Fontane - s posebnim osvrtom na grad Zagreb

Click here to load reader

  • date post

    28-Dec-2016
  • Category

    Documents

  • view

    244
  • download

    3

Embed Size (px)

Transcript of Fontane - s posebnim osvrtom na grad Zagreb

  • 145Hrvatske vode, 17 (2009) 68

    STRUNI PRILOZI

    UVODIskonski odnos i ljudska potreba za vodom, zajedno s

    iskonskim strahom od razornog djelovanja vode na o-vjeka - konstanta su kroz povijest. Rije je o vieslojnoj i neraskidivoj vezi ovjeka s vodom. Ima neto uzbudljivo u pojavi vode to ovjeka - nadahnjuje.

    Fontane su karakteristini sadraj i fenomen gradova - u prvom redu. Njima se na razliite naine odavala po-hvala ljepoti vode u gradovima bez obzira na prisutnost potoka, rijeka, jezera ili mora u iroj ili daljoj okolici. Rije je o svojevrsnom civilizacijskome i vodnom feno-menu. Fontane su izraz spomenute iskonske potrebe ovjeka za vodom sa svim njezinim obiljejima. One su ovjekova nadgradnja nakon ispunjavanja potrebe za vodom i zatite od vode. Dio su kulturne batine svakog drutva, podrazumijevajui da su istodobno i tehnika batina. Naime, osim ideje fontanu treba i teh-niki osposobiti za rad.

    Voda fontana utjee na brojne ljudske osjete - vid, sluh, njuh, opip i uvjetno - okus. Voda se vidljivo kree i to kretanje asocira na stalno kretanje (panta rei) u prirodi. Ve odavno vode se u fontanama osvjetljavaju i boje, pa tako pojaava vizualni efekt na promatraa. Tu je i zvuk toga kretanja - um ili ubor vode, osjeaj vlanosti, katkada i njezin okus. Ionizirajui uinci vo-de pridonose osjeaju ugode u blizini fontane. Takoer se u fontane mogu dodati i umjetni zvuni, glazbeni efekti.

    Fontane su samo jedan od vanjskih pokazatelja odno-sa grada i njegovih graana prema vodi koja nije samo korisna ve ima i brojna druga svojstva ugode i ope

    FONTANE- s posebnim osvrtom na grad Zagreb

    kulturne vrijednosti. Stoga emo promatrati fontane najprije kao ideju, a ne samo kao tehnika dostignua ili problem.

    Postoje dileme oko termina/pojma - fontana. Naime, u raspoloivim enciklopedijama i rjenicima nali smo razliita obrazloenja i tumaenja koja, ini nam se, nisu tona. Rije je o tome da se brkaju pojmovi esma i zdenac s pojmom fontane1.

    Predlaemo da piui i govorei o fontani prihvatimo sljedee tumaenje:

    - fontana - arhitektonski oblikovan, esto skulptural-no obraen, objekt utilitarne i estetske funkcije u koji pritjee voda.

    U razliitim rjenicima moe se nai i sinonime za fontanu: vodomet, vodotrc, skakavac, skokovac i adrvan.

    Fontane su zamiljali vladari i dostojanstvenici, gra-ditelji i umjetnici, projektirali urbanisti, arhitekti i pej-sani arhitekti, te inenjeri razliitih struka, a potom su izgraene i putene u rad. One simboliziraju dareljivost institucije ili osobe, a upuuju na obilje i domiljatost. Fontane se ne grade i nisu interes ljudi u vrijeme ratova i drugih nepogoda. Nastajale su zajedno s nastankom gradova ili su slijedile stvaranje potpunosti gradskih pro-stora - trgova, parkova, krianja ulica (osobito danas na rotorima), pred javnim zgradama - mjesta na kojima je umjetna pojava vode mogla dati oekivani efekt prolaz-nicima. Fontane su bile graene i kao dokazi bogatstva pojedine epohe, te je njihova rasko ostala vidljiva i pre-poznatljiva i danas (fontane u Rimu, Versaillesu, Beu). U dananje doba osim spomenutih gradova fontanama

