______________________________________________________________________________________

Adresa: Armaganuša 3 Tel/fax: +387 33 216 218 71000 Sarajevo Mob: +387 61 171 958 BiH Email: sks@bih.net.ba

ΨΨ

PSIHO-INTEGRUM

Društvo za obrazovanje i usluge

Sarajevo

___________________________

_______________

Psiho-Integrum d.o.o. Sarajevo u saradnji sa EAPTI Gestalt Psychotherapy

Training Institute Malta

DIPLOMA IZ GEŠTALT PSIHOTERAPIJE

PRIRUČNIK ZA EDUKACIJU

SARAJEVO 2018.

2

SADRŽAJ

1. O NAMA -------------------------------------------------------------------------------------------- 3

1.1 Psiho-Integrum d.o.o. Sarajevo ----------------------------------------------------- 3 1.2 EAPTI GPTIM – Visokoškolska ustanova za obrazovanje Malta------------ 3 1.3 Tim koji realizira trening program i superviziju ----------------------------------- 3 1.4 Ciljevi ---------------------------------------------------------------------------------------- 5

1.5.1 Opći ciljevi --------------------------------------------------------------- 5 1.5.2 Specifični ciljevi --------------------------------------------------------- 5

1.5 Biografije nastavnog osoblja ---------------------------------------------------------- 6

2. MODULI TRENING PROGRAMA -------------------------------------------------------------- 12

2.1 Specifičnosti trening programa i njegova primjena u praksi ----------------- 12 2.1.1 Bazični modul ---------------------------------------------------------- 12 2.1.2 Napredni modul ------------------------------------------------------- 14

2.1.3 Opći trening program ------------------------------------------------ 17

2.2 Načini rada ------------------------------------------------------------------------------- 18 2.2.1 Teorija i metodologija ------------------------------------------------ 19

2.3 Procjene ---------------------------------------------------------------------------------- 24

2.3.1 Završni ispit ------------------------------------------------------------ 25

3. UPUSTVO ZA KVALIFIKACIJSKI ISPIT- studija slučaja ----------------------------------- 26 4. NASTAVAK EDUKACIJE I EVROPSKI CERTIFIKAT ZA PSIHOTERAPIJU – ECP -28 5. LISTA PREPORUČENE LITERATURE -------------------------------------------------------- 29 6. ETIČKI KODEKS I KODEKS PROFESIONALNE PRAKSE ------------------------------- 31

3

1. O NAMA 1.1 Psiho-Integrum d.o.o. Sarajevo Psiho-Integrum d.o.o. Sarajevo je registrovan u novembru 2003. godine na Kantonalnom sudu Sarajevo kao Društvo za obrazovanje i usluge, a glavna djelatnost ovog društva je obrazovanje odraslih. Prvi direktor i jedan od osnivača Društva je Sanela Selmanović Podrug, geštalt terapeut, supervizor i coach. U saradnji sa Visokoškolskom ustanovom za edukaciju iz geštalt psihoterapije Malta (GPTIM-Gestat Psychotherapy Training Institute Malta, EAPTI) Psiho-Integrum d.o.o. prvi put u Bosni i Hercegovini organizira edukaciju iz geštalt psihoterapije. Prva generacija od 12 edukanata počinje sa radom u aprilu 2004., dok početkom 2018. godine škola broji 13 generacija ili oko 130 diplomiranih terapeuta i edukanata. 1.2 EAPTI GPTIM-Gestat Psychotherapy Training Institute Malta (Visokoškolska ustanova za edukacije Malta) EAPTI GPTIM-Gestat Psychotherapy Training Institute Malta (Visokoškolska ustanova za edukacije Malta) je osnovan u junu 1996. godine, a direktor i osnivač je dr. Lidija Pecotić, klinički psiholog i geštalt terapeut. Prvi trening iz geštalt psihoterapije je organiziran 1996. godine na nivou postdiplomskog programa za profesionalce. Pored programa diplome iz gestalt terapije, EAPTI GPTIM nudi i master i doktorski program iz gestalt terapije, kao i akreditirane i certificirane module za primjenu gestalt terapije u radu sa djecom, u organizacijama, itd. 1.3 Tim koji realizira trening program i superviziju U statusu trenera, učitelja i supervizora - vode bazični program, napredni program i superviziju između ostalih su:

➢ LIDIJA PECOTIĆ Ph.D, supervizor i trener u edukaciji iz Geštalt psihoterapije i sistemskih konstelacija, ECP, EAGT

➢ Dr BERTRAM MULLER, klinički psiholog, geštalt psihoterapeut, ECP, EAGT ➢ SANELA SELMANOVIĆ PODRUG, psiholog, geštalt psihoterapeut, supervizor,

EAGT, ECP ➢ ELVIRA DURAKOVIĆ BELKO, klinički psiholog, geštalt psihoterapeut, supervizor,

EAGT, ECP ➢ MARIJA STEFANOVIĆ, klinički psiholog, geštalt psihoterapeut, supervizor, EAGT,

ECP ➢ GORDANA MIĆOVIĆ, klinički psiholog, geštalt psihoterapeut, supervizor, EAGT,

ECP ➢ MARIJA KRIVAČIĆ, klinički psiholog, geštalt psihoterapeut, supervizor, EAGT, ECP ➢ SANJA BRATINA, klinički psiholog, geštalt psihoterapeut, supervizor, EAGT, ECP ➢ DRAGANA ILIĆ, klinički psiholog, geštalt psihoterapeut, supervizor, EAGT, ECP ➢ LJILJANA BOŽOVIĆ, klinički psiholog, geštalt psihoterapeut, supervizor, EAGT,

ECP ➢ MIRJANA BRAJKOVIĆ LOZANČIĆ, psiholog, geštalt psihoterapeut, EAGT, ECP ➢ MIRELA BADURINA, geštalt psihoterapeut, EAGT, ECP ➢ MARGARETA MESIĆ, psiholog, geštalt psihoterapeut, supervizor, EAGT, ECP

4

Spisak akreditiranih terapeuta iz BiH za individualni terapijski rad:

➢ SANELA SELMANOVIĆ PODRUG, ➢ Dr. Sci. ELVIRA DURAKOVIĆ-BELKO, ➢ Dr. Sci. MIRELA BADURINA, ➢ MIRJANA BRAJKOVIĆ, ➢ SABINA ZIJADIĆ-HUSIĆ, ➢ EDINA MAHMUTOVIĆ, ➢ AIDA BAHTANOVIĆ, ➢ LJILJANA MILAČAK, ➢ ELMA GOJAK, ➢ ZVJEZDANA JAKIĆ, ➢ Mr. Sci. MELINA LUČKIN, ➢ AMILA ŠIMEK, ➢ VILDANA EFENDIĆ, ➢ MAJA AHMETSPAHIĆ, ➢ ZINA DRNDA, ➢ EDINA BOROVAC, ➢ ADI HASANBASIC, ➢ SENKA ČIMPO, ➢ DJANA LONČARICA, ➢ SELMA GAŠI, ➢ AJLA DŽINOVIĆ, ➢ OLJA LJILJAK, ➢ LARISA MUSULIN, ➢ SANDRA ZORIĆ, ➢ Dr BAJRAM FEJZOVIĆ, ➢ ALMA KOVAČIĆ, ➢ VESNA STEVIĆ, ➢ NAIDA DUVNJAK.

Treneri drugih terapijskih pravaca i predavači: ➢ Prof. dr Dušan Stojnov, klinički psiholog, ECP ➢ Prof. dr Velimir Popović, klinički psiholog, ECP ➢ Dr. Lidija Pecotić, klinički psiholog, ECP ➢ Dr. Vladimir Milošević, psihijatar, ECP

5

1.4 Ciljevi 1.4.1. OBRAZOVNI CILJEVI Edukacija iz geštalt psihoterapije ima za cilj pružiti učenje teorije i metodologije iz geštalt psihoterapije, te ima također za cilj omogućiti njenu primjenu u praksi. Fokus je na primjeni geštalt psihoterapije s pojedincima, grupama, parovima i porodicama. Tokom edukacije polaznici prolaze kroz proces intenzivnog ličnog razvoja i intenzivnog učenja teorija i vještina, trebaju razviti sposobnost ili vještinu za kompetentan, otvoren, kreativan i fleksibilan kontakt s okolinom, odnosno ljudima s kojima rade. 1.4.2. OPĆI CILJEVI Edukacija iz Geštalt psihoterapije ima za cilj pružiti polaznicima upoznavanje s teorijom i metodologijom geštalt psihoterapije i njenom primjenom u praksi. Edukacijom iz geštalt psihoterapije polaznici razvijaju znanja i vještine potrebne za dobivanje stručne kvalifikacije geštalt psihoterapeuta. Da bi se postigli ovi ciljevi, program edukacije traje četiri do pet godina, i okvirno je organiziran na slijedeći način: · 653 sati teorije i metodologije: iskustveni i predavanja · 400 sati kliničke prakse · 225 sati grupne supervizije · 250 sati individualne terapije (od čega 75 sati individualne terapije, a 175 sati terapije u grupi) · 72 sata edukacije iz alternativnih različitih terapijskih pravaca (porodične konstelacije, Jungijanska psihoanaliza) · 8 seminarskih radova · 1 studija slučaja: dio završnog ispita · „peer grupe“ bez prisustva trenera Cijeli program obuhvata 1600 sati, ne računajući sate potrebne za čitanje literature, pisanje seminarskih radova i izradu studije slučaja. 1.4.3. SPECIFIČNI CILJEVI Psiho-Integrum d.o.o. nudi program edukacije za geštalt psihoterapeuta koji traje četiri do pet godina. Psiho-Integrum d.o.o. je trenutno u procesu akreditacije za punopravnog člana EAGT i EAP. Završavanje ovog programa omogućava diplomiranim terapeutima dobivanje EAGT i EAP certifikata. Program je podijeljen na dva dijela:

- osnovni nivo- prve dvije godine,

- napredni nivo- druge dvije do tri godine.

6

Svaka edukacijska godina odvija se na slijedeći način:

- individualna terapija odvija se tokom cijele edukacije na način da osnovni dio edukacije obuhvata 35 sati individualne terapije, a napredni dio edukacije 40 sati individualne terapije. Individualnu terapiju polaznici mogu obavljati kod licenciranih geštalt terapeuta koji se nalaze na listi terapeuta Psiho-Integruma d.o.o. (75 sati),

- radionice iz teorije i metodologije geštalt terapije (iskustvene i predavanja) odvijaju se dinamikom jednom mjesečno u radionicama koje traju dva do tri dana (696 sati),

- predavanja iz područja psihodijagnostike odvijaju se u tri seminara u trajanju od 20 sati (60 sati),

- radionice iz područja supervizije počinju u naprednom dijelu edukacije (225 sati),

- radionice iz drugih psihoterapijskih pristupa koje uključuju i iskustvene i seminarske sate odvijaju se tokom cijele edukacije (144 sata),

- klinička praksa sa realnim klijentima počinje u naprednom dijelu edukacije (400 sati). Odgovornost u pronalaženju i uređivanju prostora za ovakvu vrstu rada pripada edukantima. Trener može podržati kliničku praksu pružanjem relevantnih informacija i pismom preporuke ukoliko je potrebno,

- sedam seminarskih radova iz teorije i prakse geštalt terapije (2 000- 3 000 riječi svaki) prezentiraju se tijekom vikend susreta,

- 1 studija slučaja (10.000- 13.000 riječi kao dio završnog ispita),

- povremene „peer grupe“ bez trenera odvijaju se u trajanju od po tri sata svaka.

1.5. Biografije nastavnog osoblja Dr Lidija Pecotić Lidija Pecotić je stekla diplomu magistarskih studija iz kliničke psihologije na temu “Eksperiment u geštalt terapiji” na Univerzitetu u Beogradu (1986.). Doktorsku disertaciju je odbranila 1994. godine na temu “Analiza epizoda kontakta sa uvidom u proces geštalt psihoterapije”, također na Univerzitetu u Beogradu. Do 2002. god. stekla je EAGT certifikat za geštalt psihoterapiju, kao i Evropski certifikat za psiholterapiju (ECP). Od 1983. do 1986. učestvovala je u Trening radionicama geštalt psihoterapije, koje je vodio Hunter Beaumont Ph.D, u saradnji sa Institutom za geštalt terapiju u Los Angelesu, SAD. Istovremeno je okončala intenzivni trening program u Geštalt trening centru San Diego koji su vodili Erving i Mirjam Polster (1984/5.). U istom centru je učestvovala u postdiplomskom trening programu od 1992. do 1996. godine. U periodu između 1991. i 1993. godine gđa Pecotić je pohađala seminare koje je vodio Daglas Davidove Ph.D. sa Instituta za geštalt psihoterapiju u New Yorku. Superviziju njenog rada kao psihoterapeuta i trenera geštalt psihoterapije obavljao je gdin. D. Davidove.

