje zamiπljena kao lagana emisija, u kojoj bi se na jednostavannaËin upoznavali sluπatelji u Hrvatskoj s dogaanjima u Srbijii obrnuto. Kasnije se emisija potpuno politizirala, prateÊinesuglasice dviju Republika.

U Zagrebu su emisiju vodili i ureivali: Vojo ©iljak, BrankoVondraËek, Mario MihaljeviÊ, Marijan Selman, DomagojVerπiÊ, Sonja ©aruniÊ…

Najavnu πpicu emisije pisali su: rijeËi Ljubivoje RπumoviÊ,glazbu Alfi Kabiljo. Odjavna πpica: rijeËi Drago BritviÊ, glazbaKornelije KovaË, pjeva Korni grupa s Dadom TopiÊem. Na Drugomprogramu je objavljivana i humoristiËna emisija “PorodicaVeseliÊ”, koju su ureivali Ivan GavriloviÊ i Ljubiπa PaviÊ.

Emisije za mlade - “Crvena jabuka” i “25. sat”, urednikaPjera VukeliÊa, bile su izuzetno popularne, a obiljeæile su krajsedamdesetih i poËetak osamdesetih godina.

Emisija “»etvrtkom zajedno”, urednika Marka Sapunara,objedinjavala je sve RTV centre u Hrvatskoj (Pula, Rijeka,Zadar, Split, Dubrovnik i Osijek).

Emisija “SunËani sat”, prvenstveno turistiËki orijentirana(urednici Zvonko BlaæeviÊ, potom Vjeko SalmiÊ, stalnisuradnik Karlo ©tetka), emitirana je s terena svakoga petka upopodnevnim satima; kasnije ju je ureivao Tomislav RadiÊ,a i danas je na programu.

Bile su tu joπ emisije “U posjet radnom kolektivu”, kojusu realizirali Kruno SaboliÊ, Smiljana ©unde, Tanja DevËiÊ,Domagoj VerπiÊ i dr.

Emitirane su dokumentarne reportaæe Astre BoæikoviÊ, EdeRebeca, Ljiljane RadmiloviÊ i drugih novinara stalnozaposlenih, ali i vanjskih suradnika, a emisije iz kulturnogæivota Hrvatske (jer Drugi program bio je republiËki hrvatskiprogram) uglavnom je obraivala i ureivala Astra BoæikoviÊ.Emisiju “Tragom vaπih pitanja” realizirali su MarinaMarinoviÊ i Branimir BiliÊ. Takoer su bile sluπane emisije“VE-VO-SCRIM” (Pjer VukeliÊ); vrlo zanimljiva bila je emisija“Radio kriæaljka”, koju su ureivali Zvonko Furtinger iMarijan Selman; nedjeljom popodne emitirana je “Fijakerformula 1” koju je vodio i ureivao Zvonko –urin.

“Zvjezdanu praπinu”, glazbeno-dokumentarnu emisiju izsvijeta jazza, vjeËnih melodija i glazbenih zvijezda, stematskim glazbenim blokovima, autorski je i voditeljskipotpisivao Dubravko MajnariÊ. Ova je emisija proπle godineobiljeæila tisuÊito emitiranje i joπ je na programu. Na Drugomprogramu emitirana je i radiokomedija “Panoptikum” svedo njenog ovogodiπnjeg gaπenja iz meni nepoznatih razloga.Kada je TreÊi program dobio svoju mreæu, Drugi se proπiriodo 24 sata, pa se od 19.30 do 24.00 svakoga dana emitirao

obljetnica


57NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

program “Na drugom super”. Ja sam bio urednik i pokretaË,a svoje su emisije imali Æeljka Ogresta, Dubravko MerliÊ,Dubravka Druæinec, Maksim JurjeviÊ, Pjer VukeliÊ, DuπkoRadiÊ, Branka HusedæinoviÊ, Lidija Tocilj (uveli smohoroskope u radijski prostor), emitiran je i noÊni cabaret,autori su bili i kvalitetni vanjski suradnici, i tako dalje i takodalje. Posebnu je ulogu Drugi program imao (u sklopuHrvatskoga radija) za vrijeme Domovinskog rata, ali to jeposebna tema. Navodim samo neke znaËajnije emisijeDrugog programa u vremenu od 1990. godine do danas:“Konvoj” Dubravke Druæinec, “Andromeda” Tanje DevËiÊ,

RadiopraktiËar

I sada neπto intimno jer sam se formirao i afirmirao (od vanjskog suradnikado urednika programa) kao novinar upravo na Drugom programu RadioZagreba, odnosno Hrvatskoga radija.

Sluπam radioEmisije dosadne i sive.Mnogi su u pravu:U njem mali ljudi æive.I za televiziju ista tvrdnja stoji.Samo su u boji.

Ja nisam radioteoretiËar, ja sam radiopraktiËar. Ne znam biti ni mentor, neznam to teoretski objasniti, ali oni koji rade sa mnom to mogu vidjeti. Radioje rijeË, radio je zvuk.

Radio je informator, zabavljaË. Radio se moæe pratiti, a da pritom nisivezan za njega, kao πto moraπ biti privezan za televiziju.

Mogu se raditi i neki drugi poslovi, i sluπati radio, dok se to uz TV, a niti uzraËunalo ne moæe. Uz njih se jedino moæe jesti.

Radio moæe po potrebi biti u prvom planu, a moæe biti samo zvuËna kulisa.Za to i postoji ona: radio, ne radio, uvijek ti svira radio.

Na radiju mogu Ëitati tekst, a na televiziji se pravim kao da ne Ëitam, aimam tzv. blesimetar.

“Sluπam, dakle jesam”, rekao bi moj prijatelj Sead MuhamedagiÊ, pisac iprevoditelj, germanist. Ovo “sluπam, dakle jesam” dobiva na znaËenju jer jeSead slijepa osoba. Ne bih se sloæio s nekim teoretiËarima koji tvrde da Êe radiobiti samo lijepa uspomena na 20. stoljeÊe. On Êe se vjerojatno mijenjati poizgledu. Nemamo viπe starih aparata Kosmaj, Triglav, Sava... Radioprijemnici sunpr. u mobitelima.

HoÊe li internet pojesti radio, isto je pitanje kao i hoÊe li internet pojestiknjigu. Meni se Ëini da barem joπ dva desetljeÊa neÊe. Za dalje ne znam.

Radio je intimniji i iskreniji medij od televizije. On mora zadræati nivo i,rekao bih, uhvatiti se za umjetnost kao slamku spasa. Tako Êe pobjeÊi odtelevizijskih trivijalnosti kao πto su glupave reklame, reality show i sl.

Televizija koketira, zavodi... Radio treba animirati svoju publiku πtokvalitetnijim sadræajima i zvukom doËarati ono πto se hoÊe reÊi. ObiËnokaæem da ni jedna televizija ne moæe pokazati sliku ljepπom od one koju jamogu zamisliti.

Televizija je æenskoga, a Radio muπkog roda.Kada je Bog stvarao svijet, onda je pogledao Adama i rekao:• Zadovoljan sam!Onda je pogledao Evu i rekao:• Ti Êeπ se morati πminkati!Siguran sam da ste shvatili aluziju. »estitam Drugom programu 50.

obljetnicu sa æeljom da se ne izgubi u sliËnosti s drugima, da saËuva svojidentitet i svoju prepoznatljivost�

“U mreæi radija” Duπka KneæeviÊa, “Pilana” i “1001 priËa” Marija MihaljeviÊa, “Æivjeti svoj æivot” Dubravke Druæineci Voje ©iljka, “Z kao Zemlja”, “Zvijezde tamnog sjaja”,“Brazde”, “Ljudi XX. stoljeÊa”, “©uπkalica”, “Abecedazdravlja”, “Baπtina”, “Kairosov Ëuperak”, “Imendan”,“Zlatne ploËe”, “Vi i vaπe zdravlje”, “TreÊa dob”, “Uprolazu”, “Petkom s Petkom”, “Dolce vita”, “Povratak ubuduÊnost”, “Avantura promjene”, “Svi smo mi potroπaËi”,“Vrijeme vinila” i niz drugih.

Drugi program u posljednjih petnaestak godina redovnoprenosi sva sportska dogaanja, a obavezno je prenosio inovogodiπnji koncert iz BeËa.

Prema mojim informacijama (jer sada sam u mirovinipa nisam u svakodnevnom kontaktu s kolegama), u Drugomprogramu u odjelima zabava, glazba, sport sada su: MirjanaÆugec PaviËiÊ, Branka HusedæinoviÊ, Sabina Jaganjac, ZlatanSkalicki, Monika Lelas, Dubravka Druæinec Ricijaπ, NataπaMikac, Andro TomoviÊ, Zrinka ©timac, Neven »ikara, MirnaFarkaπ, Ljudevit GrguriÊ, Silvio Novosel, Zlatko Turkalj iBranka Muvrin, Kreπimir Gotlin, a tu su i voditelji: Mirko Fodor,Karmela Vukov ColiÊ, Aleksandar Kostadinov.

