Anatomija uvod (1)

31
1 OPŠTA ANATOMIJA

Transcript of Anatomija uvod (1)

Page 1: Anatomija uvod (1)

1

OPŠTA ANATOMIJA

Page 2: Anatomija uvod (1)

2

Anatomija

Anatomija čoveka - nauka koja proučava oblik, građu i sastav čovečjeg tela.

Naziv anatomije - grčkog porekla • ανατομία (anatomia)• ανατέμν (anatemno) ili ανατέμνειν (anatemnein) rezati, seći, otvarati sečenjem.

Seciranje, disekcija (lat. dissecare – seći) - najstariji metod u proučavanju građe tela.

Page 3: Anatomija uvod (1)

3

Značaj anatomije

Osnova za razumevanje:• funkcije organa i sistema

• patoloških procesa koji dovode do oboljenja.

Neophodna za dijagnostiku oboljenja i klasičnim ili savremenim metodama.

Page 4: Anatomija uvod (1)

4

Učenje anatomije Osnovne tehnike učenja u anatomiji:

• posmatranje

• vizuelno predstavljanje (vizualizacija - zamišljanje, trodimenzionalno predstavljanje) položaja struktura i njihovih odnosa u telu

• memorisanje latinskih naziva

Metode učenja:• disekcija• na prethodno preparisanim modelima• korišćenjem ANATOMSKIH ATLASA• korišćenje multimedijalnih sredstava (posebni

kompjuterski programi)• savremena dijagnostička sredstva (CT, MR, PET, UZ)

Page 5: Anatomija uvod (1)

5

Prema načinu i svrsi rada anatomija se deli na:

1. sistematsku

2. topografsku

3. plastičnu

4. rendgensku

5. kliničku anatomiju.

Page 6: Anatomija uvod (1)

6

Sistematska anatomija Opisuje oblik i građu organa po funkcionalnim

sistemima. Sistemi tela su:

1. koštani (systema skeletale)2. zglobni (systema articulare)3. mišićni (systema musculare)4. za varenje (systema digestorium)5. za disanje (systema respiratorium)6. mokraćni (systema urinarium)7. polni (systemata genitalia)8. endokrini (glandulae endocrinae)9. kardiovaskularni (systema cardiovasculare)10. limfni (systema lymphoideum)11. nervni (systema nervosum) 12. čulni (organa sensuum).

Page 7: Anatomija uvod (1)

7

Topografska anatomija

Proučava odnose organa i opisuje mesto gde se organ nalazi.

Odnosi:

1. holotopske - odnos prema celom telu

2. skeletotopske - odnos prema skeletu

3. sintopski - odnose prema organima Prikazuje:

• delove organizma (npr. glavu, trbuh)

• regije (npr. dlan)

Page 8: Anatomija uvod (1)

8

Plastična ili površinska anatomija

Proučava spoljašnji oblik, tj. izgled čovečijeg

tela u raznim položajima.

Page 9: Anatomija uvod (1)

9

Rendgenska anatomija

Proučava građu tela pomoću rendgenskog aparata.

Prednost - građa se izučava na živom organizmu.

Nova dijagnostičke metode:• magnetna rezonanca (MR)• kompjuterizovana tomografija (CT)• ultrazvuk (UZ)• pozitron emisiona tomografija (PET)

Page 10: Anatomija uvod (1)

10

Rendgenska anatomija

Page 11: Anatomija uvod (1)

11

Magnetna rezonanca MR

Page 12: Anatomija uvod (1)

12

Kompjuterizovana tomografija CT

Page 13: Anatomija uvod (1)

13

Ultrazvučna dijagnostika

Page 14: Anatomija uvod (1)

14

Pozitron emisiona tomografija PET

Page 15: Anatomija uvod (1)

15

Klinička anatomija

Proučava odnose između anatomskih struktura i funkcije, koji su značajni za praktičnu medicinu.

Page 16: Anatomija uvod (1)

16

ANATOMSKI POLOŽAJ

Standardni referentni položaj tela - opisuje se položaj struktura.

Anatomski položaj:• telo u uspravnom stavu,

• glava i oči usmerene napred,

• ruke su prislonjene uz telo s dlanovima okrenutim napred,

• noge približene jedna drugoj.

Page 17: Anatomija uvod (1)

17

Anatomske ravni

Zamišljene ravni omogućavaju: • određivanje odnosa, položaja i smera organa;• opisivanje preseka predela tela.

