Broj 56. Godina II. 21. listopada 2005. … liku “zbog mornariËkih veza taj nog agenta”, a...
Transcript of Broj 56. Godina II. 21. listopada 2005. … liku “zbog mornariËkih veza taj nog agenta”, a...
Broj 56. Godina II. 21. listopada 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr
€2,
10•C
AD
3,0
0•A
UD
3,3
0•U
SA 2
,00•
CH
F 3,
50•S
IT 4
30,0
0•SE
K 17
,00•
NO
K 17
,00•
DKK
15,
50•G
BP 1
,30
ISSN
1
33
0 -
50
0X
PRIN
TED
IN C
ROA
TIA
Perspektivan poligonza πiroke namjene
Prikazane moguÊnosti uporabe vojnog poligona Gaπinci
M aari su 17. listopa-da u Irak poslali 77tenkova tipa T-72,
koji nisu viπe potrebni ma -arskoj vojsci, i koji Êe zajed-no s nekoliko milijuna komadaraznog streljiva biti doniraniiraËkoj vojsci. Prijevoz je organizirao NATO. Maarski predsjednik vladeFerenc Gyurcsany izrazio je nadu da Êe tenkovi biti korisni za poboljπan-je obrambenih kapaciteta maarske vojske. InaËe, maarske postrojbe(njih oko 300) odlukom parlamenta su se iz misije u Iraku vratile u pros-incu proπle godine. Ipak, Vlada je nedavno odluËila poslati 150 pripadni-ka neborbenih postrojbi u NATO-ovu bazu blizu Bagdada, gdje Êe osigu-ravati obuku iraËkih Ëasnika.
N a 40. vojnom svjet-skom streljaËkomprvenstvu u πvicar -
skom gradu Thunu, pri-padnik sportske postrojbeSlovenske vojske RajmondDebevec osvojio je naslov
prvaka s velikokalibarskom puπkom u disciplini brzo pucanje u tro -strukom poloæaju na 300 metara. Debevec, inaËe civilni olimpijski pobjed -nik iz Sydneya, slavio je s 573 kruga. Iza njega su se plasirali i omedaljiliAustrijanac Thomas Farnik i ©vicarac Marcel Burg.
2
BRUXELLES
O ko 170 ameriËkih zrakoplovaca iz navedene baze 15. su listopa-da poπli u bazu Hill, u dræavi Utah, kako bi tamo ustrojili prvu es -ka drilu zrakoplova F/A-22 Raptor. Tom prilikom je zapovjednik es -
kadrile pukovnik Jim Hecker izjavio da je to prilika za uvjeæbavanje njiho -vog Raptortima, ali i dogaaj koji “ulazi u povijest”. Dodao je i da se ovamisija odvija zapravo veÊ viπe od 25 godina, jer su “tisuÊe ljudi proveletisuÊe sati pripremajuÊi zrakoplov kako bi postao uporabljiv u misijama”.
P omoÊ nastradalima upakistanskom potre-su organizirano pru -
æa i NATO. Joπ 11. listopadaor ganiziran je zraËni mostpre ko kojeg se dovozi po -trebna roba. Tako je 14. li -sto pada teretnim zrakoplo -vom u Pa kistan dovezenooko sedam tona πatora, vre -Êa za spava nje i pokrivaËa koje je donirala zemlja Ëlanica Slovenija. Dankasnije avion Antonov prevezao je cijelu logistiËku opremu za kamp usklopu Svjetskog programa za hranu. Kamp, koji donira NATO-ov partner©vedska, bit Êe stacioniran u gradu Mazaffarabadu i iz njega Êe se ært-vama potresa dijeliti hrana.
E on Productions, tvrtkakoja ima prava na lik idjelo tajnog agenta Ja -
mesa Bonda izabrala je london-sku bazu mornariËkih rezer vi -sta HMS President za predstav -ljanje novog agenta 007, glum-ca Daniela Craiga. Pred okupljenim novinarimaCraig je s broda HMS Belfastniz Temzu u brzom gumenomËa m cu prevezen do odrediπta.Producenti su izjavili da je pred-stavljanje organizirano u tomob liku “zbog mornariËkih vezataj nog agenta”, a Craig je iz ja -vio da zahvaljuje marincima πto su ga “dovezli i dobrano ga preplaπili”.Raz log straha vjerojatno je bila velika brzina Ëamaca.
F rancuski general Henri Poncet (na slici) sus-pendiran je zajedno s brigadirom EricomBurgaudom i neimenovanim doËasnikom.
Nalazi se pod sumnjom za “prikrivanje smrti gra -anina Obale Bjelokosti”, i to u vrijeme kada je za -povijedao francuskim vojnim operacijama u tojafriËkoj dræavi. Dana 17. svibnja ove godine fran-cuske su trupe pri uhiÊenju u puπkaranju smrtno
ranile jednog osumnjiËenog kriminalca. KonaËna istraga dovela je do re -zul tata razliËitih od onih prikazanih u sluæbenom izvjeπÊu za koje su od -govorni bili general Poncet i njegovi suradnici.
21. listopada 2005.
Eskadrila dinosaura
PARIZ
ZRA»NA BAZA LANGLEY
BUDIMPE©TA
THUN
Pripremio D. VLAHOVIΔ
Suspendiran general
Preplaπeni James Bond
LONDON
SVIJET
NATO pomaæe Pakistanu
Zlato za Slovenca
Tenkovi za Irak
Kineski nosaË
“Danas je moæda viπe negoikad vaæna komunikacija i ot vo -re nost vojske prema medijima,posebice vojnim”, istaknuo jenaËelnik Glavnog stoæera Slo -vaËke vojske general pu kov nikLubomir Bulik prigodomotvaranja kongresa EMPA-e
"Ovo je viπenamjenski poligonnamijenjen prije svega za obukuHrvatske vojske, a moæemo gaponuditi i za vjeæbe vojski pri-jateljskih zemalja”, poruËio jepredsjednik MesiÊ, a ministarRonËeviÊ je dodao kako je rijeËo perspektivnom poligonu
IZ SADRfiAJA
IMPRESUM
3
Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE
Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici rubrika: Marija Alvir([email protected]), Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt
Novinar: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊFotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 4568-041
Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ
Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852
Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.
Tisak:AKD Agencija za komercijalnu
djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31
Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 6000 primjeraka
U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)
Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2005.
Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH
“Vi ste dio nove strukture hrvatskogobrambenog sustava koji traæi stalno natje-
canje u svrhu jaËanja naπih obrambenihsposobnosti”, kazao je ministar RonËeviÊ,dodavπi kako je projekt Kadet dio progra-
ma pribavljanja osoblja, te ga je ocijenioosobito vaænim te velikom investicijom od
koje MO oËekuje najbolje rezultate
S t r a n a 4
S t r a n a 1 2
Kupljen da bi postao najveÊi ploveÊi casino na svijetu Varjag Êe, po svemu
sudeÊi, ipak postati prvi kineski nosaË zrakoplova
S t r a n a 2 2
S t r a n a 6
Prikazane moguÊnostiuporabe vojnog poligonaGaπinci
Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT
TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE
U Bratislavi odræan 26. kongres Europskogudruæenja vojnih novinara
U Kninu sveËano prisegnuli kadeti 3. naraπtaja Kadetske πkoleZZIO “Petar Zrinski”
Per spek ti van po li gon za πi ro ke nam je nePer spek ti van po li gon za πi ro ke nam je ne
REPORTAÆA
N a voj nom po li go nu Ga πin ciodræ a na je 17. li sto pa da vje æ -ba skra Êe nog na zi va “Po kaz
2005”, koj om su pri ka za ne mo guÊ -nos ti upo ra be tog voj nog po li go na,a tim je po vo dom u Ga πin ce do πao ipred sjed nik Re pub li ke Stje pan Me -siÊ. Uz vr hov nog za pov jed ni ka oru -æ a nih sna ga pro ved bi vje æ be na zo -Ëi li su i nje go vi sav jet ni ci za voj na isi gur nos na pi ta nja te mi nis tar ob ra -ne Be ris lav Ron Ëe viÊ i na Ëel nikGlav nog sto æ e ra ge ne ral zbo ra Jo -sip Lu ciÊ, kao i za pov jed ni ci gra nate dru gi vi so ki du æ nos ni ci MORH-ai OS RH-a.
Voj ni po li gon ide a lan i za dru ge nam je ne
U ime do ma Êi na okup lje ne je po -zdra vio bri gad ni ge ne ral Zvon koPe ternel, za pov jed nik 3. kor pu saHKoV-a, u Ëi jem je sas ta vu po li gonGa πin ci, a na kon odræ a ne mul ti me -di jal ne pre zen ta ci je us li je dio je obi -la zak po li go na po po je di nim rad nimtoË ka ma. Vi so ko izas lan stvo, pred -
vo e no pred sjed ni kom Me si Êem,obiπ lo je ob jek te i ci je li kom plekspo li go na te su u sklo pu vje æ be “Po -kaz 2005” vid je li prak tiË ni pri kazsvla da va nja NA TO pre pre ka i obu -ke sa tni je za mi rov ne voj ne ope ra ci -je, me ha ni zi ra ni vod u na pa du,πkol ska ga a nja iz ten ka M-84 ibor be nog vo zi la pje πa π tva M-80A,te de mon stra ci ju sus ta va SONG-84,kao i de kon ta mi na ci ju bor be ne teh -ni ke. Oso bi to je at rak tiv no bi lo svla -da va nje sta ze va tre nih za pre ka, apri ka za ne su i mo guÊ nos ti inæe nje -rij skog po li go na, te stre li π ta za pro -tu o klop ne vo e ne ra ket ne su sta ve,na ko jem su pro ve de na bo jna ga a -nja Fa go tom i Ma ljut kom, te 120-mi li me tar skim mi no ba ca Ëem.
U vje æ bi su sud je lo va le po stroj be3. kor pu sa - Za pov jedniπ tvo kor pu -sa i sa stav po li go na, 3. gom br te 30.inæe nje rij ska bri ga da i 353. voj no--obav jeπ taj na sa tni ja, a me u su di o -ni ci ma su bi li i pri pad ni ci 15. po -trbr, 350. voj no-obav jeπ taj ne boj ne i50. boj ne AB KO-a, te ZZI O-a i
SOP-a Ko pri vni ca, kao i tim tvrt ke“–uro –ako viÊ - spe ci jal na vo zi la”.Cilj vje æ be bio je pro ved bom prak -tiË nih rad nji i po stu pa ka po je di na cai po stroj bi u sklo pu funk ci o nal nihpo druË ja voj nog po li go na Ga πin cipri ka za ti mo guÊ nos ti nje go ve upo -ra be, ka ko za hr vat ske oru æ a ne sna -ge ta ko i za voj ske pri ja telj skih ze -ma lja. Is tak nu ti su po ten ci ja li i cje -lo vi tost tog voj nog po li go na ko jislu æi za te melj nu i spe ci ja lis tiË kuobu ku po stroj bi Hr vat ske kop ne nevoj ske, no ta ko er se mo æe ra bi ti iza obu ku po stroj bi voj ski dru gih ze -ma lja, ka ko za bor be ne ta ko i za ne -bor be ne za da Êe. Osim to ga, smjeπ -taj ni ka pa ci te ti i ured ske pro sto ri jete sport sko-rekre a tiv ni sad ræ a ji, ia -ko po naj pri je na mi je nje ni obu ci voj -ske, po god ni su i za ak tiv nos ti udru ge svr he, na πto je uka zao ipred sjed nik Me siÊ. U iz ja vi za me -di je is tak nuo je da je taj ne ka daπ njipo li gon JNA da nas u iz vrs nom sta -nju za hva lju ju Êi odræ a va nju o ko jemod nje go vog oslo ba a nja bri ne Hr -
“Ovo je vi πe nam jen ski po li gon na mi je njen pri je sve ga za obu ku Hr vat ske voj ske, a
mo æ e mo ga po nu di ti i za vje æ be voj ski pri ja telj skih ze ma lja, kao i za po tre be smjeπ ta -
ja pri li kom ve li kih sport skih na tje ca nja ili ne kih dru gih do ga a nja”, po ru Ëio je pred -
sjed nik Me siÊ, a mi nis tar Ron Ëe viÊ je do dao ka ko je ri jeË o per spek tiv nom po li go nu u
ko ji se pla ni ra i do dat no ula ga ti
Marija ALVIR, snimio Tomislav BRANDT
Pri ka za ne mo guÊ nos ti upo ra be voj nog po li go na Ga πin ciPri ka za ne mo guÊ nos ti upo ra be voj nog po li go na Ga πin ci
421. listopada 2005.
vat ska voj ska. “Ovo je vi πe nam jen -ski po li gon na mi je njen pri je sve gaza obu ku Hr vat ske voj ske, a mo æ e -mo ga po nu di ti i za vje æ be voj skipri ja telj skih ze ma lja, kao i za po tre -be smjeπ ta ja pri li kom ve li kih sport -skih na tje ca nja ili ne kih dru gih do -ga a nja”, po ru Ëio je pred sjed nikMe siÊ, a mi nis tar Ron Ëe viÊ je do daoka ko je ri jeË o per spek tiv nom po li -go nu u ko ji se pla ni ra i do dat noula ga ti.
Pred sjed nik uka zao na mi ni mal naizd va ja nja za ob ra nu
Na kon obi las ka po li go na pred sjed -nik Re pub li ke Stje pan Me siÊ ob ra -tio se pri god nim go vo rom po stro je -nim pri pad ni ci ma vje æ be “Po kaz2005” te je iz me u os ta log is tak nuoda se hr vat ske oru æ a ne sna ge tre nu -taË no na la ze pred vr lo vaæ nim od lu -ka ma ko je Êe od re di ti re form ske za -hva te u na red nih pet do de set go di -na, uka za vπi na vaæ ne, do sad uËi -nje ne ko ra ke u kljuË nim po druË ji maob ram be ne trans for ma ci je. Na po -me nu vπi da je pri o ri tet no os po sob -lja van je oru æ a nih sna ga za nji ho vuustav nu za da Êu - ob ra nu hr vat skogte ri to ri jal nog in te gri te ta i su ve re ni -te ta, do dao je da is to dob no mo ra jubi ti sprem ni za su rad nju s part ne ri -ma u me u na rod noj za jed ni ci. “Utom kon tek stu bu du Êe hr vat skouklju Ëi va nje u si gur nos no-ob ram be -nu po li ti ku Eu rop ske uni je i hr vat -sko Ëlan stvo u NA TO sa ve zu tre basa gle da va ti kao sred stvo za pos ti za -nje na ve de nog ci lja, a ne ko rak ko ji
je sam se bi svr ha”, po ru Ëio je Me -siÊ, po jas ni vπi da je spo me nu tatrans for ma ci ja ne izb je æ na, ne sa mozbog ustav nih ob ve za oru æ a nih sna -ga, veÊ i zbog te ku Êe glo bal ne voj netrans for ma ci je, po zna te kao “re vo -lu ci ja u voj nim po slo vi ma”, te je za -klju Ëio da Êe sva ka voj na or ga ni za -ci ja ko ja zane ma ri nu æ nost prom je -na bi ti u bu duÊ nos ti za star je la.