7

Nastavila je sa individualnom psihoterapijom i supervizijom sa Prof. Dr Josipom Bergerom, na Univerzitetu u Beogradu (od 1993.), kao i sa sticanjem sati učešćem na radionicama, i iz supervizije sa Dr Bertram Muellerom, direktorom Instituta za geštalt psihoterapiju u Njemačkoj (od 1995.). Od 1996. do 2004. učestvuje u radionicama geštalt treninga koje vodi Joseph C. Zinker i u iskustvenim i supervizijskim grupama koje vodi Hunter Beaumont Ph.D., a također započinje trening u “Internacionalnoj radnoj grupi za sistemska rješenja” u tradiciji Berta Hellingera, gdje je dostigla status terapeuta i trenera. Lidija Pecotić je bila zaposlena kao psiholog/konsultant u Skupštini SFRJ (bivsa Jugosalvija). Odobreno joj je otvaranje privatne prakse i firme pod nazivom “Geštalt – Psihološki edukativni studio” u Beogradu, gdje vodi trening u geštalt terapiji i individualnu psihoterapiju sa klijentima. Na Malti ima stalno zaposlenje u bolnici “Santa Maria” kao psihoterapeut sa klijentima (alkoholičarima i narkomanima) i njihovim porodicama. Također, vanredni je predavač na Malteškom Univerzitetu. Ima dozvolu od Ministarstva prosvete Malte, da osnuje Institut za geštalt psihoterapijski trening. Od 2001. godine gostujući je trener u geštalt centru Skoplje, Makedonija i na Fakultetu za psihologiju Univerziteta u Beogradu. Osnovala je Bert Hellinger Centar na Malti, 2003.g. Gđa Pecotić je osnivač i predsjednik “Jugoslovenskog udruženja za geštalt terapiju” (1994.) kao i član FORGE (Internacionalne Federacije za geštalt psihoterapiju, Pariz), EAP-a: individualno članstvo i članstvo GPTIM-a i vanredni je (pridružni) nastavni i supervizijski član GPTI-a, London (1996.). Ona je također osnivački član “Internacionalne asocijacije geštalt terapije” u New Yorku (1998.) i Malteške asocijacije za psihoterapiju (1999.). Također je član EAGT-a i nacionalni delegat Malte za geštalt terpiju (2001.) Bertham Muller, Dipl. Psych. Bertham Mueler je klinički psiholog i geštalt psihoterapeut. On je trener i jedan od direktora Instituta za geštalt terapiju (IFG) u Diseldorfu, Njemačka. Diplomirao je protestantsku teologiju i psihoterapiju na “Gestalt Institute Rheinland”. Kod Isadora Froma učio je geštalt terapiju pet godina. Predavao je psihologiju i geštalt treapiju na “Diakonische Akademie” u Štutgartu i bio je potpredsjednik “Deutche Vereingung fur Gestalt therapie” (DVG), Frankfurt/Berlin, potpredsjednik “Arbeitsgemeinschaft Psychotherapeutischer Fachverbande u Bonu i predsjednik Njemačkog udruženja ‘Otto Rank’ u Diseldorfu. On je također i akademski član uređivačkog odbora specijalizovanih časopisa: “Gestalt terapija”, Diseldorf/Berlin, “Psihologija – Forum” Beč/New York i “Internacionalne studije geštalt terapije”, Rim/Siraguza. Bertram Mueler je također osnivački direktor Internacionalnog centra za ples, pozorište i muziku u Diseldorfu. Dobitnik je nagrade “Chevalier des Artes et des Lettres”, koje mu je 1991. dodijelilo francusko Ministarstvo kulture i obrazovanja, na čijem čelu je bio Jacques Lang. Napisao je nekoliko publikacija baveći se pitanjima kulturnog menadžmenta, razvoja kulturnih projekata, kao i psihoterapijskim temama, dijagnozom i supervizijom.

8

Prof. dr Dušan Stojnov

Dr Dušan Stojnov diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu, 1981. godine. Magistrirao je 1986. i doktorirao 1992. godine na istom Univerzitetu. Bio je zaposlen kao klinički psiholog na Institutu za bolesti ovisnosti od 1982. do 1989. godine. Od tada je zaposlen na Katedri za psihologiju, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje trenutno predaje Teoriju ličnosti, kao vanredni profesor. Od 1990. godine uključen je u istraživanje na Institutu za psihologiju, Institutu za kriminologiju i sociološka istraživanja i Institutu za obrazovna istraživanja. Oblasti istraživanja koje ga interesuju su: epistemološka pitanja u istraživanju ličnosti, konceptualna pitanja u psihologiji selfa i identiteta i primjena konstruktivističke metateorije u psihoterapiji i obrazovanju. Stekao je diplomu u oblasti psihoterapije i istraživanja u “Construct Psychology Centre”, u Londonu 1990. godine. Član je Udruženja psihologa SCG, British Psychological Association, North American Personal Construct Network, European Personal Construct Association, osnivač je i predsjednik Srpskog udruženja konstruktivista, član je uređivačkog odbora Žurnala kliničke psihologije i socijalne patologije i ima ECP certifikat. Autor je dvije knjige: “Psihterapije godine 2000.” i “Uvod u teoriju i terapiju: Psihologija ličnih konstrukata”. Napisao je brojne članke u raznim knjigama i časopisima.

Prof. dr Velimir Popović

Velimir Popović je diplomirao kliničku psihologiju i magistrirao medicinsku psihologiju i kliničku psihologiju na Univerzitetu u Beogradu. Zaposlen je kao predavač kliničke psihologije i kliničkog testiranja na Katedri za psihologiju Univerziteta u Beogradu. On je konsultant kliničke psihologije u Centru za savjetovanje pravoslavne crkve u Beogradu. Također je i klinički psiholog i supervizor u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu. Gdin. Popović je registrovan klinički psiholog, član Jugoslovenskog udruženja psihoterapeuta, registrovan psihoterapeut u Psihološkom društvu SCG i član Analitičke, razvojne grupe u IAAP. Radi kao: predavač na Univerzitetu u Beogradu, počasni član Instituta za psihologiju, klinički psiholog na psihijatrijskoj klinici, glavni klinički psiholog na Institutu za mentalno zdravlje i supervisor kliničke psihologije na istom Institutu. On je također koordinator i predavač Centra za savjetovanje Pravoslavne crkve, supervizor i mentor magistarskih studija medicinske psihologije na Medicinskom fakutetu, predavač kliničke psihologije i analitičke psihologije u GPTIM-u, predavač kurseva Rorschach metoda, predavač kurseva analitičke psihologije i predsjednik Beogradskog analitičkog kruga. Autor je tri knjige: “Psihologija ženskog”, “O duši i bogovima”, “Imaginacija i Rorsah” (u štampi). Također je i autor mnogih članaka u drugim knjigama i mnogih radova. U pogledu njegovog psihoterapijskog treninga, pohađao je u periodu između 1981. i 1985. godine geštalt radionice koje su vodili Nada i Mladen Kostić. Pohađao je i psihoanalitički trening kod Prof. Vojina Matića (1985.-1988.). Od 1989. do 1991. godine pohađao je trening o Jungijanskoj analitičkoj psihologiji i ima ECP certifikat.

9

Marija Stefanović, klinički psiholog, geštalt terapeut Marija Stefanović je diplomirala kliničku psihologiju na Univerzitetu u Beogradu 1979. godine. Nosilac Jugoslovenskog certifikata za psihoterapiju od 2003. Od 1980. do 1995. godine radila je kao stručni saradnik u srednjoj školi u Čačku. 1991. godine je počela sa privatnom praksom, kao dopunskom djelatnošcu i edukacijom iz geštalt psihoterapije u Geštalt studiju Beograd koju vodi Dr Lidija Pecotić. 1996. godine otvara «Psihološki studio Anima», u kome samostalno obavlja praksu. Od 1992. godine angažirana je u radu humanitarnih organizacija – Zdravo da ste, IRC, Save the Children i IAN, u aktivnostima vezanim za pružanje psihološke podrške izbjeglim i raseljenim licima, u kolektivnom i privatnom smještaju. Ciljne grupe su bile odrasli, mladi i djeca, aktivnosti su se odvijale kroz rad u: - višegodišnji rad u kolektivnim centrima kroz psihološke radionice za odrasle i djecu - Zdravo da ste - Centar za mlade, rad u grupama adolescenata na traumama, integraciji i adaptaciji u novu sredinu – IRC - individualni terapijski rad sa PTSP mladih – Save the Children -Trauma centar – rad sa PTSP – IAN 1998. godine završava edukativni program u školi koju vodi Dr Lidija Pecotić, obezbjeđujući iskustvo u radu sa priznatim geštalt terapeutima: D. Davidov, Joseph Zinker, B. Muller, Michel Miller, Ole Ry Nielsen, Filipo Rametta itd. Završni ispit polaže kod Dr Lidije Pecotić i Bertrama Mullera. Istovremeno počinje sa individualnim i grupnim edukativno-terapijskim radom u GS-Beograd. 2000. godine osniva NVO Horizonti, u kojoj je kao menadžer i koordinator, zajedno sa pedesetak angažiranih stručnjaka, učestvuje u realizaciji programa širom SCG, a koji su usmjereni na pružanje psihosocijalne pomoći ugroženim pojedincima i porodicama sa različitim dijagnostičkim implikacijama (izbjegli, raseljeni, socijalno deprivirani, zlostavljana i zanemarena djeca, djeca sa poremećajima u ponašanju, disfunkcionalne porodice...). 2000. godine polaže ispit za Trenera i Supervizora na Malti. Također je pohađala programe iz drugih terapijskih pravaca – TA ( Josip Berger, Lukrecija Vranešević), Porodična terapija, sistemski pristup (Nada Polovina), Bioenergetska analiza (Stanka Gavrić, Divna Perić, Filip Helfner). Od 2002. godine u okviru Centra za djecu, mlade i porodicu «Oaza» realizira niz preventivnih i edukativnih programa. Tokom svog rada obavljala je i obavlja sljedeće funkcije: - Predsjednik Društva psihologa Čačka - Potpredsjednik Udruženja za Geštalt terapiju Jugoslavije od 1994. godine - Zamjenik Direktora GS-Beograd - Delegat GS-Beograd u FORGE-u. Sanela Selmanović Podrug, psiholog, geštalt terapeut Diplomirala je na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i početkom 2002. godine ulazi u edukaciju iz Geštalt terapije u Gestalt studiju Beograd, u organizaciji Instituta za geštalt terapiju sa Malte. Tokom edukacije učestvuje na radionicama koje vode Joseph Zinker na Malti, Serge Ginger u Beogradu, Kenneth Evans na Malti, Bertram Muller na Malti, u Beogradu i Zadru, itd. Educira se i iz oblasti drugih terapijskih pravaca (KBT), ali opredjeljuje se isključivo za geštalt terapiju i diplomu geštalt terapeuta dobija 2007.godine. Nakon dobijanja diplome iz geštalt terapije postaje član evropskih asocijacija

10

za psihoterapiju (EAP) i za geštalt psihoterapiju (EAGT), a od 2010. postaje član Odbora za žalbe u EAGT. Od 2007. godine počinje edukaciju iz supervizije na Malti te 2008.godine dobija diplomu supervizora. Nakon toga na Malti završava dvogodišnju edukaciju se za primjenu geštalt terapije u organizacijama i 2010. postaje coach. 2010. godine upisuje se na postdiplomski znanstveni studij na Odsjeku za psihologiju na Univerzitetu u Sarajevu. Tokom 2003. godine osniva Psiho-Integrum d.o.o. Sarajevo, društvo za obrazovanje i usluge te 2004. godine u sradnji sa GPTIM organizira edukaciju iz geštalt terapije u Sarajevu, prvi put u BiH. Prva generacija geštalt terapeuta u Sarajevu je diplomirala 2008. godine, a do 2017. godine u Psiho-Integrumu je diplomiralo oko 60 geštalt terapeuta. Početkom 2017. u programu edukacije je 40 budućih geštalt terapeuta. Početkom 2005. godine jedan je od osnivača Udruženja za geštalt psihoterapiju BiH, i skupa sa drugim udruženjima za psihoterapije iz BiH osniva se Savez psihoterapijskih udruženja BiH. Od 2010. godine angažira se kao edukator u trening programu za geštalt terapeute u Sarajevu vodeći terapiju, bazični modul i superviziju, a od 2013. godine i napredni modul. U BiH je angažirana kao konsultant u raznim savjetovalištima, pomagačkim organizacijama, a od 2010. je angažirana od strane američkih kompanija kao psihoterapeut za američke državljane u BiH. Tokom četiri ratne i deset poslijeratnih godina u BiH radi u raznim međunarodnim organizacijama na različitim projektima reformi u BiH koji se tiču pravosuđa, civilnog društva, korupcije, isl. Margareta Mesić, univ. spec. Margareta Mesić, univ.spec., klinička je psihologinja, certificirana gestalt psihoterapeutkinja i supervizorica, trenerica edukacije iz gestalt terapije, doktorantica na Fakultetu socijalnog rada, Zagreb. Od 2007. godine do danas (Psihika d.o.o.) organizira i provodi edukacije iz gestlt psihoterapije po programu Gestalt Instituta Malta (GPTIM) te provodi individualnu i grupnu psihoterapiju i superviziju. Od 1999. do 2014. godine radila je u kliničkim uvjetima rada s rizičnom populacijom, ovisnicima, njihovim obiteljima i na poslovima primarne prevencije i mentalnog zdravlja. Član je povjerenstva za psihoterapiju Hrvatske psihološke komore, član Nadzornog odbora Hrvatske psihološke Komore, član Upravnog odbora DGIPH-a. Pridruženi je učitelj u HITUDIM-u za polaznike edukacije iz psihoterapije za rad s djecom i mladima. Član je EAGT-a. Osnivački je član Europske asocijacije za terapijski rad s djecom i mladima (EIATCYP) i pridruženi član Hrvatskog društva za superviziju (HDSOR). Suradnik je u suradničkom zvanju naslovnog asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologije, na odjelu za zdravstvene studije, Sveučilište u Zadru. Sanja Bratina, klinički psiholog Sanja Bratina je diplomirala kliničku psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu te stekla naslov magistra psihologije – modul psihoterapija u Novom Sadu. Doktorant je kliničke psihologije na Filozofskom fakultetu.