Velika radijska imenaGlavni urednici Drugog programa bili su: veÊ spomenuti

Mijo VlaoviÊ, Filip SvetiÊ, Ivo Ostoja, potom DobroslavSilobrËiÊ, Zoran ZokoviÊ, Vojo ©iljak, Marko Sapunar, VjekoSalmiÊ, Mladen RutiÊ, Duπko RadiÊ, onda je doπlo dvovlaπÊe,dva urednika: DevËiÊ-Mesar, Muvrin-Druæinec Ricijaπ, a sadaje urednica Jadranka RiloviÊ. Nabrajao sam imena, jer ljudi,novinari, glazbeni urednici, tonski realizatori stvaraju emisije(naravno, u suradnji sa sluπateljima). Oni su radio. (Ujednose ispriËavam onima koje nisam spomenuo.) Drugi programi Dokumentarno-zabavni program Hrvatskoga radija Ëesto sepoistovjeÊuju jer dokumentarni i zabavni program ostvarujunajviπe sati na Drugom programu, odnosno drugoj mreæi.Meutim, na Drugom programu emisije realiziraju i drugiprogrami. Drugi program je u moje doba imao velikusluπanost u Hrvatskoj, ali i u susjednim republikama,sastavnicama tadaπnje dræave: u Srbiji te u Bosni i Hercegovini,a neπto manje u Sloveniji. Mogli bismo reÊi da je Drugi pro-gram bio uËitelj radiostanicama koje su nastajale. Naime, uto vrijeme bilo je stotine divljih malih radiostanica u Hrvatskoj,koje nisu ni imale dopuπtenje za emitiranje i koje su svremenom prestale s radom. O fenomenu tih radiostanica, au povodu pedesete godiπnjice radija u svijetu 1973. godine,Miran KuËiπ, Maksim JurjeviÊ i Zvonimir BajsiÊ ostvarili sudokumentarni feature “Ad libitum” za koji su dobili prvunagradu Prix Italia. U to vrijeme nije bilo drugih radiostanicau Hrvatskoj. Omladinski radio, kasnije popularna Stojedinica,osnovan je 1984. godine, a tek poslije poËeli su s emitiranjemOtvoreni radio, Obiteljski radio (nastao na neki naËin izradiostanice Velika Gorica), Plavi radio, Hrvatski katoliËkiradio, Radio Marija i mnogi drugi. Novinari Drugogprograma dobili su stotine i stotine nagrada. Od veÊihnagrada, to su dva Ondasa (prestiæna meunarodna nagradakoja se dodjeljuje u Barceloni). Prvi Ondas dobio je IvoOstoja 1969. godine, a Vojo ©iljak i Duπko RadiÊ za emisiju“ZviæduÊa priËa” 1997. godine�

obljetnica recite im…Piπe Nives OpaËiÊ

U vrijeme kad su k nama dolazili sportovi razni, prva fazatoga prijenosa obiljeæena je nastojanjem hrvatske strane date nazive prevede i tako prilagodi hrvatskom jeziku, ËineÊi ihπto razumljivijima hrvatskim govornicima. Odnosilo se toprije svega na timske igre. Neki su nam sportovi stigli i bezposrednika iz zemlje podrijetla (tako poËetke igranjanogometa biljeæimo u Æupanji joπ 1880. dolaskom engleskihtvorniËara, koji donose i prvu nogometnu loptu u Hrvatsku,a 1881. ondje se igra i tenis), nazivi nekih preko jezikaposrednika, no ipak se u hrvatskom nije uvrijeæio ni fudbal(donekle prema engleskom), ni fuzbal (sliËnije jezikuposredniku, njemaËkom), nego nogomet, pa tako ondaprema njem. Handball imamo rukomet itd. Vidimo da se iu tom prevoenju naziva postupalo razliËito. Negdje je bilovaænije izreÊi bit novoga sporta (koπarka pokazuje oko Ëegase vodi igra, oko koπa), negdje neπto i o naËinu igre (nogomet,rukomet), no premda je i koπarka nastala od Basketballa,taj Ball nije u ovom sluËaju preveden nikako, dok uprimjerima nogometa i rukometa jest. Zanimljivo je da utom jeziËnom posuivanju nismo tada (kraj 19. stoljeÊa ipoËetak 20.) pribjegli kalku, doslovnoj prevedenici cijelogaizraza ili njegovih sastavnih dijelova, jer da jesmo, trebalo jeonaj Ball prevesti kao lopta, a ne met. ©to uopÊe znaËi tajmet? Jesmo li pogrijeπili? Ne, nismo. Met dolazi od glagolamet-ti, πto je dalo mesti, ali najprije u znaËenju mete snijeg,da ne spominjem kultni zameo ih vjetar, πto je joπ odpraslavenskoga u svim slavenskim jezicima suæeno naznaËenje Ëistiti kuÊu, ulicu, dvoriπte i sl., no prvotno znaËibacati. To se znaËenje u hrvatskom izgubilo, u suvremenomslovenskom joπ je vrlo æivo (meti - bacanja: kugle, diska,koplja, kladiva), a kod nas se saËuvalo u sloæenicama. Tajstari met u znaËenju bacanja, izbacivanja vrlo je produktivan,pa je i novostvoreni nogomet brzo stekao pravo graanstva,primivπi lako u svoje druπtvo i rukomet, pa i glavomet, ali ipuπkomet, domet, vatromet, promet, zamet, smet(snijega), dapaËe i neπto πto se na prvi pogled Ëini nespojivim

- izmet i metak. Jasno je da su smetovi snijega nabacani nahrpu, a da je izmet neπto πto se izbacuje iz organizma kaoiskoriπteno i preraeno. Metak se lijepo uklapa u znaËenjeglagola metati (stavljati rukom) - tane se umeÊe u cijev ionda baca, ispaljuje.

A futsal? Futsal je primjer kako danas, primajuÊi novesportove i njihove izraze, viπe uopÊe i ne pokuπavamo te izrazeprevesti. ©to je uopÊe futsal? To je momËadska igra loptom,kratica od portug. futebol de salao, odnosno πp. futbol desala, πto znaËi dvoranski nogomet. Kako vidimo, dvoranskinogomet razumijemo, a futsal ne. Postoji i mali nogomet,najprije sam pomislila da je futsal to, no protivljenje tomrazumljivom prijevodu, premda razlike uopÊe nisu velike (4igraËa + vratar prema 5 + vratar u malom nogometu, uzminimalne razlike u pravilima), uvjerilo me da taj otpor izvireprije svega iz naπega veÊ posloviËnog priklanjanja svemu πtoje strano. To πto je FIFA prihvatila futsal kao sluæbeni izrazrazumijem. Manje razumijem Hrvatski nogometni savez, kojije takoer pristao uz futsal, dvoranskom nogometu usprkos.Primjera prenoπenja rijeËi iz stranih jezika u hrvatski uznekakvu prilagodbu ili bez ikakve prilagodbe ima bezbroj:skvoπ je npr. zadræao svoje ime, proπao je samo grafijskuadaptaciju, prema engl. squash, no ni nju uvijek, pa takoimamo u istom Ëlanku i skvoπ, u opisu pravila igre, i squashu potpisima pod slike (loptica za squash, dvorana za squash).O pribliæavanja curlinga hrvatskim govornicima nije se viπeuopÊe ni razmiπljalo, pa kod njega nije provedena ni grafijskaprilagodba, a sva ja prilika da i neÊe, jer je 2001. godineosnovan i Hrvatski curling savez, igra se stonerom (barkamenja imamo!), granitom od 20 kg, pa Êe tako najvjero-jatnije i ostati. Joπ samo da mi je znati kako Êe izvorni hrvatskinepoznavaoci engleskoga Ëitati ime toga hrvatskog saveza -kada Êe im i hoÊe li im (kako? po Ëemu?) “sviËnuti” da totreba Ëitati karling, a ne curling?! Dobrom starom pokuπajupribliæavanja novih sportova i njihovih naziva hrvatskompuËanstvu vidimo da je odzvonilo za sva vremena�N

ogom

et i

futs

al


59NOVINAR

BROJ 1-3/2014.intervju fredi kramerRazgovarao Jozo PetriËeviÊ

Novinari sunekad bilinepotkupljivi

Jedan od najvienijih sportskih novinara i sportskih radnikaZagreba i Hrvatske, “stoljetni maksimirski kroniËar inajpoznatiji dinamolog”, danas je gost naπeg cehovskogglasila, Novinara. Razgovarali smo pribliæno dva sata uHND-u i obnovili sjecanja na davne dane.

Kada danas gledate retrospektivno, moæete li reÊi da stesretan Ëovjek? Jesu li se ostvarili vaπi mladenaËki snovi?- Jesam li sretan - jesam. Ostvarili su se svi moji snovi.

ZahvaljujucÊi sportu proπao sam ono πto ni jedan od mojihkolega s faksa nije uspio. U svakom sluËaju, zadovoljan sam,proputovao sam cËitav svijet, Wimbledon sam radio 33 puta,poËevπi od 1966.

Kako ste se odluËili za novinarstvo, gdje ste uËili zanat?- Nisam namjeravao biti novinar. Studirao sam pravo i

bio sam jedan od 20 najboljih na fakultetu. Sa mnom sustudirali i neki tada vrhunski i svestrani sportaπi, a i ja samse bavio sportom: tenisom, nogometom, a dobro sam i plivao.U svakom sluËaju, ja sam sport volio, igrao sam tenis, na©alati sam bio svakodnevno, nakon πkole i kasnije fakulteta.Stanovao sam u DraπkoviÊevoj ulici, i nije mi bilo dalekopopeti se Schlosserovim stubama na ©alatu.

Dakle, æelio sam zavrπiti pravo i posvetiti se advokaturi.Meutim, kako sam se upoznao s dosta prijatelja, medukojima i nekoliko novinara, pomalo sam 1956 i 1957. poËeopisati u Ëasopisu Nogomet, πto ga je izdavao ZagrebaËkinogometni podsavez. Glavni urednik mu je bio Josip »erne,a kasnije Berislav Nikpalj. Ureivala ga je jedna dosta dobraekipa. Bio sam kasnije i u Upravnom odboru ZagrebaËkognogometnog podsaveza.