Po seb no se osvr nuo na fi nan ci ra -nje u sek to ru ob ra ne te je za klju Ëioda je Hr vat ska doπ la do kraj njedolj nje gra ni ce izd va ja nja za ob -ram be ne po tre be, po ru Ëi vπi tom pri -
go dom da bi sva ko bu du Êe sma nji -va nje mo glo ugro zi ti ob ram be ne re -for me i pred sto je Êu mo der ni za ci ju,kao i iz vr πa va nje za da Êa ko je sto jepred oru æ a nim sna ga ma. “Mo ra movo di ti ra Ëu na o tran spa rent nom i ra -ci o nal nom tro πe nju ra spo lo æ i vihsred sta va, ali i stva ra ti uv je te za du -go roË no i sta bil no fi nan ci ra nje ko jeÊe omo gu Êa va ti ra zvoj, a ne slab lje -nje ob ram be nog sus ta va”, po ru Ëioje Me siÊ, na po mi nju Êi da je dan odre form skih ci lje va mo ra bi ti i po -bolj πa nje rad nog i æi vot nog stan dar -da pri pad ni ka OS RH-a, bez ko je gase, do dao je, i sve dru ge prom je neteπ ko mo gu pro ves ti. Iz ra zi vπi uv je -re nje da Êe se nje go va oËe ki va nja utom po gle du pro ves ti, vr hov ni je za -pov jed nik Ëes tit ao vod stvu i svimsu di o ni ci ma vje æ be te se po tom uprat nji vi so kog izas lan stva MORH-ai OS RH-a upu tio u Pod go ra Ëu ka kobi na tom po druË ju obi πao nam jen -ski or ga ni zi ra ne sna ge za Ëiπ Êe njeod vod nih ka na la III. i IV. ka te go ri -je. Tom je pri go dom po ka zao za ni -ma nje za na Ëin i uv je te ra da voj skena toj iz nim no zah tjev noj za da Êi, teje joπ jed nom is tak nuo vaæ nost od -go va raj uÊeg os po sob lja van ja i opre -ma nja pri pad ni ka oru æ a nih sna ga,ko ji uz svo je sva ko dnev ne i usta -vom od re e ne za da Êe ne ri jet ko ra -de i za dob ro bit lo kal ne za jed ni ce,pa i πi re.
21. listopada 2005.
REPORTAÆA
Uz predsjednika MesiÊa pro ved bi vje æ be na zo Ëi li su i nje go vi sav jet ni ci za voj na i si -gur nos na pi ta nja te mi nis tar ob ra ne Be ris lav Ron Ëe viÊ i na Ëel nik Glav nog sto æ e ra ge ne ralzbo ra Jo sip Lu ciÊ, kao i za pov jed ni ci gra na te dru gi vi so ki du æ nos ni ci MORH-a i OS RH-a
Cilj vje æ be bio je pro ved bom prak tiË nih rad nji i po stu pa ka po je di na ca i po stroj bi usklo pu funk ci o nal nih po druË ja voj nog po li go na Ga πin ci pri ka za ti mo guÊ nos ti nje go veupo ra be, ka ko za hr vat ske oru æ a ne sna ge ta ko i za voj ske pri ja telj skih ze ma lja
5
REPORTAÆA
6
U na zoË nos ti mi nis tra ob ra ne Be -ris la va Ron Ëe vi Êa, za pov jed ni -ka Za pov jedniπ tva za zdru æ e nu
iz obraz bu i obu ku te izas la ni ka na -Ëel ni ka GSOS-a RH ge ne ral boj ni kaMir ka ©un do va, broj nih vi so kih Ëas -ni ka OS-a, pred stav ni ka lo kal nevlas ti i Cr kve, te ro di te lja i rod bi ne, uKni nu su 15. li sto pa da sve Ëa no pri se -gnu li ka de ti 3. na ra π ta ja Ka det skeπko le ZZIO “Pe tar Zrin ski”. Sre diπ njasve Ëa nost odræ a na je na po vi jes nojknin skoj tvr a vi, a Knin i Kni nja ni suse joπ jed nom ove go di ne po tvr di likao dob ri do ma Êi ni.
Na slu æ e nje do mo vi ni pri se gnu lo je65 ka de ta, i to 57 ka de ta i 8 ka det ki -nja, ko ji su is pu ni li sve uv je te i ko ji -ma je omo gu Êe no uklju Ëi va nje u pro -gram Ka det. Na kon za vr πet ka πko lo -va nja pos tat Êe Ëas ni ci Hr vat ske voj -ske i nas ta vi ti pro fe si o nal nu ka ri je ruu oru æ a nim sna ga ma.
Mno go us pje ha na fa kul te ti ma i u
voj noj ka ri je ripr vo je no vimka de ti ma po æ e -
lio za pov jed nik Ka det ske πko le pu kov -nik Æelj ko –ur Ëe viÊ, ka za vπi ka ko susve Ëa nim Ëi nom pri se ge pos ta li pri -pad ni ci pob jed niË ke Hr vat ske voj ske.Na rav no, is tak -nuo je ka ko je tove li ka Ëast, ali iob ve za, jer Êe uzob ve ze na ci vil -nim fa kul te ti mapro la zi ti i zah -tje van pro gramvoj ne obu ke.“Naπ za jed niË kicilj je va πa pro -mo ci ja i po pu naOS-a no vim,mla dim, πko lo -
va nim Ëas ni ci ma ko ji Êe bi ti mo ti vi ra nii pro fe si o nal ni po kre ta Ëi ra zvo ja OS -RH-a”, ka zao je pu kov nik –ur Ëe viÊ.
Ge ne ral ©un dov se, uz Ëes tit ke ka de -ti ma, za hva lio i nji ho vim ro di te lji mana pov je re nju ko je su is ka za li Hr vat -skoj voj sci ka da su za jed no sa svoj omdje com do ni je li od lu ku o nji ho vompri stu pa nju u pro gra mu Ka det te o to -me da pos ta nu Ëas ni ci OS-a. “Upra voÊe ti mla di lju di”, ka zao je ge ne ral©un dov, “pri do ni je ti to me da OS bu dujoπ bo lje ne go do sa da.” Po ru Ëio je i daÊe Za pov jedniπ tvo za zdru æ e nu iz o -braz bu i obu ku, ko je pro ved be no od -go va ra za pro jekt Ka det, uËi ni ti sve zaπto je od go vor no ka ko bi svi oni ko ji suda li pri se gu pos ta li dob ri, uzor ni i poπ -te ni Ëas ni ci OS RH-a.
Na da noj pri se zi ka de ti ma je Ëes tit aoi mi nis tar ob ra ne Be ris lav Ron Ëe viÊ.“Vi ste dio no ve struk tu re hr vat skog
Napisala i snimila Leida PARLOV
21. listopada 2005.
U Kni nu sve Ëa no pri se gnu li ka de ti 3. na ra π ta ja Ka det ske πko le ZZIO “Pe tar Zrin ski”
“Vi ste dio no ve struk tu re hr vat skog ob ram be nog sus ta va ko ji tra æi stal no na tje ca nje
u svr hu ja Ëa nja na πih ob ram be nih spo sob nos ti. Mi nis tar stvo ob ra ne pri la go a va hr -
vat ski ob ram be ni su stav no vim mi si ja ma i za da Êa ma te su upra vo mla di voj ni ci i Ëas -
ni ci vaæ na sna ga na πeg ob ram be nog sus ta va”, ka zao je mi nis tar Ron Ëe viÊ, do da vπi
ka ko je pro jekt Ka det dio pro gra ma pri bav lja nja osob lja, te ga je oci je nio oso bi to
vaæ nim te ve li kom in ve sti ci jom od ko je MO oËe ku je naj bo lje rez ul ta te
Za hva lju ju Êi va ma oruæanesnage od da nas su joπ ja Ëe
“Ula ze Êi u pro -gram Ka det, navra ti ma ste jed nogno vog po glav lja usvom æi vo tu u ko -jem mo ra te bi tisvjes ni da ste na -kon πko lo va nja pri -je sve ga voj ni ci.Voj ni ci ko ji ima jupri vi le gi ju da krozπko lo va nje stek nudva zva nja, voj no ici vil no”, re kao jemi nis tar Ron Ëe viÊ
Kadeti usveËanom strojuna kninskojtvravi priseg-nuli su domovini
REPORTAÆA
ob ram be nog sus ta va ko ji tra æi stal nona tje ca nje u svr hu ja Ëa nja na πih ob -ram be nih spo sob nos ti”, re kao je mi -nis tar Ron Ëe viÊ te je is tak nuo ka koMi nis tar stvo ob ra ne pri la go a va hr -vat ski ob ram be ni su stav no vim mi si ja -ma i za da Êa ma, te da su upra vo mla divoj ni ci i Ëas ni ci vaæ na sna ga na πegob ram be nog sus ta va. Pro jekt Ka det,ko ji je dio pro gra ma pri bav lja nja osob -lja, mi nis tar Ron Ëe viÊ je oci je nio oso -bi to vaæ nim te ve li kom in ve sti ci jomod ko je MO oËe ku je naj bo lje rez ul ta te.
“Ula ze Êi u pro gram Ka det, na vra ti -ma ste jed nog no vog po glav lja u svomæi vo tu u ko jem mo ra te bi ti svjes ni daste na kon πko lo va nja pri je sve ga voj -ni ci. Voj ni ci ko ji ima ju pri vi le gi ju dakroz πko lo va nje stek nu dva zva nja,voj no i ci vil no, ali i ob ve zu da se be isvo ja zna nja sta ve na ra spo la ga njedo mo vi ni”, re kao je mi nis tar Ron Ëe -viÊ. Is tak nuo je i ka ko Êe oni ti je komsvo je pro fe si o nal ne ka ri je re ob na πa tiraz no vrs ne du æ nos ti, od za pov jed nih iin struk tor skih do sto æ er nih, pa Ëak ivoj no-di plo mat skih kroz me u na rod -ne ak tiv nos ti i mi si je, te vje ru je da jeto za njih do vo ljan iza zov i os tva re njenji ho vih pro fe si o nal nih am bi ci ja. “Za -
hva lju ju Êi va ma i va πoj mla dos ti, OSod da nas su joπ ja Ëe”, za klju Ëio je mi -nis tar ob ra ne te po zvao sve ka de te dasav jes no, mar lji vo i u ro ku is pu nja va -ju sve svo je ob ve ze.
Dob rom ra spo lo æ e nju na knin skojtvr a vi pri do nio je i na stup kla peHRM-a s koj om su svi za jed no i za -pje va li, a sve Ëa nost je za vrπi la efekt -nim na stu pom ak ro bat ske sku pi neHRZ-a “Kri la Olu je”. To ga da na ka -de te je pri mi la i knin ska gra do na Ëel -ni ca Jo si pa Ri mac, ko ja je iz ra zi lave li ko za do volj stvo πto Êe ti mla dilju di baπ u Kni nu za po Ëe ti svo ju ka ri -je ru u Hr vat skoj voj sci.
Ina Ëe, na na tje Ëaj za 3. na ra π taj ka -de ta pri ja vi lo se, ka ko nam je re kaoge ne ral ©un dov, go to vo 700 kan di da -ta, a za kamp se lek ci je i pri pre me oda -bra no je njih 70-ak. Pre ma ri je Ëi mage ne ra la ©un do va ka de ti 3. na ra π ta jasu ja ko mo ti vi ra ni i od luË ni u svoj ojna ka ni da se po sve te voj nom po zi vu,mo æ da Ëak i od luË ni ji od svo jih pret -hod ni ka. Tre Êi na ra π taj je ujed no i pr viko ji Êe se πko lo va ti u skla du s Bo lonj -skom de kla ra ci jom. Osi gu ra na je po -treb na nas tav na li te ra tu ra, ta ko da,kaæe ge ne ral ©un dov, tu ne bi tre ba lobi ti prob le ma. Za do vo ljan je i rez ul ta -ti ma ko je su pos ti gli ka de ti 2. na ra π ta -ja. Njih dvi je tre Êi ne je upi sa lo dru gugo di nu, πto je iz nad sve u Ëi liπ nog pro -sje ka. Za jed no s ka de ti ma 3. na ra π ta jau Ka det skoj πko li u Za gre bu i Spli tuπko lu je se 179 ka de ta, i to 148 ka de ta i31 ka det ki nja.
721. listopada 2005.
MA LAJ KARA DAN,ka det ki nja3. na ra π ta ja
Je dan odr a z l o g azbog ko jihsam se od -lu Ëi la uk lju -
Ëi ti u pro gram Ka det, ali ne i je di ni,jest mo guÊ nost za poπ lja van ja u Hr -vat skoj voj sci, kao i dalj nji nas ta vakπko lo va nja. Uz to, tu je i lju bav pre -ma vojsci ko ju je na me ne pre niootac, kao i raz ne dru ge mo guÊ nos tiko je mi pru æa ova kav na Ëin πko lo va -nja. Ro di te lji se u po Ëet ku baπ i ni suslo æ i li s moj om od lu kom, ali sa da su,oso bi to ta ta, sret ni i po nos ni. Ni ujed nom tre nut ku ni sam mis li la odus -ta ti. OËe ki va la sam da Êe kamp pri -la god be bi ti te æi, ali ni je bi lo pret je -ra no na por no. Na dam se da Êu i ja iMi nis tar stvo is pu ni ti sve od red ni ceugo vo ra, te da Êu na kon πko lo va njado bi ti po sao u po stroj bi u koj oj bihæe l je la ra di ti, na rav no u skla du spos tig nu tim rez ul ta ti ma ti je komπko lo va nja i svo jim mo guÊ nos ti ma.