11

Završila je edukaciju iz gestalt psihoterapije i stekla ECP (Europski certifikat iz psihoterapije), certifikat EAGT-a (Europsko udruženje iz gestalt psihoterapije) i certifikat Saveza društava psihoterapeuta Srbije. Osim iz gestalta, prošla je edukaciju i iz drugih psihoterapijskih pravaca poput transakcijske analize, REB-ta, analitičke psihoterapije, tjelesne psihoterapije, EMDR-a itd. Od 1994. godine, u privatnoj praksi bavi se individualnom i grupnom terapijom i terapijom parova, od 1998. edukacijom te od 2003. supervizijom. Supervizor je i trener Europski akreditiranog instituta za psihoterapiju „Gestalt studio“ i predavač Mokrogorske škole menadžmenta. Sarađivala je s brojnim nevladinim organizacijama. Svoju psihoterapijsku praksu obavlja na srpskom i engleskom jeziku. Osim u Beogradu radila je u Sarajevu, Rijeci, Novom Sadu i Nišu. Mirjana Brajković Lozančić, psiholog, gestalt terapeut Rođena je 1980. aodine, a psihologiju završava 2006. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Edukaciju za gestalt psihoterapeuta završava 2008. godine u Psiho-Integrumu a u saradnji sa EAPTI GPTIM Malta. Uporedo završava edukaciju za obiteljskog bračnog savjetnika, a kasnije se usavršava kroz edukaciju obiteljskih konstelacija pri njemačkoj Asocijaciji sistemskih konstelatora. Svoje prvo radno iskustvo stječe u Obiteljskom i bračnom savjetovalištu pri Caritasu u Mostaru tokom 10 godina rada, ali i u akademskom angažmanu na Sveučilištu u Mostaru, u raznim profesionalnim angažmanima. Najviše se bavi individualnom, bračnom i obiteljskom psihoterapijom, te edukacijama za stručno osposabljavanje profesionalaca u pomažućim strukama.

12

2. MODULI TRENING PROGRAMA

2.1 Specifičnosti trening programa i njegove primjene Elementi trening programa i načini njihovog sprovođenja variraju kroz godine trening programa. Uvijek postoji prostor za varijacije prema promjenama u stardardiziranim procedurama profesije (profesionalaca). Teorija koja prati ciljeve edukacije i primjena naučenog prema ciljevima u praksi uče se kroz iskustvo i praktične vježbe, što omogućava povezivanje i prevođenje iskustva u teorijske i metodološke koncepte. BAZIČNI NIVO - prva i druga godina

➢ Studenti učestvuju u različitim eksperimentima iIi vježbama koji su dizajnirani tako da potpomognu (facilitiraju) ličnu eksploraciju. Trener podstiče iskustvo studenta u ulozi klijenta uz poštovanje grupe i procesa u grupi.

➢ Od studenata se očekuje samostalno čitanje literature prema listi preporučene geštalt literature i oni započinju sa prezentiranjem glavnih koncepata i tema iz historije, metodologije i teorije geštalt psihoterapije.

➢ Povezujući iskustvo i teoriju, studenti ulaze u ulogu terapeuta kroz vježbe kontakt funkcija, ‘‘fenomenološkog stava’’, itd.

NAPREDNI NIVO – treća do peta godina

➢ Studenti vježbaju u peer grupama uloge terapeuta, klijenta i posmatrača. Iskustvo se povezuje sa započinjanjem teoretske diskusije u cilju učenja i objašnjenja. Kroz svaku ulogu, studenti nastavljaju svoj lični rast i razvoj i prakticiranje profesionalnih i personalnih vještina. Različiti stilovi se podržavaju.

➢ Studenti se podržavaju i od njih se očekuje da čitaju, pišu i prezentiraju teme iz preporučene literature i trebaju ih povezati sa iskustvom iz života ili trening grupe.

➢ Na ovom nivou, od studenata koji uopće nemaju ili imaju malo iskustva u kliničkoj praksi traži se da to iskustvo steknu u nekoj od institucija.

2.1.1 Bazični modul Tokom bazičnog kursa (prva i druga godina) akcenat je stavljen na individualni proces, grupni proces i lični razvoj. Kroz iskustvo edukacije, polaznicima se predočuju glavni geštalt teorijski i metodološki koncepti. Polaznici učestvuju u različitim eksperimentima i vježbama koje imaju za cilj pospješiti istraživački lični dio kod polaznika. Studenti stiču iskustvo u ulozi klijenta iz perspektive grupe i procesa. Od polaznika se očekuje da čitaju, a prema predočenom im popisu literature, te da počnu s prezentacijama glavnih koncepata historije, metodologije i teorije geštalt psihoterapije. Od polaznika se očekuje da povezuju na kraju bazičnog modula iskustvo i teoriju. Ciljevi bazičnog modula na prvoj godini su:

a) da polaznici steknu razumijevanje o historiji i korijenima geštalt psihoterapije,

b) da razumiju glavne teorijske koncepte i metode,

c) da razumiju vlastiti stil u kontaktu sa svojom okolinom i svjesnost o sebi samima i

d) da procjenjuju sebe prema geštalt teoriji.

13

Psiho-Integrum d.o.o. provodi samoprocjenu, procjenu kolega i procjenu trenera. Procjena se iznosi usmeno i pismeno. 1. edukacijska godina: - Radionice iz teorije, metodologije i iskustva čine 91.5 sati u prosjeku. - Radionice iz geštalta čine 72 sata u prosjeku. Kako je dio radionica otvorenog tipa, a dio zatvorenog i kako su neke grupe manje, a neke veće, satnice radionica su različite. U prosjeku one iznose 17 radnih sati po radionici, što znači da polaznici prve godine imaju okvirno 10 radionica iz teorije, metodologije i iskustva i geštalta. Psiho-Integrum d.o.o. organizacijski to može izvesti na više načina; npr. da edukanti imaju 5 radionica po 14 sati (70) i 5 radionica po 18 sati (90.5) ili u drugačijem omjeru. Psiho-Integrum d.o.o ima slobodu organizacije načina rada u potpunosti. U okviru zadnje zatvorene radionice u edukacijskoj godini, slijedi godišnji feedback od trenera, te se odlučuje o prelasku u slijedeću edukacijsku godinu. - Radionice iz Alternativnih psihoterapijskih pravaca čine 36 sati u prosjeku. Radionice iz alternativnih psihoterapijskih pravaca su otvorenog tipa, i u prvoj godini predviđene su dvije radionice po 18 sati. Radionice realiziraju predavači koji imaju ugovor sa Psiho-Intgrumom d.o.o. koji ima pravo s nekim predavačem produžiti ili ne produžiti Ugovor, a sve ovisno o vlastitoj procjeni potreba edukacije. - Edukanti imaju obavezu do kraja prve edukacijske godine napisati i predati 1 seminarski rad (po 3000 riječi). - Polaznici imaju obavezu do kraja prve edukacijske godine realizirati 15 sati individualne terapije kod terapeuta koji imaju Ugovor sa Psiho-Integrumom d.o.o. (a čija lista je predočena studentima). Ciljevi bazičnog modula na drugoj godini su:

a) da polaznici razumiju i imaju znanje o historiji i korijenima geštalt psihoterapije

b) da polaznici razumiju i imaju znanje o teoriji geštalt psihoterapije i metodologije

c) da polaznici steknu iskustvo u radu s glavnim ličnim temama

d) da polaznici steknu iskustvo u razumijevanju načina na koji kontaktiraju s okolinom i

sadržaju tog kontaktiranja unutar geštalt teorije

e) da polaznici steknu iskustvo o tome tko su oni u kontekstu, što trebaju, odakle to

dobivaju i koje su posljedice za njih i okolinu u svijetlu geštalt teorije

2. edukacijska godina

- Radionice iz teorije, metodologije i iskustva čine 91.5 sati u prosjeku.

- Radionice iz geštalta čine 72 sata u prosjeku.

14

Kako je dio radionica otvorenog tipa, a dio zatvorenog i kako su neke grupe manje, a neke veće, satnice radionica su različite. U prosjeku one iznose 17 radnih sati po radionici, što znači da polaznici druge godine imaju okvirno 10 radionica iz teorije, metodologije i iskustva i geštalta. Psiho-Integrum d.o.o. organizacijski to može realizirati na više načina; npr. da polaznici imaju 5 radionica po 14 sati (70) i 5 radionica po 18 sati (90.5) ili u drugačijem omjeru. Psiho-Integrum d.o.o tu ima slobodu organizacije načina rada u potpunosti. U okviru zadnje zatvorene radionice u edukacijskoj godini, slijedi godišnji feedback od trenera, te se odlučuje o prelasku u slijedeću edukacijsku godinu. - Radionice iz Alternativnih psihoterapijskih pravaca čine 36 sati u prosjeku. Radionice iz alternativnih psihoterapijskih pravaca su otvorenog tipa, i u drugoj godini predviđene su dvije radionice po 18 sati. Radionice drže predavači koji imaju ugovor sa Psiho-Integrumom d.o.o. koji ima pravo s nekim predavačem produžiti ili ne produžiti Ugovor, a sve ovisno o vlastitoj procjeni potreba edukacije. - Studenti imaju obavezu do kraja druge edukacijske godine napisati i imati 2 seminarska

rada (po 3000 riječi). - Edukanti imaju obavezu od početka edukacije do kraja druge edukacijske godine imati 35

sati individualne terapije kod terapeuta koji imaju Ugovor sa Psiho-Integrumom d.o.o.

2.1.2 Napredni modul Tokom naprednog modula u grupi studenti vježbaju u trijadama uloge terapeuta, klijenta i posmatrača. Iskustvo se odnosi na poticanje diskusija, učenja i razjašnjavanje teorije. Kroz svaku ulogu polaznici nastavljaju svoj lični rast i razvoj, te razvijaju i stiču iskustvo profesionalnih i ličnih vještina. Potiču se različitosti stilova. Također, od polaznika se očekuje da čitaju, pišu i prezentiraju radove iz preporučene literature, te je povezuju sa životnim iskustvom i grupom. Do ovog stepena edukacije od polaznika koji imaju malo ili uopće nemaju iskustva rada s klijentima, traži se da započnu kliničku praksu s klijentima. Ciljevi naprednog modula treće godine edukacije: Od studenata se očekuje razina znanja, razumijevanja i sposobnosti primjenjivanja sljedećeg:

a) iskustvo uloge terapeuta i početak prepoznavanja ličnog stila uloge unutar sadržaja

teorije i metodologije geštalt psihoterapije

b) teoretski i metodološki koncept geštalt psihoterapije

c) psihološke dijagnoze i procjene

d) primjena geštalt teorije i metodologije na različitim grupama klijenata s

razumijevanjem različitih dijagnoza i potreba saradnje s drugim

institucijama/pojedincima u okruženju

e) susret prošlosti-sadašnjosti-budućnosti terapeuta i klijenta u interaktivnom polju

terapijskog odnosa

f) opće znanje psihologije u odnosu na geštalt psihoterapiju

15

g) znanje različitih psihoterapijskih pristupa.

3. edukacijska godina

- Radionice iz teorije, metodologije i iskustva čine 112.5 sati u prosjeku. - Radionice iz geštalta čine 72 sata u prosjeku. Kako je dio radionica otvorenog tipa, a dio zatvorenog, i kako su neke grupe manje, a neke veće, satnice radionica su različite. U prosjeku one iznose 17 radnih sati po radionici, što znači da polaznici treće godine imaju okvirno 11 radionica iz teorije, metodologje i iskustva i geštalta. Psiho-Integrum d.o.o. organizacijski to može realizirati na više načina; npr. da polaznici imaju 6 radionica po 14 sati (84) i 5 radionica po 18 sati (100.5) ili u drugačijem omjeru. Psiho_Intgrum d.o.o ima slobodu organizacije načina rada u potpunosti. U okviru zadnje zatvorene radionice u edukacijskoj godini, slijedi godišnji feedback od trenera, te se odlučuje o prelasku u slijedeću edukacijsku godinu. - Radionice iz Alternativnih psihoterapijskih pravaca čine 36 sati u prosjeku. Radionice iz alternativnih psihoterapijskih pravaca su otvorenog tipa, i u trećoj godini predviđene su dvije radionice po 18 sati. Radionice vode predavači koji imaju ugovor sa Psiho_Intgrumom koji ima pravo s nekim predavačem produžiti ili ne produžiti Ugovor, a sve ovisno o vlastitoj procjeni potreba edukacije. - Predavanja iz osnova psihoterapijske teorije/psihodijagnostike polaznici trebaju odslušati u trajanju od 20 sati. - Radionice iz područja supervizije uvode se otprilike u drugoj polovini treće edukacijske godine i one čine okvirno 80 sati. Ovi se sati stiču bivanjem u otvorenim supervizijskim grupama i u malim supervizijskim grupama. Otvorenih supervizijskih radionica planirano je cca 3 po 18 sati i cca 6 malih supervizijskih susreta po 5 sati u prosjeku. Polaznici imaju obavezu do kraja treće edukacijske godine napisati i predati još 3

seminarska rada (svaki 3000 riječi), što znači da na kraju treće godine oni imaju sveukupno 5 seminarskih radova.

- Studenti imaju obavezu od početka edukacije do kraja treće edukacijske godine imati 55 sati individualne terapije kod terapeuta koji imaju Ugovor sa Psiho-Integrumom d.o.o. Ciljevi naprednog modula četvrte godine edukacije: Od studenata se očekuje razina znanja, razumijevanja i sposobnosti koja im omogućuje da primjenjuju slijedeće:

a) kontinuirani terapijski rad u uvježbanom grupnom okruženju

b) kontinuirano iskustvo uloge terapeuta u kliničkom okruženju

c) kapacitet za raspravu i pisanje o odabranim metodama rada sa klijentima u odnosu

na teoriju i opće znanje o psihoterapiji

16

d) razumijevanje principa i primjena profesionalne etike.

4. edukacijska godina

- Radionice iz teorije, metodologije i iskustva čine 112.5 sati u prosjeku.