Kolega Nikpalj me forsirao i ubrzo sam dogurao dourednika meunarodne nogometne rubrike. Kako samznao njemaËki, prevodio sam najzanimljivije nogometnetekstove iz njemaËkih Ëasopisa i objavljivao zanimljiveËlanke o austrijskom i njemaËkom nogometu te njihovimnajboljim nogometnim momËadima. Bilo je posla napretek. A suraivao sam i u nekim drugim medijima.Naravno, imao sam sve manje vremena za polaganjezadnjih ispita na Pravnom fakultetu, πto se nimalo nijesvialo mojim roditeljima.

Potom ste se obreli u VUS-u?- Da, susreo sam se, sredinom pedesetih godina, s glavnim

urednikom Vjesnika u srijedu Franom Barbierijem i poËeo sVUS-om suraivati. K njemu me doveo Tomislav CrnkoviÊ,tada jedan od najboljih nogometaπa u zemlji. On je biourednik sportske redakcije VUS-a.

ZahvaljujuÊi Ici Kerhinu, Ëuvenom atletiËaru, tadauredniku sportske rubrike zagrebacËkog Narodnog lista,poËeo sam pisati i o atletici i drugim sportovima u tom listu,πto je izlazio svakodnevno oko podneva. U VUS-u sam pisaoreportaæe. List je imao golemu nakladu i pisati za taj tjednikbila je izuzetna Ëast. A uz pomoÊ mog prijatelja, sportskognovinara Vilka Luncera, pojavljivao sam se i na stranicamasportskog lista Narodni sport, kasnije Sportske novosti.

Kolega Mladen DeliÊ zasluæan je πto ste postaliprofesionalac?

- Najzasluæniji. Mene je primio na posao i na tome sammu iznimno zahvalan. On je bio urednik Sportske redakcijeRadio Zagreba. A nju su, osim njega, Ëinili Ivan TomiÊ,Marijan RogiÊ i ja. Nas Ëetvorica. Svi su me oni nagovarali dabudem spiker. Imao sam glas koji se prepoznavao, koji je nosioi imao snagu. Govorio sam zagrebaËki - onda se jako pazilona jezik, a ne kao danas.

Treba li za novinarski poziv talent ili se sve moæe naucitina fakultetu?- Potreban je talent, kao i za svaki drugi posao. Tu nema

zbora. No, nitko se ne raa s genijalnoπÊu.Kad se dogodio vaπ prvi prijenos?- Mladen DeliÊ odredio me da zajedno s njim na Prvom

programu Radio Zagreba prenosim Davis Cup susret iz Splita1961. godine. Igrali su Jugoslavija - ©panjolska. Bio je to mojprvi radijski prijenos. I tako sam uletio u tenis, o kojem samznao gotovo sve pa sam kasnije prenosio skoro sve najvaænijemeËeve. Nogometne tekme uglavnom je komentiraoneponovljivi Ivo TomiÊ. Bio je poseban u svakom pogledu.Takvi se radaju jednom u sto godina.

Nekada se s mladima itekako puno radilo. Legendarnisportski radnik i novinar Hrvoje MacanoviÊ mladima je naRadio Zagrebu zduπno pomagao.- UpamÊen je kao novinar, urednik, publicist i sportski

radnik, koji je suradnju s Radio Zagrebom poËeo daleke 1929.godine, direktno prenoseÊi veslaËko prvenstvo na Savi uZagrebu, a kasnije i nemali broj sportskih zbivanja,ukljuËujuÊi Olimpijske igre. Prenosio je i komentirao brojnanatjecanja i za Televiziju Zagreb. Bio je urednik TV poπte idrugih emisija te osnivaË i predavaË interne novinarske πkoleRTZ-a. Pomagao je mnogim mladim kolegicama i kolegama.MacanoviÊ je, kako su ga kolege zvale Macan, bio svjedokhrvatske sportske povijesti. On je sve pratio, imao jeprepoznatljiv radiofonijski glas, ljudi su se navikli na njega.Ja sam njegove prijenose sluπao satima dok sam glancaoparkete. No, ja sam imao drugog uËitelja, Mladena DeliÊa, iod njega sam najviπe nauËio.

Piπete i danas. Joπ niste bacili pero u trnje?- I neÊu dok, πto se kaæe, god budem mogao pisati i

razmiπljati. Dok me glava sluæi.©to biste iz dugogodiπnjeg bavljenja novinarstvom voljeliponoviti ?- Bilo je jako puno lijepih dogaaj. Volio bih ponoviti sve

ono πto je bilo lijepo.A πto zaboraviti?- Zaboraviti ono πto se dogodilo stadionu Dinama u

Maksimiru 13. svibnja 1990., na utakmici Crvena zvezda -Dinamo. Nevieni i nesportski dogaaj. Juæna tribina je ujednom trenutku doslovce provalila na stadion, doπlo je doobraËuna i milicija je agresivno intervenirala. Istina: ona jepokuπala zaustaviti nalet koji su izazvali navijaci Crvenezvezde. Kaæu da se meu njima nalazio i Arkan; ja ga nisamvidio, ali kaæu da je on bio meu njima glavni Ëovjek. Uslijedilaje neviena guæva, doπlo je do tuËnjave itd. Boban je skoËionogama na jednog milicionera, ovaj je izvadio piπtolj i moglo

Kada bi se danas radilarang-lista najdraæih,odnosno najboljihsportaπa, kako bi vaπaizgledala? Na primjer :

Najboljikoπarkaπ Hrvatske?Draæen PetroviÊNajbolji atletiËar?Lucano SuπanjNajbolja atletiËarka?Sanja PerkoviÊNajbolji tenisaË?PunËec FranjoNajbolja tenisaËica?Iva MajoliNajbolji nogometaπ?Franjo WolflNajbolji skijaπ?Ivica KosteliÊNajbolja skijaπica?Janica KosteliÊNajbolji hokejaπ?Fredi DavidNajbolji stolnotenisaËiDragutin ©urbek iÆarko DolinarNajboljinogometni trener?Martin BukoviÊNajbolji sportski ifotoreporter?Radiπa MladenoviÊNajbolji spikeri?Jozo VukeliÊ,Zvonimir –uretiÊ,Ljubo JelËiÊ,Æeljko Tomac iIvan KojundæiÊNajbolja spikerica?Nada AgbabaNajbolji reæiser?Ivan HetrichNajbolji radijski urednik?Mladen DeliÊNajbolji radijskinogometni reporter?Ivan TomiÊNajbolji komentator?Zvonko Letica �


61NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

se dogoditi svaπta. Dakle, to je neπto πto bih u svakom sluËajuhtio zaboraviti. Ne ponovilo se.

Isto tako volio bih zaboraviti onaj dan kada je izvrπennapad na Æidovski paviljon u Münchenu na Olimpijskimigrama. Ja sam imao na uπima sluπalice, cijeli dan samgovorio, prenosio dogaaje za Radio Zagreb. S namanovinarima glasoviti ©pic je proveo noÊ, jer su i njemuprijetili. A on je osvojio 7 zlatnih medalja. Njega su jakoËuvali, kao najveÊu zvijezdu Olimpijade.

Jesu li novinari danas odgovorni?- Mislim da smo mi osjeÊali veÊu odgovornost. Na neki

naËin πtitili smo dignitet i vlastiti ceh. Bili smo nepotkupljivi,uopÊe se nije moglo dogoditi da nam netko kaæe kakomoramo “delati”. Ako je i bilo pokuπaja, to bismo rijeπili nasastanku u redakciji . Ukratko, teæili smo istinskomistraæivaËkom novinarstvu. Netko viπe, netko manje - ne bihse hvalio, ali bio sam jedan od tih. Na koncu konca, vide se irezultati.

Æestoko sam se usprotivio onima πto su predlagali da seukinu pojedini nogometni klubovi, na primjer HA©KGraanski i Concordia. Rekao sam da je to æalosno. I moguvam reÊi, vodio sam borbu sa svim moguÊim i nemoguÊimpojedincima i tijelima; odræavao sastanke za povratak imenaGraanski. Jer, Graanski je bio klub, u njemu su igrali ikomunisti i Srbi, meu kojima i Lala –anic, jedan odnajboljih i najtalentiranijih nogometaπa πto smo ih dosadimali. Nitko mu nije mogao oduzeti loptu. August Leπnik,

Milan AntolkoviÊ i drugi su mi to potvrdili. A taj deËko jestrijeljan na DotrπËini. ©toviπe, odigrao je dvije utakmice zareprezentaciju NDH. Nitko ga nije mogao spasiti, Ëak niintervencija jednog Bogdana Cuvaja i Bernarda Hugla.

Oduπevljavali su vas mnogi sportaπ. Kojih se posebnosjeÊate ?- Najviπe ©urbeka, Franje PunËeca, Franje Wolfla i Æarka

Dolinara. Oni su naπe najveÊe zvijezde. Gdje god su nastupali,svuda su oduπevljavali.