ME LI ORKLA RIΔ,ka det 3.na ra π ta ja
Od ma lihno gu samæe lio bi tiv o j n i k .O d m a h
na kon za vr πe ne sred nje πko le pri -stu pio sam slu æ e nju voj nog ro ka, ito u 350. VOb kao izvid nik. Za klju -Ëio sam da se do is ta æe lim pro fe si -o nal no po sve ti ti voj nom po zi vu, aimao sam i dob re za pov jed ni ke ko jisu pod ræ a li mo ju od lu ku i pred lo æ i limi da odem u ka de te.Mo ja od lu ka da se uklju Ëim u pro jektKa det ro di te lji ma je bi la pot pu nooËe ki va na, jer sam im joπ sa 11 go -di na re kao da Êu bi ti pro fe si o nal nivoj nik, ta ko da su se joπ on da do brois pla ka li i pro π li fa zu πo ka. Ti je kompri pre ma, ko je i ni su bi le zah tjev ne,za pov je di ci su se pre ma na ma od no -si li vi πe ro di telj ski ne go voj niË ki istal no su is ti ca li ka ko mo ra mo u ro -ko vi ma is pu nja va ti ob ve ze na fa kul -te ti ma. Naj vi πe me za ni ma za po vi -jeda nje po stroj ba ma na te re nu, te -ren ski rad, i to baπ kao izvid ni ka, aæe lja mi je da πto pri je poË nem go mi -la ti rad no is kus tvo. Vo lio bih da bu deπto vi πe pre ko mor skih za da Êa, sud -je lo va nja u mi si ja ma i na dam se daÊe ta ko i bi ti, po go vo ka da pos ta ne -mo Ëla ni ca NA TO-a.
Ka de ti 3. na ra π ta ja Ka det ske πko le ZZIO “Pe tar Zrin ski” s ministrom RonËeviÊem,generalom ©undovom i ostalim visokim vojnim duænosnicima
21. listopada 2005.
MORH I OSRH
8
U po vo du Me u na rod nog da na pje -πa Ëe nja, 14. li sto pa da, za dje lat ni keMi nis tar stva ob ra ne i upra va Glav nogsto æ e ra OS RH-a or ga ni zi ra na je kon di -cij ska pje πaË ka hod nja na Med ved ni ci.
Oko 200 su di o ni ka hod nje, me u ko -ji ma je bi la i maj ka s dvo i polm je seË -nom be bom, oku pi lo se u ju tar njim sa -ti ma kod tu ne la Do lje na za gre baË komMi ha ljev cu, te se u ve Êim sku pi na makr e nu lo put od re diπ ta, do Hunj ke.Hod nja je tra ja la oko dva i pol sa ta,na kon Ëe ga je us li je dio ru Ëak i od moru “Zvo ni mi ro vom do mu” ti je kom ko je -ga su ne ki uæ i va li na sun cu i svje æ emzra ku, a dru gi uz kar te i dru ge dru π -tve ne igre. Za po se ban ugo aj za slu -æni su bi li “Si no vi rav ni ce”, tam bu raπ -
ki sa stav uz Ëi ju su svir ku i pjes mu si -gur no svi uæ i va li, a ne ki i zap le sa li.
Ia ko je i po vra tak u “ci vi li za ci ju”bio or ga ni zi ran, ne ke su sku pi ne nas -ta vi le dru æ e nje do kas nih po pod nev -nih sa ti, a ne ki i dulje, lu taj uÊi u po -tra zi za pra vim pu tem do toË ke po la -ziπ ta, od nos no po vrat ka. Po je di ni suusput “za ra di li” i ja Ëu upa lu mi πi Êa,no za to su ba rem izb je gli pro met nuguæ vu, a i sva ko dnev nu (rad nu) ko lo -teË inu. Na i me, svi su di o ni ci hod nje,za Ëi ju je or ga ni za ci ju bio za du æ ensa tnik Kre πi mir Ko va Ëe viÊ, bi li su to -ga da na oslo bo e ni re do vi tih dnev nihza da Êa, no Ëel ni ci ustroj be nih cje li namo ra li su vo di ti ra Ëu na o to me da sene re me ti rad na di na mi ka. Oni ko ji
su uz “bla go slov” nad re e nih sud je -lo va li u tom hva lev ri jed nom “pot hva -tu” do bi li su pri god ne ka ba ni ce s nat -pi som “MORH - pje πa Ëe njem dozdrav lja”, a su de Êi pre ma re ak ci ja mave Êi ne, ova kve bi sport sko-rekre a tiv -ne ak tiv nos ti i Ëeπ Êe bi le dob ro doπ le.
M. AL VIR
Mi nis tar ob ra ne Be ris lav Ron Ëe viÊ ipred sjed nik Me πi ha ta u Hr vat skojmuf ti ja ©ev ko ef. Omer ba πiÊ 18. li sto -pa da u MORH-u su pot pi sa li Pro to -kol o du πob ri æ niË koj skrbi pri pad ni kaOS-a RH is lam ske vje ro is po vi jes ti.
Tom pri go dom mi nis tar Ron Ëe viÊ jeka zao ka ko Êe se tim spo ra zu mom skr-bi ti i πti ti ti vjer ska pra va ka ko dje lat ni -ka, ta ko i roË nih voj ni ka. Muf ti ja ©ev -ko ef. Omer ba πiÊ je pak ka zao ka ko jeza Is lam sku za jed ni cu u RH pot pi si va -
nje ovog spo ra zu ma od po vi jes ne vaæ -nos ti, jer voj ni ci ma islamske vje ro is -po vi jes ti jam Ëi da Êe nji ho va vjerskauv je re nja u pre hra ni i iz bo go πtov ljabi ti poπ ti va na. “Sto ga se i na dam”, ka -zao je da lje ©ev ko ef. Omer ba πiÊ”, daÊe voj ni ci mus li ma ni u Hr vat skoj voj -sci, na ko je se od no se od red be ovogspo ra zu ma, joπ bo lje is pu nja va ti svo jevoj niË ke ob ve ze i u tom smi slu Êe ih Is -lam ska za jad ni ca ohra bri va ti”.
Pot pi si va nju Pro to ko la iz me u os ta -
lih bio je na zo Ëan i pred sjed nik Vla di -ne Ko mi si je za vjer ska pi ta nja Bo æoBiπ ku piÊ, ko ji je pri tom ka zao ka ko jepot pi si va nje Pro to ko la znak dob re su -rad nje iz me u Vla de i vjer skih za jed -ni ca te ka ko ima joπ niz za jed niË kihto Ëa ka o ko ji ma pred sto ji do go vor ublis koj bu duÊ nos ti.
Obi lje æ a va nje Da na Za pov jed no-sto -æ er ne πko le “Bla go Zad ro” 17. li sto -pa da ove je go di ne u pot pu nos ti bi lou zna ku Ëov je ka Ëi je ime πko la no si,le gen dar nog bra ni te lja Vu ko va ra.
Obi lje æ a va nje, ko je je ove go di ne iz -nim no bi lo u pro sto ri ma za gre baË kevo jar ne “Pe tar Zrin ski”, gdje se πko lai na la zi, po Ëe lo je mi som za duπ ni com
za po gi nu log ge ne ra la u ka pe li cisv. Mi ho vi la, a vo dio ju je pa terMi ho vil Fi li po viÊ. Po tom je u»as niË kom do mu odræ an sve Ëa nipro gram, ko jem su iz me u os ta -lih na zo Ëi li izas la nik na Ëel ni kaGSOS-a RH bri gad ni ge ne ralDra go Ma ta no viÊ, zam je nik za -pov jed ni ka ZZI O-a bri ga dir Fra -no To mi ËiÊ, obi telj Bla ge Zad re,
sa bor ski za stup nik Pe tar Mli na riÊ... Za pov jed nik ZS©-a bri ga dir Zdrav ko
An da bak pod sjet io je na po vi jest πko le,ali i ozna Ëio nje zi ne sa daπ nje, kao i bu -du Êe ci lje ve. Ina Ëe, Za pov jed no-sto æer -nu πko lu “Bla go Zad ro” do sad je u 13re dov nih i Ëe ti ri iz van red na na ra π ta jaza vrπi lo 742 po laz ni ka, a glav ni no vi tet,ko ji je na jav ljen, jest prom je na s jed no -
go diπ njeg na dvo go diπ nje πko lo va nje.Sre diπ nji do ga aj da na ipak je bi lo ot -
kri va nje bi ste s li kom Bla ge Zad reispred »as niË kog do ma. Ri jeË je o dje luAn te Br ki Êa, pres li ci bi ste ko ja se na la -zi na Tr pinj skoj ces ti. Ot kri li su je sin iunuk ge ne ra la Zad re, a plje sak svihna zoË nih dje lat ni ka i po laz ni ka πko le,kao i nji ho vih gos ti ju, po ka zao je ka kosje Êa nje, za hval nost i poπ to va nje pre maBla gi Zad ri ne bli je de, ni ti Êe ika da iz -bli jed je ti. Po tvr di li su to i svi go vor ni cina sve Ëa nos ti, na zi va ju Êi ga “jed nimod najsvjet li jih sim bo la ob ra ne RH”,“si no ni mom za ob ra nu Vu ko va ra”, teËov je kom “Ëi ji lik i he roj sko dje lo pred -stav lja ju vo di lju ka ko tre ba vo lje ti i bo -ri ti se za svo ju do mo vi nu”.
D. VLA HO VIΔ
Pro to kol od po vi jes ne vaæ nos ti
Ot kri ve na bi sta Bla ge Zad re
M.P.sn
i mio
: D
a vor
KI R
IN
sni m
io Æ
. Sti p
a no v
iÊ
Pje πa Ëe njem do zdrav lja
snim
io D
avor
KIR
IN
J ut ro 8. li sto pa da po Ëe lo je po tre -som ko ji je po go dio Pa kis tan, In -di ju i Af ga nis tan i pri tom od nio
na ti su Êe æi vo ta. U jed no mi nut nompod rh ta va nju po Ëe li su se ljul ja ti or ma -ri unu tar smjeπ taj nih kon tej ne ra u hr -vat skom kam pu, no na sre Êu niπ ta vi πeod to ga, ali to je ipak izaz vao ma lu ne -la go du u Ka bu lu.
No, una toË to me pri pad ni ci 6. hr vat -skog kon tin gen ta su na sim bo li Ëan na -Ëin pro sla vi li hr vat ski Dan ne o vis nos ti,
pris je Êaj uÊi se ka da je pri je 14 go di nana sjed ni ci Hr vat skog sa bo ra do ne se naod lu ka o pre ki da nju svih dræ av no-prav -nih od no sa iz me u Re pub li ke Hr vat skei ta daπ nje SFRJ, a RH pos ta la sa mos -tal na dræ a va. U hr vat skom kam pu suod ra nog jut ra po Ëe le pri pre me za pro -sla ve. S ob zi rom na to da je ri jeË o hr -vat skom dræ av nom praz ni ku unu tarkam pa Wa re hou se pro gla πen je hr vat -ski na ci o nal ni dan i svi pri pad ni ci hr -vat skog kon tin ge nta bi li su oslo bo e niod dnev nih ob ve za.
Do dje la me da lja za sud je lo va nje u mi si ji
S ob zi rom na to da su pri pad ni ci hr -vat skog kon tin gen ta u mi rov noj mi si jiISAF pro ve li vi πe od tri de set da na, pre -ma pra vi li ma NA TO-a ste kli su pra vona do dje lu me da lja za sud je lo va nje umi si ji i do pri nos mi ru i slo bo di. Sre diπ -nji dio sve Ëa nos ti po Ëeo je in to ni ra njem
dræ av ne him ne i uvod nim go vo rom za -pov jed ni ka hr vat skog kon tin ge nta boj -ni ka Iva na Ho da ka ko jim je pods je tiona taj vaæ an do ga aj i nje go vu vaæ nostza Hr vat sku. Na kon to ga boj nik Ho dakse ob ra tio i gos ti ma te im ob jas nio raz -log okup lja nja za mo li vπi da se mi nu tomπut nje oda po Ëast svim po gi nu lim pri -pad ni ci ma Do mo vin skog ra ta.
Na kon uvod nog di je la za pov jed nikKa bul ske mul ti na ci o nal ne bri ga de(KMNB) bri gad ni ge ne ral Clau dioGraz ia no, kao po Ëas ni gost, ta ko er seob ra tio pri pad ni ci ma hr vat skog kon tin -ge nta Ëes ti taj uÊi im Dan ne o vis nos ti.Ge ne ral Graz ia no je po seb no za hva liona an gaæ ma nu Re pub li ke Hr vat ske umi rov noj mi si ji ISAF te poh va lio pro fe -si o nal nost i mo ti vi ra nost hr vat skih pri -pad ni ka. U svom go vo ru re kao je dabez ob zi ra na to πto Hr vat ska joπ ni jeuπ la u NA TO, on po du pi re i po zdrav ljasve na po re ko je ula æe da se to ostva riis tak nu vπi: „Bez ob zi ra na to bi li u NA -TO-u ili ne mi smo svi voj ni ci i ov djesmo iz is tih raz lo ga i s is tim ci ljem, a toje po mo Êi af ga nis tan skom na ro du“. Po -tom su pri pad ni ci ma hr vat skog kon tin -gen ta po di je lje ne me da lje. Do dje li me -da lja na zo Ëi li su i broj ni uz va ni ci os ta -lih na ci ja ko je sud je lu ju u mi si ji ISAF.Me u uz va ni ci ma po seb no is ti Ëe moopu no mo Êe ni ka mi nis tra Mi nis tar stvavanj skih po slo va i eu rop skih in te gra ci -
ja Iva na Star Ëe vi Êa ko ji ob na πa du æ nostzam je ni ka di rek to ra za ci vil ne po slo vepro vin cij skog ti ma za ob no vu tzv. Pro -vi ni cal Re con struc ti on Te am (PRT) uFay za ba du. On je re kao ka ko je ovo vr -lo vaæ an do ga aj u hr vat skoj po vi jes tite da mu je dra go vid je ti da se on obi -lje æ a va i u ta ko da le koj zem lji kao πtoje Af ga nis tan.
Ot kri va nje spo men-plo ËeDo dje li me da lja pret ho di lo je sve Ëa no
ot kri va nje ka me ne plo Ëe ko ja Êe pod -sje Êa ti na sud je lo va nje pri pad ni ka 6.hr vat skog kon tin gen ta u mi rov noj mi si -ji ISAF VI II i ko ja ujed no ci ta tom ko jije na njoj pod sje Êa da je mir ono zbogËe ga smo mi tu i ono Ëe mu svi mo ra mote æ i ti. U krat kom vre me nu hr vat skikamp je bio pre pun gos ti ju i ne slu æ be -ni dio pro sla ve je po Ëeo. Za ovu pri go -
du su pri pad ni ci hr vat skog kon tin -gen ta, toË ni je hr vat ski pri pad ni ci Dvo da, pri pre mi li ne za bo ra van ro π tiljko ji je, mo æ e mo slo bo dno re Êi, pos -tao zaπ tit ni znak i pro iz vod hr vat -skog kon tin gen ta i gos ti se uvi jekodu πe ve. Ovim su do ga a jem, ia koda le ko od svo jih do mo va i obi te l ji,pri pad ni ci 6. hr vat skog kon tin gen tasve Ëa no pro sla vi li Dan hr vat ske ne o -vis nos ti i na ne ki na Ëin bar na tre nu -tak pres ta li raz miπ l ja ti o sva ko dnev -nim za da Êa ma i ob ve za ma ko je su ihveÊ slje de Êi dan Ëe ka le.