- Radionice iz geštalta čine 72 sata u prosjeku. Kako je dio radionica otvorenog tipa, a dio zatvorenog, i kako su neke grupe manje, a neke veće, satnice radionica su različite. U prosjeku one iznose 17 radnih sati po radionici, što znači da polaznici četvrte godine imaju okvirno 11 radionica iz teorije, metodologije i iskustva i geštalta. Psiho-Integrum d.o.o. organizacijski to može izvesti na više načina; npr. da edukanti imaju 6 radionica po 14 sati (84) i 5 radionica po 18 sati (100.5) ili u drugačijem omjeru. Psiho-Integrum d.o.o ima slobodu organizacije načina rada u potpunosti. - Radionice iz Alternativnih psihoterapijskih pravaca čine 36 sati u prosjeku. Radionice iz alternativnih psihoterapijskih pravaca su otvorenog tipa, i u četvrtoj godini predviđene su dvije radionice po 18 sati. Radionice realiziraju predavači koji imaju ugovor sa Psiho-Integrumom d.o.o. koji ima pravo s nekim predavačem produžiti ili ne produžiti Ugovor, a sve ovisno o vlastitoj procjeni potreba edukacije. - Predavanja iz osnova psihoterapijske teorije/psihodijagnostike polaznici imaju obavezu odslušati u trajanju od 40 sati. - Radionice iz područja supervizije čine okvirno 145 sati. Ovi se sati stiču bivanjem u

otvorenim supervizijskim grupama i u malim supervizijskim grupama. Otvorenih supervizijskih radionica planirano je još cca 5 po 18 sati i cca 10 malih supervizijskih susreta po 5 sati u prosjeku. Supervizori malih supervizijskih grupa dostavljaju potvrde o satima u supervizijskim grupama za polaznike.

- Edukanti imaju obavezu do kraja četvrte edukacijske godine napisati i predati još 3

seminarska rada (svaki 3000 riječi), što znači da na kraju četvrte godine oni imaju sveukupno 8 seminarskih radova.

- Polaznici imaju obavezu od početka edukacije do kraja četvrte edukacijske godine

realizirati 75 sati individualne terapije kod terapeuta koji imaju Ugovor sa Psiho-Integrumom d.o.o. (a čija lista je polaznicima predočena), te isti imaju obavezu dostaviti potvrde o realiziranim satima individualne terapije polaznika.

- Polaznici imaju obavezu do ispita napisati studiju slučaja (13000 riječi). - Polaznici imaju obavezu do ispita imati 400 sati rada s klijentima i za to trebaju dostaviti

valjane potvrde. Cjelokupna edukacija obuhvata 1600 sati, od čega:

✓ Individualna psihoterapija 75

17

✓ Teorija, metodologija i iskustvo 408

✓ Geštalt radionice 288

✓ Psihodijagnostika 60

✓ Alternativni psihoterapijski pravci 144

✓ Supervizija 225

✓ Praksa s individualnim klijentima 400

✓ Seminari 8

✓ Studija slučaja 1

2.1.3 Opći trening program

Bazični nivo Napredni nivo Ukupno

sati I god. II god. III god. IV god.

*Individualna terapija 15 20 20 20 75

Edukativno-iskustvene

grupe

91,5

91,5

112,5

112,5

408

Teorija i metodologija

Geštalt terapije 72 72 72 72

288

Osnove psihoterapijske

teorije/psihodijagnostika - - 20 40 60

Alternativni

psihoterapijski modeli 36 36 36 36 144

Supervizija praktičnog

rada u grupama ili

individualno - - 80 145 225

Psihoterapijski rad sa

realnim klijentima - - 200 200 400

Seminarski radovi (3000

riječi) 1 1 3 3 8

Studija slučaja (11000-

13000 riječi) 1

*Individualna terapija-

napomena

Osim 75h individualne terapije, svi edukanti trebaju, u okviru

svih ostalih modela rada (edukativno-iskustvene grupe, teorija i

metodologija Geštalt terapije, seminari i predavanja,

alternativni psihoterapijski modeli), obaviti još 175h

individualne terapije (ukupno 250h) tokom 4 godine edukacije.

Uslovi:

18

➢ Završen studij humanističkih ili medicinskih nauka (u pojedinim slučajevima, uz

intervju s polaznikom moguće je uključivanje onih koji imaju završenu visoku školu

društvenog usmjerenja i/ili završenu trogodišnju višu školu humanističkog ili

medicinskog usmjerenja).

➢ Iskustvo u individualnom ili grupnom radu s klijentima.

➢ Lična motivacija.

Metode procjene:

➢ Samoprocjena, procjena u “vršnjačkoj grupi” studenata (peer assessment), procjena

od strane trenera, pisani rad i završni ispit.

Procjenjivači u završnom ispitu:

➢ Dva trenera i dva do tri posmatrača.

Načini rada:

➢ Grupe studenata, individualna terapija, supervizija, radionice (workshops) i

seminari, klinička praksa.

Članstvo:

➢ Amsterdam – European Association for Gestalt Therapy (EAGT) ➢ Vienna – European Association for Psychotherapy (EAP) ➢ Malta – Malta Association for Psychotherapy (MAP)

2.2 Načini rada Edukacija iz geštalt psihoterapije i sastoji se od sljedećih načina rada: grupe studenata (“vršnjačke grupe”), individualna terapija, supervizija, radionice, seminari i predavanja. Grupe studenata (“vršnjačke grupe”) Povremeno, studenti organiziraju male grupe fokusirane na posebne teme koje su se pojavile na sastancima, radionicama ili seminarima. Grupe su neovisne. Tokom godine, studenti se sastaju bez prisustva trenera i prema nivou svog treninga vježbaju geštalt eksperimente, terapijske vještine, pripremu za ispit, itd. Individualna terapija Tokom realizacije programa, od studenata se zahtjeva pohađanje individualne terapije da bi radili na individualnim temama, iskusili geštalt psihoterapiju iz perspektive klijenta i vidjeli jednog ili više terapeuta kao modele terapijske uloge. Od studenata se očekuje da

19

individualnu terapiju pohađaju kod nekog od akreditovanih terapeuta EAP, EAGT i EAPTI GPTIM-a. Po zahtjevima EAPTI GPTIM-a sljedeće relacije nisu dozvoljene: psihoterapeut/učitelj, psihoterapeut/supervizor, psihoterapeut/procjenjivač. Studentima je prezentirana lista terapeuta kojima se mogu obratiti za ličnu psihoterapiju, tako da ovi kriteriji mogu biti ispoštovani. Razlog odvajanja psihoterapijskih relacija od drugih relacija koje su primarno usmjerene ka terapiji, treningu, superviziji i procjeni su: zaštita studenata od potencijalne moći zloupotrebe od strane terapeuta; obezbjeđivanje sigurne sredine (sigurnih uslova) za rad; zaštita terapijskih relacija od nepotrebnog pritiska; zaštita privatnosti, itd. Supervizija Od studenata se očekuje da učestvuju u supervizijama na trećoj i četvrtoj godini treninga. Studenti tu izlažu pitanja koja se javljaju tokom primjene geštalt tehnika u terapijskom radu (tokom rada kao geštalt terapeut u treningu).

Cilj supervizijskog rada je praćenje i razvoj studenata u praksi. Rad se odvija kroz administrativne, edukativne i konsultativne komponente. Administrativna komponenta je orijentirana na potrebe konteksta u kome student radi. Edukativna komponenta je usmjerena na pružanje znanja, dok je konsultacija orijentirana na specifične probleme studenata, sadržaje i dileme obično u vezi klijenata, ali i o samim studentima u svojoj ulozi terapeuta. Radionice, seminari i predavanja Posebne teme prezentiraju se studentima kroz predavanja na susretima, radionicama, seminarima i prezentacijama koje studentima daju akademski predavači. 2.2.1 Teorija i metodologija Program koji Psiho-Integrum d.o.o. implementira je program Visokoškolske ustanove EAPTI GPTIM Malta koji je prvi u Europi dobio akreditaciju od strane krovne Geštalt asocijacije (EAGT), što znači da je uskladjen sa standardima: EAP i EAGT. Učenje različitih tema je podijeljeno na četiri godine i prezentira se studentima od strane različitih predavača kroz predavanja, eksperimente i vježbe. Studentima je također predstavljen popis literature, koja uključuje geštalt literaturu i drugu literaturu koja je u vezana za teme ovog programa. GLAVNI TEMELJI GEŠTALT PSIHOTERAPIJE

• Pregled psihoterapija o Psihoanaliza o Analitička terapija o Individualna terapija o Egzistencijalna psihoterapija o Konstruktivistička psihoterapija

• Pregled filozofskih osnova o Njemačka filozofija o Egzistencijalna filozofija

20

o Fenomenologija o Holizam o Zen i Tao

• Pregled psiholoških osnova o Geštalt psihologija o Psihologija ličnosti

• Pregled razvoja putovanja geštalt psihoterapije o Geštalt psihoterapija od Perlsa do danas

TEORIJA GEŠTALT PSIHOTERAPIJE

• Organizam/ polje okolina o Samoregulacija organizma (Goldstein) o Teorija polja o Uticaj teorije polja Kurta Lewina o Polje kao proces u geštalt psihoterapiji o Terapijsko polje

• Figura/ pozadina o Svjesnost o Senzorno funkcioniranje u geštalt psihoterapiji o Ovdje i sada, prisustvo u geštalt psihoterapiji

• Kontakt o Kontakt granice- iskustvo između organizma i okoline o Kontakt funkcije o Sistemi podrške o Kontakt/ iskustvo povlačenja o Dimenzije vremena u iskustvu kontakta (pr. škola Cleveland, Clarksonovo viđenje)

• Prekidi ciklusa kontakta o Konfluencija o Defleksija o Introjekcija o Projekcija o Retrofleksija o Egotizam o Desenzitizacija

• Teorija Selfa o Self u gestalt psihoterapiji o Self kao proces, funkcija i granični događaj o Tri funkcije selfa ❖ ID funkcija ❖ EGO funkcija

21

❖ Funkcija ličnosti o Smetnje u funkcioniranju ID-a i funkcije ličnosti i gubitak EGO funkcije o Polaritet (Top Dog/ Underdog iskustvo) o Nedovršeni poslovi

• Teorija psihoterapije o Terapeutski cilj kao izbor (No should) o Kako se provodi terapija o Ja – ti odnos o Svjesnost što i kako o Ovdje i sada o Dijalog

• Proces psihoterapije o Tehnike strpljivog fokusiranja: ostati s, oponašanje, pretjerivanje ili pojačavanje,

vođene fantazije, tehnike tijela, eksperiment „vruća stolica“ ili „prazna stolica“

• Mehanizmi psihoterapije o Stari deficit/ nova snaga o Frustracija/ podrška o Podrška terapeuta kao specifična terapeutska intervencija u ciklusu kontakta o Paradoksalna teorija promjene

LJUDSKI ORGANIZAM I OKOLINA

• Teorije i paradigme ličnosti o (osnovni koncepti koji definiraju ličnost, kako ličnost djeluje, kako možemo vidjeti

ličnost, znati o njoj, čak je i mjeriti)

• Teorije razvoja djece o Predmet razvoja odnosa (R. Spitz, M. Klein, M. Mahler...) o Teorije privrženosti (Bolby, Zazo...) o Društveno učenje (Bandura)

• Zatvoreni self u adolescenciji

• Preobrazba u sredini života o Transformacija u srednjim godinama

• Umiranje i smrt o Proces odvajanja, žalovanja i oplakivanja

• Psihoterapija i duhovnost

• Društvene osnove psihoterapije

• Dogma roda, identiteta i društvenih uloga

• Politička psiha: što je psihičko u politici i kako psiha postaje ispolitizirana

METODOLOGIJA GESTALT PSIHOTERAPIJE

• Prelaz od ideje do intervencije o (od posmatranja do dijagnoze misli kontinuiteta iskustva do samostalnog

funkcioniranja i zdravog organizma)

• Ja- ti odnos, dijalog, autentični odnosi

• Eksperiment

• Rad na tijelu

22

• Rad na snovima

• Mašta ili vođene fantazije

• Vježbe

• Kreativni rad

• Teorija promjene o Paradoksalna teorija promjene o Samo- regulacija organizma u organizmu polja okoline o Principi teorije polja i teorije promjene o Svjesnost i teorija promjene o Promjena i značenje: figura pozadine o Važnost ovdje i sada o Zapreke ka zdravoj promjeni

• Promjena u psihoterapiji o Mišljenje procesa polja: promjene u terapijskoj praksi o Fenomenologija i svjesnost

DIJAGNOZA

• Gestalt pristup dijagnozi i procijeni o Klijent u polju (nedovršeni poslovi, polaritet, system podrške, tijelo, međusobno,

paradoks, promjena, teorija selfa: funkcije ida, ega, funkcije ličnosti, odbrambeni mehanizmi: konfluencija, introjekcija, projekcija, retrofleksija; kontaktne funkcije: dodir, kretanje i gledanje; kontakt ciklus: formacija figura, naličje/pozadina, svjesnost, granice

o Klijent u odnosu sa terapeutom i značajnim drugim? o Klijentova prošlost (lična, porodična, socijalna, medicinska)

• Psihijatrijska procjena DSM- V ili ICD 10 o Okosnica klasifikacije (simptom i sindrom, razvojni poremećaji ličnosti, psihičke

bolesti i stres/ psihosocijalni poremećaji, globalno djelovanje)

• Komunikacija između gestalt procijene i DSM –V o Osnovni pregled- kako koristimo gestalt dijagnoze na DSM-V o Bizarne ili ekscentrične ličnosti o Dramatične, emocionalne ličnosti o Strašljive i anksiozne ličnosti

• Kontroverze dijagnoza/ procjena: kategorijski ili dimenzionalni pristup o Neki etnički problemi o Razborit/ nerazborit o Što zdravlje stvarno znači