Treba li se suzdræavati od neodmjerenogsenzacionalistiËkog prikazivanja nasilja i brutalnosti?- Sigurno. To se zlo mora iskorijeniti. Ne valja o tome

previπe raspravljati, a niπta ne raditi.Koja je danas televizijska redakcija u vrhu hrvatskogæurnalizma?- Nova TV i RTL. Ljudi vole Ëuti istinu. A manje televizije

se viπe trude biti bliæe gledateljima.Sportska televizija, Mateπina, je li nam ona potrebna?- Rijetko je pratim. Ideja o njenom pokretanju nije bila

loπa. DapaËe.Jeste li Ëlan koje politiËke stranke?- Nisam. Kad me u HDZ pokuπao uËlaniti Hrvoje ©ariniÊ,

rekao sam mu da mene moæe uËlaniti samo Franjo Tuman.I je li vas uËlanio?- Nije. Dakle, nisam Ëlan, ali simpatiziram HDZ.Bili ste veoma bliski s dr. Tumanom. Kad ste seupoznali?- »im je doπao u Zagreb iz Beograda πezdesetih godina.

Postavljen je za direktora Instituta za historiju radniËkog pokretanaroda Hrvatske sa sjediπtem u Opatickoj 10. No, susretao samse s njim i prije toga u Beogradu jer je igrao tenis na jednomveteranskom turniru. Ali kad je 1961. preπao na rad u grad podnoSljemena, nastavili smo se intenzivnije druæiti i igrati.

Gdje ste sve igrali?- Na ©alati i na Mladosti na Savi.U kakvom ste ga sjeÊanju zadræali?- Veoma lijepom. I mogu reÊi da je bio idealist. Bio je

razoËaran ponaπanjem nekih pojedinaca, ali i iznimno sretanπto je doπao u Zagreb. Bili smo zbilja nerazdruæivi prijatelji.Mogao sam ga posjetiti uvijek, u svako doba dana, ili u ureduili kod kuÊe.

Kakav je bio kao tenisaË?- Vrlo borben. Nikad ga nisam pobijedio. TrËao je viπe od

mene. Njegov veliki oboæavatelj bio je dinamovac Æeljko»ajkovski - danas 89-godiπnjak. Æeljko je silno æelio dazaigraju, ali do toga nije doπlo.

©to kao nogometni ekspert oËekujete od spektakla πto Êese ovoga ljeta odræati u Brazilu?- Posebno mi je drago da Êe Hrvatska otvoriti SP, da Êe je

dobro pripremiti izbornik Niko KovaË. I vjerujem da Êe naπareprezentacija provesti u Brazilu kao ona 1998. u Francuskoj.

Opus vam je raznovrstan i dojmljiv. Koja biste svoja djelaposebno izdvojili?- Knjiga “DesetljeÊe naπega tenisa”, moja je prva teniska

knjiga, izaπla je 1973. godine, a naslov za dao je dr. Franjo

Tuman. Tiskana je u ono vrijeme kada Beograd nije imao–okoviÊa. Mi smo desetljeÊima vladali domaÊm teniskimterenima. Beogradski igraËi nisu nam Ëesto bili ni do ramena.Sada je drukËije. ZahvaljujuÊi –okoviÊu, Srbija visoko kotirau svjetskom tenisu. A u ono doba mi smo bili stvarno carevi.Imali smo Franju PunËeca, Dragutina MitiÊa, Josipa Paladu,Boru JovanoviÊa, Nikolu PiliÊa, Æeljka FranuloviÊa, GoranaIvaniπeviÊa itd.

To je moje najbolje djelo. InaËe, nikada nisam zadovoljanni jednim djelom potpuno, no u ovo sam uloæio puno truda.

Imate li svoje pisce u novinama ili reportere,komentatore koje ne propuπtate?- Volim sluπati i gledati nogometne utakmice πto ih

prenosi i komentira Drago ∆osiÊ. On je ozbiljan, dobarkomentator, ima razgovijetan glas, ne guta rijeËi. ©to se tiËenovinara-pisaca, rijetko preskoËim Milana IvkoπiÊa, JasminuPopoviÊ, Antu TomicÊa, Tihomira DujmoviÊa i druge.

Novinarski uzori su vam...?- Mladen DeliÊ na prvome mjestu, zatim Zvone Mornar,

Frane Barbieri, Ive MihoviloviÊ i Boris JankoviÊ. Iznimnocijenim Vilka Luncera, on je u ono vrijeme bionajobrazovaniji i najplodniji pisac. I rado je pomagaomlaim kolegicama i kolegama. Pisao je leprπavo, vrloprecizno i nadasve zanimljivo. Atletika nije imala u nasbolje pero.

Koje je vaπe prijenose publika smatrala najboljima?- Kada bi Dinamo pobjeivao.A najloπijima?- Kada bi Dinamo gubio.Za koga navijate?- Uvijek za hrvatske klubove.ZnaËi za Dinamo i Hajduk ?- Moæe se tako reÊi. I za reprezentaciju RH.Danas ste vrlo bliski s Hajdukovim zvijezdama?- Godinama sam vrlo lijepo prijateljevaosa starom

gardom dinamovaca te snajboljim naπim golmanom svihvremena Vladimirom Bearom i Bernardom Vukasom. Vukasje grizao travu kad je igrao protiv Dinama. Zaπto? Jer je biouvrijeen πto njegov bogomdani talent slijepci u Zagrebu nisu

vidjeli. Dakle, travu je grizao i bio je najbolji. Publika jeobojicu oboæavala i nagraivala dugotrajnim i snaænimpljeskom. Gledatelji viπe nisu onakvi kakve smo nekoÊimali. Smatram da moramo djelovati pozitivno i s jedne is druge strane pa Êemo onda imati i publiku. Kad Êe se todogoditi - Bog zna.

Danas je viπe publike na hokeju nego na nogometnimpredstavama...- Eto, i to smo doæivjeli. No, to je æalosno. Splitska publika

ipak nije takva. Ona ne kaænjava. ZagrebaËka kaænjava. AZagreb je ipak kolijevka hrvatskoga nogometa, imao je i imatradiciju, ima danas dobro ureeni klub, ali o tom-potom.

Jesu li naπi mediji podloæni utjecajima sa strane?- Da, jesu. Itekako.Kako protjecu umirovljeniËki dani?- Nikada ne dangubim. Uvijek sam zaposlen. Piπem,

analiziram, istraæujem.Moæe li Fredi Kramer æivjeti od mirovine?- Moæe, moæe , ali skromno.©to imate od minuloga rada ?- Skromnu mirovinu. No, kad Ëitam kolike su penzije

mnogih naπih kolegica i kolega, radnika, moram biti kuπ. Ipitam se kako ti ljudi prolaze. Kako uopÊe æive? Prosjek od2200 kuna je poraæavajuÊi, a joπ je straπnije koliko ljudi prima1600 kuna. Pa se pitam, kao πto je nekoÊ govorio Mladen Delic,ljudi moji je li to moguÊe?! Da, moguÊe je.

©to zamjerate sadaπnjoj generaciji naπih sportskihnovinara?- Moraju imati viπe sportskog poπtenja i æelje da se ne

boje znanja.Vrlo Ëesto pratim radijske i TV prijenose, poglavitonogometne. Ti naπi komentatori uglavnom ne razlikuju Ë i Ê.- Naæalost, u pravu ste. To im je uπlo u krv i to je teπko, vrlo

teπko popraviti.* Pomogli ste mnogim mladim novinarima i to izdaπno.Kojima se diËite, a koji su vas razoËarali?- O onima πto su me razoËarali, neÊu govoriti. Ali hoÊu

reÊi da sam zadovoljan Ognjenom NagliÊem koji je po momsudu vrlo dobar novinar, komentator i urednik. A od ovih πtosada nastupaju najveÊu pohvalu zasluæuje Lovorko MagdiÊ,

Na sastanku u HaulikovojNa sastanku u HaulikovojNa sastanku u HaulikovojNa sastanku u HaulikovojNa sastanku u Haulikovojulici u Zagrebu 1960.ulici u Zagrebu 1960.ulici u Zagrebu 1960.ulici u Zagrebu 1960.ulici u Zagrebu 1960.

godine: Gordan IroviÊ,godine: Gordan IroviÊ,godine: Gordan IroviÊ,godine: Gordan IroviÊ,godine: Gordan IroviÊ,Tomislav CrnkoviÊ i FrediTomislav CrnkoviÊ i FrediTomislav CrnkoviÊ i FrediTomislav CrnkoviÊ i FrediTomislav CrnkoviÊ i Fredi

KramerKramerKramerKramerKramer

intervju fredi kramer

ÆIVOTOPISFredi Kramer, novinar, urednik i publicist (9. srpnja 1931. Zagreb).

Apsolvirao na Pravnom fakultetu ZagrebaËkog sveuËiliπta.Novinarstvom se poËeo baviti 1956., najprije kao vanjski suradnik

listova i Ëasopisa Nogomet, VeËernji list, Globus, Vjesnik u srijedu,Narodni spor, Sportske novosti, a od 1961. stalni je Ëlan sportskeredakcije Radio Zagreba.

Specijalnost u novinarstvu mu je atletika, tenis, stolni tenis, nogomet izimski sportovi.

Izvjestitelj s po 8 ljetnih i zimskih olimpijskih igara, s 2 prvenstva Europeu atletici, s po 7 prvenstava svijeta i Europe u stolnom tenisu.

Kaænjen 1972. zbog suradnje u emisiji “Hrvatski sati” na Radio Torontu.Obavljao je mnoge duænosti u ZagrebaËkom nogometnom podsavezu,

Teniskom savezu Hrvatske, Hrvatskom nogometnom savezu i NK Dinamo.Urednik je revije Dinamo od 1958., pomoÊnik glavnog ravnatelja HRT-a od1998. do 2000.

Objavio je 15 sportskih monografija i knjiga o Dinamu iz Zagreba,Hrvatskom nogometnom savezu u povodu 80 godina njegova postojanja,o tenisu, zatim o proslavljenom nogometaπu Stjepanu Bobeku ©tefu...