Pri pad ni ci 6. hr vat skog kon tin gen ta su na sim bo li Ëan na Ëin pro sla vi li hr vat ski Dan ne o vis -
nos ti. U hr vat skom kam pu su od ra nog jut ra po Ëe le pri pre me za pro sla vu. S ob zi rom na to
da je ri jeË o hr vat skom dræ av nom praz ni ku unu tar kam pa Wa re hou se pro gla πen je hr vat ski
na ci o nal ni dan i svi pri pad ni ci hr vat skog kon tin ge nta bi li su oslo bo e ni od dnev nih ob ve za
Obi lje æen Dan hr vat ske ne o vis nos ti u Ka bu lu
©ESTI HRV CON U MISIJI ISAF VIII
Iz Afganistana Tomislav KASUMOVIΔ
21. listopada 2005.9
Brigadni general Claudio Graziano uruËujemedalje pripadnicima hrvatskog kontingenta
Otkrivanje spomen-ploËe 6. hrvatskogkontingenta
Medalje za sudjelovanje u misiji
1021. listopada 2005.
K o naË no sam do Ëe kao i taj dan.Na kon 50 rad nih da na ra du jemse od las ku u Is la ma bad na moj
pr vi, mis lim i za slu æ e ni od mor. Svete Ëe po pla nu. Fi nac i ja ra no kre Êe -mo iz 150 km uda lje nog Ra wa la ko taka ko bis mo sti gli u ban ku i po di glineπ to no va ca. Æu ri mo jer u vri je mera ma za na rad no vri je me ban ke je od8,30 do 11 sa ti. Iz vrs no, sti gli smo upra vo vri je me, 8 je sa ti i 30 mi nu ta,ban ka se otva ra, a mi smo me u pr -vi ma u du gaË kom re du. U 8,45 sa tiko naË no sam do πao na red. Po ma loumo ran da jem Ëek ka ko bih ga unov -Ëio, ali od jed nom mi se za vrt je lo ugla vi, ni sam osje Êao tlo pod no ga ma.U pr vom tre nut ku po mis lio sam da jeto od umo ra, ali ka da sam po gle daooko se be imao sam πto vid je ti. Sto ti -ne pre pla πe nih li ca ko ja iz ban ke nauli cu pa niË no bje æe.
Dra ma 50 me ta ra od hr vat skog sta naKa ta stro fa je po Ëe la, ovo ni je sa mo
po tres na pri Ëa, ovo je pra vi po tres. I
ja sam iza πao na uli cu te Ëe kao da sesve smi ri. Sve je tra ja lo ne ko li ko mi -nu ta. Fi nac i ja ula zi mo u vo zi lo teko men ti ra mo si tu a ci ju. I nje mu i me -ni ovo je pr vo ta kvo is kus tvo, ali os -ta je mo pri bra ni i nas tav lja mo pre mapla nu. U 9,15 sa ti on iz la zi iz vo zi la,a ja nas tav ljam put pre ma hr vat skomsta nu u Park Tow er su u Is la ma ba du,raz miπ l jaj uÊi o mo gu Êim pos lje di ca -ma i ka ko sam do bro pro πao. Ali toni je sve, dra ma se nas tav lja. U 9,20sa ti sve ra di o ve ze u mom vo zi lu kaoda su po lud je le. Ne vje ru jem u onoπto Ëu jem, dio Mar ga la Tow er sa ko jije uda ljen sa mo dva blo ka ili 50 me -ta ra od na πeg (hr vat skog) sta na jed -no stav no vi πe ne pos to ji. I da lje nevje ru jem te za po vi je dam vo za Ëu dapo æ u ri i is to dob no tra æ im upu te pre -ko sus ta va ve ze od de æ ur nog Ëas ni kau sto æ e ru o mo jim dalj njim du æ nos ti -ma jer mi je jas no da od mog od mo rane Êe bi ti niπ ta.
Sti æ em vo zi lom na oko 500 me ta rauda lje nos ti od mjes ta do ga a ja, a
kas ni je sam nas ta vio pje πi ce jer je bi -lo ne mo gu Êe pro bi ti se od sil ne guæ -ve. Ubr za no sam se kre tao s opre -mom na le i ma i u ru ka ma ka ko bihmo æ da po mo gao ne kom od ko le gaËas ni ka iz dru gih ze ma lja i nji ho vimobi te lj ima jer sam u me u vre me nubio oba vi jeπ ten ka ko mno go UNosob lja i nji ho vih obi te l ji æi ve u tojzgra di. Na ti su Êe lju di trËi, vi Ëe, ska -Ëe, jed va se pro bi jam. Pr vo sam na i -πao na na πu zgra du, Ëi ni la se u re du.Na kon 50 me ta ra imao sam πto vid je -ti. Raz ru πe ni Mar ga la Tow ers, tko znako li ko æi vih i mrt vih me u ru πe vi na -ma, te sto ti ne ra nje nih na ob li æ njempar ki ra li π tu. Pro na la zim na πeg Me di -Êa, ina Ëe za du æ e nog za zdrav stve nuskrb svih dje lat ni ka UN MOS-a, a da -nas glav nog i od go vor nog za spa πa -va nje cje lo kup nog UN-ovog osob lja inji ho vih obi te l ji. Do bi vam za da Êu or -ga ni zi rati mjes to pri kup lja nja pre æ iv -je lih te po Ëi njem po pi si va ti pris ti gleoso be ko je su se us pje le spa si ti. Naj -go re su pro π le πved ske i jed na iraË ka
Ovo ni je sa mo po tres napriËa, ovo je pra vi po tres
DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP
Ovo je eks klu ziv na pri Ëa ko ja go vo ri iz me u os ta log o jed nom nev je ro jat nom is kus tvu hr -
vat skog voj nog pro mat ra Ëa Iva na Li o vi Êa, te ka ko je on do æ i vio naj ve Êu pri rod nu ka ta -
stro fu ko ja je po go di la ovaj dio svi je ta. Do ga a ji i oso be su stvar ni, a pri Ëa kaæe...
Iz Pakistana Zlatko SUDIΔ
obi telj. Naπ pri ja telj Mats bio je usta nu s obi te l ji ka da se po tres do go -dio. Imao je “sre Êu” πto je ne sta lo“sa mo” po la nje go vog sta na, ci je laobi telj mu je pre æ iv je la. S vi si ne odne kih 20 me ta ra pri ve zao je 15-akplah ti te spus tio pr vo su pu gu i di je te,a kas ni je se i sam uspio spus ti ti nasi gur no. Ni su sve obi te l ji bi le te sre -Êe, ne ke su os ta le pod ru πe vi na ma idok ovo pri Ëam na da mo se i mo li moBo ga da se do go di Ëu do. Na πim pri -ja te lji ma An se ru i Su me ri do go di lose Ëu do, fi ziË ki su oz li je e ni, ali os ta -li su æi vi.
Po tres se po nav ljao joπ Ëe ti ri pu taUbr zo su sre Êem kolegu, ne ka ko je
lak πe ka da vi diπ oso bu ko ju po zna jeπ.Os ta li na πi Ëas ni ci su na te re nu. Onima za da Êu pro na Êi osob lje u bli zi niMar ga la Tow er sa i usm je ri ti ih k me -ni. Po ma ga la su nam dva Dan ca.
Uvid je vπi ka ko Êe za da Êa tra ja ti pri -liË no du go, po di je li li smo se u sku pi -ne. Kolega i ja ima mo za da Êu osta tikod mjes ta ne sre Êe i iz vi jes ti ti sto æ erako su po je di ni Ëla no vi UN-ove or -ga ni za ci je pro na e ni (oz li je e ni ilipo gi nu li). Si tu a ci ja je sve na pe ti ja, u14 sa ti sa zna li smo da se oËe ku je joπje dan po tres i to oko 16. ©to je bi lopred vi e no, to se i ostva ri lo. U 15,50sa ti do go dio se po tres, ali ipak ma -njeg opse ga. Ovaj put svi smo bi lipri prem lje ni. Po tre si su se do slje de -Êeg jut ra po nav lja li u 4 nav ra ta, svasre Êa (za nas ko ji smo bi li u Is la ma -ba du) epi cen tar je bio oko 100 kmsje ve ro is toË no.
Mi je nja mo se sva kih ne ko li ko sa ti.Mo ja noÊ na smje na po Ëe la je u 23,00sa ta. Na la zim se ja ko bli zu ru πe vi na ipra tim sve πto se do gaa. Stu pio samu kon takt s od go vor nim Ëas ni kom zaspa πa va nje, ali UN-ovu osob lju ni titra ga. U 2,45 sa ti smje nu pre u zi makolega, ta ko er stu pa u kon takt s od -go vor nim Ëas ni kom za spa πa va njeko ji mu odob ra va fo to gra fi ra nje mjes -ta do ga a ja. Vje ruj te mi, on je je di naoso ba, isklju Ëu ju Êi pa kis tan sku voj -sku, ko ja je fo to gra fi ra la ru πe vi nu izne po sred ne bli zi ne. No vi na ri i fo to -gra fi BBC-a, CCN-a i os ta lih TV ino vin skih ku Êa ni su bi li te sre Êe, mo -li li su ga za fo to gra fi je, ali on se po -nio pro fe si o nal no, od go vor no i do sto -
jan stve no. Sli ke su pos ta le vlas niπ tvoUN-a, a ne ke od njih upra vo mo æ e tepo gle da ti.
Uj ut ro smo oËe ki va li da Êe mo od -mo ri ti od du gog i na por nog da na ino Êi, ali ka ko je ve Êi na pro mat ra Ëana te re nu, du æ nost u sto æ e ru pri pa laje na ma. Iz dræ at Êe mo mi joπ je dandan i noÊ, ako tre ba i vi πe. Ipak smomi hr vat ski Ëas ni ci. Svi na πi Ëas ni ciæi vi su i zdra vi, na svo jim rad nimmjes ti ma...
DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP
21. listopada 2005. 11
KONFERENCIJA
U Bratislavi odrzan 26. kongres Europskog udruzenla vojnih novinara
Danas viie no ikad vaina otvorenost vojske medijima "Danas je rnozda vise nego ikad vazna komunikacija i otvorenost vojske prema mediji ma, posebice vojnim. Njihova objektivna informacija temeljena na cinjenicarna kao i konstruktivna kritika dobrodosla je i stimulira nas da se preispitamo i ujedno nam po maze u nasern razvoju i profesionalizmu", istaknuo je nacelnik Glavnog stozera Slo vacke vojske general pukovnik Lubomir Bulik prigodom otvaranja kongresa EMPA-e
-------------- Vesna PINTARIC, snimio Zeljko STIPANOVIC --------------
M inistarstvo obrane Republike Slovacke i djelatnici vojnog izdavastva ove godine bili su
domacin 26. kongresa Europskog udruzenja vojnih novinara (EMPA) koji je od 8. do 12. listopada odrzan u Bratislavi. To udruzenje koje datira od 1977. do danas je okupilo clanove iz sedamnaest europskih zemalja, ma horn urednika vojnih casopisa i publi kacija koje se bave vojnom temati kom, a kojima je ovo bila iznimna pri goda da razmijene iskustva, vide gdje su drugi i s kakvim se problemima susrecu, nauce nesto novo i prosire svoje znanje, steknu vrijedne kontak te i poznanstva te doznaju vise o zemlji domacinu. njezinim oruzanim snagama, i dakako, ulozi i vaznosti vojnih casopise u Slovackoj vojsci.
Objektivna novinarska informacija pornaze razvoju vojske Sluzbeno otvaranje Kongresa odr
zano je u hotelu Dukla, a koliku su mu vaznost dali Slovaci dovoljno go-
12
vori cinjenice da je domacin bio na celnik Glavnog stozera Slovacke vojske general pu kovnik Lubomir Bulik koji je tom prigodom istaknuo kako je danas mo zda vise nego ikad vazna komunikaci-
• Sluibeni sastanak ctenove ovogodisnjeg EMPA kon gresa uveilceo je i slovscki ministar obrane Juraj Liska koji je u svom obrscenju govorio o obrambenim reforma ma koje pro/azi s/ovacka vojska i ministarstvo obrane
ma, po sebice vojnim. Njihova objek-
meljena na cinjenica ma kao i konstruktiv na kritika dobrodosla je i stimulira nas da se preispitamo i ujedno nam pomaze u nasern razvoju i profesiona - lizmu, istaknuo je ge-
• Nacelniku Glavnog stoiere Slovacke vojske general pukovniku Lubo miru Buliku prigodom sluibenog otvaranja kongresa urucens je plaketa EMPA-e
neral Bulik. Izmedu ostalog istaknuo je i kako je kvalitetna komunikacija izmedu Ministarstva obrane i novi nara u Slovackoj vidljiva u cinjenici da je status Slovacke vojske sto se ti ce povjerenja naroda na samom vr hu. Vecer je obogatio i jedan detalj iz slovacke narodne i vojnicke tradicije, naime clanovi vojne narodne plesne grupe Janosik odrzali su kratak ples ni program. Inace Juraj Janosik, slo vacki narodni heroj, po kome je ova vojna plesna skupina dobila ime, nesto je poput Robina Hooda u En gleskoj. Sluzbeni sastanak clenova ovogo
disnjeg EMPA kongresa iduceq dana odrzan je u prostorijama slovackoq ministarstva obrane, a otvorio ga je predsjednik EMPA-e Tor Eigil Stor dahl. Nakon predstavljanja novih cla-
HRVATSKI 21. listopada 2005. V8JNIK
Suqit?nici kongresa
nova udruzenja te godisnjeg izvjesca o financijskom poslovanju otvoreno je pitanje smanjivanja vojnog naklad nistva, potrebe za popunom novim clanovima te odrzavanja iduceq kon gresa. Nacelno je dogovoreno da se kongres iduce godine odrzi u Belgiji, a nasi susjedi Slovenci ponudili su se da domacini budu 2007. Sastanak je uvelicao i dolazak slovackoq minis tra obrane Jurja Liske koji je u svom obracanju govorio o obrambenim re formama koje prolazi Slovacka vojska i ministarstvo obrane, posebice nakon sto je prosle godine Slovacka postala clanica NATO saveza. Jedna od tih promjena koje ce se poceti provoditi od pocetka iduce godine je i potpuna profesionalizacija vojske, u kojoj tre nutacno vojni rok sluzi posljednji narastaj rocnih vojnika. Istaknuo je takoder kako je informiranje i poziti van stav o ovim promjenama u velikoj mjeri ucinjen uz pomoc medija i novinara preko kojih je javnost upo znata s potpunim i objektivnim informacijama o svemu sto se u vojsci dogada.