• Postmoderni problemi u dijagnozi

RAZLIČITI KLINIČKI PRISTUP

• Teorije psihopatologije- pregled o Neuroza o Poremećaji ličnosti o Psihoza

• Gestalt psihoterapijsko razumijevanje neuroze o Perlsov pristup

• Razvojni pogled psihopatologije o Rana traumatizacija

• Stres i snalaženje- perspektiva gestalt psihoterapije

• Self i simptom

23

• Ludi dio u umu zdravog čovjeka- značenje ludila kad ono nije patološko

• Diferencijalne dijagnoze o Prema DSM-V ili ICD 10 o Geštalt pristup

PRIMJENA GESTALT PSIHOTERAPIJE

• Geštalt pristup psihoterapiji- individualna psihoterapija o Klijent u kontekstu, procjena, terapijski proces, uloga terapeuta, uzajamna

odgovornost

• Pristup gestalt psihoterapije- terapija za parove- Zinkerovo stajalište o Par kao (sistem) organizam u polju o Ljepota para o Proces geštalt psihoterapije sa parovima

• Pristup gestalt psihoterapije- grupna psihoterapija o Porodica kao (sistem) organizam u polju o Pojedinac u grupi o Grupni procesi ❖ rad sa pojedincima u grupi ❖ rad s grupom kao sa cjelinom o Siguran put grupne geštalt psihoterapije za razvoj i oporavak

• Pristup geštalt psihoterapije- porodična psihoterapija o Porodica kao (sistem) organizam u polju o Član porodice u terapiji o Proces geštalt psihoterapije sa porodicom ❖ rad sa individualnim članovima u porodici ❖ rad sa cijelom porodicom

• Pristup geštalt psihoterapije ovisnosti

• Gestalt psihoterapija u psihosomatskom području

• Pristup gestalt psihoterapije u svim životnim razdobljima o Gestalt pristup djeci o Gestalt pristup adolescentima o Gestalt pristup ljudima srednje dobi o Gestalt pristup starijma

• Pristup gestalt psihoterapije žrtvama o Gestalt pristup žrtvama porodičnog nasilja o Gestalt pristup žrtvama seksualnog zlostavljanja o Gestalt pristup žrtvama rata o Gestalt pristup žrtvama trgovanja ljudima

• Pristup gestalt psihoterapije radnim organizacijama

• Pristup gestalt psihoterapije obrazovanju

TERAPIJSKI ODNOS

• Kontakt klijent/terapeut o Etički problemi

• Proces mišljenja u polju i promjena u terapijskoj praksi o Fenomenologija i svjesnost

• Psihoterapijski odnos o Transfer o Kontratransfer

24

o Paralelni proces o Projektivna identifikacija

• Dijalog- egzistencijalni dijalog o Uključivanje, potvrđivanje, prisutnost o Pozitivne i negativne interakcije u psihoterapiji- povlastice i ometanja dijaloškog

odnosa o Članovi porodice u porodici, latrogena indukcija srama

• Odnos sa bivšim klijentima o Etički problemi....

• Formalno i fizičko okruženje o Sastanci, uredsko okruženje, terapijski ugovor

ETIKA

• Etički problemi u psihoterapiji

• Etički kodeks u psihoterapiji

RAZLIČITI PSIHOTERAPIJSKI PRISTUPI

• Jungovska analiza

• Konstruktivistička psihoterapija

• Porodične konstalacije

• Porodične sistematske terapije

• Psihodrama

• Dječija integrativna psihoterapija

POSTMODERNI PROBLEMI U PSIHOTERAPIJI

• Monoteistička ili politeistička psihoterapija

• Hermeneutički problemi u psihoterapiji

• Problemi moći u pomoćnim profesijama i odgovornosti znanja

• Dekonstruktivna psihoterapija

2.3 Procjene Studenti se procjenjuju nakon svake godine trening programa. Procjene su verbalne i sastoje se od samoprocjene, procjene od strane drugih studenata -“vršnjačke grupe” i procjene trenera. Sve se procjene odnose na ciljeve i prisustvo na svakoj godini. Na osnovu ovih elemenata studentima može biti predloženo da čekaju, ponove ili poduzmu neko drugo relevantno angažiranje vezano za lični i profesionalni rast i razvoj. Objektivni kriteriji bazičnog nivoa su:

➢ Učešće u grupnim susretima ➢ Individualna psihoterapija od strane akreditiranog psihoterapeuta ➢ Učešće u radionicama - workshopovima ➢ Učešće na teorijskim seminarima ➢ Učešće u radionicama - workshopovima iz različitih psihoterapijskih pravaca

25

➢ Pisanje i prezentiranje radova. Objektivni kriteriji naprednog nivoa uključuju:

➢ Superviziju praktičnog terapijskog rada u grupama ili individualno ➢ Praksu sa realnim klijentima.

2.3.1 Završni ispit Da bi se student kvalificirao za završni ispit, prethodno mora ispuniti sve ciljeve i zahtjeve bazičnog i naprednog modula edukacije. Završni ispit sastoji se od četiri dijela i polaže se javno tokom nekoliko dana. Prvi dio je studija slučaja (13.000 – 15.000 riječi). Student treba da prezentira rad sa klijentom iz svoje prakse. Svaki student dobija uputstvo za izradu studije slučaja. Studija slučaja se ocjenjuje sa “položio/la” ili “nije položio/la”, Drugi dio ispita je praktični i usmeni ispit. Ispit je javan i organizira se u formi radionice/workshop-a. Grupu obično čine studenti, diplomirani terapeuti Psiho-Integruma d.o.o. - akreditirani članovi, dva zvanična ispitivača i jedan do dva posmatrača. Cilj ovog dijela ispita je da studenti demonstriraju svoje terapeutsko znanje i vještine u 20-30-minutnoj seansi, u maloj grupi. Nakon seanse, od kandidata se očekuje da odgovori na teorijska i metodološka pitanja u vezi demonstriranog rada. Oba segmenta drugog dijela ispita se ocjenjuju sa “položio/la” ili “nije položio/la”. Treći dio ispita je javna prezentacija jedne od glavnih geštalt tema i od kandidata se očekuje da demonstrira svoje akademske sposobnosti na unaprijed izabranu temu. Nakon prezentacije, kandidat odgovara na pitanja publike i ispitivača. Ovaj dio se također ocjenjuje sa “položio/la” ili “nije položio/la”. Četvrti dio ispita se organizira samo za one kandidate koji su uspješno položili prethodna tri dijela ispita. Ovaj dio je ritualni, promotivni u kojem se kandidati/terapeuti iniciraju u svoju novu profesionalnu ulogu geštalt psihoterapeuta.

26

3. UPUTSTVO ZA KVALIFIKACIJSKI ISPIT Studija slučaja Studija slučaja treba sadržati 13.000-15.000 riječi otkucanih na A4 papiru sa brojem riječi označenim na kraju rada. Studija slučaja treba biti anonimna, osim spola kandidata i zato ne treba sadržati ime kandidata, ime trenera niti druge informacije koje bi identificirale kandidata. Od najveće je važnosti za kandidata da jasno pokaže svoju ulogu terapeuta, a ne da se koncentriše samo na klijenta tokom terapije. Cilj studije slučaja je da evaluira kliničku kompetentnost i profesionalno prosuđivanje kandidata. Studija slučaja treba da pokaže i sposobnost kandidata da primjeni teoriju u praksi i da sagleda praksu u svijetlu teorije. Kandidat radi na studiji slučaja u saradnji sa trenerom i tokom procesa pisanja radne verzije dostavlja je treneru za komentare. Uvođenje ili postavljanje scene Potrebno je napisati vrlo kratak uvod ili pregled koji bi čitaoca upoznao sa klijentom i sa početkom procesa – nekim bitnim informacijama. To ne mora da bude previše sveobuhvatno, ali preko tog dijela ne treba preći ni prebrzo. 1. Kratak opis klijenta:

➢ Spol, godine, zanimanje, veze, porodica ➢ Kako je uspostavljen prvi kontakt, da li je klijent upućen ili se sam javlja na

terapiju ➢ Druge terapije, medicinska i terapijska historija.

2. Predstavljanje postojećih problema, situacija, svrhe terapije:

➢ Zašto je klijent došao, da li su njegova/njena očekivanja realna

3. Uspostavljanje početnog kontakta i dogovora 4. Prvi utisak:

➢ Opća pojava ➢ Fizičko držanje, izgled i stav ➢ Maniri ➢ Kvalitet glasa ➢ Pokreti ➢ Samopodrška i podrška iz sredine ➢ Kvalitet kontakta ➢ Drugo

27

5. Terapeutova početna reakcija na klijenta

➢ Sviđa mu se, ne sviđa mu se, radoznalo je, isl. ➢ Prvi osjećaji i rane slutnje ➢ Koga ja mogu predstavljati za klijenta? ➢ Kakve se zamke mogu javiti u paralelnom procesu? ➢ Inicijalna dijagnostička slika (objašnjeno u daljem tekstu).

Pregled terapijskog dnevnika (iz terapijskog dnevnika) Ovaj dio treba da predstavi početak, sredinu i kraj terapijskog procesa. 1. Početna dijagnostička slika, uključujući i upućivanje na tradicionalne psihijatrijske,

psihodinamske kategorije, ukoliko je prikladno. ➢ Karakteristični prekidi kontakta, blokade u ciklusu svjesnosti, lične teme ➢ Izbor stila rada i njegovo objašnjenje, tj. individualni ili grupni rad, učestalost

susreta.

2. Klijentova historija i kako se prošlo iskustvo klijenta odražava na prezentiran sadržaj i rad na njemu.

3. Prepoznatljive faze u terapijskom toku – najveći pomaci u iskustvu i ponašanju koji su

uočeni tokom terapije – Rad na temama iz djetinjstva 4. Proširenje svjesnosti i nivoi svjesnosti na različitim tačkama puta 5. Promjene u ličnom životu klijenta tokom trajanja terapije.

➢ Spoljašnje ili vidljive promene u poslu, porodičnoj situaciji i odnosima, promjene u drugim važnim odnosima, itd.

➢ Promjene u ličnom izgledu, fizička mobilnost, stav, samoprezentacija – klijentovo izvještavanje o načinu svog napredovanja.

6. Stanje na kraju terapije ili u trenutku pisanja.

➢ Vjerovatnost budućeg razvoja, nastavak rada. ➢ Druge prateće informacije koje se mogu dati o klijentu, npr. kako se klijent

prilagodio nakon prestanka terapije. Opis ključnih epizoda/susreta Ovdje treba dati detaljniji prikaz tačaka preokreta ili ključnih koraka u terapijskom radu, kao na primjer:

➢ Kako se geštalt teorija primjenjuje na posmatranje, procjenu i rad sa klijentom.

➢ Teme i eksperimenti, uključujući korake koji su im prethodili ➢ Balans podrške i izazova koje nudi terapeut, razina i vrsta klijentove

samopodrške ➢ Uočeni kapaciteti za organizmičku samoregulaciju

28

➢ Interakcija sa terapeutom, vrsta i kvalitet kontakta, transferne teme ➢ Otpori i rad sa njima.

Lično iskustvo terapeuta Treba također uključiti i lično iskustvo terapeuta, kao na primjer:

➢ Teme vezane za terapeutove nezavršene situacije i kontratransfer. ➢ Greške, realizacije, “šta bih uradio drugačije?“ ➢ Posebnosti, nagrade, izvore zadovoljstva, “Na šta sam ponosan/a, za šta mi

nije žao”. Odgovornost je studenta da o studiji slučaja diskutuje sa svojim supervizorom ili trenerom dok je ona još u izradi. 4. NASTAVAK EDUKACIJE I EVROPSKI CERTIFIKAT ZA PSIHOTERAPIJU – ECP Nakon dobijanja diplome geštalt psihoterapeuta, od geštalt psihoterapeuta se očekuje da nastavi svoj razvoj. Licenca iz geštalt psihoterapije se obnavlja svake pete godine. U toku tih pet godina potrebno je ispuniti slijedeće: 1. 20 sati supervizije (godišnje) 2. Članstvo u Udruženju za gestalt terapiju BiH (UGP) i Savezu psihoterapijskih udruženja BiH (SPU) 3. 30 sati učestvovanja na kongresima, konferencijama, seminarima ili radionicama vezanih za geštalt psihoterapiju (godišnje) 4. 50 sati intervizije.

29

5. LISTA PREPORUČENE LITERATURE ➢ Buber, M. I and Thou. Trans. R. Gregor Smith, 1958. Edinburgh: T and T Clark.

(First published in 1923) ➢ Clarkson, P. Gestalt Counseling in Action. London: Sage Publications ➢ Clarkson, P. Self and Society. (1988), 16(2): 74-79 ➢ Clarkson, P. & Mackewn, J. Key Figures in Couselling and Gestalt Therapy: Fritz

Perls. London: Sage, 1993. ➢ Fagan, J. and Shepherd, I.L., eds. Gestalt Therapy Now: Theory, Techniques,

Applications. New York: Harper Colophon ➢ Feder, B. and Ronald R., eds. Beyond the Hot Seat: Gestalt Approaches to Group.

New York: Brunner / Mazel, 1980. ➢ Holloway, W.H. and Holloway, M.M. Change Now. Copyright William H. Holloway,

1973. ➢ Houston, G. The Relative – Sized Red book of Gestalt. London NWI 9JN:

Rochester Foundation, S. Rochester Terrace, 1982. ➢ Hycner, R. and Jacobs, L. The Healing Relationship in Gestalt Therapy. The

Gestalt Journal Press, 1995. ➢ Kempler, W. Principles of Gestalt Family Therapy: A Gestalt Experiential; Book.