Scenarist filmskog projekta “StoljeÊe hrvatskog nogometa” iz 2002.godine, urednik “Nogometnog leksikona”, 2004., u izdanju Hrvatskogleksikografskog zavoda Miroslava Krleæe. Glavni urednik “Sportskogalmanaha” Saveza za fiziËku kulturu Zagreba 1963.-1978.

Dobitnik brojnih priznanja, nagrada i odlikovanja, medu kojima iTrofeja Hrvatskog sportskog saveza 1992., Nagrade Grada Zagreba 1994.,Nagrade za æivotno djelo Hrvatskog zbora sportskih novinara 2005.,Godiπnje nagrade dr. Franjo BuËar 2009., Nagrade za æivotno djelo dr.Franjo BuËar 2013. i drugih.

Predsjednik RH dr. Franjo Tuman odlikovao ga je Redom Danicehrvatske s likom Franje BuËara 1995�

Na Brijunima,Na Brijunima,Na Brijunima,Na Brijunima,Na Brijunima,dr. Franjo Tuman i Fredi Kramerdr. Franjo Tuman i Fredi Kramerdr. Franjo Tuman i Fredi Kramerdr. Franjo Tuman i Fredi Kramerdr. Franjo Tuman i Fredi Kramer


63NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

S vlaπÊu ste imali nepriliku, no preæivjeli ste?- Bolje reÊi - s mojim pretpostavljenima, i to samo u dva

navrata. Nas, Ëlanove sportske redakcije Radio Zagreba, nakondeæurstva nedjeljom naveËer, zvao bi nas kolega s RadioToronta, inaËe reporter emisije “Hrvatski sati” i molio da mudamo rezultate najvaænijih sportskih zbivanja. Mi bismo muizdiktirali rezultate nogometne, rukometne i joπ nekih sportova.Sasvim Ëista sportska situacija. Netko je po tome poËeo ËaËkatii optuæio nas da πurujemo s emigracijom. Bio sam iznenaen.No, stvar je sredio urednik Radio Zagreba Filip Svetic.

I joπ sam imao jednu nezgodu prigodom teniskog susretaJugoslavije i Rumunjske u Zagrebu. Greπkom tehniËarazamijenjene su kasete s himnama. Na kasetama su se nalazilehimne Rumunjske, FNRJ i Hrvatske. PreskoËeno je sviranjenacionalne himne - odsvirana je samo rumunjska himna i“Lijepa naπa”. No, izvukla nas je jedna dama, supruga MateMikiÊa, koja je radila u naπoj kuÊi. I izbjegao sam posljedice.Objasnio sam direktoru Ivici KrizmaniÊu kako je doπlo dogreπke i tako nisam kaænjen�

Druæili ste se i smnogim uglednimosobama minuleepohe, pa tako i sMiroslavomKrleæom. Znate ineke pojedinostikoje slavni pisac nijenikome iznio, nitinapisao?

-»esto, dosta Ëestosam se nalazio udruπtvu s MiroslavomKrleæom, MikomTripalom i SavkomDabËeviÊ KuËar,Perom Pirkerom idrugima. Jedne veËeriu domu dr. FranjeTumana poveo serazgovor o sportu.Krleæa je znao πtoradim i Ëime se bavimte je u jednomtrenutku rekao: “Pa i jasam sportaπ.” Nastadetajac. Nevjerica. “Vi stebili prvak Zagreba uplivanju 1910. godine.Natjecanje je odræanona Maksimirskomjezeru”, rekao sam. Idodao: “Iza vas suplivali labudovi…”Druπtvo je puklo odsmijeha, i sam seKrleæa iznenadio�

intervju fredi kramer

inaËe fin, kulturan deËko. Vodi zanimljive razgovore naHrvatskom radiju.

©to vas ljudi u sportskom novinarstvu danas?- Smatram da bi se mnogi morali bolje pripremiti kada

prenose i komentiraju pojedine sportske dogaaje i piπu osvrte.Neki od njih ne navode izvor. A to je vrlo vaæno. Zapravonajvaænije.

Na πto ste posebno osjetljivi kad je rijecË o sportu?- Ne bismo se smjeli bojati znanja.Jesu li ostvarene sve vaπe profesionalne æelje?- Jesu. Zbog toga sam sretan i presretan.

Kako se matiËne kuÊe odnose prema vamaumirovljenicima, pozivaju li vas kad obiljeæavaju kakvugodiπnjicu?- Pozivaju uvijek 15. svibnja, kad se slavi dan HRT-a.

Naæalost, mnogi ne dolaze, a mnogi su otiπli na svoje vjeËnopoËivaliπte. Takvih je podosta.

Postoji li neki tekst ili radijski prijenos, moæda knjiga kojebiste se danas htjeli odreÊi iz svojeg 60-godiπnjegbavljenja novinarstvom?- Ne postoji. Nikada nisam nikoga uvrijedio, nikada nije

nikakav prigovor upuÊen na moju adresu. Uvijek sam govorioistinu i nikad nitko nije intervenirao. A imao sam dosta oπtresluπatelje.

Biste li danas potpisali sve ono πto ste u sportskomnovinarstvu napravili?- Apsolutno sve. Ne sramim se nijednog svog teksta, ni

radioprijenosa. ©toviπe, silno sam ponosan.Jeste li ikada u æivotu pisali, komentirali po narudæbiS neËasnim namjerama - nikada. To je u suprotnosti s

mojim odgojem i naËelima.Jesu li naπi kolege krivi za degradaciju profesije?- Bez daljnjega.Jeste li ikada kao πef stali iza svojih podËinjenih ili stepak Ëuvali sebe?- Uvijek sam πtitio kolegu, uvijek sam s njime nalazio

zajedniËki jezik i uvijek se ono πto se moglo ispravilo.©to je najvaænije za uspjeh u novinarstvu?- OpÊa kultura. Znanje. Brzina. Pa i odricanje. Moraπ

uvijek, u svako doba dana i noÊi, biti spreman izvrπitipostavljeni zadatak.

»ime ste se vi dosad najviπe proslavili?- Pa, izmedu ostalog, vjerojatno i po glasu - jer me

ljudi prepoznaju i danas. Vele to je onaj πto je prenosioutakmicu Dinamo - Hajduk, Partizan - Dinamo - Dinamo- Crvena zvezda...

Moæe li se vaπ spisateljski opus izraziti u brojkama,minutama, satima?Ne - to je vrlo teπko, gotovo nemoguÊe. Ogroman je to

uËinak. Pisao sam o viπe sportova, svakodnevno i rano i kasno,i praznikom i blagdanom iz zemlje i inozemstva.

©to kod svojih prijatelja i kolega najviπe cijenite?- Iskrenost.Radi li se danas puno ili malo radi s mladim novinarimakada dou u redakciju?- Jako malo.* Nema viπe onih slavnih mentora uz koje su mladiuËili?- Nema. Puste te u vodu i plivaj. A to je nedopustivo.Zaπto danas redakcije ne koriste, da tako, kaæemisluæene novinare da rade s mladim ljudima?- Velika je to πteta. NekoÊ je mladima koji su dolazili na

Radio Zagreb izdaπno pomagao slavni - legendarni HrvojeMacanoviÊ i joπ neki veterani hrvatskog novinarstva. On je,premda je bio u mirovini, dolazio na Radio Zagreb,razgovarao s novinarima i ukazivao na stanovite greπke.UoËene greπke su se tako ispravljale - nisu se viπe ponavljale.

Vaπ odnos s Ivanom ©iblom...- Nije mogao biti bolji. ©ibl je za mene najbolji generalni

direktor πto ga je Radio Zagreb, odnosno HRT imala u svojojdugoj povijesti. »esto je navraÊao k nama u Sportskuredakciju, igrao je s nama πah i diskutirao o nevoljama usportu ili pak o uspjehu pojedinaca. Ponekad sam ga znao ioponaπati u njegovoj prisutnosti. Bio je najbolji dirigent kojinije znao svirati instrumente, ali je vladao orkestrom.Nagrada HRT s punim pravom nosi njegovo ime. Biogospodin u pravom smislu te rijeËi - genij. Ja sam gaoboæavao, kao i toliki drugi.

Sportska pera bije glas da su dvoliËna - najprijepojedine igraËe i trenere diæu u nebesa, a poslije prvogakiksa æestoko ih blate, smjenjuju ih?

Janica KosteliÊ uJanica KosteliÊ uJanica KosteliÊ uJanica KosteliÊ uJanica KosteliÊ u“Dinamu”: Ivan Enjengi,“Dinamu”: Ivan Enjengi,“Dinamu”: Ivan Enjengi,“Dinamu”: Ivan Enjengi,“Dinamu”: Ivan Enjengi,Janica KosteliÊ i FrediJanica KosteliÊ i FrediJanica KosteliÊ i FrediJanica KosteliÊ i FrediJanica KosteliÊ i FrediKramarKramarKramarKramarKramar

Branko Kralj, Fredi Kramer iBranko Kralj, Fredi Kramer iBranko Kralj, Fredi Kramer iBranko Kralj, Fredi Kramer iBranko Kralj, Fredi Kramer iVladimir Beara 2011. godine uVladimir Beara 2011. godine uVladimir Beara 2011. godine uVladimir Beara 2011. godine uVladimir Beara 2011. godine uposjetu Branku Kraljuposjetu Branku Kraljuposjetu Branku Kraljuposjetu Branku Kraljuposjetu Branku Kralju

Stjepan Bobek i Fredi Kramer u Plavom salonuStjepan Bobek i Fredi Kramer u Plavom salonuStjepan Bobek i Fredi Kramer u Plavom salonuStjepan Bobek i Fredi Kramer u Plavom salonuStjepan Bobek i Fredi Kramer u Plavom salonu

Godine 1990. uGodine 1990. uGodine 1990. uGodine 1990. uGodine 1990. udobrom raspoloæenju:dobrom raspoloæenju:dobrom raspoloæenju:dobrom raspoloæenju:dobrom raspoloæenju:Mladen DeliÊ, FrediMladen DeliÊ, FrediMladen DeliÊ, FrediMladen DeliÊ, FrediMladen DeliÊ, FrediKramer i VlatkoKramer i VlatkoKramer i VlatkoKramer i VlatkoKramer i VlatkoMokroviÊMokroviÊMokroviÊMokroviÊMokroviÊ

- Da. Naæalost ima i toga. Za mene je uvijek bilo najvaænije:ako nemam πto lijepo reÊi, neÊu reÊi niπta.