Slovaeka vojska na radiju i TV-u U nastavku je slijedila iscrpna pre
zentacija pukovnika Johna Durnina o ustroju i organizaciji vojnog osoblja EU-a, a potom predstavljanje slovac kih vojnih izdanja koje je odrzao Pavol Vitko, glavni urednik slovackoq voj nog casopisa Obrana. Odjel za nakla dnistvo sastoji se od dva odsjeka, izda vackoq za knjige i magazine i elektro nickoq za radio i TV program. Slovac ka vojska svaka dva tjedna je na naci onalnoj televiziji u desetominutnom prilogu, te 30 minutnoj emisiji tjedno na radiju. Mjesecni casopis Obrana ci ja je naklada 5000 primjeraka distribu ira se iskljucivo unutar sustava, a u posljednje vrijeme prate svoje vojnike i izvjescuju iz brojnih misija izvan drza ve, u kojima sudjeluju. Citanost Obra ne medu vojnicima je cak 95 posto. Poslijepodnevni program nastavljen je
posjetom zracnoj bazi Kuchyna i pre zentaciji o slovackim zracnim snaga ma. Na stajanci najvise je zanimanja izazvao borbeni zrakoplov MiG-29 i helikopter MI 24 koji se nakon pozira nja i niskog brisuceq preleta iznad pis-
KONFERENCIJA
te uputio prema maticnoj bazi u Presov, Iduce nam je odrediste mjesto Nitra
gdje je smjesteno Obucno srediste za mirovne misije. Inace slovacke oruza ne snage sudjeluju u 13 medunarod nih mirovnih misija i trenutacno je vi se od 500 vojnika angazirano u misi jama. Potom je na poligonu nedaleko od vojarne pokazan rad stroja za raz miniranje Bozena. 0 kopnenim sna gama predavanje je u Domu Slovac ke vojske u Trencinu gdje je i zapov jednistvo snaga odrzao zapovjednik general bojnik Milan Maxim. U Tren cinu je smjesten i svojevrstan remont ni zavod koji osim moqucnosti odrza vanja i remonta vojnih vozila radi i na proizvodnji novog oklopnog vozila Aligator ciji smo proces proizvodnje kao i moqucnosti samog vozila mogli i vidjeti. Uz to ovdje se proizvode i poljske mobilne bolnice i ambulante. Na povratku jos jedno zaustavljanje
i to u vojnom muzeju. Od niza razli citog oruzja, vozila, aviona i slicnih eksponata nama je naravno upao u oci onaj prvi u hangaru, MiG- 21! I ne samo to. Bilo je tu jos mnogo toga cime smo i sami vodili rat. lpak nis mo razocerani jer i s ovakvim muzej skim primjercima Hrvatska vojska ga je dobila sto ce reci da o sposobnosti covjeka, vojnika, ipak sve ovisi. Kad podvucemo crtu i zbrojimo sto
smo vidjeli ili pak culi od kolega, u ne kim stvarima ne zaostajemo, u nekima smo blizu, neke jos valja dosegnuti. No cesto to ne ovisi o nama, novinarima. Slicne probleme cirri se svi imaju. U svakom slucaju vrlo vrijedno iskustvo i nama i drugima, a za organizaciju i ra zinu ovoqodisnjeq Kongresa u Bratislavi slovackim kolegama nema zamjerke. •
Bratislavom neformalno Kako su ovakvi kongresi izvrsna prigoda za zemlju domacina da pokaze i ponesto od svojih povijesnih i kulturnih znamenitosti i tradicije,
neformalan uvod u trodnevni program obilaska vojnih baza i kampova bio je posjet velicanstvenorn renesansno-baroknom dvorcu Crveni ka men, tridesetak kilometara udaljenom od Bratislave. Danas je to muzej koji posjeduje vrijednu kolekciju starinskog namjestaja, slika i oruz ja, a posljednji vlasnici, obitelj Palffy, zastuzm su za njegovu ocuvanost i obnovu. Povijesna jezgra Bratislave, zbirka je duge i bogate povi jesti, u koju su nekad svracati poznati umjetnici poput Mozarta, Lista i Beethovena danas je prepuna turista koji se guivaju oko bezbroj res torana i pubova. Mi smo tek kratko prosetali zarniecujuci neke zgodne detalje poput skulpture koja izviruje iz ulicnog sahta iii fotografa koji se skriva iza ugla, razgledali dvoranu zrcala i unikatne tapiserije u jednoj od kazu najljepslh pataca u Bratislavi, stali nakratko ispred gotlcke katedrale sv. Martina, u daljini bacili pogled na jedan od simbola Bratislave, Novi most na Dunavu i vratili se odakle smo i krenuli pred jos jedno upecatljivo zdanje, slovacko nacionalno kazaliste, Dovoljno da se u Bratislavu svrati jos koji put, dakako u vlastitom aranfmanu.
15. obljetnica Jedinice za posebne namjene - Rakitje
T rebalo je prije petnaest godina preuzeti rizik U vojarni "Vitez Damir Martic" u
Rakitju 15. listopada svecano je obi ljezena 15. obljetnica ustrojavanja Jedinice za posebne namjene - Ra kitje. Rijec je o posebnoj jedinici MUP-a,
nastaloj kada je skupina redarstveni ka u listopadu 1990. presla u Rakitje, da bi na istom mjestu samo mjesec dana kasnije, vec bilo sastavljeno kompletno zapovjednistvo satnije. Nakon tih pocetnih koraka nastavlja se velicanstveni put postrojbe, iz koje je kasnije nastala i 1. gardijska briga da Hrvatske vojske. Upravo tih poce taka prisjetili su se sudionici sveca nosti koja je pocela polaganjem vije naca na spornen-obiljezju poginulim pripadnicima Jedinice za posebne namjene te misom koju je vodio vlc. Vladislav Mandura. Nakon mise odrzan je svecani po
stroj, podignut je hrvatski stijeg, a minutom sutnje odana je pocast svim poginulima u Domovinskom ratu. Uslijedilo je prigodno obracanje na zocnih visokih vojnih i civilnih duz nosnika. Medu prvima se velikom broju okupljenih obratio prvi zapov jednik Jedinice za posebne namjene, brigadni general Darko Rukavina, predstavivsi povjesnicu postrojbe, njezin ratni put i uspjehe, ali i osvr nuvsi se na zrtve koje je postrojba dala u obrani suvereniteta domovine,
a koje zauvijek treba pamtiti i pesto vati. Nazocne je pozdravio i pred sjednik udruge "Tigar 90.-91. ", Petar Bajan, istaknuvsi kako je kljucnu ulogu obrane pocetkom devedesetih imala upravo Specijalna jedinica Ra kitje, te kako njezini pripadnici da nas cine jezgru oruzanih snaga Re publike Hrvatske. Bajan se u svom obracanju prisjetio i prve zrtve Do movinskog rata, takoder pripadnika jedinice Rakitje, Josipa Jovica, te za trazio da zahvalu za njegovu i zrtvu svih ostalih stradalih u ratu, iskazu jemo nezaboravom. Na svecanosti SU bili i neki politicki
duznosnici, zaqrebacki qradonacel nik Milan Bandic koji je istaknuo vaznost jedinice u samim zacecima stvaranja hrvatske drzave, te je pri padnicima cestitao njihovu 15. obljet nicu. Cestitke im je uputio i ministar unutarnjih poslova lvica Kirin. "Lako je danas stajati ovdje i pricati, Ali tre balo se odvaziti doci na ovo mjesto prije petnaest godina i preuzeti rizik koji je uz to isao, Mladi naresteji ni kada ne smiju zaboraviti hrabrost i zrtvu koje ste za njih podnijeli", is taknuo je ministar Kirin. I savjetnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i me dugeneracijske solidarnosti Darko Bestek, pridruzio se cestitkerne prvi ma u Jedinici za posebne namjene Rakitje.
Potom se obratio drzavni tajnik MORH-a Mate Rabo teg, takoder istaknuvsi ka- ko se uloga i djela hrvatskih branite lja u Domovinskom ratu ne smiju prepustiti zaboravu te da je potrebno ispravljati sve nepravde prema hrvat skim braniteljima. U konacnici, sve canom se postroju obratio i izaslanik Predsjednika RH, nacelnik Glavnog stozera, general zbora Josip Lucic is taknuvsi: "Rijetko koje postrojbe u svijetu su imale toliko zadaca i toliki · raspon kretanja, kao sto je ova po strojba imala za vrijeme Domovin skog rata. Stoga ste zasluzili divlje nje i iskrene cestitke", zakljucio je Lucic. Tom je prigodom nacelnik Glavnog
stozera oruzanih snaga RH Josip Lu cic u ime predsjednika Republike Stjepana Mesica odlikovao Jedinicu za posebne namjene Redom kneza Domagoja zbog doprinosa u Domo vinskom ratu. U Rakitju ce se poceti graditi i spomen-dom, sto je inicirala udruga "Tigar 90.-91." godina, a gdje ce se okupljati njeni clanovi. Zemljiste je darovalo Ministarstvo unutarnjih poslova na inicijativu na celnika Glavnog stozera oruzanih snaga RH, a cijeli ce projekt finan cirati Grad Zagreb.
Andrea DECAK
Deseta godifojica vojnog poligona "Eugen Kvaternik"Slunj svecano je obiljezena 8. listopada na prostoru poligona. Svecanosti su, uz izaslanika nacel
nika GS-a brigadnog generala Dra-
14
Deset godina vojnog poligona gutina Repinca nazocili i pomocnik ministra za materijalne resurse lvo Bacic, predstavnici civilnih vlasti, bi vsi zapovjednici i umirovljeni djelat nici poligona. 0 vaznosti vojnog poligona, koji je 6.
kolovoza 1995. u Oluji osloboden, bri gadni general Repine je kazao kako su u prethodnom desetljecu stvoreni uv jeti da poligon bude sredisnje mjesto obuke HV-a. Na poligonu se vec dvije godine u obuci primjenjuje sustav MI LES 2000. "Prvenstveni cilj naseq dje lovanja u ekoloskoj zastiti ovog prosto ra", kazao je Repine, "je sprijeciti ne zakonitu eksploataciju sumskih doba ra i zastititi ovaj prostor od mozebitnih oneciscenja i ostecenja stanista biljaka
i zivotinja". Stoga su propisani stan dardi i mjere kojih se svi djelatnici i korisnici poligona moraju pridrzevati. Brigadir Marjan Biskic, zapovjed
nik ZIO-a, u cijern se sastavu poli gon nalazi, kazao je kako ce novim ustrojem biti osigurani bolji uvjeti za provedbu obuke svih rodova i po strojbi HKoV-a, au sastav poligona ce uci vojarne "Udbina" i "Zeljava''. Isto tako, novim ustrojem povecat ce se i broj civilnih zaposlenika. Na svecanosti su podijeljene za
hvalnice pojedincima i ustanovama koji su u proteklom razdoblju prido nijeli razvoju vojnog poligona "Eu gen Kvaternik" Slunj.
M. PERVAN STIPIC
HRVATSKI 21. listopada 2005. VeJNIK
Godisnjica smrti bojnika Alfreda Hilla
U povodu 14. godifojice pogibije bojni ka Alfreda Hilla, zapovjednika vojne po licije u Vukovaru, 16. listopada je izas lanstvo 66. bVP-a i SzOVP-a ,,Bojnik Al-
fred Hill" polozilo vijenac na grob u Vu kovaru. U izaslanstvu su bili porucnici Darko
Barisic, Maja Cavlovic i Mario Majetic, Izaslanstvo 66. bVP-a Zagreb i SzOVP-a .Bojnik Alfred Hill" svake godine polaze vijenac na grob tom junaku Vukovara i Domovinskog rata. U razgovoru s obitelji preminulog bojnika Alfreda Hilla izraze na je obostrana cast sto SzOVP nosi ime tog junaka Domovinskog rata. Izaslan stvo je takoder odalo pocast general boj niku Blagi Zadri, zapovjedniku obrane Vukovara, koji je poginuo istoga dana.
M.L.
Posjet izaslanstva grcke ratne mornarice U Zapovjednistvu HRM-a od 11. do
13. listopada boravilo je visoko izaslan stvo grclce ratne momarice predvodeno nacelnikom GS-a grcke ratne momarice viceadmiralom Dimitriosom Gousisom. U cast viceadmirala Gousisa svecano
je postrojena pocasna postrojba ispred Zapovjednistva HRM-a. U sklopu po sjeta, zapovjednik HRM-a viceadmiral Zdravko Kardum sa suradnicima odr zao je radni sastanak s qrckim izaslan stvom, a teme razgovora bile su o projek tu Adrion u sklopu Jadransko-jonske ini cijative, te o virtualnom pomorskom ope rativnom sredistu (VRMTC). Razmijenje ne su informacije o dosad ucinjenirn ko racima, kao i daljnje smjernice u unapre-
denju suradnje te realizaciji projekta uve zivanja operativnih sredista mornarica iz Sredozemlja i Crnog mora. HRM je pre zentirala svoje moqucnosti nadzora hr vatske obale i Jadranskog mora radar skim sustavom Peregrin.
Z. G.
0 medunarodnom humanitarnom pravu U sklopu bilateralne aktivnosti s MO
Kraljevine Belgije 12. listopada u posjet Sredistu za medunarodne vojne operacije u vojarni "Rakitje" boravio je Christian Gossiaux, zamjenik nacelnika Uprave za pravne poslove belgijskog Ministarstva obrane, u pratnji domacina iz Pravne sluz be Ministarstva obrane RH Marine Juric - -Matejdc, nacelnice Odjela za meduna rodnu vojnu suradnju. Odrzana su izlaganja o medunarodnom
humanitarnom pravu i razmijenjena is kustva u obuci pripadnika oruzanih snaga iz podrucja medunarodnog humanitarnog prava, posebice obuke pripadnika za me dunarodne vojne operacije. Belgijski pred-
HHVATSKI VeJNIK 21. listopada 2005.
stavnik istaknuo je da hrvatski standardi obuke nimalo ne zaostaju za belgijskima, bez obzira na duqoqodisnje iskustvo koje belgijske oruzane snage imaju u razvoju obuke na podrucju medunarodnog huma- nitarnog prava. M.C
Treca obljetnica visoke docasnicke skole
Visoka docasnicka skola, srniestena u 1
jarni "Dr. Ante Starcevic" u Jastrebarsko 14. listopada je obiliezlla trecu obljetni osnutka. Svecanosti su nazocili izaslai zapovjednika ZZIO-a brigadir Mladen r kolcevic, casnici i prvi docasnlct iz drui postrojbi HV-a, vojni i civilni predavaci, I ji sa Skolom suraduju. "lako je VDS najm da ustanova u sustavu vojne izobrazbe, n zin doprinos je znatan", rekao je briga,
Mikolcevic, "jer docasnici koji SU zavrsili skolu obnasaju najvise duznosti u OS-u, neki se nalaze i u medunarodnim misij ma". "Nadamo se", kazao je dalje brigar Mikolcevic", da ce novim ustrojem b mjesta za docasnicku akademiju, sto bi I la kruna dosadasnjeg rada VDS-a". Na svecanostl je prvi put prikazana
posvecena zastava VDS-a. M. P.