Norway: Nordahls, 1973. ➢ Kepner, James I. Body Process. Cleveland, Ohio: Gestalt Institute of Cleveland

Press, 1987. ➢ Koffka, K. Principles of Gestalt Psychology. New York: Harcourt, Brace and World,

1935 ➢ Kohler, W. Gestalt Psychology: An Introduction to New Concepts in Modern

Psychology. New York: Lieright, 1970. (First published in 1947) ➢ Korb, M.P., Gornell, J. and Van Der Reit. Gestalt Therapy: Practice and Theory. 2nd

ed. New York: Pergamon Press ➢ Latner, J. The Gestalt Therapy Book. N.Y.: The Julian Press, 1973. ➢ Parlett, M. and Page, F. Individual Therapy in Britain. Buckingham: Open

University Press, 1990. ➢ Perls, F.S. Ego, Hunger and Aggression. New York: Vintage Booka, 1969. (First

published in 1947) ➢ Perls, F.S. Gestalt Therapy Verbatim. Moab, UT: Real People Press, 1969. ➢ Perls, F.S. In and Out the Garbage Pail. New York: Bantam Books, 1969. ➢ Perls, F.S. The Gestalt Therapy Approach, and Eyewitness to Therapy. New York

Bantam, 1976. ➢ Perls, F.S. Living at the Boundary. New York: The Gestalt Journal ➢ Polster, E. & M. Gestalt Therapy Integrated. New York: Brunner / Mazel, 1973. ➢ Polster, E. Every Person’s Life is Worth a Novel New York: W.W. Norton, 1987. ➢ Shepard, M. Fritz. New York: Bantam, 1975. ➢ Sills, C., Fish, and Lapworth, P. Gestalt Counseling. Oxon: Winslow Press, 1995. ➢ Simpkin, J.S. Gestalt Therapy: Mini-Lectures. CA: Celestial Arts, Millbrae, 1976. ➢ Smith, E.W.L. The Growing Edge of Gestalt Psychotherapy. Secaucus, NJ:

Citadel, 1977. ➢ Spinelli, E. The Interpreted World – An Introduction to Phenomenological

Psychology. London: Sage Publications, 1989. ➢ Stevens, J.O. Don. Moab: UT Real People Press, 1975.

30

➢ Stevens, J.O. Awareness: Exploring, Experimenting, Experiencing. London: Eden Grove, 1989.

➢ Wysong, J. and Rosenfeld, E. An Oral History of Gestalt Therapy: Interviews with Laura Perls, Isadore From, Erving Polster, Miriam Polster. Highland, NY: The Gestalt Journal,

➢ Yontef, G. Awareness, Dialogue & Process. Highland, NY: The Gestalt Journal Press, 1993.

➢ Zinker, J. Creative Process in Gestalt Therapy. New York: Random house, 1977 ➢ Zinker, J. In a Search of a Good Form. The Analytic Press, 1998. ➢ Zinker, J. Sketches. The Analytic Press, 2001. Časopisi: ➢ British Gestalt Journal. British Gestalt Journal, P.O. Box 2994 London N5 1UG

England ➢ The Gestalt Journal. The Gestalt Journal Press P.O. Box Highland, N.Y. 12528 /

0990 U.S.A.

31

6. ETIČKI KODEKS I KODEKS PROFESIONALNE PRAKSE Pridruženi član Europske asocijacije za geštalt terapeute (EAGT) – Psiho.Integrum d.o.o. Etički kodeks za edukatore i edukante Ovaj kodeks treba čitati zajedno sa slijedećim: * kodeks etike i profesionalnog rada Psiho-Integruma d.o.o.; * postupak povodom pritužbe, i * postupak povodom žalbe. 1. Nadležnost 1. Edukator se odnosi na sve članove koji podučavaju edukante, pridružene članove onih koji podučavaju i asistente koje angažira Psiho-Integrum d.o.o., te na diplomirane i/ ili psihoterapeute koji se educiraju za edukatora u jednoj ili više edukacija koje organizira Psiho-Integrum d.o.o. 2. Edukant se odnosi na edukante Psiho-Integruma d.o.o koji su upisali jednu ili više edukacija koje organizira Psiho-Integrum d.o.o. te su potpisali sporazum da se pridržavaju etičkog kodeksa Psiho-Integruma d.o.o. 2. Namjera 1. Psiho-Integrum d.o.o. je obvezan provoditi svoje edukacije na način koji štiti potrebe i najbolje interese edukanata. Edukanti zauzvrat trebaju osigurati najbolje interese svojih klijenata. Dio 1 3. Lična i finansijska odgovornost 1. Svi potencijalni edukanti moraju dobiti jasne informacije o financijskim obvezama koje se zahtijevaju od njih s obzirom na njihov tijek edukacije. 2. Psiho-Integrum d.o.o. će pokazati odgovornost i razumno poštivanje postojećih dogovora pri uvođenju promjena u svojim zahtjevima. 3. Sve dužnosti troškova i naknada će biti jasne na početku edukacije.

32

4. Edukacija Detaljan plan i program, ishodi učenja i kriteriji ocjenjivanja će se jasno utvrditi i dati edukantima na početku edukacije. 1. Svi edukatori su obavezni slijediti etički kodeks Psiho-Integruma d.o.o. 2. Edukatori će poštivati različitost edukanata te ih neće diskriminirati ni na bilo koji način, niti po spolu, kulturi, dobi, invalidnosti, socijalnom porijeklu, političkim ili religijskim uvjerenjima. 3. Edukatori neće seksualno ili financijski iskorištavati edukante. 4. Odbacujuće ili arogantne primjedbe ili bilo koje odstupanje od strane edukatora o drugom edukatoru ili edukantu se smatra neprofesionalno. 5. Edukator ne smije sklopiti tajni dogovor kroz tišinu ili utaju, uz nasilno ponašanje kolege edukatora. 5. Klinička praksa 1. Psiho-Integrum d.o.o. će razmotriti interese klijenata i edukanata u uspostavljanju kliničkih zahtjeva edukacije, što će biti jasno navedeno u odgovarajućem priručniku edukanata. 2. Psiho-Integrum d.o.o. će upozoriti edukatore da im interes klijenata treba biti na prvom mjestu te da održavaju odgovarajuću povjerljivost. 3. Rad edukanata s klijentima u svrhu edukacije će biti pod kliničkom supervizijom. 6. Supervizija 1. Svi će supervizori koje Psiho-Integrum d.o.o. odobri imati završenu edukaciju iz supervizije ili će biti priznati kao kompetentni na temelju ugleda i položaja u profesionalnom udruženju psihoterapeuta. 2. Svi se supervizori koje Psiho-Integrum d.o.o. odobri moraju pridržavati etičkog kodeksa koji odgovara etičkom kodeksu Psiho-Integruma d.o.o. i etičkom kodeksu EAGT.

33

3. Edukator koji je voditelj edukacije treba osigurati prihvatanje godišnjeg izvještaja supervizora edukanata. 4. Odgovornost je Sastanka edukatora odlučiti o podobnosti edukanta u nastavku njegove edukacije na temelju ispunjavanja ili neispunjavanja slijedećih uvjeta edukacije: * Zadovoljavajući završetak edukacije u propisanom vremenu; * Ispunjavanje uslova lične terapije; * Ispunjavanje uslova kliničke supervizije; * Prisutnost na radionicama; * Plaćanje naknade za edukaciju, i, * Bilo koji i svi ostali uslovi navedeni u Priručniku za edukaciju. Sastanak edukatora rezultiraće izvještajem prema direktoru Psiho-Integruma d.o.o. o edukantu za kojeg se smatra da nije ispunio uslove edukacije, a čiju edukaciju treba prekinuti ili suspendirati. 7. Procjena 1. Psiho-Integrum d.o.o. objavljuje kriterije i postupke procjene svih njenih edukacija, uključujući i postupke ispitivanja. 2. Psiho-Integrum d.o.o. nastoji održavati što je moguće jasnije postupke ispitivanja. Svi ispitivači posebno ispunjavaju pismenu procjenu rada edukanta koja je dostupna edukantu. 3. Edukacija edukanta može se suspendirati ili prekinuti ako isti krše uslove za ocjenjivanje detaljne edukacije u relevantnom Priručniku edukacije. 8. Granice 1. Edukatori su odgovorni utvrditi i održavati granice između profesionalnog odnosa s edukantom te ostale odnose prije početka edukacije edukanta. 2. Edukatori koji imaju ključnu ulogu u edukaciji bilo kakve institucije ne bi trebali preuzeti dodatnu ulogu terapeuta bilo kojem edukantu koji je upisan na edukaciji. 3. Edukatori ne smiju biti ovisni o odnosu s edukantom zbog njihovog emocionalnog zdravlja.

34

4. Svaki novi odnos koji nastaje kao posljedica radionice, a ohrabren od strane vanjskog gostujućeg edukatora, treba poštivati odnose koji su ranije postavljeni i koje treba prosuditi voditelj edukacije, kako bi pomogao edukantu u njegovom profesionalnom razvoju. 5. Edukatori trebaju objasniti novim edukantima da lična terapija i rad na ličnim problemima koji se ne odnose na edukacijsku grupu nisu glavna svrha edukacije. 9. Povjerljivost 1. Svi edukatori Psiho-Integruma d.o.o. garantuju povjerljivost ličnog materijala edukanta te ih spremaju u zaključanom ormariću za datoteku. Također garantuju povjerljivost za online podatke. 2. Na početku svake edukacijske godine edukatori i edukanti sastavljaju jasan ugovor u vezi njihovih odgovornosti u odnosu na povjerljivost. Takav je ugovor kompatibilan s Etičkim kodeksom Psiho-Integruma d.o.o. 3. Edukator krši povjerljivosti i otkriva lične materijale edukanta u vrlo jasnim okolnostima. 10. Kompetentnost 1. Edukator radi u granicama svog znanja, vještina i zdravlja. 2. Edukatori trebaju pratiti svoj rad na odgovarajućim nivoima supervizije i konsultacija. 3. Edukatori trebaju razviti svoje kulturno obrazovanje i sposobnost samosvijesti, a posebno u odnosu na predrasude kako bi mogli procijeniti razlike i raznolikosti te promovisati praksu prihvatanja različitosti. 11. Pritužbe 1. Psiho-Integrum d.o.o. posjeduje pisani postupak povodom žalbe koji se primjenjuje na edukatore i edukante, a koji podliježe periodičnim pregledima od strane Etičkog odbora. 2. Psiho-Integrum d.o.o. posjeduje pisani postupak povodom pritužbe koji se primjenjuje na edukatore i edukante, a koji podliježe periodičnim pregledima od strane Etičkog odbora. 12. Žalbe 1. Edukant se može žaliti na evaluaciju od strane edukatora na edukaciji na temelju neispravnog postupanja ukoliko isti ne slijedi postupke u priručniku za edukaciju.

35

2. Edukant se ne može žaliti na evaluaciju edukatora ako se s istima ne slaže. Procjena edukacije Psiho-Integrum d.o.o. podliježe periodičnom pregledu od strane vanjske procjene. Dio 2 13. Specifične odgovornosti edukanta 1. Edukanti su posvećeni svom ličnom i profesionalnom razvoju te prate tendencije kako bi ih opravdali, branili i objasnili. 2. Edukanti trebaju razvijati svoje kulturno obrazovanje i samosvijest u odnosu na predrasude i tražiti posao na način koji nije surov. Oni trebaju priznati svoje internalizirane surovosti i pokloniti posebnu pažnju na to kako navedena problematika može uticati na njihovu kliničku praksu. 3. Seksualni odnosi između članova edukacijske grupe mogu imati štetan učinak na njihovu edukaciju. Edukanti trebaju posmatrati svoje međusobne odnose u odnosu na pojačanu emocionalnu ranjivost koja može nastati za vrijeme radionica. Seksualni odnosi između edukanta mogu prouzrokovati da jedan ili više njih odustane od godine ili odloži svoju edukaciju dok ostali edukanti ne završe svoju edukaciju. U navedenom slučaju voditelj edukacije i uprava postupaju diskretno. 4. Rad edukanata s klijentima je pod stalnom supervizijom. 5. Edukanti su dužni savladati sadržaj Priručnika za edukaciju i osigurati pridržavanje slijedećih pravila i uslova: * prisutnost; * plaćanje naknade edukacije; * lična terapija; * supervizija; * edukacija, te, * sva ostala pravila i uslovi koji se u njemu nalaze. 1. Edukant koji se ne pridržava pravila i uslova iz Priručnika za edukaciju može biti suspendovan iz edukacije ili završiti s istom. 2. Prijem edukanta u članstvo edukacije Psiho-Integruma d.o.o. znači da se edukant slaže i prihvata pravila Priručnika edukacije Psiho-Integruma d.o.o. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

36

POSTUPAK POVODOM PRITUŽBE PSIHO-INTEGRUMA D.O.O.:

1. SVRHA Svrha ovog postupka povodom pritužbe je da se osigura sredstvo kojim član Psiho-Integruma d.o.o. može podnijeti pritužbu protiv drugog člana Psiho-Integruma d.o.o. Pritužbu Psiho-Integrumu d.o.o. može podnijeti bilo ko od slijedećih: * Učitelji, supervizori ili pridruženi članovi koji su također članovi Psiho-Integruma d.o.o.; * Osoblje Psiho-Integruma d.o.o. * Edukanti Psiho-Integruma d.o.o. 1.1. Pritužbe uobičajeno razmatra Etički odbor Psiho-Integruma d.o.o., a oslovljavaju se na predsjednika koji je stariji član Psiho-Integruma d.o.o. Vanjski članovi Psiho-Integruma d.o.o. mogu povremeno biti kooptirani Etičkom odboru. Svaka osoba, bilo da je član Etičkog odbora ili ne, koja razmatra pritužbe ili prigovore ne bi trebala imati veze s osobom protiv koje se izražava žaljenje. 1.2. Etički odbor može odlučiti o tome da stariji član druge edukacijske organizacije prikladnije razmatra predmet. 1.2.1. Ako se predmet odnosi na starijeg člana druge organizacije, tada predsjednik odbora Psiho-Integruma d.o.o. pristupa odgovarajućoj osobi. Odabrana osoba ne smije imati nikakvu povezanost s oštećenom osobom. Predsjednik Etičkog odbora prvom prilikom izvještava oštećenu osobu o ovoj odluci te preporučuje stariju osobu koja će voditi postupak povodom pritužbe. 1.3. Svi pojedinci koji učestvuju u postupku pritužbe moraju djelovati na način da ne krše povjerljivost. Pisani materijal koji se odnosi na pritužbu mora imati datum te svu zabilježenu i datiranu verbalnu komunikaciju.