Neki naπe kolege u sportske bitke pozivaju kao u vojne,protivnici se doæivljavaju kao neprijatelji (sportski ogledi sreprezentacijom ili klubovima iz Srbije). Kako to komentirate?- To je nesportski. Na naπim terenima mora opet zavladati

sportski duh. Razumije se, to nije lako napraviti, nakon jednogizuzetno teπkog rata, razaranja - ali tome moramo teæiti.

Takvo pumpanje atmosfere dovelo je i dovodi i doznaËajne materijalne πtete?- Zbog toga i imamo veliku materijalnu πtetu na

stadionima. Tu mora dræava naÊi rjeπenje. Nema druge negokazniti. Rigorozno, ali objektivno.

Koje je najveÊe zlo sporta ?- Doping, menadæeri.A najveÊe zlo sportskog novinarstva?- Neobjektivnost sasvim sigurno.Prevelika je bliskost novinara i onih o kojima se piπe.Novinar mora imati distancu jer svaka veËera jednomdode na naplatu?- Tako je. Onog trenutka ako si na bilo koji nacin podlegao

- ne samo veËeri - ti si zarobljenik.Bili ste izvjestitelj s mnogih najveÊih europskih i svjetskihnatjecanja: πto je najljepπe πto ste doæivjeli?- Najljepπi doæivljaj kad naπi predstavnici stoje na

poËasnom postolju, primaju kolajne i kad se svira Lijepa naπa.Oni su proslavivπi sebe, proslavili i nas koji smo bili uz njih -ali i naπu domovinu.

Da se ponovo rodite, πto biste bili?- Arhitekt.Pratite li naπ staleπki list Novinar? Svia li vam se ili ga,Ëim ga dobijete, bacite u koπ?- Ne, ne. Uvijek ga najprije prelistam, a potom ga temeljito

proËitam od prve do zadnje stranice. Naæalost, posljednjestranice sve su deblje�


65NOVINAR

BROJ 1-3/2014.nove knjige nove knjigeRadio DubrovnikNajbolji promicatelj Grada“Radio Dubrovnik 70 godina, dokument jednogvremena, jednog grada i jednog radija”, urednicaAdriana TomaπiÊ, nakladnik Hrvatski radio,Radiopostaja Dubrovnik 2012., 278 stranica

Jedna od naπih iznimno uspjeπnih i uglednih radiostanica, RadioDubrovnik, obiljeæila je proπle, 2012. godine, znaËajan jubilej, uz ostaloi objavljivanjem sjajne monografije “Radio Dubrovnik 70 godina” -dokument jednog vremena, jednog grada i jednog radija.

Tijekom 70 godina postojanja na jugu Hrvatske, Radio Dubrovnikpostao je dio tradicijskog traga, svakodnevna potreba i navika vjernihsluπatelja, uvijek vjerodostojan i jednako rado sluπan izvor informacija.

Nakon Radio Zagreba, Radio Dubrovnik najstarija je radijska stanicana ovim prostorima koja je od svog osnutka, daleke 1942. godine,postala neodvojivim dijelom javnog æivota grada podno Sra, a i πire.Tijekom godina, tehnoloπki se unapreujuÊi, kadrovski i programskirastuÊi, Radio Dubrovnik pokrivao je svojim programom sva podruËjajavnog æivota, poglavito njegujuÊi tradiciju i kulturnu baπtinu Grada,njegov duhovni trag, identitet i posebnost.

Ne prestajuÊi emitirati ni u najteæim trenucima neprijateljskeopsade Dubrovnika u Domovinskom ratu, Radio Dubrovnik bio jejednako sa svojim sluπateljima u skloniπtima i s braniteljima Gradana prvoj crti bojiπnice. Glas Hrvatskoga radija, RadiopostajeDubrovnik nije bio samo prva i najËeπÊe jedina informacija o ratnimzbivanjima na podruËju Dubrovnika, bio je to glas prkosa i nade,glas slobode.

PrateÊi potrebe i razvitak sredine u kojoj djeluje Radio Dubrovnikprvi je u naπem medijskom prostoru uveo posebne emisije o turizmui pomorstvu. PraktiËki od svojih poËetaka 1942. godine postao jestjeciπtem svih dogaaja u kulturnom i javnom æivotu Grada i u æupaniji.Cjelinom svog vlastitog informativnog programa, Radio Dubrovnik idanas sustavno prati gospodarski, turistiËki, politiËki, kulturni, vjerskii javni æivot na podruËju Dubrovnika i DubrovaËko-neretvanskeæupanije.

Za uspjeπno promicanje Grada Hrvatski radio, RadiopostajaDubrovnik dobitnik je “Nagrade Dubrovnika”.

Usto, gradonaËelnik Dubrovnika Andro VlahuπiÊ posebno ukazujeda je Radio Dubrovnik veÊ sedam desetljeÊa temelj vrlo uspjeπneinformiranosti graana. ZahvaljujuÊi profesionalnom odnosu njegovihdjelatnika, Radio Dubrovniku uvijek se vjerovalo. U njega su seDubrovËani uvijek mogli pouzdati, a upravo to je nevjerojatan dosegprofesionalnog i struËnog novinarstva koje se ondje gaji veÊdesetljeÊima. Radio Dubrovnik moæe biti ponosan na svoj rad kao ina rad svojih prethodnika.

“Tijekom sedam desetljeÊa stvarali ste instituciju koja je oddragocjene vrijednosti za Grad. Pred vama su novi izazovi i nova vremena.Siguran sam da Êe i u njima ostati vjeran partner svakoj Dubrovkinji iDubrovËaninu”, istiËe uz ostalo gradonaËelnik VlahuπiÊ� (p)

Knjiga koja razbija mitove“Svjedok histerije”, Ninoslav KopaË, Srpskidemokratski forum, SDF biblioteka, Zagreb, 2012.,424 stranice

Jedan od naπih najvienijih novinara i spisatelja, Ëije smo ime susretalina valovima Radio Zagreba, politiËkom tjedniku Danas, VeËernjimnovostima, Glasu javnosti, Novostima, Identitetu, dugogodiπnji ËlanHND-a, Ëovjek s bogatim iskustvom i znanjem Ninoslav KopaË ukoriËioje desetine intervjua πto ih je objavljivao u naπim medijima, u knjigupod naslovom “Svjedok histerije”.

Meu ostalim, u knjizi su publicirani intervjui s Ivom JosipoviÊem,Stipom MesiÊem, dr. Ivom Periπinom, Latinkom PeroviÊ, BorivojemDovnikoviÊem, Darom JanekoviÊ, Matom MeπtroviÊem, ZlatkomDizdareviÊem, Raifom DizdareviÊem, Oskarom Danonom, vladikom

Strahimir PrimoracLINIJA RAZDVAJANJAHrvatska proza o ratu i njegovim posljedicama 1990-2010,izdavaË Naklada Ljevak, d.o.o., Zagreb 2012., strana 270)

Nakon knjige kritika o suvremenoj hrvatskoj prozi “Prozor u prozu”,2005. godine, Strahimir Primorac (1945.) objelodanio je novo djelopod naslovom “Linija razdvajanja - Hrvatska proza o ratu i njegovimposljedicama 1990. - 2010. godine.”

Po zavrπetku studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kolegaPrimorac svoj radni vijek proveo je u “VeËernjem listu” kao lektor-redaktor. Knjiæevne kritike i eseje objavljuje od kraja 60-ih godinaproπlog stoljeÊa u novinama, Ëasopisima i radiju. Uredio je knjigenekolicine suvremenih hrvatskih prozaika, a nekima od njih napisaoje predgovore odnosno pogovore.

Njegovo najnovije djelo, “Linija razdvajanja”, predstavljeno je uDruπtvu hrvatskih knjiæevnika u Zagrebu 13. oæujka, a o njenomznaËaju veoma su iscrpno i izuzetno pozitivno govorili akademik PavaoPavliËiÊ i prof. dr. sc. Vinko BreπiÊ.

“Linija razdvajanja” sadræi kritike, prikaze i esejistiËke tekstove oromanima, zbirkama priËa, autobiografskoj, dokumentarnoj idiskurzivnoj prozi hrvatskih (i neπto stranih) autora kojima je u srediπtubila tema rata u Hrvatskoj i BiH 1991.-1995.

Na temu upuÊuje i naslovna sintagma koja inaËe pripada ratnojterminologiji, a istodobno se ta sintagma moæe razumjeti i uaksioloπkom smislu, kao literarno vrednovanje razmatranih izdanja,tj. kao razdvajanje æita od kukolja.