Tecaj za vojne policajce
U Sredlstu za obuku vojne policije "Be nik Alfred Hill" u vojarni "Croatia" 7. list, pada zavrsen je tecaj za ovlastene sluzb ne osobe vojne policije.Tecaj je polazi 20 djelatnika iz 66. bVP-a, 71. bVP-a
74. bVP-a. Najboljem polazniku tecaj vojniku lvanu Carminattiu iz 66. bojn VP-a, pripadniku antlteroristicke satnijE dodijeljena je knjiga "Vojna policija u De movinskom ratu", dok je drugom najbc ljem polazniku, porucniku Dejanu Diidict zapovjedniku 2. voda u 74. bVP-a dodijE ljena pismena pohvala zamjenika zapoi jednika 66. bojne vojne policije.
M.l
15
AMERICKA tvrtka Raytheon sklo pila je ugovor s americkom kopne nom vojskom (US Army) o predaji 60 sustava za identifikaciju u borbi. Sustav za identifikaciju u borbi dio je programa razvoja nove obitelji borbenih vozila PCS. Identifikacija u borbi inace je pokrivena standar dom NATO STANAG 4579. Raytheon je razvio novi sustav
ANSER (Air aNd Surface Electro nics Responder) kao jeftinije i pri stupacnije rjesenje, ANSER je sa-
IAF nabavlja novi MALE PREDSTAVNICI izraelskog ratnog
zrakoplovstva (Israel Air Force) ne davno su objavili kako krecu u na bavu nove MALE (Medium Altitude Long Endurace) bespilotne letjelice. Rijec je o letjelici Mahatz 1 koju proizvodi izraelska tvrtka IAI (Israel Aircraft Industries), i trebala bi u floti izraelskog ratnog zrakoplovstva zamijeniti postojecu platformu, od nosno letjelice Searcher Mk I i Mk II, koje takoder proizvodi tvrtka IAI. Procjenjuje se kako vrijednost te na bave iznosi oko 50 milijuna americ kih dolara. Po uvodenju u inicijalnu operativ
nu uporabu Mahatz ce dobiti novo ime, odnosno zvat ce se Shoval (hrv. trag). i u IAF-u ce biti MALE letjelica cetvrte generacije. Letjelica ima veliku autonomiju leta, odno sno u zraku moze boraviti 52 sata, pri cemu maze nositi do 250 kg ko risnog tereta, pri cemu se od sen zorske opreme isticu SAR (Syntetic
16
mostalni uredaj s cijenom u serij skoj proizvodnji ne visom od 10 000 USD po uredaju. Temeljna konfigu racija je samo transponder, odnosno uredaj koji odgovara na upit i iden tificira se kao prijateljski. Sastoji se od primopredajnika, antene te nad zorne i komunikacijske jedinice. Uz funkciju borbene identifikacije
ANSER nudi i moqucnost komuni kacije preko digitalnog datalinka jer sustav ima dovoljno kapaciteta da uz primarnu (identifikacijsku)
ldentifikacija u borbi obavlja i sekundarnu (komunikacij sku) zadacu. ANSER je konstruiran tako da se maze vrlo jednostavno i brzo instalirati na svako vozilo. Elektricnu energiju crpi izravno iz akumulatora vozila. Kod borbenih platformi ANSER-u
se dodaje i aktivni pitac koji prije otvaranja paljbe provjerava je li cilj protivnik ili prijatelj. Cijena pitaca predvidena je na najvise 15 000 USD. Pitac je ustvari primopredaj nik s posebnom antenom koja se postavlja na prednji dio borbenog vozila i u nacelu "gleda" u istu to cku u koju je usmjereno oruzje. Sustav je jos uvijek u razvojnoj fa
zi i ne ocekuje se u operativnoj uporabi do 2009. Uz arnericku voj sku sustave za borbenu identifika ciju razmatraju sve visokotehnolo ske vojske, a vlastite sustave razvi jaju Francuzi, Britanci te jos neke drzave.
M. PETROVIC
Aperture Radar) i NSR (Naval scan radar) radari. Uz to moci ce nositi raznu naprednu elektronicku i ko munikacijsku opremu, sto ukup no Mahatz cini vrlo zanimljivom i iskoristivom obavjestajnom platfor mom. Letjelicu krasi i napredno let no racunalo pornocu kojeg se u pot punosti mogu automatizirati sve fa ze leta, odnosno zadace, od polije tanja i slijetanja do zone djelovanja letjelice, do duljine boravka u njoj i izvodenja raznovrsnih zadaca. Iz vozna inacica Mahatza pod nazi vom Heron (koju je vec nabavilo in dijsko ratno zrakoplovstvo, dok je u tijeku Turska nabava Herona za potrebe turskih oruzanih snaga) oprema se zirostabiliziranim pake tom opreme Taman TV I Infra Red Multimission Optronic kojeg proiz-
vodi IAI, odnosno s EUM-2055 SAR koji proizvodi Elbit. Raspon krila Mahatza je 16,6 m,
duljina trupa je 8,5 m, maksimalna tezina na polijetanju iznosi 1100 kg, dok za pogon rabi Rotaxom cetvoro cilindricni motor s turbopunjacem Rotax 914 jacine 100 KS. Maksi malni dolet Mahatza iznosi oko 1000 km, odnosno maksimalni vrhunac leta iznosi 9600 m. Pred stavnici IAI-a nedavno su istaknuli i to kako je pri kraju zavrsetak nao ruzane inacice Mahatza, sto je ina ce veliki trend u razvoju suvreme nih bespilotnih letjelica.
I. SKENDEROVIC
HRVATSKI 21. listopada 2005. veJNIK
Sustav za zastitu vozila JUZNOAFRICKA tvrtka Aviotro
nics razvila je aktivni sustav za zas titu vozila LEDS (Land Electronic Defence System). Sustav je razvijen za zastitu svih vrsta vozila, okloplje nih i neoklopljenih. Prva inacica, LEDS 100, je jedno
st~vnija i ubraja se u tzv. soft kill kategoriju. Sastoji se od senzora za detekciju laserskog zracenja LWS310 te brzoaktivirajucih bacaca dimnih kutija. LEDS 100 se rnoze rabiti kao samostalni sustav ili kao element za otkrivanje i pracenje prijetnji za potrebe drugih, osobito tzv. hard kill sustava za zastitu, Inacica LEDS 200 ima i uredaj za
aktivno lasersko ometanje, dok inacica LEDS 300 ima sustav za ispaljivanje projektila kojim unista-
SVEDSKA uprava za nabavu nao ruzanja (Forsvarets Materielverk - FMV) narucila je u srpnju ove godi ne tri nove lebdjelice tipa Griffon 8000TD. Lebdjelice su proizvedene za svedsku kraljevsku mornaricu, odnosno za cetiri svedska amfibij ska odreda u postrojenjima tvrtke Griffon Hovercraft Ltd u Velikoj Bri taniji. Osiguravat ce vrlo brze amfi bijske pomorske snage te ce djelo vati unutar kraljevskih marinaca kao is drugim svjetskim mornarica ma anqaziranim u medunarodnim operacijama. Standardna lebdjelica Griffon
8000TD duljine je 21,20 m, sirine 11,00 m, visine 5,52 m, pogonjena je s dva vodom hladena dizelska motora tvrtke MAN ili IVECO svaki snage 596 kW. te pri punom opte-
HRVATSKI VeJNIK 21. listopada 2005.
va nadolazeci projektil izrav nim pogotkom. LEDS 100 je isproban na
oklopnom borbenom vozilu Rooikat. Testovi su pokazali kako se sustav moze usmjeriti u bilo kojem smjeru unutar 100 ms, a zastitnu dimnu zav jesu moze stvoriti unutar 700 ms. Tijekom proba su ispaljivane multispektralne dimne granate Lacroix, kali- bra 81 mm. Sustav takoder zvucnim signalom upozorava posadu stice nog vozila na opasnost. Proizvodna inacica sustava ima 12
dimnih granata spremnih za paljbu. Masa sustava LEDS 100 iznosi naj vise 250 kg. Sustav posadu obavjes tava ako broj spremnih granata u
sustavu padne na kriticnu razinu kako bi posada dopunila sustav. Provode se i zavrsna testiranja ja
ce inacice, LEDS 300. Testiranja s bojnim streljivom pokazala su kako LEDS 300 moze unistiti dolazeci projektil kalibra 105 mm.
M. PETROVIC
Svedska narucila Griffonove lebdjelice recenju moze ploviti 3,5 sata pri brzini od 40 cv. Broj clanova po sade smanjen je na svega dvije osobe, a pritom moze ukrcati 63 do 80 vojnika. Ugraden je hidraulicki pokreta
ni zracni vijak s krilima upravlji vog uspona koji je izabran umjes
to< standardnog zracnoq vijka s fiks nim krilima kako bi se pri jednakom opterecenju motora mogla odrzati brzina ventiliranja te tako dovoljna visina lebdenja, no istodobno pre ciznim podesavanjem zracnoq vijka smanjila brzina lebdenja iznad leda. Time se ne treba smanjivati broj okretaja motora koji je potreban za odrzavanje visine lebdenja. Iskustva s prijasnjim lebdjelicama
upozorili su na probleme s gume nim suknjama na ledu. Na slomlje nom ledu dolazi do gubitka zraka ispod zracnoq jastuka, te lebdjelica mora lebdjeti nize sto uzrokuje veci otpor. Stoga je razvijen "dublji" su stav otvorene suknje s visinom leb denja od 700 mm. Tim sustavom moze se doseci brzina lebdenja pre ko leda od 50 km/h., no to uzrokuje
znatna opterecenja na gumenoj suknji sto dovodi do njezina trose nja. Ta pojava se osobito ocituje pri temperaturama ispod -20°C sto uje dno povecava ukupan otpor. Kormi larnica je podignuta kako bi se do bila sto bolja preglednost. Lebdjelice mogu izravno djelovati
s paluba desantnih brodova. Svaka lebdjelica naoruzana je strojnicom promjera 7.62 mm i specijalnom opremom, a mogu se transportirati kamionom i zrakoplovima Hercules. Primopredaja lebdjelica svedskoj
kraljevskoj mornarici ocekuje se u vremenu izmedu listopada 2006. i ozujka 2007. godine.
M. PTIC GRZELJ
17
NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
T ehnologije za djelovanje u urb AMERICKA agencija za napredna
obrambena istrazivanja DARPA radi na nekoliko projekata kojima je cilj razviti nave napredne tehnologije koje ce povecati moqucnosti vojnika i postrojbi u urbanom okruzenju, Tehnologije obuhvacaju nave bor
bene sustave, napredne senzore udruzene s novim sredstvima i na cinima abrade podataka. Te bi teh nologije trebale povecati stupanj za stite vojnika, omoguciti im kvalitet niji uvid u takticku situaciju te omoquciti djelovanje po protivniku s vecom moqucnoscu izbora, ponaj prije se to odnosi na uvodenje tzv. nesmrtonosnih oruzja. Jedan od vaznijih ciljeva tih tehnologija je smanjivanje broja zrtava, kako vla stitih tako i tzv. kolateralnih. Vazno je i postici visoku razinu djelotvor nosti postrojbe na terenu sa sto manje uporabljenih resursa, ponaj prije ljudskih.
Neki od pro jekata na koji ma se radi su robotsko vozilo opremljeno no vim tipom elek tronickoq oruz ja koje maze ispaljivati smr tonosno ili ne smrtonosno (ili manje smrto nosno) streljivo. Zatim je tu visoko tehnoloski zastitni sustav za auto matsko otkrivanje napada vatrenim oruzjem te automatizirano djelova nje kako bi se napad neutralizirao i ucinio neopasnim za vojnike. Radi se i na novim zastitinim ma
terijalima koji bi trebali rezultirati stvaranjem nave generacije oklopa. Tu se rabe sva dosadasnja, ali ce se sigurno rabiti i buduca, dostiqnuca nanotehnologije. Oklop razvijen
PREDSTAVNICI tvrtke MEDA Missile Systems isticu kako se blize postizanju konacnoq dogovora oko suradnje s tvrtkom Lockheed Mar tin Missiles and Fire Control, oko europske proizvodnje, odnosno sklapanja projektila AGM-114 Hell fire, u sklopu postrojenja MEDA-a. Kao plod zajednicke suradnje pro jektil bi trebao nositi naziv Euro hellfire, a glavni inicijator takve su radnje je MEDA Povod takvoj ini cijativi je realna bojazan kako bi
18
primjenom nanotehnologije trebao bi biti lagan i vrlo ucinkovit i pogo dan za primjenu na svim vrstama vozila i borbenih platformi, Radi se i na razvoju robota speci
jalne namjene kao sto je robot spo soban za veranje po zidovima ili ro boti koji se zrakom dopreme na odredeno podrucje pa ih se naknad no programira za zadace potrebne tog trenutka.