    1 Ispravno tumaenje za esmu glasi:- esma - ograen i ozidan izvor ureen tako da voda u mlazu slobodno pada (pa se hvata za pie i druge vrste uporabe).esma moe biti i izgraeni objekt/zahvat na vodoopskrbnom cjevovodu sa stalnim ili kontroliranim izljevom vode podobnim za zahvaanje vode za pie i druge potrebe. Uz esmu se moe izgraditi i pojilite/pojilo za stoku, druge ivotinje, ptice itd., te perilica/lok. perilo za pranje rublja. Razvojem javne vodoopskrbe takvi pomoni objekti gube funkciju.Za zdenac tumaenje glasi: - zdenac - izgraeni objekt kojim se zahvaa podzemna voda; moe biti kopan ili buen, a nadzemni dio zdenca - okno, grlo ili kruna oblikuje se na razliite naine i razliitim materijalima ovisno o lokalnim prilikama i kulturnoj tradiciji. Rub nadzemnog dijela zdenca naziva se vijenac, koji moe biti posebno ukraen (krunite). Zanimljivo je istaknuti da su esme i zdenci bili i ostali primjereniji selu i seoskom nainu ivota i opskrbe vodom. Razvojem gradova prvotne esme i zdenci bre su nestali iz javne uporabe i openito, budui da je u gradovima vodoopskrba bre razvijana. U seoskom nainu ivota javni zdenci i esme bili su centri drutvenog ivota, uobiajena mjesta okupljanja mjetana, posebno mladih. Meutim, esmama ima mjesta u gradovima i u dananje vrijeme kao mjestu u javnom prostoru na kome je mogue popiti zdravstveno ispravnu vodu za pie, posebno turistima.

  • 146 Hrvatske vode, 17 (2009) 68

    Struni prilozi

    se odlikuju i brojni drugi poput eneve, Barcelone i Kansas Cityja (slike 1., 2., 3., 4., 5.).

    S industrijskim razvojem fontane postaju dio tzv. urbanog namjetaja, te se time donekle gubi smisao osnovne ideje. Fontane su tako vie tehnoloka tvorevi-na, a manje umjetnina - bez naznake imena graditelja i svojevrsne osobnosti djela. Naravno da se ne smije ni da-nas o toj pojavi govoriti openito. Brojna su ostvarenja fontana kod nas u Hrvatskoj i u svijetu koja su zadrala visoku oblikovno-umjetniku kvalitetu i vrijednost.

    S razvojem standarda graana fontane se sve vie koriste i u vrtovima kua, te zatvorenim prostorima po-put trgovakih centara, predvorjima poslovnih zgrada, uredima i stanovima. Dio njih pokree se primjenom solarne energije. Na fotografiji se vidi vrtna fontanakoautora ovog priloga (R. K.) koja se sastoji od posude za vodu, elektrine crpke promjenljive snage, patuljka

    mlazniara, te vodenog kola koje podsjea na vodeni-no kolo (slika 6.).

    Namjera je autora da u ovome lanku posebnu po-zornost posvete zagrebakim fontanama. Njihov broj i funkcionalnost zasluuju takvo svojevrsno istraivanje. Razmjetaj fontana u razliitim prostorima Zagreba sli-jedi osnovnu ideju uloge fontana u gradskoj sredini, ali je primjereniji u gradskom centru - Gornjem i Donjem gradu u kojima su bili i ostali sredinji gradski sadraji, a manje ih je i njihov raspored nije dovoljno smiljeno izveden na ostalim podrujima, osobito u Novom Zagre-bu. Rezultati naega istraivanja upoznat e i upozoriti strunu i iru javnost s gradskom vrijednosti ije posto-janje zahtijeva osmiljeni pristup i mjere kojima e se takva vrijednost odgovarajue i tretirati. Rije je o slici grada koja je namijenjena graanima, ali i gostima koji Zagreb posjeuju.