Autor je u knjigu uvrstio 53 teksta objavljivana u dnevnim novinamai Ëasopisima: “VeËernjem listu”, “Erasmusu”, “Republici”, “Mostu/The Bridgeu”, “Vijencu” i drugdje - i to u razdoblju koje zapoËinjeneπto prije samog rata i traje od prilike do 2010. godine.

Prema miπljenju autora, tema nije shvaÊena usko, ne odnosise samo na vrijeme borbenih djelovanja, nego ukljuËuje i knjigekoje govore o Ëovjeku u ratu (i na bojiπtu i u “pozadini”), ali iknjige o posljedicama πto ih je rat ostavio na ljude i danaπnjehrvatsko druπtvo.

Okosnicu knjige Ëine kritike beletristiËke produkcije - romana inovela. No, Primorac je uvrstio i prikaze nekih znaËajnih publicistiËkihknjiga, dnevnika, autobiografske proze, intervjua i studija struËnjakarazliËitih profila koji su iz svog kuta pisali o ratu i njegovimposljedicama.

Objavljivanjem ovog djela Primorac se dokazao i potvrdio kao jedanod naπih najvienijih knjiæevnih kritiËara, Ëime se svrstao u prvu ligumajstora pera u naπoj zemlji� (jp)

Branka PrimoracNagrada “Gardaπ” za najboljiroman za djecuIzmeu 26 knjiga pristiglih na natjeËaj za knjiæevnu nagradu “AntoGardaπ”, koja se godiπnje dodjeljuje za najbolji roman ili knjigupripovijedaka za djecu i mladeæ, prosudbeno povjerenstvo, u sastavuprof. dr. sc. Dubravka Teæak, predsjednica, Tito BilopavloviÊ i StjepanTomaπ, Ëlanovi, za najbolji roman izabralo je knjigu “Zvonka Zmaj iTri kavalira” (Alfa, 2012.) naπe ugledne kolegice, veËernjakovkeBranke Primorac.

RijeË je o nagradi koju dodjeljuju Druπtvo knjiæevnika Hrvatske injegov Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak, uz financijsku pomoÊGrada Osijeka, a uruËuje se na Gardaπev roendan 21. svibnja (ili uoËinjega) u Osijeku.

Na sveËanosti u osjeËkoj knjiæari Nova reËeno je da je BrankaPrimorac, cijenjena novinarka i uspjeπna autorica za djecu imladeæ, Ëije se pisanje odlikuje djeci privlaËnim motivima, vjeπtimfabularnim zapletima, dramskim voenjem radnje te skladnomkompozicijom djela, sve to potvrdila i u najnovijem romanu. U“Zvonki Zmaju”, rekla je prof. Teæak, spisateljica je na samompoËetku dala dobre portrete likova, kako glavnih tako i sporednih,a koloritu djela pridonose kulturoloπki i jeziËni elementi Dalekogistoka, uneseni s mjerom. Djelo prikazuje kako se nositi svrπnjaËkim nasiljem, naglaπava snagu prijateljstva i poærtvovnostite ruπi rodne stereotipe. Tako djeËak –uro, kojem je pogoenataπtina jer mu lekcije iz borilaËkog sporta dræi vrπnjakinja, brzoshvaÊa njezinu vrijednost i onda je s mnogo uvjerenja prozoveZvonka Zmaj.

Dodjeli je, kao i svake godine, prisustvovala Marija Gardaπ, suprugapisca po kojem nagrada nosi ime�

J. PetriËeviÊ

Ivica Buljan i Vlado VuruπiÊNOGOMET - POVIJEST SVJETSKIHPRVENSTAVADopunjeno izdanje sveobuhvatnog priruËnika, izdavaË©kolska knjiga, Zagreb 2013., strana 658)

Novo, dopunjeno izdanje priruËnika za sve ljubitelje najvaænijesporedne stvari na svijetu, pod nazivom “Nogomet - povijest svjetskihprvenstava”, obogaÊeno je uzbudljivim zbivanjima na 20. svjetskomnogometnom prvenstvu, odræano prije tri godine u JuænoafriËkojRepublici, kada se ©panjolska okitila najuglednijim trofejem.

Opseæna tvrdoukoriËena knjiga Ivice Buljana i Vlade VuruπiÊa,u izdanju ©kolske knjige, zanimljivo je publicistiËko πtivo zasvakog poklonika “buba mare”, od poletaraca do veterana. Unjemu su autori okupili relevantne podatke o svim utakmicamaodræanima od l. svjetskog nogometnog prvenstva u Urugvaju1930. godine do trijumfalne pobjede ©panjolske nad Nizo-zemskom nakon produæetaka, 11. srpnja 1910. u Jo-

Gerasimom, mitropolitom Jovanom, Bobijem Marotijem, NikolomPleÊaπem, Svetozarom Livadom, Bogdanom DeniÊem, NenadomPuhovskim, Duπanom MatiÊem, Tvrtkom Jakovinom, JosipomManoliÊem i drugim uglednim osobama javnog, znanstvenog ikulturnog æivota.

“Ovim djelom Nino KopaË je zaduæio dio naπe povijesti, opisujuÊigraansku stranu rata kao najgoreg meu ratovima u kojima ni grobljanisu poπteena kao strateπki neprijatelj. Podario nam je koristan rad uspoznaji istine”, istiËe ugledni prof. dr Svetozar Livada.

Najnovije djelo Ninoslava KopaËa ocijenjeno je kao vrlo vrijedandokumenat. Autor predgovora - kolega po struci - urednik izdanja IgorPalija podvlaËi da je ovo knjiga o histeriji i propadanju. O dobrom,starom, potroπenom i krvavom Balkanu koji je nadrealistiËan onolikokoliko je i stvaran, a kontradiktoran koliko i smislen. Knjiga intervjuaNinoslava KopaËa s brojnim akterima i promatraËima formativnih, alii destruktivnih godina raspada Jugoslavije i stvaranja novih dræava,objedinjuje sve navedeno, pokuπavajuÊi dati smisao ljudskompostojanju u vremenima histerije i autodestrukcije.

Ninoslav KopaË je umijeÊem razgovora, kroz poziciju kvalificiranogsvjedoka, napravio Ëitav niz intervjua najËeπÊe objavljenih u ËasopisimaIdentitet i Novosti. Kroz te je intervjue, prije svega, pokuπao pronaÊi svrhusvog novinarskog postojanja, usprkos svim poteπkoÊama i izazovima skojima se suoËio kao “persona non grata” hrvatske kvazi-demokracije90-ih godina proπlog stoljeÊa, a onda i potraæiti odgovore na brojnapitanja koja su mainstrem mediji izbjegavali najËeπÊe zbog svoje politiËkekontroliranosti, nedostatka novinarske hrabrosti i autocenzure, tabloizacije,senzacionalizma i æutila javnog medijskog prostora kod nas i u regiji, teopÊe devalvacije profesionalnih standarda i etiËkih vrijednosti.

Autor je razgovarao s podobnima i nepodobnima, s poznatima ionima manje poznatima, s velikima i malima, ne praveÊi razliku meusugovornicima, veÊ uporno pokuπavajuÊi dokumentirati i svjedoËiti ovremenima politiËke tranzicije i nesigurnosti, moralnim previranjima iopÊoj histeriji u kojima su istine sakrivene, a laæi ustoliËene kao mitovi.

Moæda je najveÊa vrijednost ove knjige upravo u Ëinjenici da razbijamitove te vjerodostojno, s puno kredibiliteta, govori dogaajima,procesima i pojavama u naπem druπtvu. Ova knjiga predstavlja ljude iobjaπnjava dogaaje. Daje sasvim novi pogled na neke, za naπepodruËje kultno ustoliËene “konaËne istine” s kojima autor upornopolemizira iz kuta novinara osjetljivog na pitanja ljudskih prava,graanskih sloboda, pravednosti i pravde za svakog Ëovjeka.

U knjizi su prisutna oba osnovna tipa intervjua - postupni i izravni.U nekim intervjuima razgovor teËe postupno kao tekuÊina koju lijevamokroz lijevak - lagano, neprestano, sigurno, bez prolijevanja.

Kako se dobar intervju ne moæe napraviti bez temeljite pripreme,Ninoslav KopaË se pokazuje kao vrstan znalac za ovu sloæenu novinskuvrstu, jer intervjuima pristupa studiozno, uz kvalitetnu pripremu, te nataj naËin izraæava poπtovanje prema sugovorniku i Ëitateljima, ali inovinarskoj profesiji.

On intervjue donosi profesionalno ispravo, jer ih koristi za ispitivanjereakcija i interpretacija, a ne za prikupljanje Ëinjenica. Dobar novinaristraæuje i prikuplja Ëinjenice prije intervjua. Novinarsko i æivotno

iskustvo autora, profesionalizam, osjeÊaj druπtvene odgovornosti idobra priprema, Ëine razgovore Ninoslava KopaËa vrlo kvalitetnimnovinarskim proizvodom koji je zbog svoje druπtvene angaæiranosti ipropitivanja “vjeËnih istina” demokratski neophodno πtivo u opÊojdegradaciji æurnalizma kod nas.

UmijeÊe razgovora Ninoslava KopaËa, objedinjeno kao æivotno djelou knjizi “Svjedok histerije”, provodi nas kroz vrijeme koje je proroËkinajavio Johnny ©tuliÊ joπ ranih osamdesetih godina proπlog stoljeÊa:“...vrijeme oËaja, vrijeme nade, jedni ruπe, a drugi grade, prolaze ratovi,padaju vlade...“

“To vrijeme oËaja, novih balkanskih ratova, destrukcije i kolektivnehisterije Ninoslav KopaË je zacementirao u ovoj knjizi zbog svih nas.Onih koji su bili, onih koji jesu i onih koji Êe biti. Da se ne ponovi!