M. PETROVIC
EuroHellfire vs Spike mogli izgubiti trzisnu utrku s iz raelskim Rafae lom i njihovim kandidatom Spi keom, oko opre manja borbenog helikoptera Tiger protuoklopnim projektilima nave generacije. Otkako je pan
europski projekt Trigat dozivio neuspjeh, a bio je ini cijalno zamisljen kao glavni projek til za Tigera, tvrtka MEDA dosad nije uspjela trzistu ponuditi novi suvremeni europski projektil, te se stoga kao loqican odabir narnece inicijativa oko suradnje s Lockheed Martinom, i njihovim dobro proku sanim Hellfire projektilom, na koju gledaju kao privremeno rjesenje. Pritom je i te kako zanimljivo au stralsko iskustvo, odnosno cinjenica da su oni kao prvi izvozni uspjeh
Eurocoptera, odnosno kupac Tigera opremili svoje borbene helikoptere upravo projektilima AGM-114 Hell fire II. S druge strane Spenjolska kao drugi izvozni kupac Tigera raz matra kupnju Rafaelovih projektila, sto potice MEDA na poduzimanje odredenih poteza. Inace, Hellfire i Spike imaju dva
razlicita sustava upravljanja projekti lom. Hellfire ima lasersko navodenje, dok Spike ima navodenje optickim kabelom. Oba projektila se na trzistu nude u raznim inacicama, odnosno s kumulativnom (HEAT) bojnom gla vom i s eksplozivno razarajucom (HE) glavom. U MEDA se priboja vaju kako bi Rafaelov spanjolski us pjeh mogao biti uvod u isto takav francuski i njemacki izvozni uspjeh, sto bi im u konacnici znatno otezalo prodaju projektila EMM (European Modular Missile) kojeg vec neko vrijeme razvijaju, i cija se primjena ocekuje tek iza 2012. godine.
I. SKENDEROVIC
HRVATSKI 21. listopada 2005. V8JNIK
NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE
Njemacka mornarica trazi pravodobnu nabavu fregata F 125 NJEMACKA ratna mornarica zat
razila je odobrenje parlamenta za ugovor o nabavi cetiri fregate F 125 u prvoj polovici 2006. kako bi mo gle uci u aktivnu sluzbu u dvogodi snjim intervalima, pocevsi od 2012. godine. S obzirom na to da se potkraj ove
godine u Njemackoj odrzavaju par lamentarni izbori, moquca promje na vlade imala bi utjecaj na projekt fregata F 125. Funkcionalni zahtjevi fregata vec su postavljeni te se od industrije ocekuju ponude koje ce ukljucivati brodske karakteristike. Vee sada se cini vrlo sigurno da ce
fregate F 125 biti potpuno drukcije od svojih prethodnika u sluzbi fre-
gata F 124, F 123 i F 122 te korveta K 130 koje se trenutacno grade. Fregata F 125 bit ce prvi njemacki brod posebno projektiran i oprem ljen za tzv. stabilizacijske operacije. Stabilizacijske jedinice osmisljene su kao potpora pri borbenom djelo-
AMC-X AMERICKO ratno zrakoplovstvo
nedavno je pocelo s radom na jos jednom prijedlogu koncepta buduce zrakoplovne transportne platforme, koja bi na odredeni nacin trebala biti zamjena za postojecu seriju transportnih aviona C-130 Hercu les. Jedna od temeljnih zahtijevanih odlika takve platforme, koja je dobi la oznaku AMC-Xi koja bi trebala prema odredenim ocekivanjima zazivjeti oko 2020., je moqucnost transporta koja odgovara nosivosti aviona C-17 uz STOVL moqucnosti polijetanja i slijetanja koje odgova raju avionu C-130.
HRVATSKI V8JNIK 21. listopada 2005.
vanju za vrijeme du gotrajnih svjetskih kriza nizeq i srednjeg in tenziteta. Fregate za stabilizacij ske opera cije, poput nove F 125, trebat ce imati vrlo jako naoruzanje za tocno odredene intervencije kako bi kon trolirale i/ili sudjelovale u bilo kojoj situaciji. Ta vrsta broda bit ce u mo qucnosti osigurati potporu kopne nim i specijalnim snagama. S obzirom na to da njemacka rat
na mornarica ima potrebu za ratnim brodovima koji su u moqucnosti obavljati dugotrajne operacije na udaljenim lokacijama, fregata F 125 trebala bi biti projektirana tako da se tek svakih pet godina obavi veci remont na njoj. Prema takvom zah tjevu, ta vrsta fregata imala bi mo qucnost sudjelovanja u jednoj ili vi se operacija cak do dvije godine a da se ne bi morala vracati u bazu zbog potrebnog odrzavanja. Cilj koji je potrebno dostici je porast radnih sati u pogonu za 5000 sati na godi nu (ukupno 8760 sati na godinu) po jednom brodu. To znaci da pogon
fregata F 125 mora izdrzati 30 tisu ca radnih sati izmedu velikih re monta. Kako bi se postigli ti ciljevi, vrlo se pazljivo moraju razmotriti i ocijeniti svi sustavi i tehnologija ko ja ce biti ugradena. Trenutacno je za fregate predviden
sustav poluelektricne propulzije, koji bi za brzinu u sluzbi davao 20 cvorova dok bi maksimalna brzina fregate bila 26 cvorova. S obzirom na visok stupanj automatizacije broj posade potreban za upravljanje i si gurno funkcioniranje fregate F 125 smanjen je za 50%. Prema tome, brodom ce upravljati dvije posade od 100 clanova (plus 20 clanova zracne jedinice) koje ce se smjenji vati po rasporedu svaka cetiri mje seca. Takoder bit ce predviden prih vat i smjestaj dodatne posade u slucaju asimetricnih, trenutacnih prijetnji.
M. PTIC GRZELJ
Nova transportna platforma trebala bi omoquciti vecu opera bilnost americkirn oru zeriim snagama, pose bice ekspedicijskim postrojbama marinskog korpusa, kojima bi treba la posluziti za prijevoz ljudstva, raz novrsne opreme i posebice borbenih vozila. Uz to trebala bi imati sma njeni radarski, opticki, zvucni i to plinski potpis u zraku. Maksimalni domet AMC-X platforme trebao bi biti oko 4070 km, maksimalna brzi na bi trebala biti oko 0,8 M, nosi vost bi trebala biti izmedu 27249 kg
i 36280 kg. Us poredbe radi, nosi vost trans- portnih aviona C-130 Hercules je oko 18140 kg. Pocetak rada na pro totipu AMC-X ocekuje se tijekom 2008., dok se prvi probni letovi oce kuju nakon 2010. godine.
I. SKENDEROVIC
19
~ VOJNA TEHNIKA
Srednii stroi za razminiranie Samson 300 iedan ie od stroieva koii u Hrvatskoi rade na razminiraniu. Riiec ie o a.> .> at •. •.
zanimliivoi konstrukciji koia se svakodnevno dokazuie u teskim radnim uvJetima
S troj za razminiranje Samson 300 proizvodi slovenska tvrtka VILPO iz Ljubljane. Rijec je o
zanimljivom kotacnom vozilu pre dvidenom za rad na teskoprohod nim terenima. Radni alat stroja je mlatilica opremljena celicnim uda racima, kao i kod vecine strojeva te kategorije. Jedna od zanimljivosti stroja je
konstrukcija podvozja. Rijec je o dva neovisna okvira medusobno spojena podesavajucim zglobom. Zglob omoqucava horizontalno i vertikalno okretanje prednjeg i straznjeq dijela stroja. Takva je uz globljena konstrukcija poznata vec
neko vrijeme i najvise se rabi kod kamiona, traktora i slicnih vozila koja su predvidena za rad na tesko prohodnom terenu. Zglob omoquca va izvrsnu fleksibilnost vozila i la kse svladavanje jaraka, uzvisina i slicnih zapreka koje su velik pro blem tijekom terenske voznje. Stroj pokrece dizelski motor Deutz
BF6M snage 212 kW na 2300 okre taja u minuti. Maksimalni okretni moment iznosi 1050 Nm na 1400 okretaja u minuti. Spremnik za go rivo obujma je 200 litara. Stroj je duqacak 7,7 metara u rad
noj konfiguraciji te 8, 7 metara u transportnoj. Radni se alat za trans-
20
Toma VLASIC
port moze sklopiti za 90 stupnjeva i poravnati se s uzduznom osi vozila. Tako se jednostavno smanjuje sirina vozila i olaksava voznja od jednog mjesta rada do drugog. Sirina vozila tijekom rada iznosi
3,2 a tijekom transporta 2,3 metra sto se postize vec spomenutim zak retanjem mlatilice. Ukupna visina vozila iznosi 2,7 metara, masa vozi la iznosi 8100 kg. Postave li se po sebne gume koje nisu punjene zra kom vec posebnim plasticnim mate rijalom masa se penje na 9800 kg. Stroj za razminiranje te mase ubraja se u kategoriju srednjih strojeva za razminiranje. Samson 300 podsjeca na gradevin
ski stroj, na prednji dio vozila postav ljen je radni alat, odnosno mlatilica. Zglobom pricvrscen straznji dio vozi la sadrzi dio za operatora i motor. •
HRVATSKI 21. listopada 2005. V8JNIK
SOCIOLOGIJA VOJSKE ~
Aktivno ucenje i stjecanie znanja pridonose jacanju socijalne koheziie. a time i drustveno~ karaktera vojne
postrojbe. sto rezultira i niezinom ucinkovitosti u provedbi svih zadaca koje se pred postroibom nalaze kako u
miru. tako i u ratu
P roces ucenja i stjecanje znanja znatno utjece na promjenu po nasanja pojedinca u svim bit
nim sferama covjekcva zivota i ra da. Isto tako aktivno ucenje i stje canje znanja pridonose jacanju so cijalne kohezije, a time i drustvenoq karaktera vojne postrojbe, sto rezul tira i njezinom ucinkovitosti u pro vedbi svih zadaca koje se pred po strojbom nalaze kako u miru, tako i u ratu. Zbog toga kazemo da su ucenje i znanje u uzrocno posljedic nom odnosu sa socijalnom kohezi jom vojne postrojbe kao formalne skupine pred kojom stoje vazni za daci. S obzirom na svoju tezinu i sloje
vitost vojna postrojba ima citav niz karakteristika od kojih ovom prili kom isticemo proces permanentnog ucenja koji se organizira u skladu s programima djelatnosti u vojnoj po strojbi. Permanentno ucenje danas
HRVATSKI Vt)JNIK 21. listopada 2005.
je nesto sto se provodi takoreci cijeli zivot, znaci samo ucenje ne traje iskljucivo kroz razdoblje oficijelnog skolovanja i studiranja. Ovom prili kom nuzno je istaknuti da razvoj suvremene opce kao i vojno-strucne znanosti i tehnologije zahtijeva stal no ucenje i stjecanje znanja bilo da je rijec o profesionalnim vojnim po strojbama ili njezinom rocnom i pri cuvnom sastavu. Normalno je dace se opseg i produbljenost znanja raz likovati u skladu s time o kojim po strojbama je rijec. Alida ce proces ucenja i stjecanja znanja biti prisu tan u svim vojnim postrojbama os taje nepobitna cinjenica. Samo pak ucenje koje se provodi
raznim metodama je aktivnost ko jom pojedinac postize relativno traj nu promjenu svog ponasanja. Prom jene nastaju pod utjecajem primlje nih i preradenih informacija. U tom smislu mozemo reci da ucenje rela-
Tomislav RAVLIC
tivno trajno mijenja ponasanje sub jekta koji uci pod utjecajem njegova iskustva. Nuzno je istaknuti na kojem fonu
se dogada proces promjene pona sanja pojedinca koje ce sa svoje strane utjecati na pozitivno pona sanje i drugih clancva vojne po strojbe kao grupe, jer krajnji cilj stjecanja znanja nije usamljeni po jedinac pun znanja bez suradnje s drugima. U tom smislu samo ucenje i znanje kao njegov rezultat bivaju kooperativi i sa svoje strane znatno pridonose jacanju drustvenoq ka raktera vojne postrojbe. Opcenito mozerno reci da znanje nije samo sebi svrha, ono nalazi svoj puni smisao u suradnji s drugima kako u civilnim skolama i studijima, tako i vojnim ucilistima .•
Tekst u cijelosti procitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr
21
~ RATNA MORNARICA
Kineski nosaC
nosat zrakoJ>loya
U posljednjih pet godina kineska je ratn:a momarica ostvarila dosad neviden razvoj koji sve
viie brine ne samo susjedne ddave vec i Sjedinjene Drfave. Nakon po fetnih 11egiranja da je tako nesto moguce; zapadnfse vojni analiticari sada slalu da se kineska ratna mor nenca po svojoj opremljenosti ubr zano pribli!ava americkoj, te da joj predstoji joA semojedan korak - na bava ili gradnja nosaca zrakoplova. Zbog toga je posebnu·pozomost
sredinom kolovoza ove got:iine dobi la vijest da su zapoceli radovi na obnovi nosaca zrakoplova koji su Kinezi nedovdenog kui;>ili u Ukra-
U natoc neobicnom dizajnu i raz nolikom naoruzanju nosaci zrakoplova klase Kiev uglav
nom su se dokazali kao dobri laki nosaci zrakoplova, sposobni djelova ti kao glavni bradovi flote daleko od svojih maticnih Iuka. Najveci nedo staci uoceni su s pogonskim susta vom koji se cesto kvario i vrlo losim borbenim avionom Jak-38 koji se mogao iskoristiti samo za brza vizu alna izvidanja na srednjim udaljeno stima. Na tim je osnovama sovjetska ratna mornarica pokusala otici pola koraka dalje i razviti jos suvremeniji visenamjenski laki nosac zrakoplo va, koji ce zadrzati sve dobre odlike Prajekta 1143, ali i otici korak dalje. Zbog toga je pokrenut Prajekt
1143.4 (Krecjet modificirani) na ko jem su prajektanti pokusali na prov jerenoj platformi napraviti bitan ko rak dalje. Uz to novi je projekt mo rao posluziti i kao platforma za ispi tivanje najsuvremenijih tehnologija i sustava koji ce se kasnije uporabiti na nosacima zrakoplova klase Kuz njecov. U osnovi je zadrzana ista koncepcija broda s pramcem rezer viranim za smjestaj oruzanih susta va, lijevim bokom s velikom uzletno sletnom stazom i desnim bokom na kojem je dominirao zapovjedni otok.
HRVATSKI V8JNIK 21. listopada 2005.