Ravni:1. frontalna 2. sagitalna3. horizontalna

Preseci:1. transverzalna2. longitudinalni3. kosi

Page 18: Anatomija uvod (1)

18

Frontalna ravan

Vertikalna, paralelna sa čelom Deli telo u prednji i zadnji deo Plana frontalia seu plana

coronalia

Page 19: Anatomija uvod (1)

19

Sagitalna ravan

Vertikalna Pruža se od napred prema nazad Deli telo na desni i levi deo Planum medianum - ravan simterije

• mediosagitalna ravan

Plana paramediana • parasagitalne ravni

Page 20: Anatomija uvod (1)

20

Horizontalna ravan

Horizontalna Deli telo na gornji i donji deo Plana horizontalia

Page 21: Anatomija uvod (1)

21

Preseci Transverzalni

• Preseci normalni na osovinu organa

Longitudinalni• Preseci koji prate uzdužno osovinu organa

Kosi

Page 22: Anatomija uvod (1)

22

Orijentacione linije Za određivanja položaja i smera organa Vertikalne orijentacione linije

1. Linea mediana anterior (prednja srednja linija)

2. Linea medioclavicularis (srednja ključna linija)

3. Linea mamillaris (bradavična linija)

4. Linea axillaris anterior, media et posterior (prednja, srednja i zadnja pazušna linija)

5. Linea scapularis (lopatična linija)

6. Linea mediana posterior (zadnja srednja linija)

Page 23: Anatomija uvod (1)

23

ANATOMSKA NOMENKLATURA

Nazivi na latinskom jeziku - latinska nomenklatura

Nomina Anatomica - anatomski rečnik

U Bazelu, na kongresu anatoma 1895. godine - (BNA)

U Jeni 1935. godine - (INA)

U Parizu 1955. godine - (PNA).

Terminologia Anatomica - poslednja revizija Pariska nomenklature, 1998. g..

Page 24: Anatomija uvod (1)

24

Način dobijanja naziva na osnovu naziva u starim jezicima (grčkom i latinskom)

• npr. oesophagus na osnovu doslovnih tj. bukvalnih opisa

• npr. dvanaestopalačno crevo (duodenum) prema funkciji

• npr. m. levator scapulae na osnovu izgleda

• npr. appendix vermiformis na osnovu položaja u telu

• npr. mm. intercostales prema imenu

• iz mitologije - tendo calcaneus -Achillis • osobe koja je prva opisala neku strukturu - circulus arteriosus

cerebri - Willisi

Page 25: Anatomija uvod (1)

25

Eponimi

Naziv koji je dobijen po nekome ili nečemu.

Najčešće - po autorima koji su prvi opisali strukturu

U kliničkoj praksi često.

Primer: Varolijev most (pons Varolii).

Constantin Varolius (XVI vek) - profesor anatomije u Bolonji, proučavao mozak.

Page 26: Anatomija uvod (1)

26

Oznake položaja ili smera

superior = gornjiinferior = donji

cranialis = gornji (u glavi i trupu)caudalis = donji (u glavi i trupu)

anterior = prednji posterior = zadnji

ventralis = prednji (u glavi i trupu)dorsalis = zadnji (u glavi i trupu)

Page 27: Anatomija uvod (1)

27

Oznake položaja ili smera

medialis = bliži ravni simetrije, unutrašnji lateralis = udaljeniji od ravni simetrije, spoljašnji

medianus = u središnjoj ravni

dexter = desni

sinister = levi

externus = spoljašnji

internus = unutrašnji

superficialis = površni

profundus = duboki

Page 28: Anatomija uvod (1)

28

Oznake položaja ili smera ipsilateralis = istostrani (na istoj strani tela)

contralateralis = suprotni (na suprotnim stranama tela)

proximalis = bliži izvorištu tj. korenu (u ekstremitetima ili grane krvnih sudova i živaca)

distalis = udaljeniji od izvorišta tj. korena udova

Page 29: Anatomija uvod (1)

29

Uobičajene skraćenice- za strukture -

1. a. - arteria; aa. - arteriae = arterija, arterije

2. art. - articulatio; artt. - articulationes = zglob, zglobovi.

3. lig. - ligamentum; ligg. - ligamenta = veza, veze

4. m. - musculus; mm. - musculi = mišić, mišići

5. n. - nervus; nn. - nervi = živac, živci

6. r. - ramus; rr. - rami = grana, grane

7. v. - vena; vv. - venae = vena, vene

Page 30: Anatomija uvod (1)

30

Uobičajene skraćenice- za pravac i položaj -

ant. - anterior = napred post. - posterior = nazad

dex. - dexter = desno sin. - sinister = levo

sup. - superior = gore inf. - inferior = dole

lat. - lateralis = spoljašnji med. - medialis =

unutrašnji

int. - internus = unutra ext. - externus = spolja

prof. - profundus = dubok superf.-

superficialis=površan

Page 31: Anatomija uvod (1)

31

Uobičajene skraćenice

s. = seu, sive – (ili) – više naziva za istu strukturu • a. splenica s. a. lienalis

var. = varijanta, varijetet