Nikada i nikome... Ovo je knjiga uËenja, knjiga iskustava i knjigaprosvjetljenja. Na nama je samo da je proËitamo i barem neπtoupamtimo”, kaæe Igor Palija.

Predstavljanju prvijenca Ninoslava KopaËa u Novinarskom domu13. veljaËe prisustvovali su predsjednik Republike Ivo JosipoviÊ i drugeosobe iz javnog i znanstvenog æivota, a o djelu su govorili prof. Ivan©iber, Marko OrπoliÊ, Adana TihiÊ, Rade DragojeviÊ i autor� (p)

hannesburgu. Osim kompletnih statist ika svih utakmica,zanimljivosti s natjecanja i izuzetno velikog broja atraktivnih isuperkvalitetnih fotografija, knjiga sadræi i dragocjeni dodatak:analizu svih nastupa hrvatske reprezentacije ne svjetskimprvenstvima. Autori knjige ne kriju da je posrijedi bio teæak posao,i to iz barem dva razloga�

Jozo PetriËeviÊ


67NOVINAR

BROJ 1-3/2014.

DuπankaHaluæan(1967.-2014.)

Iznenada, u 47. godini æivota, preminula je 8. sijeËnjaËlanica HND-a Duπanka Haluæan, a posljednji ispraÊajobavljen je 16. sijeËnja na groblju u Kraljevu Vrhu.

Roena je 16. srpnja 1967. godine u Zagrebu, gdjese i πkolovala. U svojstvu novinara djelovala jeprofesionalno od 15. kolovoza 1994. godine radeÊi kaoredaktor - superrevizor u Areni. A bila je, kako je tozapisano u radnoj knjiæici, struËni radnik za TV i film.

Posao redaktora obavljala je veoma struËno i nanajviπoj profesionalnoj razini. Bila vrlo dobar redaktor:opremila je stotine i stotine tekstova, Ëlanaka,komentara i intervjua, a na njene intervencije nikadanije bilo prigovora. Usmjeravala je mlae kolegice ikolege da im tekstovi budu koncizni- i da nikada nesmiju zaboraviti navesti izvor� (jp)

Petar-PeroGabriÊ(1932.-2013.)

Otiπao je na poËinak, u tiπinu mira joπ jedan Ëlan HND-a. Sredinom prosinca umro je u Zagrebu nakon duæe bolestiistaknuti novinar, urednik i redaktor Petar-Pero GabriÊ.

Roen je 31. listopada 1932. godine u MetkoviÊu.Gimnaziju je zavrπio u Splitu 1950., a potom je pribliænoosam godina proveo u trgovaËkom poduzeÊu Razvitaku MetkoviÊu, istodobno piπuÊi za sarajevskoOsloboenje. Od 1962. honorarno surauje u Vjesnikuda bi 1. travnja 1966. bio primljen u stalni radni odnos.

Radio je najprije u gradskoj i unutraπnjopolitiËkojrubrici, a zatim piπe o turizmu, ugostiteljstvu i vinarstvu,ne samo u Vjesniku, nego i u mnogim izdanjima NI©PRO-a Vjesnik. Bio je urednik gradske rubrike tog dnevnika.

Od 1973. je redaktor u sportskoj rubrici, πto Êe reÊida je poslije od 1972. do 1990. imao zabranu javnogistupanja, to jest nije smio pisati pod vlastitim imenomi prezimenom, nego pod pseudonimom.

Novinar Petar, odnosno Pero, upamÊen je kaovrhunski profesionalac oπtrog pera i kao jedan odnajaktivnijih novinara u svojoj cehovskoj organizacijiDNH. Nekoliko godina obavljao je duænostpredsjednika Zbora turistiËkih novinara Hrvatske.

Za novinarski rad dobio je mnoge nagrade, meukojim najviπe priznanja turistiËkih druπtava iorganizacija diljem zemlje� (jp)

BorisBerlan(1927.-2013.)

Dugogodiπnji Ëlan Vjesnika i drugih medija, Boris Berlanpreminuo je 22. studenoga 2013. u 87. godini, a ispraÊenje 27. studenoga 2013. u krematoriju na Mirogoju.

Roen je 10. srpnja 1927. u Zagrebu gdje ja zavrπiorealnu gimnaziju 1946. godine. Studirao je naEkonomskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu. »lan jeDNH od 21. sijeËnja 1963.

Prije dolaska u Vjesnik bio je komercijalist i πefraËunovodstva u viπe radnih organizacija. Izmeuostalog, radio je u NIP-u Narodna πtampa 1948.-1952.,Narodnom listu, Epohi, Privredi Zagreb (kasnijeZagrebaËka Panorama) i dr.

U kuÊi Vjesnik poËinje kao suradnik u Plavomvjesniku, 1. oæujka 1968., ureuje roto-romane istripove, a zatim postaje redaktor, tehniËki urednik i

ZvonimirZmaiÊ(1951.-2013.)

Novinarske redove napustio je 5. prosinca 2013.godine joπ jedan svestrano obdareni kolega -dugogodiπnji novinar, urednik, tehniËki i grafiËkiurednik uglednog tvorniËkog lista IndustromontaæaZvonimir ZmaiÊ.

Roen je 6. svibnja 1951. u Zagrebu. Po zavrπetkuPolitehniËke πkole Rade KonËara zaposlio se upoduzeÊu Industromontaæa gdje isprva radi uinformativnom listu toga kolektiva. Najprije obavljatehniËko ureenje, a potom, od 15. lipnja 1971., piπeËlanke, reportaæe i komentare i na kraju postaje uredniklista. Pisao je o svemu onome πto se zbivalo u tomrenomiranom kolektivu: produkciji, izvozu, usvajanjunovih proizvoda itd.

Uz matiËni list, piπe vrlo Ëesto reportaæe i komentareza inozemno izdanje Vjesnika, Arenu, Privredni vjesnik,KonËarevac i druge medije.

UpamÊen je i kao sportski novinar, ali i svestranonadareni sportaπ (koπarka, πah, nogomet), o Ëemu jetakoer objavljivao tekstove.

Isticao se u radu druπtveno-politiËkih i sportskihorganizacija u svom poduzeÊu: bio je predsjednik SSO,predsjednik ©ahovske sekcije i Ëlan RadniËkog savjetaIndustromontaæe.

in memoriamPoput mnogih kolegica i kolega, i on je postao ærtva

privatizacijskih makinacija. Ostao je bez posla 1992.godine i otada se snalazi kao freelancer. Osnovao jesvoju tvrtku koja je u meuvremenu mijenjala nazive,ali se uvijek bavila jednakom izdavaËkom djelatnoπÊu.Viπe godina izdavao je i ureivao Jasport Magazin ibio sve do kraja prisutan u medijima, poglavito uSportskim novostima� (jp)

zamjenik glavnog urednika Kviza, 1977.-1982. Opremioje i nemali broj knjiga i publikacija.

Bio je veoma aktivan u druπtveno-politiËkomæivotu kuÊe Vjesnik, kao predsjednik RadniËkogsavjeta, Upravnog odbora i Zbora radnih ljudi, azapaæena je njegova aktivnost u sindikalnoj ipartijskoj organizaciji. U mirovinu je otiπao 1.sijeËnja 1982. godine� (jp)

NO

VIN

AR

SKIK

LU

BSC

IJC

RO

CR

NI L

UG

ADRIA P.A.SKI

FRANKIE

SO

BE

CR

NI

L

UG

VIΔ

PO

P OPGM

AE

ST

RA

LZ

ÜR

IC

H sekcija novinara skijaπaH

RVATSK

O NOVIN

AR

SKO D

RU

©TVO

petar fabijan

tom dubravec

danijel popoviÊ

branka malnar

barbara πtrbac

sran vranËiÊ

CHA

MPE

RY

Na Svjetskom

prvenstvu novinara skijaπa sedam predstavnika hrvatskih m

edija

ana rajiÊ kneæeviÊ

SRE

TNO

!SR

ETN

O!N

OV

I LIST

Poπt

arin

a pl

aÊen

a u

poπt

ansk

om u

redu

510

00 R

ijeka

broj 1-3 / 2014.foto

Bru

no K

onje

viÊ

glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske

MJERILA ZA POSLU©NE INEPOSLU©NE MEDIJE I

NOVINARE FREELANCERI -KATEGORIJA KOJA RASTE

MEDIJSKI REKETARI BEZ SANKCIJA BUDUΔNOST NEWS PORTALA

UZ TISKANE MEDIJE KVALITETNO NOVINARSTVO

STVARA DODANU VRIJEDNOST 50 GODINA DRUGOG PROGRAMA

HR-a PROGRAM UZ KOJI SU SESLU©ATELJI MOGLI OPUSTITI ITALIJA - NOVINAR POSTAJE

ZANATLIJA BEZ RADNOGODNOSA FREDI KRAMER:

NOVINARI SU NEKAD BILINEPOTKUPLJIVI

Dossier:financiranjemedija izproraËunaKAKO SEDIJELIKOLA»

KAKO SE KOLA»Kvalitetno novinarstvo stvara dodanu vrijednost Ante GavranoviÊ str. 43. Freelanceri...

Documents

Transcript of KAKO SE KOLA»Kvalitetno novinarstvo stvara dodanu vrijednost Ante GavranoviÊ str. 43. Freelanceri...