1.4. Postupak povodom pritužbe se ispituje i vodi načelom utvrđivanja istine, pravde i poštenja. Niže navedeni odjeljak 3.1 obrazlaže neslužbene postupke koji mogu na početku slijediti kako bi se ustanovilo ima li temelja za rješenje. Službeni su postupci niže navedeni u 3.2, a može ih slijediti presuda i disciplinski postupci. 1.5. Službena pritužba podnosi se u roku od šest (6) mjeseci od navodnih događaja koji sačinjavaju pritužbu. Postupci se uobičajeno završe unutar (6) šest mjeseci od prijema službene pritužbe. Vremenski rokovi moraju biti jasno postavljeni na početku, te strogo pridržavani tokom cijelog postupka. Kada se ne može strogo pridržavati vremenskih rokova, tada se izvještavaju sve stranke uključene u pritužbu u jasnom pismenom obliku.

37

2. Pokretanje pritužbe 2.1. Osoba koja želi pokrenuti pritužbu može započeti povjerljive razgovore s predsjednikom Etičkog odbora u vezi postupka. Ako se pritužba odnosi na predavača Psiho-Integruma d.o.o. preporučuje se oštećenoj osobi da najprije razgovara s voditeljem dotične edukacije gdje je to moguće primijeniti. 2.2. Svrha rasprave je informiranje oštećene osobe o postupcima. Primjer relevantnog postupka pritužbe Etičkog odbora treba biti dostupan oštećenoj osobi. 2.3. Nakon početnog sastanka oštećena osoba može nastaviti s pritužbom neslužbenim ili službenim postupkom. U oba slučaja oštećena osoba daje pismenu izjavu i dostavlja je predsjedniku Etičkog odbora. Etički odbor prihvata pismenu izjavu oštećene osobe unutar deset (10) radnih dana. 2.4. Sva se pismena dokumentacija između oštećene osobe i predsjednika Etičkog odbora kopira i dostupna je osobi protiv koje je podnesena pismena pritužba. 3. Neslužbeni postupci 3.1. Psiho-Integrum d.o.o. nije odgovoran za troškove putovanja ili za ostale troškove koji nastaju oštećenoj osobi ili tuženoj osobi, a u vezi su sa postupkom pritužbe. 3.2. Kada predsjednik Etičkog odbora i Odbor profesionalne prakse primaju pritužbu, isti se u prvom redu pridržavaju neslužbenih postupaka. Pritužba se može podnijeti na temelju slijedećeg: 3.2.1. Uvredljivo i štetno ponašanje; 3.2.2. Ponašanje koje je protivno prirodnoj pravdi; 3.2.3. Nepoštenje te 3.2.4. Diskriminacija. 3.3. Neslužbeni se postupci ne smatraju normalno prikladnima kada se pritužba odnosi na: 3.3.1. Loše profesionalno ponašanje; 3.3.2. Nepridržavanje Etičkog kodeksa; 3.3.3. Kršenje krivičnog zakona, te 3.3.4. Ponašanje koje bi moglo narušiti reputaciju Psiho-Integruma d.o.o. i profesiji psihoterapeuta.

38

3.4. Posredovanje. Predsjednik Etičkog odbora imenuje medijatora koji nije povezan s oštećenom osobom ili s osobom protiv koje je pritužba podnošena. Medijator je stariji član Psiho-Integruma d.o.o. Medijator može organizirati odvojene ili zajedničke sastanke s oštećenom osobom i osobom protiv koje je podnošena pritužba. Medijator pismeno izvještava predsjednika Etičkog odbora o ishodu. Nakon što je podnio izvještaj predsjedniku Etičkog odbora, medijator dalje ne učestvuje u daljim postupcima. 3.5. Neslužbeni postupak se održava dvadeset osam (28) radnih dana od prijema pismene pritužbe. 4. Službeni postupci 4.1. Ako oštećena osoba želi nastaviti sa službenom pritužbom ista treba to pisati predsjedniku Etičkog odbora. Etički odbor potvrđuje prijem službene pritužbe unutar deset (10) radnih dana te poziva oštećenu osobu da predaje dokumentaciju koja je dokaz u prilog pritužbi. Predsjednik Etičkog odbora imenuje Presudno vijeće koje se sastoji od tri (3) osobe od kojih najmanje jedna ne smije biti član Psiho-Integruma d.o.o. Jedna od tri osoba imenuje se predsjednikom Presudnog vijeća. Svi članovi Psiho-Integruma d.o.o. trebaju biti nepristrasni prema strankama pritužbe, te jedna (1) od njih vrši, koliko je to moguće, terapiju istog modaliteta kao i osoba protiv koje je podnesena pritužba. Članovi Presudnog vijeća prijavljuju bilo koji podatak koji može baciti sumnju na njihovu nepristranost u radu službenog postupka pritužbe. 4.2. Oštećena osoba pribavlja Presudnom vijeću službenu pismenu pritužbu i svu dokumentaciju dokaza, a osoba protiv koje glasi pritužba sve pismene odgovore ili dokumentaciju. 4.3. Predsjednik Etičkog odbora mora osigurati da je oštećena osoba primila kopiju postupka pritužbe. 4.4. Predsjednik Etičkog odbora mora osigurati da je osoba protiv koje glasi pritužba obaviještena o službenoj pritužbi te da je ista pritužba podnesena, a kopija postupka pritužbe dostavlja se osobi protiv koje je pritužba podnijeta. 4.5. Presudno vijeće proučava dokaze te dogovara sastanak sa oštećenom osobom i osobom protiv koje je podnijeta pritužba. Presudno vijeće dostavlja strankama pismenu obavijest o sastanku unutar četrnaest (14) dana od imenovanja vijeća. 5. Postupak Presudnog vijeća 5.1. Presudno vijeće ispituje pritužbe na službeni način kako bi odlučilo o njihovoj valjanosti.

39

5.2. Oštećena osoba i osoba protiv koje je podnijeta pritužba može biti u pratnji kolege ili prijatelja koji bi govorio u njihovu korist. 5.3. Ponašanje Presudnog vijeća: 5.3.1. Oštećena osoba ili njen kolega/prijatelj iznosi sažetak pritužbe. 5.3.2. Osoba protiv koje je podnijeta pritužba ili kolega/prijatelj iznosi sažetak slučaja. 5.3.3. Oštećena osoba postavlja pitanja preko predsjednika Presudnog vijeća osobi protiv koje je podnijeta pritužba. 5.3.4. Osoba protiv koje je podnijeta pritužba postavlja pitanja oštećenoj osobi preko predsjednika Presudnog vijeća. 5.3.5. Članovi Presudnog vijeća mogu zatražiti pojašnjenje od obiju strana. 5.3.6. Kada je predsjednik Presudnog vijeća zadovoljan sa svim pojašnjenjima koja su dana vijeću isti izvještava sve strane da će one dobiti pismenu odluku Presudnog vijeća unutar deset (10) slijedećih radnih dana. Predsjednik Presudnog vijeća tada zatraži povlačenje stranaka. 5.4. Presuda: Kada se sve stranke povlače pod gore navedenoj točki 5.3.6, Presudno vijeće se nastavlja sastajati kako bi odredilo postoji li mogućnost rješenja pritužbe, a ako postoji, tada preporučuje način rješavanja iste. Presudno vijeće može odrediti da ne postoji temelji za pritužbu. 5.5. Nakon završetka diskusije Predsjednik Presudnog vijeća piše izvještaj, zajedno s preporukama, koje predaje predsjedniku Etičkog odbora u roku od deset (10) radnih dana od završetka postupka presude. Etički odbor tada odlučuje koje će radnje poduzeti te izvještava stranke o ishodu presude i radnje koje treba poduzeti. 5.6. U slučaju da istraživanje traje duže nego se na početku očekivalo, tada predsjednik Etičkog odbora piše oštećenoj osobi i osobi protiv koje glasi pritužba objašnjenje o zastoju i daje novi datum završetka izvještaja. 5.7. U slučaju da oštećena osoba ne prisustvuje sastanku presude bez valjanog razloga ili bez pravovremene isprike tada se pritužba odbacuje, a predsjednik presudnog vijeća pismeno izvještava predsjednika Etičkog vijeća. 5.8. U slučaju da osoba protiv koje glasi pritužba ne prisustvuje sastanku presude bez valjanog razloga ili bez pravovremene isprike, predsjednik Presudnog vijeća o tome izvješćuje Etički odbor. Sastanak Etičkog odbora održava se što je prije moguće. Sastanak je tada u svojstvu disciplinske komisije koja daje službenu preporuku upravi Psiho-Integruma d.o.o. o radnjama koje treba poduzeti, te o vrsti preporučenih prikladnih sankcija.

40

5.9. Sankcije: Ako je pritužba prihvaćena, tada Presudno vijeće može zatražiti od osoba protiv koje ona glasi da: 5.9.1. Pribavi Presudnom vijeću pismenu izjavu o prijemu presude s pismenom isprikom oštećenoj osobi; ili 5.9.2. Pribavi gore navedeno zajedno s pismenom izjavom kojom izjavljuje da poduzima radnje po pitanjima pritužbe u ličnoj terapiji te izvještava supervizora o svim detaljima i ishodu pritužbe; ili 5.9.3. Udovolji gore navedenim tačkama 5.9.1. i 5.9.2. te prestaje raditi kao psihoterapeut ili student psihoterapeut na određeno vrijeme dok po tom pitanju radi na terapiji; ili 5.9.4. Suspendira, prema potrebi, svoje članstvo u Institutu sa ili bez obaveze pridržavanja prema gore navedenim tačkama 5.9.1 i 5.9.2; ili 5.9.5. Zaključi, prema potrebi, svoje članstvo u Institutu sa ili bez obaveze pridržavanja prema gore navedenim tačkama 5.9.1 i 5.9.2. 5.10. Imenuje se član Presudnog vijeća koji prati sankcije, ako ih ima. 5.11. U slučaju da Presudno vijeće ne prihvati pritužbu, tada se traži od oštećene osobe da napiše pismenu izjavu o prihvatanju Presudnom vijeću kao i pismenu ispriku osobi protiv koje je podnijeta pritužba. 6. Žalbe 6.1. Obje stranke mogu podnijeti predsjedniku Etičkog odbora pismenu žalbu protiv odluke Presudnog vijeća u roku od dvadeset jednog (21) dana od dostavljanja odluke prvostepenskog postupka pritužbe: 6.1.2. na temelju moguće neregularnosti postupka; i/ili 6.1.3. na temelju mogućih značajnih novonastalih dokaza koje je trebalo iznijeti za vrijeme postupka presude, a koji bi značajno uticali na odluku Presudnog vijeća;

41

i/ili 6.1.4. Na temelju toga da se sankcija/odluka smatra nerazumnom ili nepravednom za stranke u postupku. 6.2. U slučaju žalbe predsjednik Etičkog odbora dostavlja svu dokumentaciju u vezi pritužbe vanjskom moderatoru Psiho-Integruma d.o.o. Vanjski moderator ispituje slučaj, te nakon toga izvještava stranke i upravu Psiho-Integruma d.o.o. 6.3. Vanjski moderator izvještava upravu Psiho-Integruma d.o.o. o njegovim/njenim odlukama i preporukama, ako ih ima. 6.4. Odluka vanjskog moderatora je konačna. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- PSIHO-INTEGRUM D.O.O. POSTUPAK POVODOM PRIGOVORA I POVODOM ŽALBE: PSIHO-INTEGRUM D.O.O. Postupak povodom prigovora i povodom žalbe Postupak povodom prigovora se odnosi na zabrinutost koju donosi član javnosti ili bilo ko izvan Psiho-Integruma d.o.o. 1. Uvod Terapeut vježbenik je student naprednog stepena Psiho-Integruma d.o.o. Ovi postupci određuju udovoljavanje pravilima i postupcima prigovora kojima upravlja Psiho-Integrum d.o.o. Svrha postupka prigovora je pribavljanje sredstava za ispitivanje prigovora protiv vježbenika. 1.2. Prigovori se odnose na probleme koje donosi član javnosti ili bilo ko izvan Psiho-Integruma d.o.o. Prigovor se može podnijeti još dok je vježbenik terapeut student Psiho-Integruma d.o.o. do šest (6) mjeseci od datuma navodne povrede Etičkog kodeksa: 1.2.1. od strane javnog člana koji koristi usluge vježbenika Psiho-Integruma d.o.o ili drugog člana Psiho-Integruma d.o.o koji jedino i specifično radi pod pokroviteljstvom u korist Psiho-Integruma d.o.o, a ne općenito u odnosu na njihovu profesionalnu aktivnost; 1.2.2. od strane drugog člana Psiho-Integruma d.o.o. u svojstvu treće stranke. 2. Prigovor je valjan ako je osoba protiv koje se podnosi prigovor bila član Psiho-Integruma d.o.o u razdoblju povrede Etičkog kodeksa, a rad u pitanju je bio pod pokroviteljstvom i u korist Psiho-Integruma d.o.o. 3. Psiho-Integrum d.o.o. nije odgovoran za bilo kakve troškove koji mogu nastati kod stranaka uključene u prigovoru.