    Slika 1. Donnerbrunnen - Be (prikazuje etiri glavne austrijske rijeke) (snimio R. Karleua)

    Slika 2. Barcelona (snimio Lj. Tropan)

    Slika 3. Barcelona (snimio Lj. Tropan)

    Slika 4. Graz (snimio R. Karleua) Slika 5. Treviso (snimio Lj. Tropan)

  • 147Hrvatske vode, 17 (2009) 68

    Struni prilozi

    KRATKA POVIJEST FONTANARelativno je teko odrediti kada su se poele graditi

    fontane. Njihov nastanak vezan je uz postojanje vo-doopskrbnog sustava, koji je u prolosti bio zasnovan na gravitacijskom nainu opskrbe. Unato osnovnome naelu bilo je katkada mogue postii pritisak u cje-vovodima te omoguiti rad fontana kao vodoskoka, a znatno lake kao vodopada, bazena s prelijevanjem vode i slino. Prve fontane bile su opskrbljivane vodom iz kanala za navodnjavanje na podrujima nastanka prvih istonjakih gradova (nalazi bazena u Tellu/La-gau - na jugoistoku dananjeg Iraka - u Mezopotamiji - 3000. god. pr. Krista). Na Srednjem istoku i u staroj Perziji razvili su se bazeni s vodom koja se prelijevala, ali i prskala iz vodoskoka. Obino se voda dovodila u istonjake bazene unutar rezidencijalnih vrtnih pro-stora. Povijesni prodor Arapa na Pirinejski poluotok donio je sa sobom tijekom vladavine Maura kao dio te civilizacijske batine i fontane takvoga, maurskog tipa; najpoznatija takva fontana nalazi se u Lavljem dvoritu u dvorcu/utvrdi Alhambra pokraj Granade jo od 1377. godine.

    Voda je imala i ima religijsku vanost svetosti, ob-nove, oienja i posveenja (osobito voda koja tee) i koristi se za religiozne manifestacije i rituale.

    um vode, njezino isparavanje, relaksirajui i osvjea-vajui uinak, posebno vode u gibanju, bio je relativno nedostupan irem krugu posjetitelja. Fontane su dobile izraeniju javnu namjenu prelaskom civilizacijskih to-kova u Grku i posebno u Rim (Rimsko Carstvo). Tako se u jednom popisu iz 312. do 315. godine spominje da je u gradu Rimu bilo to se tie vodnih sustava i objekata:

    - 11 javnih kupelji, 19 vodenih kanala, 5 nautikih centara za pomorske bitke, 926 malih privatnih ku-paonica, 700 javnih bazena i 500 vodoskoka, koji su se opskrbljivali vodom iz 130 rezervoara.

    Takve impresivne brojke moda su najsjajnije na-slijee to ga je antiki Rim ostavio modernome gradu, kao to to Fontana di Trevi jo i sada svjedoi2.

    Kroz povijest je mogue pratiti razvoj opskrbe vo-dom, a time i razvoj fontana. Vrlo impresivno djeluje nastajanje dvorca Luja XIV. - Versaillesa - koji je osmislio i realizirao direktor carskih vrtova Andre Le Notre. Dovrenjem Versaillesa 1668. godine ostvaren je grandiozan projekt u kome se unato izgradnji golemoga mehanikog stroja za dizanje vode iz rijeke Seine na visinu od 160 metara nije moglo osigurati istodobni rad velikog broja fontana u dvorcu. Stoga je uspostavljen poseban reim rada fontana koji je pratio kretanje kralja i njegove svite i omoguavao rad fon-tana u neposrednoj blizini prolaska svite. Le Notre je nametnuo tzv. francuski stil ureenja parkova u kome su fontane bile i ostale sastavni sadraj. U Zagrebu je u dijelu Botanikog vrta vidljiv takav nain ureenja parka i s fontanom takvog dizajna (vidi sliku 7.). Tre-ba navesti da su u drugim nainima ureenja parkova - engleskome, ali i kineskome i japanskome, fontane

    Slika 6. Fontana u vrtu (snimio R. Karleua)

    Slika 7. Fontana u Botanikom vrtu (snimio R. Karleua)

    2 U vezi s Fontanom di Trevi postoji predaja da e se onaj tko baci novi u fontanu vratiti u Rim. Svjetski filmski i glazbeni evergreen Three Coins in the Fountain bio je posveen toj prii. Pjesma je bila nagraivana, a izvodili su je sastav