Vece su izmjene napravljene u na oruzanju pramjenom protuzracnih raketnih sustava i topova srednjeg kalibra. Veci je zahvat napravljen i u radarskim sustavima. Kobilica za gradnju prvog, i kako
ce se kasnije pokazati jedinog no sace zrakoplova iz Prajekta 1134.4 postavljena je 26. prasinca 1978. u bradogradilistu Juzni Nikolajev (Bradogradiliste 444), u kojem su izgradeni i svi prijasnji nosaci zra koplova iz Prajekta 1134. Nosac je porinut 17. travnja 1982. pod ime nom Kharkov, ali je vrlo brzo prei menovan u Baku. U operativnu je uporabu, zbog velikih prablema s novim radarskim sustavom, prim-
VOJNA POVIJEST
lako su mu svi
predvidali rezaliste.
nosac Gorskov ce
ipak, zahvaljujuci
indiiskoi ratnoi IV ;.
mornarici.
doi.ivjeti svoie novo
"rodenie"
Sjnjsa RADAKOVIG
ljen tek 11. prasinca 1987. Nakon raspada Sovjetskog Saveza brad je 4. listopada 1990. preimenovan u Admiral Flota Sovjetskog Saveza Gorskov, jer je ime Baku (glavni grad Azerbajdzana) postalo nepri kladno za jedan ratni brad novona stale ruske ratne mornarice. Novo ime nije donijelo i bolju srecu te su se nastavili stalni prablemi s radar skim sustavima i pogonskim susta vom. Na kraju je 2. veljace 1994. dozivio tesku nesrecu strajarnice zbog eksplozije jednog parnog kotla i velikog pozara koji je pritom na stao. Zbog toga je u listopadu 1994. otegljen u Severamorsk na veliki re mont. Iako su zapadni izvori naga dali da ce i Gorskov uskoro u neko od rezalista potkraj 1994. ponuden je indijskoj ratnoj mornarici. Nakon desetoqodisnjih pregovora spora zum o kupnji nosaca i njegovoj veli koj rekonstrukciji (zapravo ce se na starim osnovama izgraditi potpuno novi nosac zrakoplova) potpisan je u sijecnju 2004., a njegova predaja, sada pod imenom Vikramaditya in dijskoj ratnoj mornarici ocekuje se tijekom 2009. godine. •
Tekst u cijelosti procitajte na: www.hNatski-vojnik.hr
23
PODLISTAK
BIBLIOTEKA
Nada Matijas: "Andrija Matijas-Pauk ... da se ne zaboravi", Naklada Boskovic, Split, 2005. Ove je godine 9. listopada obiljezena deseta godisnjica pogibije Andrije Matijasa - Pauka, legendarnog dozapovjednika 4. gardijske bri gade, posmrtno promaknutog u cin general bojnika kojemu je njegova supruga posvetila svoju prvu knjigu. Vee na prvi pogled jasno je da nije rijec tek o jos jednoj knjizi o Domovin skom ratu, nego o autentlcnom svjedocanstvu jedne zene, prije svega ozaloscene, ali i ponosne supruge, cije je spisateljsko umi jece ovdje potpuno suvisno, Knjiga je preplavljena njezinim emo cijama, koje ce sigurno potaknuti i emocije cltatelja, a osim is krenih osjecaja kojima obiluje, ova je knjiga i hvalevrijedno svje docanstvo iz Domovinskog rata. U njoj su sadrzani detalji o 4. gardijskoj brigadi, legendarnoj ratnoj brigadi Hrvatske vojske, koja je nakon Matijaseve pogibije, u posljednjoj akciji nazvana Pauci, kao i zapis iz njegovog ratnog dnevnika, s kopijom poje dinih rukopisa. Knjiga je oboqacena i fotografijama iz autoricinoq arhiva te slikama i vinjetama, ciji je autor Josip Botteri Dini, kao i prigodnim pjesmama, a osim autorice o njezinom suprugu svoje su dojmove u knjizi iznijeli i mnogi drugi s kojima je za zivota su radivao, ponajprije njegovi suborci, ciji prilozi takoder obiluju pozitivnim emocija prema liku i djelu Andrije Matijasa. " ... bio je moja najveca dragocjenost. Bio je bezqranicno sve", rijeci su Nade Matijas otisnute na poledini knjige, a rijeci njezinog nepre zaljenog supruga zapisane u ratnom dnevniku iz 1993. - "Kad krenemo, gorit ce nebo i zemlja!" - pokazuju da je, predmnijeva juci Oluju, legendarni Pauk bio i veliki vizionar.
FILMOTEKA
"Sto je Iva snimila 21. listopada 2003." (kino) • hrvatska komi~na drama (92 min.) • distributer: KORUS/ HRT I INTERCOM ISSA
• redatelj: Tomislav Radie -i--"""'- • gl. glumci: Masha Mati Prodan (Iva), Anja Sovagovic Despot (mama), lvo Gregurevic (oouh), Boris Svrtan (ujak)
Ovo se dugo, dugo nije dogodilo. Sa svih strana i u svim medi jima bombardiraju nas nevjerojatnom pricom da je jedan hr vatski film savrsen, Tim je vece cudo sto film potpisuje covjek kojega je vecina hrvatskih kritlcara vec poodavno otpisala s liste plodonosnih autora. Tomislav Radie, znan u filmskom mi ljeu kao autor cijenjenih i hvaljenih filmova ''Ziva istina" i "Ti mon" s pocetka 70-ih, posljednjih je godina oblljezavan kao glavni pokrovitelj loseg dramskog programa s malih ekrana nacionalne televizije. Ako se prisjetimo "Olujnih tisina" i "Os vajanja Ljudevita Posavca", iskreno se mora primijetiti da je ovaj Hadlcev film najugodnije iznenadenje hrvatske kinemato grafije otkad je hrvatske drzave, Za svoj cetrnaesti rodendan Iva je od ocuha dobila malu digi talnu videokameru. Zainteresirana poklonom, Iva odmah po cinje snimati sve oko sebe i pocne biljeziti niz zbivanja koja prate proslavu njezina rodendana. Naravno, snima sve ono sto bi njezini ukucani najvise zeljeli sakriti. Kroz gomilu zabavnih scena upoznat cemo jednu obitelj malo cudniju od prosjeka, ali i suocitl se s ozbiljnim problemima nedostatka komunikacije unutar obitelji. Pomocu vrlo jednostavne, nezahtjevne forme digitalne kamere, Radie je uz izvrsnu fotografiju Vedrana Sa manovica docarao jedan dan kroz oci cetrnaestogodisnjakinje. Buduci da je premalo prostora za opisivanje svih kvaliteta ovog izvrsnog filma, za kraj cu samo navesti nagrade koje je "Iva" osvojila u Puli, na godisnjoj smotri hrvatskog igranog filma: Velika zlatna arena za najbolji film i jos tri Zlatne arene · za reziju te za glavnu rnusku i zensku ulogu.
Leon RIZMAUL
VREMEPLOV
21. listopada 1805. Trafalgarska bitka Na taj dan prije tocno dvjesto go di na u jednoj od najpoznatijih svjetskih pomorskih bitaka u povi jesti, britanska flota pod zapovjed nistvom admirala Horatia Nelsona pobijedila je ujedinjenu francusku i
spanjolsku flotu. Dogodilo se to nedaleko od spanjolske obale, izmedu Cadiza i Gibraltarskog prolaza. Zapovjednik ujedinjene francuske i spanjolske flote admiral Pierre de Villeneuve, prema Napoleonovoj zapovijedi krenuo je iz Cadiza prema Napulju, no iskusni Nelson ga je vec iduci dan presreo kod Trafalgarskog rta. Engleska je odnijela potpunu pobjedu, a Napoleon vise nikada nije uspio konku rirati Britancima na moru. No, pobjeda je zasjenjena pogi bijom velikog stratega i organizatora cijelog pothvata, ad mirala Nelsona. Pogodio ga je francuski strijelac s dva metka u rame i prsa. Jesko ranjeni zapovjednik ipak je do zivio da vidi potpunu pobjedu svoje flote u kojoj nije izgu bio nijedan brod, a njegovi su mornari potopili 19 brodova.
27. listopada 1920. Poljska priznala slobodni teritorij Danzinga
Danzing, iii poljski Gdanjsk, smjestio se na uscu Visle u Baltik, u sjevernoj Poljskoj. Ima povijest duzu od tisucu godina, no naj burnije razdoblje dozivio je nakon zavr setka I. svj. rata, kada je porazom Njemac kog Carstva od njega i njegove okolice stvoreno slobodno podrue]e pod upravom Lige naroda. Daljnjim razvojem dogadaja
nisu bili zadovoljni ni Nijemci ni Poljaci, koji su cinili rav nomjeran sastav gradskog stanovnistva. Nova poljska dr zava, uspostavljena nakon vise od sto godina na razvalina ma njernackoq i austrijskog te ruskog carstva, zeljela je da se Gdanjsk pripoji Poljskoj, a Njemacku u Versaillesu nitko nije ni pi tao za misljenje. Na kraju su 27. listopada 1920. poljski predstavnici ipak priznali postojanje neovisnog teri torija oko grada. Petnaest godina kasnije pod Hitlerovim agresivnim pritiskom Gdanjsk je vracen Njemackoj, a na kon sloma Treceg Reicha 1945. ponovno Poljskoj, u cijem se sastavu nalazi i danas.
Leon RIZMAUL
DUHOVNOST Bit vjere Mnogi vjemici smatraju da je bit nese vjere da se ttu
dimo biti dobri i vjeibemo se u krepostima. Time sto si dobar stojii na mjestu, ne cinis svijet boljim, niti ga ot kupljujes. U dmgim religijama imamo primjera kako se gumi, ucitelji joge i monasi trape, tjednima izgladnjuju i paste. Oni imaju mnogo plemenitih i dobrih ljudi, ali ne maju svetaca. Zesto su sveci nepotiovljivi i tako veliki? Sigumo ne zbog svojega zrtvovenj« i askeze. Sveci nisu veliki tii zbog svojeg bezgrjesnog zivote, niti zbog kre posti. U cemu je tajna krscanskih svetaca? Samo u jed nom - oni su osobno susreli Isusa Nezeieceninet U zivo topisu svakog sveca sredisiija je tock« promjene njihova zivota susret s Isusom. Sjetimo se sv. Pavla, Terezije Avilske, Ignacija Lojole i iolikili dmgih. Uvijek je njihov cudesni zivot zepoceo susretom sa iivim Bogom, a ne ne kim molitvama, postovima ill studiranjem Biblije. Nsss je vjera utemeljena na osobi Isusa Krista, ali zssto nam je tesko povjerovati da ga i mi mozezno susresti?
Mirko COSIC
HHVATSKI 21. listopada 2005. V8JNIK
Orden Britanskog Carstva P unim nazivom The
Most Excellent Order of the British Empire
godine 1917., 4. lipnja, ustanovio ga je britanski kralj George V. Starija do maca literatura potpuno neprimjereno osobna ime na britanskih kraljeva pre vodi kao Dura, a novcanu jedinicu penije naziva
pensima. U svakom slucaju, utemeljitelj iznimno viso kog britanskog odlicja sin je onog glasovitog Edwarda VII., koji je imao cak 58 godina kada se uspeo na pri jestolje. Tad mu je, naime, umrla majka, legendarna kraljica Victoria. Kao svojevrstan odraz britanske demokracije tog vre
mena, odlicje se trebalo dodjeljivati osobito zasluznim osobama, Britancima ali i strancima, za zasluge stece ne u domovini, lndiji, kao i u drugim britanskim domi- nionima i kolonijama. Moglo se '·""·'''"'""''·""'""'· ., .. - - · - dodjeljivati vojnim osobama, bez obzira na to jesu li sluzili u kopne nim, pomorskim ili zracnim sna gama, ali odlicje prvobitno nije bi lo predvideno za ratne ili vojne zasluge. Tek godinu dana kasnije razdvojit ce se u dva zasebna or dena: za vojne (Military) i gradan ske ( Civil) zasluge. Danas se to odlicje dodjeljuje za zasluge ste eerie na bilo kojem podrucju, Nje govi nositelji imaju pravo na na slov Sir, odnosno Dame, ako je rijeci o zenskoj osobi, pa je tako nedavni koncert u Velikoj Britaniji u povodu polustoljetne vladavine kraljice Elizabete II. otvarao i na njemu svirao Sir Paul McCartney, jedan od dvojice jos zivih clanova legendarne skupine The Beatles, koji je orden zaradio upravo zaslugama na polju pop i rock glazbe. Spomenute odredbe o tituliranju ne odnose se na
strance koji se drze tek pocesnim clanovima reda nosi telja odlicjs. Monarh koji vlada smatra se glavarem reda i nosi titulu The Sovereign of the Order. Samo se odlicje danas dijeli u pet kategorija, redom od najvise do naj nize: 1. Knight Grand Cross, ill Dame Grand Cross, (kratica G.B.E.). 2. Knight Commander ill Dame Com mander (K.B.E. ill D.B.E.). 3. Commander (C.B.E.). 4. Offi.cer (O.B.E.) i 5. Member (M.B.E.). Pravilnikom reda tocno je utvrdeno u kojem obliku, na kojem dijelu odjece i na kojem dijelu tijela se odlicje nosi. Jurica MILETIC
HRVATSKI V8JNIK 21. listopada 2005.
WEB INFO
www.uws.com
R azvoj naoruzanja, a pogotovo ponuda oruzja na trzistu,
danas je pitanje prestiza i gotovo trenutacne ba joslovne zarade. Site www.uws.com tek je je dan od onih koji pred stavljaju dio svjetske po nude i kada su u pitanju
111.lllU.Tl-\~••><S "•lel+(~1~~
'11- - .• .. : ..•... :. tr J.. - ' 1--· I ----------
/;:- - - - -
proizvodacl i samo naoru zanje, Graficki gledano, site je jednostavan, no, informacij ski vrlo dobar. Posjetitelj bez vecih napora moze pronaci od redenu vrstu oruzja, pregledati je kroz niz slikovnih uve canja, te procijeniti njezinu vrijednost u odnosu na namjenu. Stranica nudi cak i tzv. Order fonn, tj. obrazac koji zain teresiranima nudi kupnju odredenog dijela puske iii pistolja, a tek kada kliknete na neku od fotografija otvara se pod stranica s detaljima i tehnickirn znacajkama oruz]a. Vrlo dobra vijest je i to da site sadrf mnogo vrsta oruz]a (pa i s obzirom na namjenu), te je ponajprije namijenjen ljudima koji su u svakodnevnom doticaju s oruzjem, Drugim rijeclma, djelatnicima policije i oruzanih snaga. Nacelno gledano, site nije los, definitivno zasluzu]e prolaznu ocjenu, no, na njemu se mora jos mnogo raditi ne bi Ii dostigao vrijednost kakvu SU postigli vodeci proizvodaci, ali i (legalni) dileri oruz]a.
Ivan BELINEC
KVIZ pnprerruo D VLAHOVIC
1. Napoleon I. Bonaparte radio se na otoku: A Korzici B Sardiniji C Siciliji
2. Poznatu africku kampanju Napoleon je vodio u: A Maroku B Alziru C Egiptu
3. Godine 1804. dotadasnji konzul Napoleon proglasio se: A kraljem B princepsom C carem
4. U vrijeme pohoda Velike armije na Moskvu, ruski car bio je: A Ivan Grozni B Aleksandar I. C Petar Veliki
5. Sldadatelj koji je poderao posvetu Eroice Napoleonu bio je: A Wolfgang Amadeus Mozart B Ludwig van Beethoven C Johann Sebastian Bach
27