42

4. Gdjegod je to moguće, prigovor se obrađuje u zemlji boravka podnositelja prigovora. Podnositelj prigovora i osoba protiv koje glasi prigovor trebaju obje deponirati Psiho-Integrumu d.o.o. iznos ne manji od sto posto (100%) cjelokupne procjene troška uključujući: (i) procjena troškova putovanja; (ii) razni troškovi imenovanog medijatora i/ili člana imenovanog ispitivačkog vijeća. 4.1. Predsjednik postupka povodom prigovora utvrđuje aproksimativne troškove putovanja te razne troškove prije dogovaranja sastanka s medijatorom ili ispitivačkim vijećem koji će se održati prema 4., 4. (i) i 4. (ii). 4.2. Polog iz 4., 4. (i) i 4. (ii) obavljaju obje stranke prije Faze III te Faze III postupka povodom prigovora. 4.3. Ako je prigovor potvrđen, vraća se sto posto (100%) udjela troškova iz 4., 4. (i) i 4 (ii). U tom slučaju osoba protiv koje je podnošen prigovor gubi sva prava i/ili potraživanja za svoj sto posto (100%) udjel iz 4., 4. (i) i 4. (ii), a navedeni troškovi služe za plaćanje medijatora i/ili članove imenovane u Ispitivačkom vijeću kao povrat njihovog troška putovanja i ostalih troškova. 4.4. Ako prigovor nije potvrđen sto posto (100%) udjela troškova vraća se osobi protiv koje je podnošen prigovor. Podnositelj prigovora gubi sva prava i/ili potraživanja za svoj sto posto (100%) udjel iz 4., 4. (i) i 4. (ii), a navedeni troškovi služe za plaćanje medijatora i/ili članove imenovane u Ispitivačkom vijeću za povrat njihovog troška putovanja i ostalih troškova. 5. Bilo koja osoba koja ima dokaze o povredi profesionalne prakse koja je ispod etičkih i profesionalnih standarda Etičkog kodeksa ili ima dokaze o kršenju ugovora, sporazuma ili neetičkog ponašanja u psihoterapeutskoj praksi treba kontaktirati predsjednika Etičkog odbora radi podnošenja službenog prigovora. 5.1. Mnogi slučajevi malih grešaka dobre prakse mogu se riješiti u četiri oka na sastanku između klijenta i terapeuta vježbenika. 5.2. Sve osobe uključene u postupke propisane i uređene ovim Kodeksom, uključujući i vanjskog medijatora dužne su ograničiti razgovore o sadržaju i procesu, te slijediti pravila povjerljivosti i nepristranosti. Imena uključenih stranaka spominju se samo u iznimnim slučajevima poput sankcije koja zahtijeva povlačenje iz članstva. Svrha ovih mjera je sačuvati prava i interese stranaka u pitanju. U svim drugim slučajevima, osim ovdje navedenim iznimnim slučajevima, podaci i materijali u vezi s time smatraju se povjerljivima. Prigovori

43

1. Postupak povodom prigovora koji slijedi postaje operativan samo kod prijema pismenog prigovora od strane predsjednika Etičkog odbora Psiho-Integruma d.o.o. Pismena potvrda dostavlja se podnosiocu prigovora u roku od dvije (2) sedmice od prijema. 1.2.1. Pismeni prigovor treba imati jasnu izjavu i iskaz o ponašanju na koji se prigovara sa svim relevantnim činjenicama te dokaze koji to podupiru. 1.2.2. Pismeni prigovor predsjednika Etičkog odbora Psiho-Integruma d.o.o. i pismena potvrda prijema prigovora dostavljaju se poštom. 2. Predsjednik Etičkog odbora Psiho-Integruma d.o.o upravlja postupcima povodom prigovora. On ili ona potvrđuju ishod kada je zaključen. 3. Predsjednik Etičkog odbora informiše predsjednika uprave Psiho-Integruma d.o.o. o ishodu kod raznih faza Postupka povodom prigovora. On ili ona mogu se savjetovati s vanjskim savjetnicima kod bilo koje faze Postupka povodom prigovora. 4. Prigovori u vezi pravnih, statutarnih, komercijalnih ili akademskih članova nisu u ovlasti Etičkog odbora. 5. Psiho-Integrum d.o.o. može zatražiti pravni savjet u vezi prigovora. 6. Predsjednik Etičkog odbora izvještava terapeuta vježbenika o primljenom prigovoru. 7. Terapeut vježbenik protiv kojeg je podnešen prigovor podnosi pismeni odgovor u roku od dvije (2) sedmice. 8. Cijeli postupak od prijema pismenog prigovora do zaključenja postupka ne smije trajati više od šest (6) do sedam (7) mjeseci pod uslovom da nema žalbe. 9. Ostavka terapeuta vježbenika Psiho-Integruma d.o.o. neće zaustaviti postupak ispitivanja ako se navodni prestup dogodio za vrijeme članstva osobe u Psiho-Integrumu d.o.o. ili u razdoblju od šest (6) mjeseci nakon što je osoba dala ostavku. 10. Obzirom da Postupak povodom prigovora može biti stresan i kompleksan proces za sve stranke u njemu, kod slučajeva gdje nema ozbiljnog prestupa profesionalnog ponašanja, predsjednik Etičkog odbora potiče i pomaže pronalaženje načina rješavanja koji što više moguće poštuje obje strane i njihove potrebe, a koji je u skladu s pravednosti. 11. Predsjednik Etičkog odbora može u određenim okolnostima imenovati jednu ili više osoba kod ispitivanja predmeta. Etički odbor postavlja uslove odrednica navedenih osoba. 12. Ako se ne pronađe rješenje, kao u tački (10) na koje pristaju sve uključene strane, tada se Etički odbor sastaje kako bi odlučilo ispitati slijedeće: (i) prigovor se ne može poduprijeti; (ii) ne može se podržati prigovor, ali strane se uključuju u postupak rasprave i posredovanja;

44

(iii) postoji dovoljno dokaza za pokretanje postupka povodom prigovora; (iv) podnosilac prigovora i član protiv kojeg se podnosi prigovor izvještavaju o donesenoj odluci. Odluka o pokretanju postupka donosi se u pisanoj formi u roku od 1 (jedne) sedmice nakon održavanja sastanka. Žalbe 1. Postupak povodom žalbe koristi se kod žalbe na ishod bilo kakvog postupka povodom prigovora. Usklađivanje nastaje iz dokaza o ozbiljnom lošem profesionalnom ponašanju od strane člana vježbenika u odnosu na kontekst psihoterapije ili edukacije. 2. Ako jedna od strana postupka povodom prigovora nije zadovoljna ishodom te želi podnijeti prijavu žalbe, ista mora biti upućena u pismenom obliku predsjedniku Etičkog odbora u četiri (4) sedmice od obaviještenja o ishodima/nalazima postupka povodom prigovora. 3. Strana koja se žali treba pokazati „dobar razlog“ te podnijeti podatke koji podržavaju žalbu. 3.1. Etički odbor odlučuje, prema svom nahođenju, postoje li prikladni temelji za odobrenje žalbe od bilo koje strane. 4. Žalba se prihvata samo ako: (i) novi dokazi izlaze na vidjelo nakon završetka postupka povodom prigovora, a da su isti ranije podnošeni mogli bi imati uticaja na zaključke i preporuke nalaza Etičkog odbora povodom prigovora; (ii) postoji jedan (1) ili više značajnih odstupanja od postupka, kao što je prikazano u dokumentaciji, u rješavanju izvornog prigovora; (iii) jedna (1) od strana može osigurati dobre temelje u dokazivanju da su preporučene sankcije neprikladne. 5. Odobrava se dopuštenje ulaganja žalbe i tada predsjednik Etičkog odbora saziva sjednicu žalbenog vijeća koji se sastoji od trojice (3) starijih kolega koji nisu ranije bili uključeni u predmetu. 6. Žalbeno vijeće se sastaje kako bi razmatrao žalbu na temelju podnešeng pismenog dokaza.

45

7. Žalbeno vijeće izvještava Etički odbor o svojim zaključcima i preporukama. 7.1. Odluka Žalbenog vijeća dostavlja se pismeno Etičkom odboru i predsjedniku uprave Psiho-Integruma d.o.o. u roku od sedam (7) radnih dana. 7.2. Predsjednik Etičkog odbora izvještava podnosioca žalbe o zaključku Žalbenog vijeća u roku od sedam (7) dana od objave. 7.3. Kopije izvještaja zaključaka i preporuka Žalbenog vijeća kojeg je imenovao Etički odbor dostavljaju se objema stranama i predsjedniku uprave Psiho-Integruma d.o.o. 8. Predsjednik Etičkog odbora provodi odluke Žalbenog vijeća koje su konačne. 9. Svi dokazi, pismena dokumentacija i svjedočenja u toku žalbe pohranjuju se u skladu sa zakonskim pravilima. Bilješka: Psiho-Integrum d.o.o. (poštanska adresa): Armaganuša 3 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ Kodeks etike za supervizore Pridruženi član Evropske asocijacije za geštalt terapiju (EAGT) – Psiho-Integrum d.o.o.,

Društvo za obrazovanje i usluge nadalje Psiho-Integrum d.o.o.

Svrha Svrha Etičkog kodeksa za supervizore je da osigura visoke standarde etičke prakse za supervizore te da izvijesti i zaštiti supervizore i njihove klijente. Premda ovaj kodeks ne može riješiti sva pitanja etike i prakse, isti namjerava osigurati okvir za rješavanje pitanja te podržati i poticati optimalne nivoe dobre prakse. 1. Pitanja odgovornosti Prvenstvena briga supervizora je da osigura da osoba koja se supervizira rješava potrebe klijenta u svrhu njegove zaštite kao i zaštite klijenta.

46

Supervizori koji nadziru članove Psiho-Integruma d.o.o. i njene specifične niže navedene udružene organizacije i koji rade s djecom i mladima moraju biti potpuno svjesni kompetencija Psiho-Integruma d.o.o. u radu s djecom i mladim ljudima. Moraju osigurati rigoroznu primjenu istih u kontekstu supervizije. Supervizori su dužni da se ponašaju na način koji neće negativno uticati na povjerenje javnosti prema njima, Psiho-Integrumu d.o.o. i drugih organizacija s kojima je Psiho-Integrum d.o.o. udružen. Supervizori su dužni da prepoznaju vrijednosti i dignitet osoba koje superviziraju bez obzira na rasu, religiju, političku ili seksualnu opredijeljenost, starost ili invalidnost. Supervizori moraju biti svjesni svojih unutrašnjih ugnjetavanja kako bi protiv- diskriminacijska praksa bila podrška osnovnih vrijednosti njihove prakse. Supervizori su dužni poduzeti radnje ako su svjesni da praksa osoba koje nadgledaju nije u skladu sa Etičkim kodeksom EUROCPS-a. Rad supervizora mora biti pokriven osiguranjem za profesionalnu odgovornost. 2. Ugovor o superviziji Supervizori moraju raspravljati o svojoj politici u odnosu na davanja reference ili bilo kakvih naknada koje se mogu naplatiti za ovaj ili bilo koji drugi posao obavljen izvan vremena rada supervizije. Odredbe i uslovi na temelju kojih se nudi supervizija moraju se razjasniti osobi koja se supervizira na početku supervizije, a bilo koja slijedeća revizija mora se dogovoriti prije bilo kakvih promjena. 3. Granice Supervizori neće iskoristiti financijski, emocionalno, seksualno te niti na bilo koji drugi način osobu koju superviziraju. Supervizori su odgovorni za održavanje adekvatnih granica sa osobama koje superviziraju. Supervizor ne može istovremeno biti terapeut osobe koju supervizira. Supervizori moraju osigurati da zajedno s osobom koju superviziraju uzimaju u obzir zajednička pravna zaduženja, kao i prema organizacijama s kojima rade ili prema edukacijskim organizacijama i prema klijentima. Supervizori koji rade s vježbenicima moraju razjasniti granice odgovornosti prema osobi koju superviziraju, te prema edukacijskim organizacijama i bilo kojim uključenim agencijama. 4. Povjerljivost Supervizori održavaju povjerljivost u odnosu na informacije koje dobivaju o sebi i svojim klijentima.

47

Supervizori moraju osigurati da su svi podaci koji se odnose na superviziju pohranjeni i zaključani na sigurnom mjestu za dokumentaciju. Supervizori jasno ukazuju na početak ugovora o superviziji situacije gdje je moguće kršenje povjerljivosti, npr. pitanja sigurnosti klijenta, etičke ili pravne brige. Kada supervizor vjeruje da je potrebno kršiti povjerljivost, tada on unaprijed raspravlja o tome s osobom koju supervizira kadgod je to moguće. Supervizor koji želi poduzeti istraživanja u vezi osoba Psiho-Integruma d.o.o. koje se superviziraju, klijenata Psiho-Integruma d.o.o. ili kolega Psiho-Integruma d.o.o. trebaju pažljivo pročitati i pridržavati se Etičkog kodeksa za istraživanja Psiho-Integruma d.o.o.. 5. Pitanja nadležnosti Supervizori se obavezuju da nastave sa profesionalnim razvojem i redovno prate i procjenjuju granice svoje kompetencije. Supervizori su odgovorni za održavanje svoje profesionalne učinkovitosti i sposobnosti u radu. Oni trebaju pratiti vlastitu spremnost za praksu i biti sposobni zatražiti pomoć ako je to prikladno. Supervizor se treba povući iz svoje uloge supervizora na odgovarajuće vrijeme kada su njegovi lični resursi neprikladni zadatku. 6. Upravljanje praksom Supervizori, zajedno s osobama koje superviziraju, odgovorni su za osiguranje najboljeg korištenja svog vremena kako bi zadovoljili potrebe klijenata. Svi se razumni koraci moraju poduzeti radi osiguranja sigurnosti osoba koje se superviziraju kao i njihovih klijenata za vrijeme njihovog zajedničkog rada. Kada se nesporazumi ne mogu riješiti raspravama između supervizora i supervizanta, supervizor se treba konsultovati sa kolegom profesionalcem te, ako zatreba, preporučiti osobu koju supervizira drugom supervizoru. Supervizori moraju raspravljati sa osobama koje superviziraju o dogovorima koji su vezani za neposredne potrebe klijenata u slučaju iznenadnog i neplaniranog završetka terapijskog odnosa. Dobra praksa je informisati supervizora o takvim dogovorima. Sarajevo, 2018. Psiho-Integrum d.o.o. Sarajevo